000377 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I [,. 1 -- t Knnadski industrijalisti zalilcvaju proshcnjc trgovinskih vcza sa N. It. Kinom Nckoliko kanadskih indu-strijala- ca izrazilo je preko dncvnc stampe zelju za pro-Sirenje- m trgovinske vcze sa Nit Kinom, isticuci 6inje-- nicu da bi ta veza bila od o-bostr- anc koristi. U Kanadi se nalaze prets-tavni- ci trgovackih preduze-c- a NR Kine vec duze vreme-n-a i oni su odrzali vec ncko-liko sastanaka sa pretstav-nicim- a raznih preduzeca u Kanadi. Iako je prijem ki-nos- ke trgovinske delegacije bio "uljudan" od strane via-dini- h 'krugova, zvani£na strana do sada nije delega-cij'- i ukazala dovoljno paznje niti je mnogo zainteresova-n- a za prosirenje trgovinskih veza sa torn zemljom, iako vrlo rado je pristala da pro-d- a pScnicu za gotov novae i da skino s vrata ogromni vi-- J Sak kanadskog zita. Svicarski scljaci demonsiriraju Vie od 30.000 scljaka iz cijele Svicarske demonstri- - ralo je pred federalnim par-- lamontom u Bernu zbog via-dini- h mjera upercnih protiv povecanja cijena mlijcku, pscnici i drugim poljoprivre-dni- m proizvo'dnima. Nckoli-ko osoba ranjeno je u suko-bim- a s policijom koja je u-potrij- ebila suzavac i smrko-v- o da bi rastjcrala demonst-rant-o. Rasizam jos uvck u SAD U Chicagu jo ncdavno o-sud- jen na 55 godina robije crna£ki dc5ko od 11 godina, optuzen za navodno ubijst-v-o jedne bele u6iteljice. Ia-ko je na sudu manjkalo do-kaz- a da je po2injcno ubojs-tv- o delo ovog mladog crnca, sud jc, ignorisuci novo do-ka- ze u korist mladica donco brzu prcsudu. Cak i jedan deo ameri5ke Stampe, koja nije prijatclj-sk- i naklonjena crncima, pri-znaj- e da ovakva sudska od-luk- a no bi nikad bila done-son- a da je optuzeni bio be-la- c. TUCA FRANJEVACA I CASNIH SESTARA U manastiru San Dona di Piavc u Italiji doslo je do su-ko- ba izmedju dvije frakcije. Nastojnica manastira sesta-r- a Klarisa, sestra Amata. trazila je autonomiju. Zato je smjenjena. Njen zahtjcv i stav podrzavalo jo jos sc-da- m sestara koje nisu priz-nal- e novu nastojnicu. Nova nastojnica je odlufiila da ih primora na poslusnost i po-zva- la je u pomoc fratre iz franjeva£kog reda Male bra-ce iz susjedstva. Fratri su u-p- ali jedne noci naoruzani batinama i poceli da tuku neposluSne sestre koje su pruzile aktivan otpor. Nastojnica manastira nije izdala saopconje o broju ra-njcn- ih i povredjenih. PSIHOLOGIJA PhiholoSki institut u Lon-don- u sprovoo je zanimljiv tost rcagiranja ljudi. U ne-k- oj od prometniih u'.ica bila je postavljena tabla sa nat-piso- m: "Molimo vas da kre-net- e desnol" Ispod toga se nalazila strijclica koja je pokazivala ulijevo Svi pro-lazni-ci su otiMi ulijevo. AntikomunistiCka histcri-j- a u SAD prelazi 6esto gra-nic- e zdravog razuma. Ame-пбко- т narodu son'iraju sc preko Jtampc, radia i tele-vizij- e takvc neslanc gluposti da je nekada toSko shvatiti kako taj narod mo2e sve to da proguta. Ima medjutim. i onih koji ne prima ju sve to kako sc Sta je pokazao proces protiv Eichmana? Stvor koji ima lik covjeka, koji je milijone ljudi li-fero-vao za logore smrti, sjedi na optuzenickoj klupi, iza neprobojnog stakla. Govori ravnodusno, monotonim gla-- som bez da pokazuje i najmanje znake uzbudjenja. ... Ja sam bio oficir nizega ranga, i kao takav, ja sam tada znao samo za naredjenja koja su se odnosila na postavljeni mi zadatak — izvoziti Jevreje, da bisc spaljivali u pecima. Ja nikada nisam primao nikakvo naredjenje a da se prethodno nisam obratio svojim pret-postavljen- im — tako izjavljuje Eichman na sudu. . . . Moje osjecanje moze se sravniti sa osjecanjem zadovoljstva koje je u svoje vrijeme pokazao Poncije Pilat. Kakvo zadovoljstvo? Samo nekoliko metara od staklene pregrade iza koje se nalazi stvor koji sebo sravnjuje sa Pilatom, sje-d- e od uzbudjenja blijedi ljudi. Oni ustaju i izjavljuju, je-dan za drugim: U logoru Janovska muzicki orkestar zatvorenika svirao jc u casu kada su 1'ude odpremali u smrt . . . Pot-paljiva- le su se piramide u kojima jc bivalo do dve hilja-d- e Ijoseva ... . . . Niko vise nije vjcrovao u zivot. iivot jc znacio zvjersko mucenj. Zone su bacali u vatru Zajedno sa nji-hovo- m djecom i no £ekajuci da ih najprije usmrte met-ko- m. . . . Ja sam se osjetila medju tjclesima. Osjecala sam da se zadihujem jersu na mene padali ljudi Molila sam da drugi metak okonca moje muke. No, ja sam pokuSala da se spasim, da se izvuc"em, da se ne ugusim. Uspjelo mi je da se podignem, i osjecala