Nase Novine, March 23, 1983

              ( _l "t ч л f -- v i ч ,'.V ''' v 1 дЧ' ,
,
January 26, 1983, NASE NOVINE -1- 1 Viiesti iz Juaoslaviie
.. ., .... ...... .._ TJfl-T!!-f.'.4- itiijjjL'i.,,:ri'KL!iBim№:rsia=m:,il:;l,'t,Hr8igms: ~s,i4— "-J.i .— Jj-......&.j,...~..-...-
.f .1-- — — .1--.. ..-,..- ., — ..a _~ j... .t- - „
Pruga Samac — Sarajevo
Iz drugog svjetskog rata Jugoslavija je
izaSIa sa milijun i sedam stotina tisuca
mrtvih i golemom ratnom Stetom. Vrijednost
izravnih gubitaka od razaranja iznosila je,
prema cijenama iz 1939, oko devet milijuna
dolara, odnosno 17 posto ukupnih gubitaka
saveznifikih drzava. No, ako bi se izra6unali
svi gubici Steta se penjala na fantasti6kih 47
milijardi dolara. Pa, ipak nova Jugoslavija
nije zastala pred teskocama obnove. Vec u
zavrSnici rata pokrenute su radne akcije na
kojima su tisude ljudi gradili sruSene
domove, osiguravali drva i ugljen gradovima
u posljednjoj ratnoj zimi. Poslije oslobode-nj- a
pocela je utrka s vremenom: stotine
tisuca njih bacilo se na tezak, mukotrpan
posao izgradnje. U tvornicama koje su tek
obnovljene rasplamsalo se natjecanje i
udarmStvo. Radnim elanom nadoknadivao
se manjak strojeva.
Na radnim akcijama prednjacili su mladi.
Oni su na svojim plecima iznijeli oruzanu
revoluciju 6ine6i tri cetvrtine partizanskih
boraca, a poslije oslobodenja podnijeli i
veliki teret obnove i izgradnje zemlje.
Omladinske radne organizacije masovno su
sudjelovale na razliditim poslovima: od
ra§6i5cavanja ruSevina, do obnove §kola,
tvornica i cesta. U takmidenju pred III
kongres omladine Jugoslavije, mladi su dali
Sest milijuna radnih sati. Na Novu godinu
1946. Tito je joS jedanput pozvao na akciju:
— Obra6am se tebi, omladino Jugoslavi-je,
da budeS nosilac radnog oduSevljenja, da
budes primjer upornosti i samopoZrtvova-nost- i
u izgradnji zemlje, kao §to si bila u
cetverogodisnjoj borbi za slobodu, kao §to
si u pro§loj 1945. godini bila primjer u radu
na obnovi!
Bilo je to priznanje i poziv na nove
podvige. Vec u martu 1946. objavljen je
StogodiSnjica smrti
Na poslednjoj sednici Opstinskog komite-t- a
Saveza komunista Svrljiga usvojen je
predlog programa obelezavanja stogodisnji-c- e
smrti Karla Marksa u ovoj godini.
Kako je programom predvideno, 14 marta
1983. godine bideodrzana proSirena sednica
OpStinskog komiteta SKS, na kojoj ce biti
podnet referat posvecen Karlu Marksu uz
prigodan kulturno umetnidki program.
Takode predvideno je da Knjizevna omla-din- a
Svrljiga martovski broj svog lista "Red
mladih" tematski posveti delu karla Marksa
a programski savet Narodnog univerziteta u
Svrljigu dobio je zaduzenje da pripremi vedi
broj manifestacija povodom 100 godisnjice
smrti Karla Marksa.
A. ClRld
SMANJEN DEFICIT
SRHRVATSKE
ZAGREB, Tanjug — Privreda SR Hrvatske
izvezla je u prvih jedanaest mjeseci prosle
godine roba u vrijednosti od 81,1 milijardu
dinara, sto je za 2,7 posto viSe nego u istom
razdoblju prethodne godine. Istodobno je
uvezeno roba za 115 milijardi dinara, a uvoz
je bio za 13,8 posto manji nego u jedanaest
mjeseci 1981 .
