000246 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
—' V LJ-J- mL iHmL!:Jii _l#M%y5!!!J"'' ' HAP- - '14-f"- W ""ffll 'MSI STRANA 2 Novosn Utorak 23 maja 1944 NOVOSTI Smrt Partizana Nikole Published everv TuMdcrv Thursdcrv and Saturdar by the Novosti Publishing Compcmv Markovića In the Croatian Lemguag Izlazi evala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adekrid Street West Toronto 1 Ontario TeUphcn ADelcdde 1642 Registered in the Registrv Olfico ior the Citv oi Toronto on the 24th dar ° October 1941 as No 46032 CP Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju Puštanje fašista na slobodu Iz koncentracionih kempa puštena je u zadnje vrijeme grupa poznatih fašista koji su u početku rata bili zatvoreni kao "opasni fašistički agenti" To je izazvalo u federalnom parlamentu ogorčene ali op-ravdane prigovore od strane narodnih poslanika To je raz-log da se je za vrijeme majskih svečanosti konferencija skupština i drugih priredaba slalo proteste na vladu u Ot-taw- u Ministar unutarnjih poslova St Laurent je na osnovu tih protesta bio prisiljen dati malo više objašnjenja o inter-niranim neprijateljskim agentima u Kanadi Iz toga izvještaja doznajemo da se u koncentracionim logorima nalazi po prilici oko 300 nepoćudnih lica neuklju-čuju- ći pritvorene Japance Od tih 160 je kanadskih gradjc- - na po rodjenju ili po naturalizaciji medju njima i 141 zato-čenik njemačkog porijekla od kojih je 120 onih koji su ro-dje- ni ovdje ili postali gradjani Zatvoreno je i šest Talijana od kojih su četvorica kanadski gradjani Medju tim politički nepoćudnim nalazi se tek 31 član fašističke Arcandove par-tije uključiv i samog Andrien Arcanda Prema ovom zaključuje se da je broj opasnih fašističkih agenata pritvorenih u početku rata spao za najmanje 75 po sto Medju onima koji su pušteni na slobodu nalazimo ime-na Josipa Farra bivšeg organizatora Arcandove fašističke partije za provinciju Ontario John Lorimera financijera Far-ra i fašističkog pokreta u Kanadi i onda Aloisa Schneidera poznatog i otvorenog širitelja nacizma u provinciji Saskat-cheva- n i druge manje fašističke zvjerke Dorise Nielsen i Fred Rose predstavnici progresivnog dijela kanadskog naroda uz pomoć nekojih konzervativnih poslanika kao Alfreda H Bence poveli su debatu i oštru kri-tiku protiv ovakve politike ministarstva unutarnjih poslova Opravdanja ministra St Laurenta da je to učinjeno nakon se ustvrdilo da takvi više "ne predstavljaju" opasnost u zemlji naišla su na smiješne komentare od više federalnih poslanika i demokratskih slojeva naroda Kanade Jest opravdani su protesti ovakvom radu Mi 3mo u ratu protiv glavnih fašističkih zemalja Mi smo u ratu protiv svih i svega što predstavlja ili zastupa fašističku formu vladavine 1 nasilja Mi branimo našu demokraciju koju su pokušali ugu-šiti ti fašistički razbojnici Naši sinovi i braća sa svojim živo-tima danas plaćaju i brane našu slobodu kojoj su grob kopah baš takvi kakve se danas pušta iz koncentracionih logora Oni koji su nam sve to htjeli oduzeti i pretvoriti našu zem Iju i cijeli svijet u svoje fašističko ropstvo ne zaslužuju slobo-de nego vječni zatvor ili smrt — to treba da zna i naš ministar unutarnjih poslova Svjetski Radnički Kongres Nedavno je Izvršni Odbor Zanatsko Unijskog Kongresa Velike Britanije javio da se odlaže zasjedanje Medjunarodnog Radničkog Kongresa koje je bilo zakazano za 5 juna u Lon-donu Engleska Ova odluka donesena je radi toga što su u posljednje vrijeme za Englesku ograničena putovanja u vezi sa pripremama dolazeće savezničke invazije na zapadnu Eu-ropu Glavni tajnik Zanatsko Unijskog Kongresa Velike Britani-je Sir Walter Citrine je tim u vezi na zasjedanju Medjunarod--n Radničke Konferencije u Philadelphiji rekao da će od stra-ne Kongresa biti poduzete sve mjere da se Medjunarodni Radnički Kongres održi u Kanadi poprilici u Torontu Stvarno kale Citrine radi se na tome da se ovo nadasve važno zasje-danje Medjunarodnog Radničkog Kongresa održi na ovoj stra-ni Atlantika kad je već nemoguće u Velikoj Britaniji Poznato je da ima ljudi koji su zainteresirani da se ta-kav kongres u opće i ne održi Takvi će nastojati na sve nači-ne da to spriječe za to što to ne pogoduje njihovim stranač-kim interesima Takvih na žalost ima i u zanatskim unijama na ovom kontinentu u Američkoj Federaciji Rada na primjer Sir Walter Citrine je na jednoj unijskoj konvenciji u New Yor ku obećao da britanski radnici neće nikome dopustiti da se spriječi stvaranje medjunarodnog radničkog jedinstva gdje bi bili dužno zastupani i sovjetski radnici Dobre i povoljne vijesti čuje se od radničkih vodja i iz-vršnih odbora zanatsko unijskog pokreta u Kanadi Izvršni Od-bor Trade and Labor Congress of Canada (AFF) je na svo-jem nedavnom zasjedanju riješio da će uzeti učešća na me-djunarod- noj konferenciji i poslati svoju delegaciju pa održa-vao se kongres u Londonu ili Torontu Vodje Američke Fede-racije Rada u Sjedinjenim Državama trebali bi uzeti ovu od-luku kanadskih unijskih vodja u obzir kao važnu pouku Zelja za svjetsko radničko jedinstvo pokazala se i na za-sjedanju Medjunarodne Radničke Konferencije u Philadelphiji Osobito je to pitanje poticano po radničkim grupama na kon-ferenciji dok je od strane poslodavaca i paradnih delegata bi-lo prigovora takvom radničkom jedinstvu Medjunarodna Radnička Organizacija još nije postala or-gan Ujedinjenih Nacija Ali kako Izvjestija piše ona mora na-pustiti bankrotiranu Ligu Naciju i priključiti se Ujedinjenim Na-cijama ako želi uspješno vršiti svoju ulogu i odgovarati po-trebama današnjice Svjetsko radničko jedinstvo