sam kako su me uhva-til- e ruke onih, koji su kao i ja ostali na zivotu. Vukli su me nanizc za noge. . . . Pijac'c vode nije bilo i mi smo pili morsku vodu, i ako je more bilo puno IjeSina i voda crvena od krvi. Jevrejskim partizanima u Vilni prcbjegla je 2ena sa trogo'disnjim djctcton. Ona se je, zajedno sa djete-to- m, vise od 11 mjeseci skrivala po podrumima. Dijete, koje je cutalo kao nijemo upitalo je sada mater: mama, dali sada smijem da pla6em? Mati je 11 mjeseci govo-ril- a djctctu da ne smije plakati da nebi ko napolju £uo. . . Jedan za drugim, jndna za drugom, redjaju se svje-doc- i. Eto — svjedoSenje odevidaca na procesu Eichma-nnu- , optuzenom za ubistvo sest milijona ljudi. Ljudi, koji su pukim slucajem ostali na zivotu, go-vo- re o tome Sta su vidjeli, ne skidaju svoj pogled sa Ei-chmana. Neki od svjedoka, podsjecajuci se na preziv-jel- e dane u logorima, gubc svijesti, ponovno dolaze k sebi i produzavaju. Jedan od svjedoka objasnjava kako je za 15 minuta bilo uguseno u 13 gasnih komora 10 hi-Ija- da ljudi. U svijesti drugoga za navijek se urezao u sjccanje pas koji je po komandi otkidao komade mesa sa tijela haplsenika. Treci nemoze da zaboravi doktora Jozefa Mcngela koji je rukovodio medicinskim ckspei'i-mentim- a u logoru OsvjcnSim. Doktor je volio muziku i cesto je pjevao arije PuSinija kada je odabirao ljude za gasne komore. Jcdamput jc Dr. Mengel izabrao u baraci dvoje djtfce i napravio do njih sijcmske blizance, sasiv§i im ruke. Slusajuci svjedoke Eichman sjedi mirno, no mije-njaju- ci izraz svoga lica. Ustajuci, on se drzi kao pruski vojnik.Njegovi odgovori zvu£e kao da izlazc iz ncke masmc. Za njega je sve jasno. O cemu ima da se razgo-vara- ? On, Eichman, csesovski potpukovnik, primao je naredjenja svoje komande i tacno ih izvrsavao. Zar ofi-ci- ri i cinovnici mogu postupati drukCije? On — Eich-man, ispunio je svoj dug. Optuzeni, lupnc petama — po vojniJki, i sjedne. Pred prisutnim prolazo slike milijona izgubljenih. Nepregledne kolone do gola odrpanih ljudi, cekajuci u redovima nasmrt: iene pred bacanje u vatru; psi koji kidaju meso sa zatocenika; siluete djece sa§ivonih jed-n- o za drugo. To je cto stvarnost c"etrdesetih godina, 5to je ncdavno bila u Evropi. Individuum koji sjedi iza ne-probojnog stakla prezivijava osjecaj zadovoljstva "koji je nekada osjecao Pilat". On je dokazao Ha moze da ucini iinovnik koji ta6no izvrsava naredjenja. Govoriti mnogo o njemu samom ne isplati se. Eich-man je stvarno takav kao sto i izgleda iza neprobojnog stakla. To nije djavolski lik nocuvenog 6ovjekomrzca, to nije Mefisto ni Torkvemador, pa ni ludjak. Po mi§lje-nj- u Ijekara on je пог-mala- n £ovjek. Eichman — to je nistavilo u odre'djenom smislu rijeCi. To je obicni pruski policajac, koji, mjesto da registruje kradje, odao se ubi-janj- u milijona ljudi. Табпо je da je on to radio sa zadovo Ijstvom. Masovno ubijstvo postalo je njegovom kance-larijsko- m straScu, i on je svojom rukom na smrt isprebi-ja- o jedno dijete. AH, takvih, kao sto je Eiichman, me-dju csesovcinia bilo je mnogo. Oni su pravili i ostvariva-li.pla- n istrebljcnja ne samo Jevreja nego i drugih na-rod- a ,u pnom redu Slavena, kao nize vrednu rasu. Eichman — to je tipi6ni proizvod umiruce, gnjile drustvene formacije. Kada kapitalizam stupa u stadij svoje istorijske agonije i dr2i se grcevito da nc bude zbacen sa istorijske pozornice, on prelazi u samrtni ONI HOGE DA CUJU 0 KOMUNtZMU OD SAMIII KOMUNISTA scrvira i traie istinu Tako kolod2, njemu su zabranili je ncdavno u New Yorku grupa studenata pozvala se-krut-ara Komunisti6ke parti-j- e SAD B. Daviesa da na kolcdiu odrzi predavanje Hteli su da c"uju o torn ko-munistidk- om bauku od sa-m- ih komunista. Davies se jc rado odazvao pozivu stude-nata, ali kad se pojavio pred ulaz. Studcnti nisu to mogli da shvatc i digli su uzbunu Iz-bi- la je spontana demonstra-cij- a gdo je cak doSlo i do окгбаја. Mnogi su se prvi put u zivotu uvcrili da slo-bod- a govora, §tampe, zbora i dogovora u slobodnoj A-mer- ici nije uvek u praksi o-n-o isto §to je u tooriji. ropac, on tada radje hitlere, himlere, geblse, a na nizem stepenu — cichmane. Za hitlere i njihove mo-nopolisti- dke pokrovitelje logori smrti, to su nuzna for-ma kapitalisticke politike dvadesetog vijeka. Za eich-man- e takav logor je samo prirodni do'datak njegove po-licijs- kc uprave. Zbog toga je suvisno previ§e se zadrzavati na Пбпо-s- ti Eichmana, ceprkati po njoj, kako to cine mnogi na