Zbog takvih kretanja, poboljsana je pokri-veno- st
uvoza izvozom sa 59 posto u 1 981 . na
vise od 70 posto u proSloj godini, dok je
vanjskotrgovmski deficit smanjen za 37,8
posto.
U ukupnom jugoslavenskom izvozu Hrvat-sk- a
sudjeluje sa 22 posto. Izvoz republike
orijentiran je s gotovo 60 posto na konverti-biln- a
trzista.
BOROVO: PROIZVODNJAOBUCE
BOROVO — Radnidki savjet Jugoslaven-sko- g
kombinata gume i obu6e "Borovo" u
1983. godini proizvest 6e 20,2 milijuna pan
kozne i gumene obude. Na strano trziste
"Borovo" ce plasirati i znacajne kolicine
gumeno-tehnidk- e robe i guma za teretna
vozila.
тшж?шшшж®шштшж
proglas u kojem je izrazena spremnost da se
preuzme gradnja jednog velikog objekta.
Mjesec dana kasnije brigade su stigle na
trasu zeljeznidke pruge Brcko-Banovi- di. U
rekordnom roku, za samo Sest mjeseci, 62
tisuce mladica i djevojaka svih krajeva
zemlje sagradili su prugu dugadku 90
kilometara radeci u smjenama po dva
mjeseca. Samo cetiri mjeseca kasnije
pocela je gradnja nove pruge, ovaj put od
Samca prema Sarajevu. Duzina je bila
impozantna: cak 242 kilometara. U to
vrijeme znacenje te pruge bilo je izuzetno.
Zeljeznidkim tradnicama trebalo je povezati
Bosnu gdje su bile sirovine rude s ostalim
dijelovima zemlje. Brigada za brigadom
kretale su na veliki front rada. Na radiliStu su
se izmjenjivali studenti, mladi radnici i
seljaci. U akciji je sudjelovalo viSe od 210
tisuca mladih Jugoslavena. Takva koncen-tracij- a
brigadira na jednom mjestu viSe nije
zabiljezena.
Nevjerojatno pozrtvovanje i radni elan
tisuda brigadira dali su rezultat: 17. novem-bra194- 7,
detrnaest dana prije roka, trasom
pruge prosla je prva lokomotiva nailazeci u
svakom mjestu na sve6ani dodak i odusev-Ijenj- e
gradana.
Idudih godina sagradeni su ieljeznicki
pravci: Doboj — Banjaluka dugadak 90
kilometara, Nik5id — Titograd dugadak 54
kilometra i jo§ nekoliko kradih.
Uporedo s radom na prugama omladina je
tih godina gradila i brojne tvornidke objekte,
hidrocentrale, studentska naselja i sveudi-lisn- e
centre. Parola"Gradimo fabriku — ona
de nas" kojoj su se odazivale stotine tisuda
mladih, bila je novo borbeno geslo, poziv na
brzu izgradnju zemlje, za socijalizam i
sigurniju bududnost naroda Jugoslavije.
OVE GODINE VISE UGLJENA
SARAJEVO (Tanjug) — Bosansko-herce-govad- ki
rudnici trebali bi u ovoj godini
isporuditi trzistu 16,25 milijuna tona ugljena
ill 15 posto vise nego proSle godine. Rudari
te republike iskopat de prema energetskoj
bilanci oko 8,6 milijuna tona mrkog ugljena i
7,7 milijuna tona lignita. Predvidena proiz-vodnjauvjet- uje
se, medutim, osiguravanjem
potrebnih sredstava za razvoj jamske eks-pioatac- ije
i uvoz opreme predvidene tekudim
srednjorocnim planom.
