Jedinstvo, November 28, 1961

              I
[,.
1
-- t
Knnadski industrijalisti
zalilcvaju proshcnjc
trgovinskih vcza sa
N. It. Kinom
Nckoliko kanadskih indu-strijala- ca
izrazilo je preko
dncvnc stampe zelju za pro-Sirenje- m
trgovinske vcze
sa Nit Kinom, isticuci 6inje--
nicu da bi ta veza bila od o-bostr- anc
koristi.
U Kanadi se nalaze prets-tavni- ci
trgovackih preduze-c- a
NR Kine vec duze vreme-n-a
i oni su odrzali vec ncko-liko
sastanaka sa pretstav-nicim- a
raznih preduzeca u
Kanadi. Iako je prijem ki-nos- ke
trgovinske delegacije
bio "uljudan" od strane via-dini- h
'krugova, zvani£na
strana do sada nije delega-cij'- i
ukazala dovoljno paznje
niti je mnogo zainteresova-n- a
za prosirenje trgovinskih
veza sa torn zemljom, iako
vrlo rado je pristala da pro-d- a
pScnicu za gotov novae i
da skino s vrata ogromni vi-- J
Sak kanadskog zita.
Svicarski scljaci
demonsiriraju
Vie od 30.000 scljaka iz
cijele Svicarske demonstri- -
ralo je pred federalnim par--
lamontom u Bernu zbog via-dini- h
mjera upercnih protiv
povecanja cijena mlijcku,
pscnici i drugim poljoprivre-dni- m
proizvo'dnima. Nckoli-ko
osoba ranjeno je u suko-bim- a
s policijom koja je u-potrij- ebila
suzavac i smrko-v- o
da bi rastjcrala demonst-rant-o.
Rasizam jos uvck
u SAD
U Chicagu jo ncdavno o-sud- jen
na 55 godina robije
crna£ki dc5ko od 11 godina,
optuzen za navodno ubijst-v-o
jedne bele u6iteljice. Ia-ko
je na sudu manjkalo do-kaz- a
da je po2injcno ubojs-tv- o
delo ovog mladog crnca,
sud jc, ignorisuci novo do-ka- ze
u korist mladica donco
brzu prcsudu.
Cak i jedan deo ameri5ke
Stampe, koja nije prijatclj-sk- i
naklonjena crncima, pri-znaj- e
da ovakva sudska od-luk- a
no bi nikad bila done-son- a
da je optuzeni bio be-la- c.
TUCA FRANJEVACA
I CASNIH SESTARA
U manastiru San Dona di
Piavc u Italiji doslo je do su-ko- ba
izmedju dvije frakcije.
Nastojnica manastira sesta-r- a
Klarisa, sestra Amata.
trazila je autonomiju. Zato
je smjenjena. Njen zahtjcv
i stav podrzavalo jo jos sc-da- m
sestara koje nisu priz-nal- e
novu nastojnicu. Nova
nastojnica je odlufiila da ih
primora na poslusnost i po-zva- la
je u pomoc fratre iz
franjeva£kog reda Male bra-ce
iz susjedstva. Fratri su u-p- ali
jedne noci naoruzani
batinama i poceli da tuku
neposluSne sestre koje su
pruzile aktivan otpor.
Nastojnica manastira nije
izdala saopconje o broju ra-njcn- ih
i povredjenih.
PSIHOLOGIJA
PhiholoSki institut u Lon-don- u
sprovoo je zanimljiv
tost rcagiranja ljudi. U ne-k- oj
od prometniih u'.ica bila
je postavljena tabla sa nat-piso- m:
"Molimo vas da kre-net- e
desnol" Ispod toga se
nalazila strijclica koja je
pokazivala ulijevo Svi pro-lazni-ci
su otiMi ulijevo.
AntikomunistiCka histcri-j- a
u SAD prelazi 6esto gra-nic- e
zdravog razuma. Ame-пбко- т
narodu son'iraju sc
preko Jtampc, radia i tele-vizij- e
takvc neslanc gluposti
da je nekada toSko shvatiti
kako taj narod mo2e sve to
da proguta.