je glavna poluga za provodjenje Teheranskih odluka u život TROJANSKI KONJ — Što blize dolazimo federalnim izborima to bolje se povezuju vodje konzervativne partije sa skrajnim kanadskim reakcionarcima Neprijatelj neće kapitulirati od zračnog bombardiranja SAMO ZAJEDNIČKI UDARCI SVIH VRSTA ORU2ANIH SILA SA ISTOKA I ZAPADA UNIŠTITI ĆE HTTLEROVU NJEMAČKU Moskva — Uvodnik najnovijeg izdanja časopisa Rat i Radnička Klasa posvećen je komentarima o budućim vojnim zadaćama kako ih je ocrtao maršal Staljin u nje-govom prvo-majsko- m govoru Kao Sto je Staljin podvukao zadaće koje stoje pred sovjetskim narodi-ma nisu ograničene tek na tjera-nje Hitlerovih trupa preko grani ca Sovjetskog Saveza Njemačka zvijer mora biti otjerana u njezino vlastito leglo i tamo uništena Ova zadaća kako je Staljin re-kao "može biti rješena jedino na osnovi ujedinjenih napora Sovjet-skog Saveza Velike Britanije i Sjedinjenih Država" Imaju dakle na neprijatelja pa-sti zajednički udarci naših vojnika sa istoka i vojnika naših Savezni-ka sa zapada "Nema dvojbe da samo ovakvi zajednički udarci mo gu potpuno satrti Hitlerovu Nje-mačku" — nadodao je Staljin Upravo ovakvih udaraca kaže uvodnik najviše se boji fašistička Njemačka Hitlerova klika mora znati da ona nije u stanju izdržati pritisak snage oružanih snaga tri-ju najvećih sila na svijetu Hit-lerov- ci se oslanjaju na nadu da Sa-veznici neće biti u stanju organi Putevi do Berlina Piše: ILIJA EHKENIUJRG Crvena Armija se nalazi na zapadnoj granici Sovjetskog Sa veza Ovo je zora slobode Pragu Varšavl Beogradu Zagrebu i Pa-rizu Već hiljadu dana mi se borimo na život i smrt Mi ne filozofi-ramo Mi se ne posvećujemo sa-njama i praznim deklaracijama Mi ne gledamo na kalendar i ne čekamo na lijepo vrijeme Moskva se vrlo dobro sjeća one nedjelje na 22 juna kada su kroz zvučnik objavljene vijesti da se nalazimo u ratu Nijemci su mar-širali i pjevali fućkali 1 pljuvali prešli su našu granicu skidali su rubee i satove sa žena pljačkali su i uništavali Ubijali su naša djecu Njihovi tankovi gazili sa po usjevima na našem polju Bombe su palile i rušile naše gradove i sela Hitler je vikao: "To je konac Rusije" U onim danima topovi u Mo-skvi govorili su drugčijim glasom Mi smo potpuno iskusili punu že-stinu Ali Moskva je izdržala Rusija je izdržala Borili smo se u smrznoći u kiši kada su ceste bile neprolazne Imali smo samo nekoliko tankova i branili našu slobodu flašama sa upaljivom te-kućinom Kada su Nijemci stigli do Kavkaza mi ni onda nismo očajavali Svijet je imao priliku vidjeti tko dobiva — odlučnost ili dvojba hrabrost ili čekanje Hiljadu dana i hiljadu noći u žestokoj zimi i napetoj vrućini vojnici Sovjetskog Saveza su ee borili Hiljadu dana i hiljadu noći radnici Sovjetskog Saveza su ko-vali oružje Hiljadu dana i hi-ljadu noći Moskva je stisnutim zubima nastavljala radom Došli su sada dani slave Gdje su oni pobjeditelji Pariza? Gdje su Pomeranianski uzgajatelji bla-ga bavarski pivari kobasičari iz Frankfurta? Gdje su cesari iz Schwelnfurta? Gdje su Nspole-o- nl iz Svvinemunda? Njihove ko zirati ovakvog kombiniranog udar-ca Njemački fašisti i njihovi pri-rep- ci po cijelom svijetu čine svo da spriječe ili barem zadrže takvu ujedinjenu akciju Saveznika sa is-toka i zapada Nijemci se još uvjek nadaju na dobivanje vremena "Ova posljed-nja karta njemačkih bandita" — kaže se u uvodniku "mora biti po-bijena adutom! Dobivanje vremena mnra hiii fstrcmnfn r nonrilnt!- - skih ruku! što prije sakupljene i pripremljene sile naših savezni-ka stupe u borbu tim prije posti-ći ćemo pobjedu i manje žrtava će trebati za poraz neprijatelja" članak generala žuravljeva pod naslovom "Pogubne Teorije" je od velikog interesa ne samo za ljude u vojnoj službi nego za sve vodje općenito U Članku se govori o do-bro poznatoj vojnoj teoriji talijan-skog generala Douhaisa koja se odavno pokazala lažna ali koja još uvjek nailazi na sljedbenike u nekojim reakcionarnim krugovima napose u uredima američkih novi-na Kratki smisao ove teorije je kako slijedi: Da je u našoj epohi jedino zrač-na snaga u stanju provoditi us-pješnu ofenzivu koja može jamčiti sti su raštrkane po našoj zemlji Njihove sanje su se rasplinule u zraku Dolazak Crvene Armije na ru-munjsku granicu začarao je Hit-lerovu kampanju — ali to je samo početak kampanje Crvene Armije Za Crvenu Armiju nema granice osim granica pobjede Kampanja bandita je završena Počela je kampanja pravde Suci marširaju prema zapadu Oholi ubojice dje-ce neće pobjeći Svega se Rusija vrlo dobro sje-ća Nijemce neće spasiti — bri-jego- vi rijeke ili nadtotalitarno't Friceva Mi se snjima ne igramo Gnjev naše savjesti vodi nas pre ma zapadu Mi marširamo sa zakletvom na našim usnama: to se više nikada ne smije dogoditi Mi više nećemo da Nijemci započnu drugu kampanju u 19G5 godini Nismo bili mi oni koji su počeli rat nego mi smo oni koji će ga završiti I završiti ćemo ga tako da se više nikada ne pojavi Mi sada marširamo prema nji-ma i ml ćemo njih stignuti Mi ćemo iščupati njihove otrovne zu-be Mi ćemo u njima utuci želju za borbu Cijeli svijet gleda sa nadama prema Crvenoj Armiji Ona svijetu donaša slobodu Mi se mnogo ponosimo Ito se Poljaci ćehoslovaci Jugoslaveni i Fran-cuzi bore na sovjetskom zemlji-štu protiv njihovog neprijatelja — Hitlerove njemačke Mi ni to nećemo zaboraviti Hitler mora biti potpuno uns-šte- n Mnogi putevi vode do Ber-lina Do Berlina se može doći i sa zapada Takav put postoji i po njemu se mora ići Put od Vol-ge do Pruta nije bio ugodna šet-nja On je bio 15 mjesečna žesto-ka borba Pobjedu ne možemo la-ko izvojevati Vrijeme ne