zapadu, svodeci citavi problem zloSina samo na Eichma-nov- o ime. Ne, sam Eichman nije narocito interesantan. Ako se vec zanimamo "dubokom analizom" onda nije potrebno izucavati mali 6arafic, nego mchanizam u cjelini. Interesantno je pogledati dva pitanja u vezl sa pro-ceso- m Eichmanu: prvo — ko sudi Eichmanu, i drugo — ko bi trebao da sjedi pored Eichmana. Zasto sud u Jerusalimu poma2e u skrivanju Eich-manov- ih sauccsnika kada su oni op§te poznati? Za§to sud cuti kao zaliven, kada je na pr. rijee o takvim li-ci- ma kao sto je Hans Globke, drzavni sckretar kance-lar- a Adenaucra? Madjarska, 1914. godine. Nad zemljom vlada Hit-ler. Gestapo diktira zakone, gazi kulturu, 'davi narod. Eichman se sprema da uni§ti GOO hiljada madjarskih Jevreja. N Rukovodioci jevrejskih opstina i pretstavnici me-djunarod- ne cionisticke organizacije u BudimpeSti stva-raj- u "Komitet pomoci i spasa", cija je zadaca da sc iz-vu- ku stotine hiljada, koji su nacisti osudili na smrt, i da se prebace preko granice u neutralne zcmlje. Na celu komiteta nalaze se tri lidcra : Kastner, Brand i Spring-ma- n. Interesantno je da gestapo ove ljude uopste ne dira. Kastner sc povczuje sa Eichmanom i stupa s njim u piegovore. Dvadeset petog aprila 1914. godine Eich-man predlaze Brandu slijedece : 'da se milijon Jevreja zamijeni za deset hiljada tcretnih automobila, koje bi Brand, Kastner i Springman nabavili kod zapadnih sa-vezni- ka. Gestapovac trazi jeftino: za sto ljudi jedan terctni auto. Kastneru cijena odgovara. — Roba za novae ! — tako bukvalno govori Eich-man svome cionisti6kom sagovorniku. —Sta vi hoccte, robu ili krv? ... Kastner se saglasava i sa svoje strane obecajc da ce u6initi sve da Jevreji Madjarskc sa6uvaju mir i da sc ne bune U aprilu 1944. godine gestapo pu§ta cionistiSkog lidcra Branda iz Madjarske. U sirijskom g,radu Alepu Brand sc sastaje sa naCclnikom politi6kog odjeljcnja medjunarodne cionistiCke organizacije Sarctom, kasni-ji- m predsjednikom vlade Izraela. Saret o'dobrava za-kljuC- ak donesen izmedju Kastncra i Eichmana. Oo 6ega dovodi sporazum Kastner — Eichman? Kastner prcdaje pomocniku Eichmana Kurtu Bc- - cheru tri kufera brilijanata i nakita. Taj isti Bechcr zivi na slobodi u Zapadnoj NjemaSkoj u gradu Bremcnu, gdje jc poznat kao bogat trgovac. Eichman stavlja Ka-stneru na raspolaganjc spccijalni voz sa kojim 1.600 Je-vreja odlazi iz Madjarske u neutralne zcmlje. Ko su ti ljudi? Rodbina cionistiSkih rukovodioca, njihovi prija-telj- i, saradnici cionisticke organizacije. Oni su spaseni. Ostali Jevreji ostaju u Madjarskoj i stizu u logore smrti. U toku 53 dana Eichmanova masina unistava 600 hiljada ljudi. Po 10— 12 hiljada ljudi dnevno. Do toga 6asa, dok ih ne pokupc, osudjeni ljudi "zive u spokoj-stvu- ". Oni vjcruju cionistiSkim rukovodidcima, koji ih pozivaju da trpe da se ne suprotstavljaju, da sc ne bu-ne, da cckaju spas. Jcdnome od osudjenika, koga odpre-maj- u u logor Tcrezicnstadt, Kastner govori: — Budite mirni —spokojni, vi fdete u dobro mje-sto . . . Dok ljudi shvate, sta se desilo, tada je za njih vec kasno. Oni su vec u logoru. Je'dnoga za drugim, nenao-ruzan- e, gole, njih stavljaju u stroj za smrt. Mnogi odbi-jaj- u da umru na koljenima, ginj ponosno. To — nisu privilcgisani cionisti sa briljantima. U logoru Janovska escsovci pozivaju trideset mladih djevojaka da prove'du s njma поб. One odabiru smrt. Njih ubijaju metkom u zatiljak. Bilo je mnogo puta, — kaze na sudu u Jerusalimu (Nastavak na strani 4) — 'I'm —ni - ..-- ""Г NACISTICKI GEXEKALI SK SPKEMAJC ZA NOVA PUSTOSEN'JA Hapsenje Vracarica u Zapadnoj Njemackoj nije bio slucajno Da li je Bon pogresio? Za momenat je pitao izne-nadje- ni svet, ali kadzaviri-m- o iza kulisa sta se dogadja u Adenauerovoj drzavi, u-verice- mo se da to nije bila grcska vec dobro sracunat plan, kaze dopisnik iz Berli-na- . Max Reich, dopisnik lista Canadian Tribune iznosi in-teresan- tne podatke u vezi hapsenja VraSarica u Min-hen- u 2. novembra. U dopisu se kaze da zapadno-петаб-k- a policija ima jos 1.200 drugih ukaza az hansenje lica, koji su pocSinili slicne "zlo6ine" kao i Lazar Vra- - caric, koji su cistili svoju ze-ml- ju od okupatora. Reich kaze da su podaci o Vracaricu i drugim licima. uzeti iz arhive Gestapoa all jc to gestapovsko naredje spomenika i dve Nemacke Jcdna zemlja, jedan je-zi- k, ali dva svet. U Istocnoj Nemafkoj ot-kriv- en jc 10. novembra spo-meni- k kongoanskom patrio-t- i Patrisu Lumumbi. isprcd Instituta za medjunarodne