Snima se film o
SPLIT (V M) - Ovih dana pocinje u
Sphtu snimanje dokumentarnog filma o
zivotu l djelu kipara Ivana Mestrovica Ta)
se 20-minut- m film snima u povodu sutra-snj- e
10O-godisn]- ice rodenja jednog od na-jvec- ih hrvatskih umjetnika (1883-196- 2)
Za taj )e film scenanj napisao dr Dusko
Keckemet. direktor Galenje Mestrovic u
Splitu i pisac vise diela o tome kiparu
Film rezira Lordan Zafranovic, a snima
Andrija Pivcevic Producent ie Marjan-film- -
iz Splita
U torn ce se film prikazati kako je mladi
Mestrovic krenuo iz svoga zavicaja, Otavi-c- a
kod Drnisa, u svijet, postao medunarod-n- o
poznati umjetmk l poslije smrti u SAD
1962 sahranjen u obiteljskom mauzoleju u
Otavicama Snimanja ce se obaviti u Spli-tu,
Mestrovicevu ateljeu u Zagrebu. Narod-no- m
muzeju u Beogradu, na Avail, Njego-sev- u
mauzoleju na Lovcenu l Racicevu
mauzoleju u Cavtatu
To ce biti prvi dokumentarac o Mestro-vic- u
l pnkazivat ce se za proslave obljet-nic- e
njegova rodenja u zemlji, a mozda 1
u inozemstvu
UKINUTA CETIRI
DIREKTORSKAMJESTA
BEOGRAD (Tanjug) — PredstavniStva
Jugobanke — UdruzQne banke u Chicagu,
Torontu, Stockholmu i Sydneyu radit ce
ubuduce kao informativni biroi.
Ukidanjem tih Cetiri direktorskih mjesta,
Jugobanka namjerava godi§nje ustedjeti oko
450.000 dolara. Jugobanka, takoder, razmat-r- a
opravdanost rada i nekih drugih predstav-mstav- a
i informativnih centara u inozem-stv- u.
5.000 GUBAVACA
U Evropi jos ima oko 15.000 gubavaca, u
Jugoslaviji samo 54.
Guba se smanjuje zahvaljujudi suvreme-ni- m
lijekovima.
Bolnica za lijeCenje gube nalazi se u
Sarajevu.
ISTARSKIJUBILEJI
PULA (M.U.) — Istra ce u 1983. obiljeziti
vi§e znafiajnih godisnjica. To su 40 godiSnji-c- a
povijesne odluke o sjedinjenju, §to je
donesena 25. i 26. septembra 1943. na
Istarskom saboru u Pazinu: 10. marta je
40-godisnj- ica formiranja prvog partijskog
rukovodstva za Istru, koji je obavilo znaiajne
pripreme za op6enarodni ustanak na istar-skom
poluotoku.
Grad i opcina Pazin obiljezavaju 1000-godiSnji- cu
prvog spomena Pazina, sto se
susrede prvi put u darovnici cara Otona I!
983.. godine. U 1983. pada i 500-godi§nji- ca
Stampanja prve hrvatske i иорбе junosla-vensk- e
knjige — Glagoljskog misala redigi-rano- g
u Istri. I 20-godi5nj- ica smrti akademi-k- a
znanstvenika i knjiievnika Mije Mirkovida
— Mate Balote obiljezit 6e se u februaru
1983. godine, za koju prigodu se, medu
ostalim, Stampa i drugo izdanje njegova
romana "Tijesna zemlja", za koji je Tone
PeruSko rekao da je "najistarskija knjiga
dosad". Tu je i 30-godiSnj- ica Festivala
jugoslavenskog igranog filma, kao jedin-stven- e
i po mnogo бети osebujne jugosla-vensk- e
manifestacije udruzene kinemato- -
grafije.
ЧЕ W
MS ЖЛВГ№- -
&. h mt&&i
, ,"+& i4 "Ti
..'(Wl9
hi . i iV--
Ћ Г K v " . аб%.
2 ч , П
ruiiW
mm?w1 m w: .ЖХ S ЋЛ
Жв KZiH.
ШШШттШШтШШшШШтШЈшШШ
IVANOV IZUM ZA
CUELI SVIJET
SKOPLJE, Tanjug Jugoslavija se,
zahvaljujudi pronalascima magistra Ivana
Mickoskog, od nedavno ubraja medu jedine
Cetiri zemlje svijetu proizvodafce
koCione opreme za sinska vozila. Ovaj
novator, rukovodilac odjeljenja za razvoj i
konstrukciju novih proizvoda metalskog
zavoda "Tito" Skoplju, sa svega 32 godine,
do sada je patentirao Sest izuma koji su usli
redovnu proizvodnju njegovoj radnoj
organizaciji i time pridonio ostvarivanju
velikih financijskih efekata. Posljednji izum
Ivana Mickoskog ujedno je i najzna5ajniji.