čeka Nalazimo te u proljeću u sezoni za sijanje Neka usjevi proljetnog sijanja od Moldavije do Normandije budu usjevi pobjede! pobjedu nad neprijateljem Po mi-šljenju tog generala — avijacija može prisiliti neprijatelja na kapi-tulaciju unštavanjem proizvodnih baza i glavnih željezničkih skret-nica u zemlji Cijeli kurs sada-nje- g rata pobija ovu lažljivu teori ju Primjeri su bez svake dvojbe pokazali u Poljskoj Francuskoj Belgiji i Holandiji da je Hitlerova Njemačka izvojevala ove pobjede na osnovi njezinih kopnenih sila Sve ove zemlje pale su ne zato što su njihova industrija 1 trans-porti bili bombardirani nego zato što se oružane sile tih zemalja ni-su pokazale sposobne braniti nji-hov teritorij od invazije njemačkih armija Hitlerovi neuspjeli pokuša-ji da bombardiranjem prisili Bri taniju na koljena pokazali su se potpuno lažni u duhu Douhaisove teorije Rat na sovjetsko-njemačko- m frontu je pokazao da se avijacija može najbolje iskoristiti u surad-nji sa drugim vrstama oružanih sila Bombardiranje neprijateljskih pozadina nije samo po sebi cilj To se čini sa svrhom pomaganja borbe kopnenih trupa Stotine hi-ljada tona bombi bačeno je po Sa-veznicima na Hitlerovu Njemačku ali ipak to nije dovelo do njema-čke kapitulacije što više znatan dio njemačke industrije ne pati od bombardira-nja jer što je razrušeno je do neke mjere ponovno izgradjeno To je podvučeno nekoliko puta u britan-skim i američkim novinama pa i Douhasova propala teorija je tako potvrdila Vodeći vojni vodje u sa vezničkim zemljama su nepresta- - Ino naglasivali nemogućnost pora za Njemačke samo bombardira-njem iz zraka Rat se dobiva kom-biniranim naporima svih vrsta oru-žanih sila zajedno ali odlučna uloga pripada kopnenim trupama No ipak još uvjek ima ljudi koji brane ovu "teoriju" i koji pokuša-vaju dokazati da će zračno bom-bardiranje prisiliti Njemačku na kapitulaciju Na osnovi te tvrdnje oni zahtje-vaj- u da se invazija Europe napu-sti i ovako pomažu Hitleru Ge-neral Žuravljev potpuno jasno ka-že: "Mi vjerujemo da ovakvu "teo-riju" koja je u izravnom protu-slovlju sa svim našim iskustvima 0 stvarnom ratovanju mogu pro-pagirati samo oni koji svjesno ili nesvjesno žele staviti zapreku na put Ujedinjenih Nacija u njihovoj borbi za brzu pobjedu nad Hitlero-vo- m Njemačkom" U ranijem izdanju časopisa Rat 1 Radnička Klasa objavljen je čla-nak akademičara Deržavina u ko-jem on zahtjeva da Saveznici pre-kinu odnose sa jugoslavenskom iz-bjegl- om "vladom" članak je izaz-vao široke komentare i rasprave medju čitaocima U najnovijem izdanju objavljen je članak profe-sora Korovina o istom pitanju Korovin izrazuje svoju saglasnost sa stanovištem akademičara Der-žavina i ističe da je Deržavin po-digao vrlo važno pitanje kao za-preku reakcionarnih krugova oko jugoslavenske izbjegle "vlade" ko jom spriječava razvijanje uspješ-ne borbe Narodne Oslobodilačke Vojske pod komandom maršala Tite U članku Deržavina profesor Korovin se jedino ne slaže sa for mom kojom se ti odnosi imaju pre-kinuti — Korovin naime smatra da ovo pitanje nebi trebao podu-zeti samo jedan Saveznik nego sve sile anti-Hitlero- ve koalicije Drugog maja 1944 kao što ne-milosrdna vijest javlja poginuo je "negdje u Jugoslaviji" u borbi pro-tiv nacista i njihovih pomagača partizanskom smrću Nikola Mir-kov- ić Mirkovićeva smrt oličenje je veličine i tragedije mladih srpskih i jugoslavenskih intelektualnih ge-neracija Rodjen za knjigu i studi-ju vičan na istraživanja po arhi-vama i bibliotekama sa perom u ruci na radu na naučnom prouča-vanju još iz gimnazijskih klupa — jedva je imao šesnaest godina kad je počeo da objavljuje ozbiljne eko-nomske studije — sa najboljim naučnim obrazovanjem od doktora-ta na beogradskom univerzitetu koga je dobio kao najmladji djak pa do studija u Njemačkoj Fran-cuskoj Engleskoj i Americi sa lijepim porodičnim vaspitanjem i tradicijom znanjem jezika gine na frontu borbe u Jugoslaviji sa bombom i automatskom puškom u ruci Zov svoje krvi kao zov prašu-me neodoljivo ga je pozivao da ne izostane iz redova svojih drugova sa beogradskog univerziteta svoje mlade braće po urvinama i gudu-rama Balkana na čija mlada ple-ća historija je navalila teret kak-vog ni jedna generacija do sad ni je nosila: stvaranja ljepšeg pra-vednijeg moralnijeg poredka Daleko od otadžbine na korisnim studijama u Americi Nikola Mir-kov- ić čestiti predstavnik svoje ge-neracije daleki potomak Hajduk Veljka nepokušava da umiri svoju savjest sa radom na peru u Ame-rici ne pokušava da spašava svoj život Odbacuje pero odbacuje am-biciju naučne karijere udobnost i sigurnost i kao Jugoslavenski gradjanin javlja se u Američku vojsku s tim da bude poslat u Ju goslaviju Jedva sedam mjeseci poslije izvršujući junački parti-zanski pothvat na koji je njegovo srce i inteligentna hrabrost gonila njegovu slabu intelektualnu ruku — gine na tlu oslobodjene i prepo-rodjen- e otadžbine "Akademski rad nije sad za me — rekao je jed-nom svom drugu kratko pred smrt — moram ići u akciju a poslije ća se opet vratiti akademskom radu" Ne Mirković se neće više vratiti akademskom radu kao ni toliki njegovi drugovi sa universiteta "Potrebno je bilo — rekao je Tito — da se proliju rijeke dragocjena narodne krvi potrebno je bilo da izginu desetine hiljada najboljih sinova našeg naroda pa da na koncu istina o Jugoslaviji prodre u čovječanstvo možda nikad prijo jedan mali narod nije platio tako skupu cijenu da uvjeri svijet da je i krv koja se proljeva u Jugoslavi-ji njegova rodjena krv" U tu ri-jeku dragocjenjene krvi najboljih stočila se je i krv našeg Nikole Mirkovića Idealizam samopregor