studente. Svecanosti otkriva-nj-a spomenika prisustvovalo je oko 3 hiljade studenata ncma6kih i stranih studena-ta. U Zapadnoj Nema£koj je nakon dva dana, tj. 12. nove pmvem svaje§Bu Zapadnonjcmacki novinar Robert Jung objavio jp u pariskom . "Ekspresu" 61a-na- k u kojemu jc otkrio nes-t- o zanimljivo o zapadnonje-табко- т ministru obranc Francu Jozcfu Straussu. Stauss mu je jednom prili-ko- m rckao da cc Njcma6ka, kad se osovi na svoje nogo, Poslije punih osam godina trazenja poljski geolozi su tiaisli na neizmjerno rudno blago — bakar. Nisu tragali za njim, nego za naftom, ali bogatstvo lude ovog "crvc-no- g blaga" prelazi sva o2cki vanja, tako da se prosto mo-ze govoriti o "bakarnoj gro-znic- i" u Poljskoj. Bakar je pronadjen za-pad- no od Vroclava. Poljska je oduvijek bila uvoznik ba-kra i za kolicinu uvczenog bakra trebalo je izvesti mi-liju- n i po tona prvoklasnog kamenog uglja. Prema ve6 dosada obradjenim podaci-m- a moze se tvrditi, da je to IZ Prema pisanju starokraj-skk- e stampe, privatnici su zatajili ogromne sume no-va- ca i s time oStetili dr2avu, nalazeci razne naine da i-zb- egnu placanje porcza U opstini Siska, u Ljublja-ni- , kaze kova6 Malija Terlep prijavio je 490.000 dinara kao osnovicu za oporezivanje. Medjutim, naknadnim pregledom ko- - misija je ustanovila da' os-novi- ca treba da iznosi za o-k- o 6 miliona vise. U vestima se kaze da se ta prevara, ili utaja, postize i nekih odgovo-mi- h sluzbenika ,jor sami privatnici ne bi mogli tako veSto zakriti tako ogromne sume koje iznose na stotine milona dinara. Pitanje so postavlja kako pojedinci na privatnom s?k-tor- u mogu zaraditi tako og-romne sume novca, kad je po zakonu dozvoljeno da u-poSlja- vaju samo radni-ka- ? STRANA 3 nje isteklo pocetkom 1961. godine. Federalni sud Zapa-dn- e Хетабке obnavlja ta naredjenja i hapsi Vra6ari-c- a na temelju te sudske od-luk- e. Dok su se nizi sluzbenici izvinjavali i izgovarali zbog ovog slucaja, u o6i ogor£e-ni- h protesta sa svih strana, Franz Joseph Strauss, naju-plivni- ji covek u Adenaucro-vo- m kabinetu je dao izjavu danskoj novini da on nipos-t-o ne moze odobriti da osta-n- u nekaznjeni oni koji su po6inili "zlo6ine" prema Nemcima, dok se na drugoj UZ IDUiOX nfU.EfUZe[ IUVJ}S ratne zloine. Slu6aj Vra£arica najbolje dokazuje da je Zapadna Ncmacka na putu da opct postane ncman za covcSans-tv- o. Dva mbra, podignut spomenik nacistickom feldmarsalu Ro-mme- lu Svecanosti otkriva-nj- a spomenika prisustvovali su veterani Rommelovog af-ri£k- og korpusa. Govoreci na ovoj svecano-sti u Zapadnoj NcmaSkoj, ministar unutrasnjih dela za provinciju Baden-Wuerttcm-be- rg je rckao: "Ovaj spomenik treba da posluzi ncmackoj omladini kao primer junaStva". У traziti ne samo teritorije na Istoku nego i francusk! teri-tor- ij Alzas i Lorenu, koji je pn'je pn-o- g svjetskog rata pripadao Njemackoj. To je, dakle, jo5 jedan podatak za biografiju covjeka koji ima ambicijc da jednog dana za-vla- da u Zapadnoj Njemac-koj. (I Poljskoj pronadjena bogata nalazista bakra JUGOSLAVIJE "Politika", pet najvece nalaziStc u Evropi, i jedno od najvecih u svije-t- u. Ali put do blaga je dug i naporan. Ruda sc nalazi du-bok- o i treba da se sagradi 25 kilometara podzemnih hodnika. Otvorit ce se tri vc-li- ka rudnika, a sadaSnja to-pioni- ca bakra u Lognici pro-Sir-it ce kapacitct proizvod-nj- e za cctiri puta. Za sve to potrebni su ogromni krediti, novcana i materijalna sred-stv- a. Poljskoj su pritckle u pomoc bratske socijalistiSke zemlje u prvom redu susje-dn- a CehoslovaSka, tako da ncce biti zastoja u eksploa-taci- ji ove dragocjone rude. NA PRIVATNOM SEKTORU korupcijom Vcsti kaZu da je jedan zi-d- ar iz Posuija izvodio rado-v- c od preko 13 miliona dina-ra. Zar je to mogao da ost-va- ri samo sa pet radnika? Kaic se da postoje i dru-gi vidovi prikrivanja nepri-javljcn- ih radnika. IVcma iz-ja- vi inspektora rada opstine Stari grad u Beogradu je-dan poslastiiar uveo je zvo-n- o, kojim, kad oseti da su mu u radnju dosli kontrolni organi, daje znak da se ra-dni- ci uklone iz radionice. Nas pak interesujc to, za-St- o ti radnjei sara'ifjuju i 6u-va- ju poslastiara od kontro-Ini- h organa? Da nisu moida plate pa i uslovi rada povolj-ni- ji na privatnom nego na driavnom. ili "sQcijalistic-ko- m' sektoru?, da i ne go-vori- mo o tome kaok svi ti privatnici mogu. pod nosom kontrolnih organa da jo5 u-v- ek varaju driavu i da na racun zatajenog porcza gra-de Iuksuzne vile i kupuju a-utomo- bile?