Ima medjutim. i onih koji
ne prima ju sve to kako sc
Sta je pokazao proces protiv
Eichmana?
Stvor koji ima lik covjeka, koji je milijone ljudi li-fero-vao
za logore smrti, sjedi na optuzenickoj klupi, iza
neprobojnog stakla. Govori ravnodusno, monotonim gla--
som bez da pokazuje i najmanje znake uzbudjenja.
... Ja sam bio oficir nizega ranga, i kao takav, ja
sam tada znao samo za naredjenja koja su se odnosila
na postavljeni mi zadatak — izvoziti Jevreje, da bisc
spaljivali u pecima. Ja nikada nisam primao nikakvo
naredjenje a da se prethodno nisam obratio svojim pret-postavljen- im
— tako izjavljuje Eichman na sudu.
. . . Moje osjecanje moze se sravniti sa osjecanjem
zadovoljstva koje je u svoje vrijeme pokazao Poncije
Pilat.
Kakvo zadovoljstvo?
Samo nekoliko metara od staklene pregrade iza
koje se nalazi stvor koji sebo sravnjuje sa Pilatom, sje-d- e
od uzbudjenja blijedi ljudi. Oni ustaju i izjavljuju, je-dan
za drugim:
U logoru Janovska muzicki orkestar zatvorenika
svirao jc u casu kada su 1'ude odpremali u smrt . . . Pot-paljiva- le
su se piramide u kojima jc bivalo do dve hilja-d- e
Ijoseva ...
. . . Niko vise nije vjcrovao u zivot. iivot jc znacio
zvjersko mucenj. Zone su bacali u vatru Zajedno sa nji-hovo- m
djecom i no £ekajuci da ih najprije usmrte met-ko- m.
. . . Ja sam se osjetila medju tjclesima. Osjecala sam
da se zadihujem jersu na mene padali ljudi Molila sam
da drugi metak okonca moje muke. No, ja sam pokuSala
da se spasim, da se izvuc"em, da se ne ugusim. Uspjelo
mi je da se podignem, i osjecala sam kako su me uhva-til- e
ruke onih, koji su kao i ja ostali na zivotu. Vukli su
me nanizc za noge.
. . . Pijac'c vode nije bilo i mi smo pili morsku vodu,
i ako je more bilo puno IjeSina i voda crvena od krvi.
Jevrejskim partizanima u Vilni prcbjegla je 2ena
sa trogo'disnjim djctcton. Ona se je, zajedno sa djete-to- m,
vise od 11 mjeseci skrivala po podrumima. Dijete,
koje je cutalo kao nijemo upitalo je sada mater: mama,
dali sada smijem da pla6em? Mati je 11 mjeseci govo-ril- a
djctctu da ne smije plakati da nebi ko napolju
£uo. . . Jedan za drugim, jndna za drugom, redjaju se svje-doc- i.
Eto — svjedoSenje odevidaca na procesu Eichma-nnu- ,
optuzenom za ubistvo sest milijona ljudi.
Ljudi, koji su pukim slucajem ostali na zivotu, go-vo- re
o tome Sta su vidjeli, ne skidaju svoj pogled sa Ei-chmana.
Neki od svjedoka, podsjecajuci se na preziv-jel- e
dane u logorima, gubc svijesti, ponovno dolaze k
sebi i produzavaju. Jedan od svjedoka objasnjava kako
je za 15 minuta bilo uguseno u 13 gasnih komora 10 hi-Ija- da
ljudi. U svijesti drugoga za navijek se urezao u
sjccanje pas koji je po komandi otkidao komade mesa
sa tijela haplsenika. Treci nemoze da zaboravi doktora
Jozefa Mcngela koji je rukovodio medicinskim ckspei'i-mentim- a
u logoru OsvjcnSim. Doktor je volio muziku i
cesto je pjevao arije PuSinija kada je odabirao ljude
za gasne komore. Jcdamput jc Dr. Mengel izabrao u
baraci dvoje djtfce i napravio do njih sijcmske blizance,
sasiv§i im ruke.