altrui-zam vjera u pobjedu morala i pravde to je veličina Mirkovićeve generacije ali je tragedija za na-rod u skupoći žrtava koje su mo gle biti izbjegnute Nikola Mirko-vić sa dragocjenim znanjem i inte-ligencijom ali sa još dragocjeni Piše: RITA WRIGHT Moskva (Brzojavno Novosti-ma) — Na jednom američkom brodu sa američkim mornarima nalazi se 20 godišnji visoki i crne kose momak po imenu Matija Kratko vrijeme prije mog razgo-vora bio je opkoljen po lijepim ruskim djevojkama "On može govoriti ruski i mno-go je popularan" — rekao mi Je o njemu Jack Mix američki mor-nar "Dovesti ću ti ga ovamo pa ćeš snjime razgovarati" Nekoliko minuta kasnije došao je crne puti mladić vodeći sobom Ninu Smetaninu mladu studenti-cu medicine Nakon mi je predstavljen mla dić je počeo pripovjedatl u malo pokvarenom ali posve izrazitom ruskom jeziku "Ja hoću da i Nina čuje što ću govoriti" — rekao je "Biti će mi vrlo drago ako moju pripovjetku zabilježiš ovako: Ovo je Uja a Kazimira Moraoovića starog 20 godina rodjen u Dalmaciji Jugo-slavija u selu P kojemu je Rusi-ja sada kao domovina" Kazimir je mehanički inžinjir po profesiji i radio je na jednom brodu Upravo ne-koliko prije rata dobio je zaposle-nje na jednom većem američkom brodu Njegova cijela obitelj j ostala u Jugoslaviji Jedan čovjek koji je iz njegovog sela pobjegao u Ameriku pripovjedao mu je da su okupatori svu njegovu obitelj istjerali iz njihove kuće i nastanili ih u jednoj staroj dašćari Njegov brat je partizan u redovima mar-šala Tita Radi toga Kazimir ne jim nacionalnim moralom baš kao Srbin kao Srbijanac potomak na-cionalno istaknute porodice osje-ćao je da je na njemu ovdje još teža nacionalna odgovornost i na klevete na srpstvo i Jugoslaviju na koje se nemoralno i krvavo srpsko ime od-govara sa najljepšim najplemeni-tijem odgovorom: polaže jedva razvijen pupoljak svog života na žrtvu za svoj narod i njegovu bu dućnost Kad bi borba u Jugoslavi-ji išla samo protiv tudjinskih ug-njetača mogli bi biti sačuvani dragocjenjeni Mirkovići ali jer borba ide protiv svojih izdajnika i ugnjetača bez čijeg uklanjanja nema nove Jugoslavije i istinske Srpsko-hrvatsko-slovens- ke zajed-nice moraju ginuti baš dragocje-njeni Mirkovići Kad je umro Nikola Tesla Ni-kola Mirković i ako moj najbliži saradnik s kojim sam bio svaki dan napisao mi je ovo pismo koje karakteriše i njega i njegovu ge-neraciju možda bolje nego isto dru-go: Osjećam potrebu da Vam napi-šem ovo pismo pošto bi reci teško izašle iz mene Budući u Vašoj neposrednoj bli-zini zadnjih godinu i po dana imao sam prilike da posredno kroz Vas budem jako blizak Nikoli Te-sli Žao mi je što nisam nikada imao prilike da ga vidim Možda je i bolje: Ovako će on za mene uvjek ostati čista ideja kakvog sam ga i imao u mislima otkad sam prvi put čuo za njega kao gimnazijalac u Beogradu Znam da ćete me ra-zumjeti ako Vam kažem da naj-dublje se osjećam sa Vama stalno i intenzivno Samo činjenica da nikad u životu nisam plakao uz-državala me je onoga jutra kad sam saznao za njegovu smrt da ie dodjem Mislim da plemeniti starac nije mogao na bolji način razići se sa životom Ma koliko da ste često patili govoreći o siromaštvu i usamljenosti Vašeg ujaka mislim da će mu baš to dati još veću sna-gu i veličinu kod budućih pokole-nj- a koja će čitati o životu i djeli-ma Nikole Tesle Bolje je ovako Jedan život asketski idealistički sav posvećen čovječanstvu i službi njemu nije se ni smio drugačije završiti Za Vas lično a i za nas vaše prijatelje poslije ovih nekoliko te-ških dana doći će jedan osjećaj ponosa i blagodarnosti za Tesli-n- o djelo Ja lično ostat ću neiz-mjerno blagodaran okolnostima i Vama da sam ovih zadnjih godi-nu dana živio u jednoj atmosferi gdje se je osjećala prisutnost na-šeg velikog zemljaka Na mladje ljude koji su možda tek u procesu formiranja to ostavlja stalnog i dubokog traga Naročito danas kad se karakteri i vrijednost lome pod pritiskom sile i konfuzije Pritisak sile i konfuzije nije slo mio karakter i vrijednost Mlrkovi-ćev- u To najbolje svedoči njegov grob u partizanskoj Jugoslaviji Sava N Kosanović Oženit će Ruskinju i povesti ju u novu Jugoslaviju jugoslavenskom zloupotrebljavalo može imenovati selo gdje se nalazi njegova obitelj "Ja ne možem opisati mojeg ve-selja kada sam stupio na sovjetsko zemljište" — rekao je Kazimir sa dubokim oduševljenjem "Sada se nalazim na sovjetskom teritoriju zajedno sa našom drugom braćom Slavenima Jedan dan sam čuo da je Crvena Armija prešla rijeku Prut pa sam gotovo plakao od ve-selja Ja znam vrlo dobro da na-rodi Jugoslavije željno očekuju Crvenu Armiju koja će im pomoći očistiti invazore i izdajnike iz ze mlje "Narod me je ovdje dočekao kao prava braća I sestre I djevojke su ovdje veoma lijepe I prijazne Nji-hova prosveta i inteligencija je na visokom stupnju Ja razumijem da je njima za sada dosta teško jer nemogu kupiti svakovrsnog odijela i drugih potrebnih stvari Ali tako su prijazne i uljudne! Ja sam se namislio oženiti za rusku djtvojku pa kada se jednoć zavr-ši rat povesti ću ju sobom u Jugo-slaviju" Nina se zacrvenila i smijala ka-da smo na nju bacili pogled Ovaj mladić je živi primjer od-važnosti { hrabrosti naroda Jugo-slavije kojeg nikakva sila ne mo-že upokoriti "Moj narod je uvjeren potpuno uvjeren" — kaže dalje Kazimir "da konac rata nije daleko i da ć u buduće Imati zadovoljan život Ovim uvjerenjem oni uništavaj' hitlerovce i udahnjuju sve one ko ji su protiv Hitlera Svatko zna da ćemo mi pobjediti" — završi je mladić
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, May 23, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-05-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000061 |