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 28, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-11-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000085 |
Description
Title | 000377 |
OCR text | I [,. 1 -- t Knnadski industrijalisti zalilcvaju proshcnjc trgovinskih vcza sa N. It. Kinom Nckoliko kanadskih indu-strijala- ca izrazilo je preko dncvnc stampe zelju za pro-Sirenje- m trgovinske vcze sa Nit Kinom, isticuci 6inje-- nicu da bi ta veza bila od o-bostr- anc koristi. U Kanadi se nalaze prets-tavni- ci trgovackih preduze-c- a NR Kine vec duze vreme-n-a i oni su odrzali vec ncko-liko sastanaka sa pretstav-nicim- a raznih preduzeca u Kanadi. Iako je prijem ki-nos- ke trgovinske delegacije bio "uljudan" od strane via-dini- h 'krugova, zvani£na strana do sada nije delega-cij'- i ukazala dovoljno paznje niti je mnogo zainteresova-n- a za prosirenje trgovinskih veza sa torn zemljom, iako vrlo rado je pristala da pro-d- a pScnicu za gotov novae i da skino s vrata ogromni vi-- J Sak kanadskog zita. Svicarski scljaci demonsiriraju Vie od 30.000 scljaka iz cijele Svicarske demonstri- - ralo je pred federalnim par-- lamontom u Bernu zbog via-dini- h mjera upercnih protiv povecanja cijena mlijcku, pscnici i drugim poljoprivre-dni- m proizvo'dnima. Nckoli-ko osoba ranjeno je u suko-bim- a s policijom koja je u-potrij- ebila suzavac i smrko-v- o da bi rastjcrala demonst-rant-o. Rasizam jos uvck u SAD U Chicagu jo ncdavno o-sud- jen na 55 godina robije crna£ki dc5ko od 11 godina, optuzen za navodno ubijst-v-o jedne bele u6iteljice. Ia-ko je na sudu manjkalo do-kaz- a da je po2injcno ubojs-tv- o delo ovog mladog crnca, sud jc, ignorisuci novo do-ka- ze u korist mladica donco brzu prcsudu. Cak i jedan deo ameri5ke Stampe, koja nije prijatclj-sk- i naklonjena crncima, pri-znaj- e da ovakva sudska od-luk- a no bi nikad bila done-son- a da je optuzeni bio be-la- c. TUCA FRANJEVACA I CASNIH SESTARA U manastiru San Dona di Piavc u Italiji doslo je do su-ko- ba izmedju dvije frakcije. Nastojnica manastira sesta-r- a Klarisa, sestra Amata. trazila je autonomiju. Zato je smjenjena. Njen zahtjcv i stav podrzavalo jo jos sc-da- m sestara koje nisu priz-nal- e novu nastojnicu. Nova nastojnica je odlufiila da ih primora na poslusnost i po-zva- la je u pomoc fratre iz franjeva£kog reda Male bra-ce iz susjedstva. Fratri su u-p- ali jedne noci naoruzani batinama i poceli da tuku neposluSne sestre koje su pruzile aktivan otpor. Nastojnica manastira nije izdala saopconje o broju ra-njcn- ih i povredjenih. PSIHOLOGIJA PhiholoSki institut u Lon-don- u sprovoo je zanimljiv tost rcagiranja ljudi. U ne-k- oj od prometniih u'.ica bila je postavljena tabla sa nat-piso- m: "Molimo vas da kre-net- e desnol" Ispod toga se nalazila strijclica koja je pokazivala ulijevo Svi pro-lazni-ci su otiMi ulijevo. AntikomunistiCka histcri-j- a u SAD prelazi 6esto gra-nic- e zdravog razuma. Ame-пбко- т narodu son'iraju sc preko Jtampc, radia i tele-vizij- e takvc neslanc gluposti da je nekada toSko shvatiti kako taj narod mo2e sve to da proguta. Ima medjutim. i onih koji ne prima ju sve to kako sc Sta je pokazao proces protiv Eichmana? Stvor koji ima lik covjeka, koji je milijone ljudi li-fero-vao za logore smrti, sjedi na optuzenickoj klupi, iza neprobojnog stakla. Govori ravnodusno, monotonim gla-- som bez da pokazuje i najmanje znake uzbudjenja. ... Ja sam bio oficir nizega ranga, i kao takav, ja sam tada znao samo za naredjenja koja su se odnosila na postavljeni mi zadatak — izvoziti Jevreje, da bisc spaljivali u pecima. Ja nikada nisam primao nikakvo naredjenje a da se prethodno nisam obratio svojim pret-postavljen- im — tako izjavljuje Eichman na sudu. . . . Moje osjecanje moze se sravniti sa osjecanjem zadovoljstva koje je u svoje vrijeme pokazao Poncije Pilat. Kakvo zadovoljstvo? Samo nekoliko metara od staklene pregrade iza koje se nalazi stvor koji sebo sravnjuje sa Pilatom, sje-d- e od uzbudjenja blijedi ljudi. Oni ustaju i izjavljuju, je-dan za drugim: U logoru Janovska muzicki orkestar zatvorenika svirao jc u casu kada su 1'ude odpremali u smrt . . . Pot-paljiva- le su se piramide u kojima jc bivalo do dve hilja-d- e Ijoseva ... . . . Niko vise nije vjcrovao u zivot. iivot jc znacio zvjersko mucenj. Zone su bacali u vatru Zajedno sa nji-hovo- m djecom i no £ekajuci da ih najprije usmrte met-ko- m. . . . Ja sam se osjetila medju tjclesima. Osjecala sam da se zadihujem jersu na mene padali ljudi Molila sam da drugi metak okonca moje muke. No, ja