Slusajuci svjedoke Eichman sjedi mirno, no mije-njaju- ci
izraz svoga lica. Ustajuci, on se drzi kao pruski
vojnik.Njegovi odgovori zvu£e kao da izlazc iz ncke
masmc. Za njega je sve jasno. O cemu ima da se razgo-vara- ?
On, Eichman, csesovski potpukovnik, primao je
naredjenja svoje komande i tacno ih izvrsavao. Zar ofi-ci- ri
i cinovnici mogu postupati drukCije? On — Eich-man,
ispunio je svoj dug. Optuzeni, lupnc petama — po
vojniJki, i sjedne.
Pred prisutnim prolazo slike milijona izgubljenih.
Nepregledne kolone do gola odrpanih ljudi, cekajuci u
redovima nasmrt: iene pred bacanje u vatru; psi koji
kidaju meso sa zatocenika; siluete djece sa§ivonih jed-n- o
za drugo. To je cto stvarnost c"etrdesetih godina, 5to
je ncdavno bila u Evropi. Individuum koji sjedi iza ne-probojnog
stakla prezivijava osjecaj zadovoljstva "koji
je nekada osjecao Pilat". On je dokazao Ha moze da
ucini iinovnik koji ta6no izvrsava naredjenja.
Govoriti mnogo o njemu samom ne isplati se. Eich-man
je stvarno takav kao sto i izgleda iza neprobojnog
stakla. To nije djavolski lik nocuvenog 6ovjekomrzca,
to nije Mefisto ni Torkvemador, pa ni ludjak. Po mi§lje-nj- u
Ijekara on je пог-mala- n £ovjek. Eichman — to je
nistavilo u odre'djenom smislu rijeCi. To je obicni pruski
policajac, koji, mjesto da registruje kradje, odao se ubi-janj- u
milijona ljudi. Табпо je da je on to radio sa zadovo
Ijstvom. Masovno ubijstvo postalo je njegovom kance-larijsko- m
straScu, i on je svojom rukom na smrt isprebi-ja- o
jedno dijete. AH, takvih, kao sto je Eiichman, me-dju
csesovcinia bilo je mnogo. Oni su pravili i ostvariva-li.pla- n
istrebljcnja ne samo Jevreja nego i drugih na-rod- a
,u pnom redu Slavena, kao nize vrednu rasu.
Eichman — to je tipi6ni proizvod umiruce, gnjile
drustvene formacije. Kada kapitalizam stupa u stadij
svoje istorijske agonije i dr2i se grcevito da nc bude
zbacen sa istorijske pozornice, on prelazi u samrtni
ONI HOGE DA CUJU 0 KOMUNtZMU OD SAMIII KOMUNISTA
scrvira i traie istinu Tako kolod2, njemu su zabranili
je ncdavno u New Yorku
grupa studenata pozvala se-krut-ara
Komunisti6ke parti-j- e
SAD B. Daviesa da na
kolcdiu odrzi predavanje
Hteli su da c"uju o torn ko-munistidk- om
bauku od sa-m- ih
komunista. Davies se jc
rado odazvao pozivu stude-nata,
ali kad se pojavio pred
ulaz.
Studcnti nisu to mogli da
shvatc i digli su uzbunu Iz-bi- la
je spontana demonstra-cij- a
gdo je cak doSlo i do
окгбаја. Mnogi su se prvi
put u zivotu uvcrili da slo-bod- a
govora, §tampe, zbora
i dogovora u slobodnoj A-mer- ici
nije uvek u praksi o-n-o
isto §to je u tooriji.
ropac, on tada radje hitlere, himlere, geblse, a na
nizem stepenu — cichmane. Za hitlere i njihove mo-nopolisti- dke
pokrovitelje logori smrti, to su nuzna for-ma
kapitalisticke politike dvadesetog vijeka. Za eich-man- e
takav logor je samo prirodni do'datak njegove po-licijs- kc
uprave.
Zbog toga je suvisno previ§e se zadrzavati na Пбпо-s- ti
Eichmana, ceprkati po njoj, kako to cine mnogi na
zapadu, svodeci citavi problem zloSina samo na Eichma-nov- o
ime. Ne, sam Eichman nije narocito interesantan.