Description
Title | 000246 |
OCR text | —' V LJ-J- mL iHmL!:Jii _l#M%y5!!!J"'' ' HAP- - '14-f"- W ""ffll 'MSI STRANA 2 Novosn Utorak 23 maja 1944 NOVOSTI Smrt Partizana Nikole Published everv TuMdcrv Thursdcrv and Saturdar by the Novosti Publishing Compcmv Markovića In the Croatian Lemguag Izlazi evala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adekrid Street West Toronto 1 Ontario TeUphcn ADelcdde 1642 Registered in the Registrv Olfico ior the Citv oi Toronto on the 24th dar ° October 1941 as No 46032 CP Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju Puštanje fašista na slobodu Iz koncentracionih kempa puštena je u zadnje vrijeme grupa poznatih fašista koji su u početku rata bili zatvoreni kao "opasni fašistički agenti" To je izazvalo u federalnom parlamentu ogorčene ali op-ravdane prigovore od strane narodnih poslanika To je raz-log da se je za vrijeme majskih svečanosti konferencija skupština i drugih priredaba slalo proteste na vladu u Ot-taw- u Ministar unutarnjih poslova St Laurent je na osnovu tih protesta bio prisiljen dati malo više objašnjenja o inter-niranim neprijateljskim agentima u Kanadi Iz toga izvještaja doznajemo da se u koncentracionim logorima nalazi po prilici oko 300 nepoćudnih lica neuklju-čuju- ći pritvorene Japance Od tih 160 je kanadskih gradjc- - na po rodjenju ili po naturalizaciji medju njima i 141 zato-čenik njemačkog porijekla od kojih je 120 onih koji su ro-dje- ni ovdje ili postali gradjani Zatvoreno je i šest Talijana od kojih su četvorica kanadski gradjani Medju tim politički nepoćudnim nalazi se tek 31 član fašističke Arcandove par-tije uključiv i samog Andrien Arcanda Prema ovom zaključuje se da je broj opasnih fašističkih agenata pritvorenih u početku rata spao za najmanje 75 po sto Medju onima koji su pušteni na slobodu nalazimo ime-na Josipa Farra bivšeg organizatora Arcandove fašističke partije za provinciju Ontario John Lorimera financijera Far-ra i fašističkog pokreta u Kanadi i onda Aloisa Schneidera poznatog i otvorenog širitelja nacizma u provinciji Saskat-cheva- n i druge manje fašističke zvjerke Dorise Nielsen i Fred Rose predstavnici progresivnog dijela kanadskog naroda uz pomoć nekojih konzervativnih poslanika kao Alfreda H Bence poveli su debatu i oštru kri-tiku protiv ovakve politike ministarstva unutarnjih poslova Opravdanja ministra St Laurenta da je to učinjeno nakon se ustvrdilo da takvi više "ne predstavljaju" opasnost u zemlji naišla su na smiješne komentare od više federalnih poslanika i demokratskih slojeva naroda Kanade Jest opravdani su protesti ovakvom radu Mi 3mo u ratu protiv glavnih fašističkih zemalja Mi smo u ratu protiv svih i svega što predstavlja ili zastupa fašističku formu vladavine 1 nasilja Mi branimo našu demokraciju koju su pokušali ugu-šiti ti fašistički razbojnici Naši sinovi i braća sa svojim živo-tima danas plaćaju i brane našu slobodu kojoj su grob kopah baš takvi kakve se danas pušta iz koncentracionih logora Oni koji su nam sve to htjeli oduzeti i pretvoriti našu zem Iju i cijeli svijet u svoje fašističko ropstvo ne zaslužuju slobo-de nego vječni zatvor ili smrt — to treba da zna i naš ministar unutarnjih poslova Svjetski Radnički Kongres Nedavno je Izvršni Odbor Zanatsko Unijskog Kongresa Velike Britanije javio da se odlaže zasjedanje Medjunarodnog Radničkog Kongresa koje je bilo zakazano za 5 juna u Lon-donu Engleska Ova odluka donesena je radi toga što su u posljednje vrijeme za Englesku ograničena putovanja u vezi sa pripremama dolazeće savezničke invazije na zapadnu Eu-ropu Glavni tajnik Zanatsko Unijskog Kongresa Velike Britani-je Sir Walter Citrine je tim u vezi na zasjedanju Medjunarod--n Radničke Konferencije u Philadelphiji rekao da će od stra-ne Kongresa biti poduzete sve mjere da se Medjunarodni Radnički Kongres održi u Kanadi poprilici u Torontu Stvarno kale Citrine radi se na tome da se ovo nadasve važno zasje-danje Medjunarodnog Radničkog Kongresa održi na ovoj stra-ni Atlantika kad je već nemoguće u Velikoj Britaniji Poznato je da ima ljudi koji su zainteresirani da se ta-kav kongres u opće i ne održi Takvi će nastojati na sve nači-ne da to spriječe za to što to ne pogoduje njihovim stranač-kim interesima Takvih na žalost ima i u zanatskim unijama na ovom kontinentu u Američkoj Federaciji Rada na primjer Sir Walter Citrine je na jednoj unijskoj konvenciji u New Yor ku obećao da britanski radnici neće nikome dopustiti da se spriječi stvaranje medjunarodnog radničkog jedinstva gdje bi bili dužno zastupani i sovjetski radnici Dobre i povoljne vijesti čuje se od radničkih vodja i iz-vršnih odbora zanatsko unijskog pokreta u Kanadi Izvršni Od-bor Trade and Labor Congress of Canada (AFF) je na svo-jem nedavnom zasjedanju riješio da će uzeti učešća na me-djunarod- noj konferenciji i poslati svoju delegaciju pa održa-vao se kongres u Londonu ili Torontu Vodje Američke Fede-racije Rada u Sjedinjenim Državama trebali bi uzeti ovu od-luku kanadskih unijskih vodja u obzir kao važnu pouku Zelja za svjetsko radničko jedinstvo pokazala se i na za-sjedanju Medjunarodne Radničke Konferencije u Philadelphiji Osobito je to pitanje poticano po radničkim grupama na kon-ferenciji dok je od strane poslodavaca i paradnih delegata bi-lo prigovora takvom radničkom jedinstvu Medjunarodna Radnička Organizacija još nije postala or-gan Ujedinjenih Nacija Ali kako Izvjestija piše ona mora na-pustiti bankrotiranu Ligu Naciju i priključiti se Ujedinjenim Na-cijama ako želi uspješno vršiti svoju ulogu i