sam pokuSala da se spasim, da se izvuc"em, da se ne ugusim. Uspjelo mi je da se podignem, i osjecala sam kako su me uhva-til- e ruke onih, koji su kao i ja ostali na zivotu. Vukli su me nanizc za noge. . . . Pijac'c vode nije bilo i mi smo pili morsku vodu, i ako je more bilo puno IjeSina i voda crvena od krvi. Jevrejskim partizanima u Vilni prcbjegla je 2ena sa trogo'disnjim djctcton. Ona se je, zajedno sa djete-to- m, vise od 11 mjeseci skrivala po podrumima. Dijete, koje je cutalo kao nijemo upitalo je sada mater: mama, dali sada smijem da pla6em? Mati je 11 mjeseci govo-ril- a djctctu da ne smije plakati da nebi ko napolju £uo. . . Jedan za drugim, jndna za drugom, redjaju se svje-doc- i. Eto — svjedoSenje odevidaca na procesu Eichma-nnu- , optuzenom za ubistvo sest milijona ljudi. Ljudi, koji su pukim slucajem ostali na zivotu, go-vo- re o tome Sta su vidjeli, ne skidaju svoj pogled sa Ei-chmana. Neki od svjedoka, podsjecajuci se na preziv-jel- e dane u logorima, gubc svijesti, ponovno dolaze k sebi i produzavaju. Jedan od svjedoka objasnjava kako je za 15 minuta bilo uguseno u 13 gasnih komora 10 hi-Ija- da ljudi. U svijesti drugoga za navijek se urezao u sjccanje pas koji je po komandi otkidao komade mesa sa tijela haplsenika. Treci nemoze da zaboravi doktora Jozefa Mcngela koji je rukovodio medicinskim ckspei'i-mentim- a u logoru OsvjcnSim. Doktor je volio muziku i cesto je pjevao arije PuSinija kada je odabirao ljude za gasne komore. Jcdamput jc Dr. Mengel izabrao u baraci dvoje djtfce i napravio do njih sijcmske blizance, sasiv§i im ruke. Slusajuci svjedoke Eichman sjedi mirno, no mije-njaju- ci izraz svoga lica. Ustajuci, on se drzi kao pruski vojnik.Njegovi odgovori zvu£e kao da izlazc iz ncke masmc. Za njega je sve jasno. O cemu ima da se razgo-vara- ? On, Eichman, csesovski potpukovnik, primao je naredjenja svoje komande i tacno ih izvrsavao. Zar ofi-ci- ri i cinovnici mogu postupati drukCije? On — Eich-man, ispunio je svoj dug. Optuzeni, lupnc petama — po vojniJki, i sjedne. Pred prisutnim prolazo slike milijona izgubljenih. Nepregledne kolone do gola odrpanih ljudi, cekajuci u redovima nasmrt: iene pred bacanje u vatru; psi koji kidaju meso sa zatocenika; siluete djece sa§ivonih jed-n- o za drugo. To je cto stvarnost c"etrdesetih godina, 5to je ncdavno bila u Evropi. Individuum koji sjedi iza ne-probojnog stakla prezivijava osjecaj zadovoljstva "koji je nekada osjecao Pilat". On je dokazao Ha moze da ucini iinovnik koji ta6no izvrsava naredjenja. Govoriti mnogo o njemu samom ne isplati se. Eich-man je stvarno takav kao sto i izgleda iza neprobojnog stakla. To nije djavolski lik nocuvenog 6ovjekomrzca, to nije Mefisto ni Torkvemador, pa ni ludjak. Po mi§lje-nj- u Ijekara on je пог-mala- n £ovjek. Eichman — to je nistavilo u odre'djenom smislu rijeCi. To je obicni pruski policajac, koji, mjesto da registruje kradje, odao se ubi-janj- u milijona ljudi. Табпо je da je on to radio sa zadovo Ijstvom. Masovno ubijstvo postalo je njegovom kance-larijsko- m straScu, i on je svojom rukom na smrt isprebi-ja- o jedno dijete. AH, takvih, kao sto je Eiichman, me-dju csesovcinia bilo je mnogo. Oni su pravili i ostvariva-li.pla- n istrebljcnja ne samo Jevreja nego i drugih na-rod- a ,u pnom redu Slavena, kao nize vrednu rasu. Eichman — to je tipi6ni proizvod umiruce, gnjile drustvene formacije. Kada kapitalizam stupa u stadij svoje istorijske agonije i dr2i se grcevito da nc bude zbacen sa istorijske pozornice, on prelazi u samrtni ONI HOGE DA CUJU 0 KOMUNtZMU OD SAMIII KOMUNISTA scrvira i traie istinu Tako kolod2, njemu su zabranili je ncdavno u New Yorku grupa studenata pozvala se-krut-ara Komunisti6ke parti-j- e SAD B. Daviesa da na kolcdiu odrzi predavanje Hteli su da c"uju o torn ko-munistidk- om bauku od sa-m- ih komunista. Davies se jc rado odazvao pozivu stude-nata, ali kad se pojavio pred ulaz. Studcnti nisu to mogli da shvatc i digli su uzbunu Iz-bi- la je spontana demonstra-cij- a gdo je cak doSlo i do окгбаја. Mnogi su se prvi put u zivotu uvcrili da slo-bod- a govora, §tampe, zbora i dogovora u slobodnoj A-mer- ici nije uvek u praksi o-n-o isto §to je u tooriji. ropac, on tada radje hitlere, himlere, geblse, a na nizem stepenu — cichmane. Za hitlere i njihove mo-nopolisti- dke pokrovitelje logori smrti, to su nuzna for-ma kapitalisticke politike dvadesetog vijeka. Za eich-man- e takav logor je samo prirodni do'datak njegove po-licijs- kc uprave. Zbog toga je suvisno previ§e se zadrzavati na Пбпо-s- ti