Ako se vec zanimamo "dubokom analizom" onda nije
potrebno izucavati mali 6arafic, nego mchanizam u
cjelini.
Interesantno je pogledati dva pitanja u vezl sa pro-ceso- m
Eichmanu: prvo — ko sudi Eichmanu, i drugo —
ko bi trebao da sjedi pored Eichmana.
Zasto sud u Jerusalimu poma2e u skrivanju Eich-manov- ih
sauccsnika kada su oni op§te poznati? Za§to
sud cuti kao zaliven, kada je na pr. rijee o takvim li-ci- ma kao sto je Hans Globke, drzavni sckretar kance-lar- a
Adenaucra?
Madjarska, 1914. godine. Nad zemljom vlada Hit-ler.
Gestapo diktira zakone, gazi kulturu, 'davi narod.
Eichman se sprema da uni§ti GOO hiljada madjarskih
Jevreja. N
Rukovodioci jevrejskih opstina i pretstavnici me-djunarod- ne
cionisticke organizacije u BudimpeSti stva-raj- u
"Komitet pomoci i spasa", cija je zadaca da sc iz-vu- ku
stotine hiljada, koji su nacisti osudili na smrt, i da
se prebace preko granice u neutralne zcmlje. Na celu
komiteta nalaze se tri lidcra : Kastner, Brand i Spring-ma- n.
Interesantno je da gestapo ove ljude uopste ne
dira.
Kastner sc povczuje sa Eichmanom i stupa s njim u
piegovore. Dvadeset petog aprila 1914. godine Eich-man
predlaze Brandu slijedece : 'da se milijon Jevreja
zamijeni za deset hiljada tcretnih automobila, koje bi
Brand, Kastner i Springman nabavili kod zapadnih sa-vezni- ka.
Gestapovac trazi jeftino: za sto ljudi jedan
terctni auto. Kastneru cijena odgovara.
— Roba za novae ! — tako bukvalno govori Eich-man
svome cionisti6kom sagovorniku. —Sta vi hoccte,
robu ili krv? ... Kastner se saglasava i sa svoje strane obecajc da
ce u6initi sve da Jevreji Madjarskc sa6uvaju mir i da sc
ne bune
U aprilu 1944. godine gestapo pu§ta cionistiSkog
lidcra Branda iz Madjarske. U sirijskom g,radu Alepu
Brand sc sastaje sa naCclnikom politi6kog odjeljcnja
medjunarodne cionistiCke organizacije Sarctom, kasni-ji- m
predsjednikom vlade Izraela. Saret o'dobrava za-kljuC- ak
donesen izmedju Kastncra i Eichmana.
Oo 6ega dovodi sporazum Kastner — Eichman?
Kastner prcdaje pomocniku Eichmana Kurtu Bc- -
cheru tri kufera brilijanata i nakita. Taj isti Bechcr zivi
na slobodi u Zapadnoj NjemaSkoj u gradu Bremcnu,
gdje jc poznat kao bogat trgovac. Eichman stavlja Ka-stneru
na raspolaganjc spccijalni voz sa kojim 1.600 Je-vreja
odlazi iz Madjarske u neutralne zcmlje. Ko su ti
ljudi? Rodbina cionistiSkih rukovodioca, njihovi prija-telj- i,
saradnici cionisticke organizacije. Oni su spaseni.
Ostali Jevreji ostaju u Madjarskoj i stizu u logore
smrti. U toku 53 dana Eichmanova masina unistava 600
hiljada ljudi. Po 10— 12 hiljada ljudi dnevno. Do toga
6asa, dok ih ne pokupc, osudjeni ljudi "zive u spokoj-stvu- ".
Oni vjcruju cionistiSkim rukovodidcima, koji ih
pozivaju da trpe da se ne suprotstavljaju, da sc ne bu-ne,
da cckaju spas. Jcdnome od osudjenika, koga odpre-maj- u
u logor Tcrezicnstadt, Kastner govori:
— Budite mirni —spokojni, vi fdete u dobro mje-sto
. . .