odgovarati po-trebama današnjice Svjetsko radničko jedinstvo je glavna poluga za provodjenje Teheranskih odluka u život TROJANSKI KONJ — Što blize dolazimo federalnim izborima to bolje se povezuju vodje konzervativne partije sa skrajnim kanadskim reakcionarcima Neprijatelj neće kapitulirati od zračnog bombardiranja SAMO ZAJEDNIČKI UDARCI SVIH VRSTA ORU2ANIH SILA SA ISTOKA I ZAPADA UNIŠTITI ĆE HTTLEROVU NJEMAČKU Moskva — Uvodnik najnovijeg izdanja časopisa Rat i Radnička Klasa posvećen je komentarima o budućim vojnim zadaćama kako ih je ocrtao maršal Staljin u nje-govom prvo-majsko- m govoru Kao Sto je Staljin podvukao zadaće koje stoje pred sovjetskim narodi-ma nisu ograničene tek na tjera-nje Hitlerovih trupa preko grani ca Sovjetskog Saveza Njemačka zvijer mora biti otjerana u njezino vlastito leglo i tamo uništena Ova zadaća kako je Staljin re-kao "može biti rješena jedino na osnovi ujedinjenih napora Sovjet-skog Saveza Velike Britanije i Sjedinjenih Država" Imaju dakle na neprijatelja pa-sti zajednički udarci naših vojnika sa istoka i vojnika naših Savezni-ka sa zapada "Nema dvojbe da samo ovakvi zajednički udarci mo gu potpuno satrti Hitlerovu Nje-mačku" — nadodao je Staljin Upravo ovakvih udaraca kaže uvodnik najviše se boji fašistička Njemačka Hitlerova klika mora znati da ona nije u stanju izdržati pritisak snage oružanih snaga tri-ju najvećih sila na svijetu Hit-lerov- ci se oslanjaju na nadu da Sa-veznici neće biti u stanju organi Putevi do Berlina Piše: ILIJA EHKENIUJRG Crvena Armija se nalazi na zapadnoj granici Sovjetskog Sa veza Ovo je zora slobode Pragu Varšavl Beogradu Zagrebu i Pa-rizu Već hiljadu dana mi se borimo na život i smrt Mi ne filozofi-ramo Mi se ne posvećujemo sa-njama i praznim deklaracijama Mi ne gledamo na kalendar i ne čekamo na lijepo vrijeme Moskva se vrlo dobro sjeća one nedjelje na 22 juna kada su kroz zvučnik objavljene vijesti da se nalazimo u ratu Nijemci su mar-širali i pjevali fućkali 1 pljuvali prešli su našu granicu skidali su rubee i satove sa žena pljačkali su i uništavali Ubijali su naša djecu Njihovi tankovi gazili sa po usjevima na našem polju Bombe su palile i rušile naše gradove i sela Hitler je vikao: "To je konac Rusije" U onim danima topovi u Mo-skvi govorili su drugčijim glasom Mi smo potpuno iskusili punu že-stinu Ali Moskva je izdržala Rusija je izdržala Borili smo se u smrznoći u kiši kada su ceste bile neprolazne Imali smo samo nekoliko tankova i branili našu slobodu flašama sa upaljivom te-kućinom Kada su Nijemci stigli do Kavkaza mi ni onda nismo očajavali Svijet je imao priliku vidjeti tko dobiva — odlučnost ili dvojba hrabrost ili čekanje Hiljadu dana i hiljadu noći u žestokoj zimi i napetoj vrućini vojnici Sovjetskog Saveza su ee borili Hiljadu dana i hiljadu noći radnici Sovjetskog Saveza su ko-vali oružje Hiljadu dana i hi-ljadu noći Moskva je stisnutim zubima nastavljala radom Došli su sada dani slave Gdje su oni pobjeditelji Pariza? Gdje su Pomeranianski uzgajatelji bla-ga bavarski pivari kobasičari iz Frankfurta? Gdje su cesari iz Schwelnfurta? Gdje su Nspole-o- nl iz Svvinemunda? Njihove ko zirati ovakvog kombiniranog udar-ca Njemački fašisti i njihovi pri-rep- ci po cijelom svijetu čine svo da spriječe ili barem zadrže takvu ujedinjenu akciju Saveznika sa is-toka i zapada Nijemci se još uvjek nadaju na dobivanje vremena "Ova posljed-nja karta njemačkih bandita" — kaže se u uvodniku "mora biti po-bijena adutom! Dobivanje vremena mnra hiii fstrcmnfn r nonrilnt!- - skih ruku! što prije sakupljene i pripremljene sile naših savezni-ka stupe u borbu tim prije posti-ći ćemo pobjedu i manje žrtava će trebati za poraz neprijatelja" članak generala žuravljeva pod naslovom "Pogubne Teorije" je od velikog interesa ne samo za ljude u vojnoj službi nego za sve vodje općenito U Članku se govori o do-bro poznatoj vojnoj teoriji talijan-skog generala Douhaisa koja se odavno pokazala lažna ali koja još uvjek nailazi na sljedbenike u nekojim reakcionarnim krugovima napose u uredima američkih novi-na Kratki smisao ove teorije je kako slijedi: Da je u našoj epohi jedino zrač-na snaga u stanju provoditi us-pješnu ofenzivu koja može jamčiti sti su raštrkane po našoj zemlji Njihove sanje su se rasplinule u zraku Dolazak Crvene Armije na ru-munjsku granicu začarao je Hit-lerovu kampanju — ali to je samo početak kampanje Crvene Armije Za Crvenu Armiju nema granice osim granica pobjede Kampanja bandita je završena Počela je kampanja pravde Suci marširaju prema zapadu Oholi ubojice dje-ce neće pobjeći Svega se Rusija vrlo dobro sje-ća Nijemce neće spasiti — bri-jego- vi rijeke ili nadtotalitarno't Friceva Mi se snjima ne igramo Gnjev naše savjesti vodi nas pre ma zapadu Mi marširamo sa zakletvom na našim usnama: to se više nikada ne smije dogoditi Mi više nećemo da Nijemci započnu drugu kampanju u 19G5 godini Nismo bili mi oni koji su počeli rat nego mi smo oni koji će ga završiti I završiti ćemo ga tako da se više nikada ne pojavi Mi sada marširamo prema nji-ma i ml ćemo njih stignuti Mi ćemo iščupati njihove otrovne zu-be Mi ćemo u njima utuci želju za borbu Cijeli svijet gleda sa nadama prema Crvenoj Armiji Ona svijetu donaša slobodu Mi se mnogo ponosimo Ito se Poljaci ćehoslovaci Jugoslaveni i Fran-cuzi bore na sovjetskom zemlji-štu protiv njihovog neprijatelja — Hitlerove njemačke Mi ni to nećemo zaboraviti Hitler mora biti potpuno uns-šte- n Mnogi putevi vode do Ber-lina Do Berlina se može doći i sa zapada Takav put postoji i po njemu se mora ići Put od Vol-ge do Pruta nije bio ugodna šet-nja On je bio 15 mjesečna