Jedinstvo, August 18, 1961

              k'OXFERENCIJA ZA STAMPU U MOSKVI TITOV O SVOIV1E LETU
Moskva. — U petak 11. augusta drugi sovjetski
kozmonaut German Stepanovic Titov odrzao je konfe-rencij- u
za stampu kojoj je prisustvovalo 1.200 preds-iavnik- a
stampe i diplomatskog kora. Titovu je predano
vi$oko odlikovanje Akademije nauka SSSR.
Konferencija za itampu drugog kozmonauta
Predajuci odlikovanje pre
dsjednik akademije nauka
Keldis istakao je da let
"lstoka-2- " predstavlja "nov
ogroman korak ka osvaja-nj- u
kosmickih prostransta-v-a
i velicanstveno dostignu-6- q
sovjetske nauke i fiitavog
sovjctekog naroda".
Akadcmik Keldis je za-ti- m
rekao da nije daleko
dan kada cc se ostvariti vje-kov- ni
san covjekov o letu
na Mjesec, Mars, Veneru i
jos dalje u kosmos. "Pojave
na koje cemo naici na dru-gi-m
planetama koristit ce
so za stvaranje jos ljepseg
iivota na zemlji", dodao je
on.
Predsjednik Sovjetske a-kade- mije
nauka govorio je
zatim o izvanrednim svojst-vim- a
koje je pokazao sve-mirs- ki
brod "lstok-2- " prili-ko- m
ovog svemirskog leta,
pa je dodao da ce dragocje-n- i
naudni rezultati, koji so
posljedica leta majora Gcr--
mana Titova u svemir, иш
razradjeni i prouceni, a za-tim
stavljeni na raspolaga-nj- o
svih naudnicima svijeta.
Zatim jc uzco rijed major
German Titov. On je rekao
da su fictiri stvari omogucile
njcgov uspjesan let: pr'or
Sto su "Istok-2- " konstruisali
i izgradili sovjetski ljudi i
Sto je on u vise mahova bio
detaljno ispitan, dalje sto
su uslovi za zivot i rati n ka
bini bili takotljer provjerem
i, zatim, njcgova sposobnost
da rukujc — PoSto je po
profesiji pilotlovac — ovak-vo- m
letilicom. Najzatl, kao
cctvrli elcmenat uspjeha,
major Titov istakao je mo-ral- ni
faktor. "Osjecanje po-no- sa
zbog moje domovino
nadahnjivalo rac je prilikom
ovog leta", dodao je major
Titov.
Titov jo zatim opSirno go-vorio
o snmom letu u svemir
pri cemu je istakao da jo let
tekno potpuno normalno i
prema unapred utvrdjonom l
planu. On je opisao svoja o-sjcc- anja
prilikom prelaska
u bcstezmsko stanje. "Tu mi
je bilo dovoljno samo neko-lik- o
sekundi, pa da so pono-v- o
osjetim sasvim normal-no- ",
rekao je Titov.
Drugi sovjetski kozmo-naut
jo zatim rekao da su
svc vrijeme leta u "Istoku-2- "
vlatlali normalni klimat-sk- i
uslovi, temperatura. uo-biSnj- cni sastav zraka u ka-bini,
kao i zracni pritisak
ravan atmosferskom.
Major Titov je nastavio
da je u odretljeno vrijeme i-skl-jucena
automatika i da
jo preSao na гибпо uprav-ljanj-e
brodom. "Upravlja-nj- e
je bilo lako i ugodno.
Brod sam mogao usmjeriti u
bilo kom zadanom pravcu i
u svakom trenutku ga skre-nu- ti kud god je potrebno",
rekao je Titov.
Major Titov jc rekao da
je pogled na Zemlju iz koz-mo-sa
bio neobican. "Prelaz
sa tamnog neba na osvjet-Hen- a
Zemlju — dodao je on
— bio je i&aran svim dugi-ni- m bojama".
On je zatim ispricao da
se njegov zivot u kabini sve-mirskog
brod a —jelo. spa-vanj- e,
odmor. rad, fizioloS-k- i
testovi— odvijao sasvim
normalno i takotljer potpu-no
preraa utvrdjenom planu.
"Prilikom 17. obrtaja —
nastavio je Titov — ponovo
Dokemfnti
Nedavno je u Washingto-n- u
u seriji "Vanjski odnosi
Sjedinjenih Drzava" obja-vljen- a
zbirka dokumenata
ix vresiena rata. Neki od o-v- ih
dokumenata odnoee s
na pitanje Njemacke. Evo
ito se o tome kaie u izvjeS-taj- a
americke ageneije
AFP:
Mo ae Ше Njemacke, pre
dsjednik Roosevelt je u toku
raxgovora aa Churchillom
tvrdio da ce svakako docl
do "aria ва Berlit)" i da
f je ukljucena automatika ra- -
di osiguranja prizemljenja
i spustanja broda na odre-djen- o
mjesto. Za vrijeme
spustanja nisam zatvorio
kapke iluminatora i sa inte-resovanje- m
sam posmatrao
jarko bljeskanje zraka oko
broda. Poslije prolaska kroz
zonu visokih temperatura
stupio je u dejstvo sistem za
spustanjo".