Dok ljudi shvate, sta se desilo, tada je za njih vec
kasno. Oni su vec u logoru. Je'dnoga za drugim, nenao-ruzan- e,
gole, njih stavljaju u stroj za smrt. Mnogi odbi-jaj- u
da umru na koljenima, ginj ponosno. To — nisu
privilcgisani cionisti sa briljantima. U logoru Janovska
escsovci pozivaju trideset mladih djevojaka da prove'du
s njma поб.
One odabiru smrt.
Njih ubijaju metkom u zatiljak.
Bilo je mnogo puta, — kaze na sudu u Jerusalimu
(Nastavak na strani 4)
— 'I'm —ni - ..-- ""Г
NACISTICKI GEXEKALI SK SPKEMAJC
ZA NOVA PUSTOSEN'JA
Hapsenje Vracarica u Zapadnoj Njemackoj
nije bio slucajno
Da li je Bon pogresio?
Za momenat je pitao izne-nadje- ni
svet, ali kadzaviri-m- o
iza kulisa sta se dogadja
u Adenauerovoj drzavi, u-verice- mo
se da to nije bila
grcska vec dobro sracunat
plan, kaze dopisnik iz Berli-na- .
Max Reich, dopisnik lista
Canadian Tribune iznosi in-teresan- tne
podatke u vezi
hapsenja VraSarica u Min-hen- u
2. novembra. U dopisu
se kaze da zapadno-петаб-k- a
policija ima jos 1.200
drugih ukaza az hansenje
lica, koji su pocSinili slicne
"zlo6ine" kao i Lazar Vra- -
caric, koji su cistili svoju ze-ml- ju
od okupatora.
Reich kaze da su podaci
o Vracaricu i drugim licima.
uzeti iz arhive Gestapoa all
jc to gestapovsko naredje
spomenika i dve Nemacke
Jcdna zemlja, jedan je-zi- k, ali dva svet.
U Istocnoj Nemafkoj ot-kriv- en jc 10. novembra spo-meni- k
kongoanskom patrio-t- i
Patrisu Lumumbi. isprcd
Instituta za medjunarodne
studente. Svecanosti otkriva-nj-a
spomenika prisustvovalo
je oko 3 hiljade studenata
ncma6kih i stranih studena-ta.
U Zapadnoj Nema£koj je
nakon dva dana, tj. 12. nove
pmvem svaje§Bu
Zapadnonjcmacki novinar
Robert Jung objavio jp u
pariskom . "Ekspresu" 61a-na- k
u kojemu jc otkrio nes-t- o
zanimljivo o zapadnonje-табко- т
ministru obranc
Francu Jozcfu Straussu.
Stauss mu je jednom prili-ko- m
rckao da cc Njcma6ka,
kad se osovi na svoje nogo,
Poslije punih osam godina
trazenja poljski geolozi su
tiaisli na neizmjerno rudno
blago — bakar. Nisu tragali
za njim, nego za naftom, ali
bogatstvo lude ovog "crvc-no- g
blaga" prelazi sva o2cki
vanja, tako da se prosto mo-ze
govoriti o "bakarnoj gro-znic- i"
u Poljskoj.
Bakar je pronadjen za-pad- no
od Vroclava. Poljska
je oduvijek bila uvoznik ba-kra
i za kolicinu uvczenog
bakra trebalo je izvesti mi-liju- n
i po tona prvoklasnog
kamenog uglja. Prema ve6
dosada obradjenim podaci-m- a
moze se tvrditi, da je to
IZ
Prema pisanju starokraj-skk- e
stampe, privatnici su
zatajili ogromne sume no-va- ca
i s time oStetili dr2avu,
nalazeci razne naine da i-zb- egnu
placanje porcza
U opstini Siska, u Ljublja-ni- ,
kaze kova6
Malija Terlep prijavio je
490.000 dinara kao osnovicu
za oporezivanje. Medjutim,
naknadnim pregledom ko- -
misija je ustanovila da' os-novi- ca treba da iznosi za o-k- o
6 miliona vise.
U vestima se kaze da se
ta prevara, ili utaja, postize
i nekih odgovo-mi- h
sluzbenika ,jor sami
privatnici ne bi mogli tako
veSto zakriti tako ogromne
sume koje iznose na stotine
milona dinara.