žesto-ka borba Pobjedu ne možemo la-ko izvojevati Vrijeme ne čeka Nalazimo te u proljeću u sezoni za sijanje Neka usjevi proljetnog sijanja od Moldavije do Normandije budu usjevi pobjede! pobjedu nad neprijateljem Po mi-šljenju tog generala — avijacija može prisiliti neprijatelja na kapi-tulaciju unštavanjem proizvodnih baza i glavnih željezničkih skret-nica u zemlji Cijeli kurs sada-nje- g rata pobija ovu lažljivu teori ju Primjeri su bez svake dvojbe pokazali u Poljskoj Francuskoj Belgiji i Holandiji da je Hitlerova Njemačka izvojevala ove pobjede na osnovi njezinih kopnenih sila Sve ove zemlje pale su ne zato što su njihova industrija 1 trans-porti bili bombardirani nego zato što se oružane sile tih zemalja ni-su pokazale sposobne braniti nji-hov teritorij od invazije njemačkih armija Hitlerovi neuspjeli pokuša-ji da bombardiranjem prisili Bri taniju na koljena pokazali su se potpuno lažni u duhu Douhaisove teorije Rat na sovjetsko-njemačko- m frontu je pokazao da se avijacija može najbolje iskoristiti u surad-nji sa drugim vrstama oružanih sila Bombardiranje neprijateljskih pozadina nije samo po sebi cilj To se čini sa svrhom pomaganja borbe kopnenih trupa Stotine hi-ljada tona bombi bačeno je po Sa-veznicima na Hitlerovu Njemačku ali ipak to nije dovelo do njema-čke kapitulacije što više znatan dio njemačke industrije ne pati od bombardira-nja jer što je razrušeno je do neke mjere ponovno izgradjeno To je podvučeno nekoliko puta u britan-skim i američkim novinama pa i Douhasova propala teorija je tako potvrdila Vodeći vojni vodje u sa vezničkim zemljama su nepresta- - Ino naglasivali nemogućnost pora za Njemačke samo bombardira-njem iz zraka Rat se dobiva kom-biniranim naporima svih vrsta oru-žanih sila zajedno ali odlučna uloga pripada kopnenim trupama No ipak još uvjek ima ljudi koji brane ovu "teoriju" i koji pokuša-vaju dokazati da će zračno bom-bardiranje prisiliti Njemačku na kapitulaciju Na osnovi te tvrdnje oni zahtje-vaj- u da se invazija Europe napu-sti i ovako pomažu Hitleru Ge-neral Žuravljev potpuno jasno ka-že: "Mi vjerujemo da ovakvu "teo-riju" koja je u izravnom protu-slovlju sa svim našim iskustvima 0 stvarnom ratovanju mogu pro-pagirati samo oni koji svjesno ili nesvjesno žele staviti zapreku na put Ujedinjenih Nacija u njihovoj borbi za brzu pobjedu nad Hitlero-vo- m Njemačkom" U ranijem izdanju časopisa Rat 1 Radnička Klasa objavljen je čla-nak akademičara Deržavina u ko-jem on zahtjeva da Saveznici pre-kinu odnose sa jugoslavenskom iz-bjegl- om "vladom" članak je izaz-vao široke komentare i rasprave medju čitaocima U najnovijem izdanju objavljen je članak profe-sora Korovina o istom pitanju Korovin izrazuje svoju saglasnost sa stanovištem akademičara Der-žavina i ističe da je Deržavin po-digao vrlo važno pitanje kao za-preku reakcionarnih krugova oko jugoslavenske izbjegle "vlade" ko jom spriječava razvijanje uspješ-ne borbe Narodne Oslobodilačke Vojske pod komandom maršala Tite U članku Deržavina profesor Korovin se jedino ne slaže sa for mom kojom se ti odnosi imaju pre-kinuti — Korovin naime smatra da ovo pitanje nebi trebao podu-zeti samo jedan Saveznik nego sve sile anti-Hitlero- ve koalicije Drugog maja 1944 kao što ne-milosrdna vijest javlja poginuo je "negdje u Jugoslaviji" u borbi pro-tiv nacista i njihovih pomagača partizanskom smrću Nikola Mir-kov- ić Mirkovićeva smrt oličenje je veličine i tragedije mladih srpskih i jugoslavenskih intelektualnih ge-neracija Rodjen za knjigu i studi-ju vičan na istraživanja po arhi-vama i bibliotekama sa perom u ruci na radu na naučnom prouča-vanju još iz gimnazijskih klupa — jedva je imao šesnaest godina kad je počeo da objavljuje ozbiljne eko-nomske studije — sa najboljim naučnim obrazovanjem od doktora-ta na beogradskom univerzitetu koga je dobio kao najmladji djak pa do studija u Njemačkoj Fran-cuskoj Engleskoj i Americi sa lijepim porodičnim vaspitanjem i tradicijom znanjem jezika gine na frontu borbe u Jugoslaviji sa bombom i automatskom puškom u ruci Zov svoje krvi kao zov prašu-me neodoljivo ga je pozivao da ne izostane iz redova svojih drugova sa beogradskog univerziteta svoje mlade braće po urvinama i gudu-rama Balkana na čija mlada ple-ća historija je navalila teret kak-vog ni jedna generacija do sad ni je nosila: stvaranja ljepšeg pra-vednijeg moralnijeg poredka Daleko od otadžbine na korisnim studijama u Americi Nikola Mir-kov- ić čestiti predstavnik svoje ge-neracije daleki potomak Hajduk Veljka nepokušava da umiri svoju savjest sa radom na peru u Ame-rici ne pokušava da spašava svoj život Odbacuje pero odbacuje am-biciju naučne karijere udobnost i sigurnost i kao Jugoslavenski gradjanin javlja se u Američku vojsku s tim da bude poslat u Ju goslaviju Jedva sedam mjeseci poslije izvršujući junački parti-zanski pothvat na koji je njegovo srce i inteligentna hrabrost gonila njegovu slabu intelektualnu ruku — gine na tlu oslobodjene i prepo-rodjen- e otadžbine "Akademski rad nije sad za me — rekao je jed-nom svom drugu kratko pred smrt — moram ići u akciju a poslije ća se opet vratiti akademskom radu" Ne Mirković se neće više vratiti akademskom radu kao ni toliki njegovi drugovi sa universiteta "Potrebno je bilo — rekao je Tito — da se proliju rijeke dragocjena narodne krvi potrebno je bilo da izginu desetine hiljada najboljih sinova našeg naroda pa da na koncu istina o Jugoslaviji prodre u čovječanstvo možda nikad prijo jedan mali narod nije platio tako skupu cijenu da uvjeri svijet da je i krv koja se proljeva u Jugoslavi-ji njegova rodjena krv" U tu ri-jeku dragocjenjene krvi najboljih