PROIZVEO
D2INOVSKU
BUNDEVU
Poljoprivrednog proizvodaca i borca za
visoke prinose poznaje 6itava okolina Kralje-va.Ov- aj
79-t- o godisnjak iz sela Ravanice,
odgajio je svojoj basti dzinosku bundevu
tesku vise od 50 kgr. Ovakva je konstatacija,
jer kantar kojim je izmerena bundeva poteze
samo do 50 kgr. Bundevu je odgojio svom
krompiristu, na mestu gde je ranije imao
svinjac. Cika Zivko namerava da ovu
bundevu ponudi nekoj od poljoprivrednih
apoteka Kraljevu, da je izloze svoj izlog
kako bi je i drugi videli.
A. ClRlC
Ш l ¥РУ4
ш w Ј
4ЖшШ"
8
ч-нжаш- шш ih
NEOBlCNI PENZIONER
Krajem prosloga vijeka, biv. Austro-Ugarsk- a kao okupator naSe Bosne
Hercegovine izgradila je ovoj pokrajini neke 2eljezni6ke pruge uzanog
kolosjeka (sirine 0,76 m.) ne toliko da pomogne narodu, nego viSe radi toga da
moze sebi transportovati velika prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine, na
prvom mjestu 5ume i rude.
Za vrijeme postojanja biv. Kraljevine SHS od 1918 pa do 1941. god. joS su
izgradene neke zeljeznicke pruge ali opet uzanog kolosjeka. Na njima se i
putnicki i teretni saobradaj odvijao uz znatne teskode i uz male brzine i velike
troSkove odriavanja. Ali to je ipak bio kakav-taka- v saobracaj koji je donekle
zadovoljavao tadasnje potrebe i to u vremenu od skoro punih 80 godina. Tako je
postojala uzana pruga od Sarajeva do Beograda sa krakovima do Fo6e, Rudog i
Priboja. Od Sarajeva je vodila pruga i do Slavonskog Broda sa krakovima do
Srednjeg, Varesa, Jajca i Tuzle. Od Sarajeva je pruga bila do Metkovi6a i
Dubrovnika sa krakom do Herceg Novog i Zelenike Boki Kotorskoj.
U novoj Jugoslaviji se sistematski prislo likvidiranju zaista zastarjelih
uzanih pruga koje se nikako nisu mogle uklopiti novi opsti razvitak zemlje.
Danas viSe u Bosni i Hercegovini nema ni jedne pruge uzanog kolosjeka.
Izgradene su'nove, savremene elektrificirane zeljezniCke pruge normalnog
kolosjeka za vozove koji se krecu brzinom i od 1 20 km. na sat, dok je na primer
brzi voz na uzanoj pruzi imao najvecu brzinu od svega 35 km. na sat. To je velika
razlika.
Da bi se saduvala uspomena na saobracaj iz vremena nasih djedova i otaca,
saCuvana je jedna parna lokomotiva kao muzejski eksponat ili jos bolje гебепо
— ona je penzioner, jer je svoj radni vijek poSteno odradila.
Ova parna lokomotiva (na slici) madarske proizvodnje presla je (uz redovne
popravke) milione kilometara vukuci putniCke i teretne vagone po uzanom
kolosjeku pa je time zasluzila i penziju — ona se sastoji tome, sto je ova
lokomotiva izlozena u Sarajevu Omladinskoj ulici, nedaleko od zeljeznidke
stanice. Ona je sada meta foto aparata i kino kamera brojnih domadih i stranih
tunsta.
U Jugoslaviji je narod ove lokomotive i vozove uzanog kolosjeka nazivao
popularnim imenom "ciro".
M_ VASILJE]lC ULQ
ir in W iftlfu i IthfriTiiiftMi нвинвм
toS', ..' vi .1 41 .&' i
га!Т~там№ВДтаммдг'™
—
,
u —
u
u u
u
u
u u
4
t
' i
i
u
u
u
i
a u
u
_
ilti
4 J --tJjl
22222