Pitanje so postavlja kako
pojedinci na privatnom s?k-tor- u
mogu zaraditi tako og-romne
sume novca, kad je
po zakonu dozvoljeno da u-poSlja- vaju
samo radni-ka- ?
STRANA 3
nje isteklo pocetkom 1961.
godine. Federalni sud Zapa-dn- e Хетабке obnavlja ta
naredjenja i hapsi Vra6ari-c- a
na temelju te sudske od-luk- e.
Dok su se nizi sluzbenici
izvinjavali i izgovarali zbog
ovog slucaja, u o6i ogor£e-ni- h
protesta sa svih strana,
Franz Joseph Strauss, naju-plivni- ji
covek u Adenaucro-vo- m kabinetu je dao izjavu
danskoj novini da on nipos-t-o
ne moze odobriti da osta-n- u
nekaznjeni oni koji su
po6inili "zlo6ine" prema
Nemcima, dok se na drugoj
UZ IDUiOX nfU.EfUZe[ IUVJ}S
ratne zloine.
Slu6aj Vra£arica najbolje
dokazuje da je Zapadna
Ncmacka na putu da opct
postane ncman za covcSans-tv- o.
Dva
mbra, podignut spomenik
nacistickom feldmarsalu Ro-mme- lu
Svecanosti otkriva-nj- a
spomenika prisustvovali
su veterani Rommelovog af-ri£k- og
korpusa.
Govoreci na ovoj svecano-sti
u Zapadnoj NcmaSkoj,
ministar unutrasnjih dela za
provinciju Baden-Wuerttcm-be- rg je rckao:
"Ovaj spomenik treba da
posluzi ncmackoj omladini
kao primer junaStva".
У
traziti ne samo teritorije na
Istoku nego i francusk! teri-tor- ij
Alzas i Lorenu, koji je
pn'je pn-o- g svjetskog rata
pripadao Njemackoj. To je,
dakle, jo5 jedan podatak za
biografiju covjeka koji ima
ambicijc da jednog dana za-vla- da
u Zapadnoj Njemac-koj.
(I Poljskoj pronadjena bogata nalazista bakra
JUGOSLAVIJE
"Politika",
pet
najvece nalaziStc u Evropi,
i jedno od najvecih u svije-t- u.
Ali put do blaga je dug i
naporan. Ruda sc nalazi du-bok- o
i treba da se sagradi
25 kilometara podzemnih
hodnika. Otvorit ce se tri vc-li- ka
rudnika, a sadaSnja to-pioni- ca bakra u Lognici pro-Sir-it
ce kapacitct proizvod-nj- e
za cctiri puta. Za sve to
potrebni su ogromni krediti,
novcana i materijalna sred-stv- a.
Poljskoj su pritckle u
pomoc bratske socijalistiSke
zemlje u prvom redu susje-dn- a
CehoslovaSka, tako da
ncce biti zastoja u eksploa-taci- ji
ove dragocjone rude.
NA PRIVATNOM SEKTORU
korupcijom
Vcsti kaZu da je jedan zi-d- ar
iz Posuija izvodio rado-v- c
od preko 13 miliona dina-ra.
Zar je to mogao da ost-va- ri
samo sa pet radnika?
Kaic se da postoje i dru-gi
vidovi prikrivanja nepri-javljcn- ih
radnika. IVcma iz-ja- vi
inspektora rada opstine
Stari grad u Beogradu je-dan
poslastiiar uveo je zvo-n- o,
kojim, kad oseti da su
mu u radnju dosli kontrolni
organi, daje znak da se ra-dni- ci
uklone iz radionice.
Nas pak interesujc to, za-St- o
ti radnjei sara'ifjuju i 6u-va- ju
poslastiara od kontro-Ini- h
organa? Da nisu moida
plate pa i uslovi rada povolj-ni- ji
na privatnom nego na
driavnom. ili "sQcijalistic-ko- m'
sektoru?, da i ne go-vori- mo
o tome kaok svi ti
privatnici mogu. pod nosom
kontrolnih organa da jo5 u-v- ek
varaju driavu i da na
racun zatajenog porcza gra-de
Iuksuzne vile i kupuju a-utomo- bile?