stočila se je i krv našeg Nikole Mirkovića Idealizam samopregor altrui-zam vjera u pobjedu morala i pravde to je veličina Mirkovićeve generacije ali je tragedija za na-rod u skupoći žrtava koje su mo gle biti izbjegnute Nikola Mirko-vić sa dragocjenim znanjem i inte-ligencijom ali sa još dragocjeni Piše: RITA WRIGHT Moskva (Brzojavno Novosti-ma) — Na jednom američkom brodu sa američkim mornarima nalazi se 20 godišnji visoki i crne kose momak po imenu Matija Kratko vrijeme prije mog razgo-vora bio je opkoljen po lijepim ruskim djevojkama "On može govoriti ruski i mno-go je popularan" — rekao mi Je o njemu Jack Mix američki mor-nar "Dovesti ću ti ga ovamo pa ćeš snjime razgovarati" Nekoliko minuta kasnije došao je crne puti mladić vodeći sobom Ninu Smetaninu mladu studenti-cu medicine Nakon mi je predstavljen mla dić je počeo pripovjedatl u malo pokvarenom ali posve izrazitom ruskom jeziku "Ja hoću da i Nina čuje što ću govoriti" — rekao je "Biti će mi vrlo drago ako moju pripovjetku zabilježiš ovako: Ovo je Uja a Kazimira Moraoovića starog 20 godina rodjen u Dalmaciji Jugo-slavija u selu P kojemu je Rusi-ja sada kao domovina" Kazimir je mehanički inžinjir po profesiji i radio je na jednom brodu Upravo ne-koliko prije rata dobio je zaposle-nje na jednom većem američkom brodu Njegova cijela obitelj j ostala u Jugoslaviji Jedan čovjek koji je iz njegovog sela pobjegao u Ameriku pripovjedao mu je da su okupatori svu njegovu obitelj istjerali iz njihove kuće i nastanili ih u jednoj staroj dašćari Njegov brat je partizan u redovima mar-šala Tita Radi toga Kazimir ne jim nacionalnim moralom baš kao Srbin kao Srbijanac potomak na-cionalno istaknute porodice osje-ćao je da je na njemu ovdje još teža nacionalna odgovornost i na klevete na srpstvo i Jugoslaviju na koje se nemoralno i krvavo srpsko ime od-govara sa najljepšim najplemeni-tijem odgovorom: polaže jedva razvijen pupoljak svog života na žrtvu za svoj narod i njegovu bu dućnost Kad bi borba u Jugoslavi-ji išla samo protiv tudjinskih ug-njetača mogli bi biti sačuvani dragocjenjeni Mirkovići ali jer borba ide protiv svojih izdajnika i ugnjetača bez čijeg uklanjanja nema nove Jugoslavije i istinske Srpsko-hrvatsko-slovens- ke zajed-nice moraju ginuti baš dragocje-njeni Mirkovići Kad je umro Nikola Tesla Ni-kola Mirković i ako moj najbliži saradnik s kojim sam bio svaki dan napisao mi je ovo pismo koje karakteriše i njega i njegovu ge-neraciju možda bolje nego isto dru-go: Osjećam potrebu da Vam napi-šem ovo pismo pošto bi reci teško izašle iz mene Budući u Vašoj neposrednoj bli-zini zadnjih godinu i po dana imao sam prilike da posredno kroz Vas budem jako blizak Nikoli Te-sli Žao mi je što nisam nikada imao prilike da ga vidim Možda je i bolje: Ovako će on za mene uvjek ostati čista ideja kakvog sam ga i imao u mislima otkad sam prvi put čuo za njega kao gimnazijalac u Beogradu Znam da ćete me ra-zumjeti ako Vam kažem da naj-dublje se osjećam sa Vama stalno i intenzivno Samo činjenica da nikad u životu nisam plakao uz-državala me je onoga jutra kad sam saznao za njegovu smrt da ie dodjem Mislim da plemeniti starac nije mogao na bolji način razići se sa životom Ma koliko da ste često patili govoreći o siromaštvu i usamljenosti Vašeg ujaka mislim da će mu baš to dati još veću sna-gu i veličinu kod budućih pokole-nj- a koja će čitati o životu i djeli-ma Nikole Tesle Bolje je ovako Jedan život asketski idealistički sav posvećen čovječanstvu i službi njemu nije se ni smio drugačije završiti Za Vas lično a i za nas vaše prijatelje poslije ovih nekoliko te-ških dana doći će jedan osjećaj ponosa i blagodarnosti za Tesli-n- o djelo Ja lično ostat ću neiz-mjerno blagodaran okolnostima i Vama da sam ovih zadnjih godi-nu dana živio u jednoj atmosferi gdje se je osjećala prisutnost na-šeg velikog zemljaka Na mladje ljude koji su možda tek u procesu formiranja to ostavlja stalnog i dubokog traga Naročito danas kad se karakteri i vrijednost lome pod pritiskom sile i konfuzije Pritisak sile i konfuzije nije slo mio karakter i vrijednost Mlrkovi-ćev- u To najbolje svedoči njegov grob u partizanskoj Jugoslaviji Sava N Kosanović Oženit će Ruskinju i povesti ju u novu Jugoslaviju jugoslavenskom zloupotrebljavalo može imenovati selo gdje se nalazi njegova obitelj "Ja ne možem opisati mojeg ve-selja kada sam stupio na sovjetsko zemljište" — rekao je Kazimir sa dubokim oduševljenjem "Sada se nalazim na sovjetskom teritoriju zajedno sa našom drugom braćom Slavenima Jedan dan sam čuo da je Crvena Armija prešla rijeku Prut pa sam gotovo plakao od ve-selja Ja znam vrlo dobro da na-rodi Jugoslavije željno očekuju Crvenu Armiju koja će im pomoći očistiti invazore i izdajnike iz ze mlje "Narod me je ovdje dočekao kao prava braća I sestre I djevojke su ovdje veoma lijepe I prijazne Nji-hova prosveta i inteligencija je na visokom stupnju Ja razumijem da je njima za sada dosta teško jer nemogu kupiti svakovrsnog odijela i drugih potrebnih stvari Ali tako su prijazne i uljudne! Ja sam se namislio oženiti za rusku djtvojku pa kada se jednoć zavr-ši rat povesti ću ju sobom u Jugo-slaviju" Nina se zacrvenila i smijala ka-da smo na nju bacili pogled Ovaj mladić je živi primjer od-važnosti { hrabrosti naroda Jugo-slavije kojeg nikakva sila ne mo-že upokoriti "Moj narod je uvjeren potpuno uvjeren" — kaže dalje Kazimir "da konac rata nije daleko i da ć u buduće Imati zadovoljan život Ovim uvjerenjem oni uništavaj' hitlerovce i udahnjuju sve one ko ji su protiv Hitlera Svatko zna da ćemo mi pobjediti" — završi je mladić |
Tags
Comments
Post a Comment for 000246