Eichmana, ceprkati po njoj, kako to cine mnogi na zapadu, svodeci citavi problem zloSina samo na Eichma-nov- o ime. Ne, sam Eichman nije narocito interesantan. Ako se vec zanimamo "dubokom analizom" onda nije potrebno izucavati mali 6arafic, nego mchanizam u cjelini. Interesantno je pogledati dva pitanja u vezl sa pro-ceso- m Eichmanu: prvo — ko sudi Eichmanu, i drugo — ko bi trebao da sjedi pored Eichmana. Zasto sud u Jerusalimu poma2e u skrivanju Eich-manov- ih sauccsnika kada su oni op§te poznati? Za§to sud cuti kao zaliven, kada je na pr. rijee o takvim li-ci- ma kao sto je Hans Globke, drzavni sckretar kance-lar- a Adenaucra? Madjarska, 1914. godine. Nad zemljom vlada Hit-ler. Gestapo diktira zakone, gazi kulturu, 'davi narod. Eichman se sprema da uni§ti GOO hiljada madjarskih Jevreja. N Rukovodioci jevrejskih opstina i pretstavnici me-djunarod- ne cionisticke organizacije u BudimpeSti stva-raj- u "Komitet pomoci i spasa", cija je zadaca da sc iz-vu- ku stotine hiljada, koji su nacisti osudili na smrt, i da se prebace preko granice u neutralne zcmlje. Na celu komiteta nalaze se tri lidcra : Kastner, Brand i Spring-ma- n. Interesantno je da gestapo ove ljude uopste ne dira. Kastner sc povczuje sa Eichmanom i stupa s njim u piegovore. Dvadeset petog aprila 1914. godine Eich-man predlaze Brandu slijedece : 'da se milijon Jevreja zamijeni za deset hiljada tcretnih automobila, koje bi Brand, Kastner i Springman nabavili kod zapadnih sa-vezni- ka. Gestapovac trazi jeftino: za sto ljudi jedan terctni auto. Kastneru cijena odgovara. — Roba za novae ! — tako bukvalno govori Eich-man svome cionisti6kom sagovorniku. —Sta vi hoccte, robu ili krv? ... Kastner se saglasava i sa svoje strane obecajc da ce u6initi sve da Jevreji Madjarskc sa6uvaju mir i da sc ne bune U aprilu 1944. godine gestapo pu§ta cionistiSkog lidcra Branda iz Madjarske. U sirijskom g,radu Alepu Brand sc sastaje sa naCclnikom politi6kog odjeljcnja medjunarodne cionistiCke organizacije Sarctom, kasni-ji- m predsjednikom vlade Izraela. Saret o'dobrava za-kljuC- ak donesen izmedju Kastncra i Eichmana. Oo 6ega dovodi sporazum Kastner — Eichman? Kastner prcdaje pomocniku Eichmana Kurtu Bc- - cheru tri kufera brilijanata i nakita. Taj isti Bechcr zivi na slobodi u Zapadnoj NjemaSkoj u gradu Bremcnu, gdje jc poznat kao bogat trgovac. Eichman stavlja Ka-stneru na raspolaganjc spccijalni voz sa kojim 1.600 Je-vreja odlazi iz Madjarske u neutralne zcmlje. Ko su ti ljudi? Rodbina cionistiSkih rukovodioca, njihovi prija-telj- i, saradnici cionisticke organizacije. Oni su spaseni. Ostali Jevreji ostaju u Madjarskoj i stizu u logore smrti. U toku 53 dana Eichmanova masina unistava 600 hiljada ljudi. Po 10— 12 hiljada ljudi dnevno. Do toga 6asa, dok ih ne pokupc, osudjeni ljudi "zive u spokoj-stvu- ". Oni vjcruju cionistiSkim rukovodidcima, koji ih pozivaju da trpe da se ne suprotstavljaju, da sc ne bu-ne, da cckaju spas. Jcdnome od osudjenika, koga odpre-maj- u u logor Tcrezicnstadt, Kastner govori: — Budite mirni —spokojni, vi fdete u dobro mje-sto . . . Dok ljudi shvate, sta se desilo, tada je za njih vec kasno. Oni su vec u logoru. Je'dnoga za drugim, nenao-ruzan- e, gole, njih stavljaju u stroj za smrt. Mnogi odbi-jaj- u da umru na koljenima, ginj ponosno. To — nisu privilcgisani cionisti sa briljantima. U logoru Janovska escsovci pozivaju trideset mladih djevojaka da prove'du s njma поб. One odabiru smrt. Njih ubijaju metkom u zatiljak. Bilo je mnogo puta, — kaze na sudu u Jerusalimu (Nastavak na strani 4) — 'I'm —ni - ..-- ""Г NACISTICKI GEXEKALI SK SPKEMAJC ZA NOVA PUSTOSEN'JA Hapsenje Vracarica u Zapadnoj Njemackoj nije bio slucajno Da li je Bon pogresio? Za momenat je pitao izne-nadje- ni svet, ali kadzaviri-m- o iza kulisa sta se dogadja u Adenauerovoj drzavi, u-verice- mo se da to nije bila grcska vec dobro sracunat plan, kaze dopisnik iz Berli-na- . Max Reich, dopisnik lista Canadian Tribune iznosi in-teresan- tne podatke u vezi hapsenja VraSarica u Min-hen- u 2. novembra. U dopisu se kaze da zapadno-петаб-k- a policija ima jos 1.200 drugih ukaza az hansenje lica, koji su pocSinili slicne "zlo6ine" kao i Lazar Vra- - caric, koji su cistili svoju ze-ml- ju od okupatora. Reich kaze da su podaci o Vracaricu i drugim licima. uzeti iz arhive Gestapoa all jc to gestapovsko naredje spomenika i dve Nemacke Jcdna zemlja, jedan je-zi- k, ali dva svet. U Istocnoj Nemafkoj ot-kriv- en jc 10. novembra spo-meni- k kongoanskom patrio-t- i Patrisu Lumumbi. isprcd Instituta za medjunarodne studente. Svecanosti otkriva-nj-a spomenika prisustvovalo je oko 3 hiljade studenata ncma6kih i stranih studena-ta. U Zapadnoj Nema£koj je nakon dva dana, tj. 12. nove pmvem svaje§Bu Zapadnonjcmacki novinar Robert Jung objavio jp u pariskom . "Ekspresu" 61a-na- k u kojemu jc otkrio nes-t- o zanimljivo o zapadnonje-табко- т ministru obranc Francu Jozcfu Straussu. Stauss mu je jednom prili-ko- m rckao da cc Njcma6ka, kad se osovi na svoje nogo, Poslije punih osam godina trazenja poljski geolozi su tiaisli na neizmjerno rudno blago — bakar. Nisu tragali za njim, nego za naftom, ali bogatstvo lude ovog "crvc-no- g blaga" prelazi sva o2cki vanja, tako da se prosto mo-ze govoriti o "bakarnoj gro-znic- i" u Poljskoj. Bakar je pronadjen za-pad- no od Vroclava. Poljska je oduvijek bila uvoznik ba-kra i za kolicinu uvczenog bakra trebalo je izvesti mi-liju- n i po tona prvoklasnog kamenog uglja. Prema ve6 dosada obradjenim podaci-m- a moze se tvrditi, da je to IZ Prema pisanju starokraj-skk- e stampe, privatnici su zatajili ogromne sume no-va- ca i s time oStetili dr2avu, nalazeci razne naine da i-zb- egnu placanje porcza U opstini Siska, u Ljublja-ni- , kaze kova6 Malija Terlep prijavio je 490.000 dinara kao osnovicu za oporezivanje. Medjutim, naknadnim pregledom ko- - misija je ustanovila da' os-novi- ca treba da iznosi za o-k- o 6 miliona vise. U vestima se kaze da se ta prevara, ili utaja, postize i nekih odgovo-mi- h sluzbenika ,jor sami privatnici ne bi mogli tako veSto zakriti tako ogromne sume koje iznose na stotine milona dinara. Pitanje so postavlja kako pojedinci na privatnom s?k-tor- u mogu zaraditi tako og-romne sume novca, kad je po zakonu dozvoljeno da u-poSlja- vaju samo radni-ka- ? STRANA 3 nje isteklo pocetkom 1961. godine. Federalni sud Zapa-dn- e Хетабке obnavlja ta naredjenja i hapsi Vra6ari-c- a na temelju te sudske od-luk- e. Dok su se nizi sluzbenici izvinjavali i izgovarali zbog ovog slucaja, u o6i ogor£e-ni- h protesta sa svih strana, Franz Joseph Strauss, naju-plivni- ji covek u Adenaucro-vo- m kabinetu je dao izjavu danskoj novini da on nipos-t-o ne moze odobriti da osta-n- u nekaznjeni oni koji su po6inili "zlo6ine" prema Nemcima, dok se na drugoj UZ IDUiOX nfU.EfUZe[ IUVJ}S ratne zloine. Slu6aj Vra£arica najbolje dokazuje da je Zapadna Ncmacka na putu da opct postane ncman za covcSans-tv- o. Dva mbra, podignut spomenik nacistickom feldmarsalu Ro-mme- lu Svecanosti otkriva-nj- a spomenika prisustvovali su veterani Rommelovog af-ri£k- og korpusa. Govoreci na ovoj svecano-sti u Zapadnoj NcmaSkoj, ministar unutrasnjih dela za provinciju Baden-Wuerttcm-be- rg je rckao: "Ovaj spomenik treba da posluzi ncmackoj omladini kao primer junaStva". У traziti ne samo teritorije na Istoku nego i francusk! teri-tor- ij Alzas i Lorenu, koji je pn'je pn-o- g svjetskog rata pripadao Njemackoj. To je, dakle, jo5 jedan podatak za biografiju covjeka koji ima ambicijc da jednog dana za-vla- da u Zapadnoj Njemac-koj. (I Poljskoj pronadjena bogata nalazista bakra JUGOSLAVIJE "Politika", pet najvece nalaziStc u Evropi, i jedno od najvecih u svije-t- u. Ali put do blaga je dug i naporan. Ruda sc nalazi du-bok- o i treba da se sagradi 25 kilometara podzemnih hodnika. Otvorit ce se tri vc-li- ka rudnika, a sadaSnja to-pioni- ca bakra u Lognici pro-Sir-it ce kapacitct proizvod-nj- e za cctiri puta. Za sve to potrebni su ogromni krediti, novcana i materijalna sred-stv- a. Poljskoj su pritckle u pomoc bratske socijalistiSke zemlje u prvom redu susje-dn- a CehoslovaSka, tako da ncce biti zastoja u eksploa-taci- ji ove dragocjone rude. NA PRIVATNOM SEKTORU korupcijom Vcsti kaZu da je jedan zi-d- ar iz Posuija izvodio rado-v- c od preko 13 miliona dina-ra. Zar je to mogao da ost-va- ri samo sa pet radnika? Kaic se da postoje i dru-gi vidovi prikrivanja nepri-javljcn- ih radnika. IVcma iz-ja- vi inspektora rada opstine Stari grad u Beogradu je-dan poslastiiar uveo je zvo-n- o, kojim, kad oseti da su mu u radnju dosli kontrolni organi, daje znak da se ra-dni- ci uklone iz radionice. Nas pak interesujc to, za-St- o ti radnjei sara'ifjuju i 6u-va- ju poslastiara od kontro-Ini- h organa? Da nisu moida plate pa i uslovi rada povolj-ni- ji na privatnom nego na driavnom. ili "sQcijalistic-ko- m' sektoru?, da i ne go-vori- mo o tome kaok svi ti privatnici mogu. pod nosom kontrolnih organa da jo5 u-v- ek varaju driavu i da na racun zatajenog porcza gra-de Iuksuzne vile i kupuju a-utomo- bile? |
Tags
Comments
Post a Comment for 000377