Kosmonaut Titov je rekao
da je svemirski brod imao
dva sistema za ateriranje
kosmonauta — jedan, Zaje-dno
sa brodom, a drugi, po-mo- cu padobrana. "Ja sam
se odlu6io da isprobam ovaj
drugi sistem — dodao je Ti-tov.
— Na neznatnoj visini
uklju6io sam uredjaj, pa se
moja fotelja odvojila od
broda i zatim, pomocu pa-dobrana,
spustila na Zemlju.
Nedaloko od mene spustio
se i sam brod".
Evo odgovora kozmonau-ta
Titova na pitanja novina- -
ra:
— Je li istina da ste do2i-vje- li
osjecaj veselja u beste-zinsko- m stanju?
— Bio sam veseo ne zbog
besteZinskog stanja, vec
zbog razlicitih novih utisa-k- a
koje sam imao u svemi-ru- .
— Kako ste se mogli pro-budi- ti
u odretljeno vrijeme?
— Program je program.
Pripreme su nas vec na ze-mlji
priucile na tcrmine i
rokovo programa. Uostalom,
kako znate, ja sam prespn-va- o
pola sata.
— Kako ste spavali? Lo-ze- ci
ili sjedeci?
— U bestczinskom stanju
covjek ne moze znati da li
sjcdi ili lezi.
— Jesu li vam bilo naruSc-n- o
fizioloske funkcijo za vri-jcn- ie leta?
— Bekao sam vec da sam
se normalno sluzio i sanita-rium
urodjajima na brodu.
— Kakvi su vas ideali do- -
vol t do kozmonauta?
— Svaki covjek koji radi
svoj posao ima i svoj ideal.
Svaki lctae" zoli letjeti na no-vo)
tehnici. Zato, kad su mi
predlozili da budem kozmo-naut,
ja sam prihvatio.
— Kakve vam je savjete
dao Jurij Gagarin uodi leta?
— S Gagnnnom smo vo- -
dili dugc razgovore. On je
prilidno opSirno govorio o
svom putu. Poslije toga smo
donijch zakljucke koji su,
kako ste vidjeli, bili uspjo§-n-i.
— Kad ste otvarali sljcm
svog skafandra?
— Nisam ga uopce zatva
rao. Zrak u kabini je bio
mnogo ciici nego ovaj u gra-dovim- a.
— U cemu se sastojala
vala gimnastika poelije spa-van- ja
na brodu?
— Bio jc to kompleks fi-zic-kili
vjezbi, sastavijen s
lijecnicima i uditeljima Jfizi-Ck- og
odgoja. Naravno, pre-ma
uvjetima kozmiike ka-bin- e.
— Sto mozete savjetovati
americkim kozmonautima ?
— Tesko mi je dati bilo
kakav savjet, jer su nasi le-to- vi
sasvim drugafije priro-d- e.
Mogu im samo pozeljeti
uspjeti u mirnom oevajanju
kozmosa.
— Moze li vaS brod dale-ko
letjeti ?
— Moze ргЦесЧ svaku da--
ljinu. Ali Je "Vastok И" pre- -
S i.'i] n' Ihvavv ti-fb- a da
pos.iliu ihviije to je prij
moguco. Roosevelt je pred-vidja- o
invaziju na Ilajh bez
otpora. Hopkins je smatrao
da treba biti spremna "jed-n- a
dosantna divizija za Ber-lin
koja bi se upotrebila dva
sata poslije pada Njemac-ke".
Roosevelt je u toku ka§ni-ji- h
raagovora predlagao po-dje- lu Хјетабке na pet zo-na:
Prmka — Saksonija i
oblast Lajpciga, lleeen, Ikr--
[dvidjen samo za orbitalne
letove.
— Ima li medju ибепја-cim- a astronauta?
— Mi samo jedni drugima
pomazemo. Naravno, uce-nja- ci
vise nama pomaiu.
— Nije li za vas bilo tes-koc- a prilikom vracanja u ze-mlji- nu gravitaciju?
— Kako bi bilo teskoca?
Ovdjc zivim 2G godina, a ta
mo sam zivio svega 25 sati.
— Zna6i li da bi "Vastok
II" mogao spustiti i bombu
na svaku tadku zemljine ku-gl- e?
— Ovi napori sovjetske
nauke su napori za mir. U
povjerenju vam mogu reci
da "Vostok II" nije osposo
bljen da nosi bombc.
— Da li 6ctc uskoro pos-jeti- ti drugc zemlje?
— Nalazim se pod stro-go- m medicinskom kontro-lo- m
i nedu skoro ici na puto-vanj- a.
— Da li ste va vrijeme pu-tovan- ja imali prijatnih ili
neprijatnih iznenadjenja?
— Sva su iznenadjenja
bila prijatna.
— Jurij Gagarin je posli-je
svog leta podrobno govo-rio
o kozmonautu broj dva,
tj. o vama. MoSete li vi isto
kazati o astronautima broj
3, 1, 5 itd.?
— Gagarin vam je pricao
o meni. Sad sto me vidjeli i
mogli so uvjeriti da li jo ka-za- o
istinu. Za moje dingo
kolege ja mogu reci da su to
znacajni momci. Svi su spre-m- ni
za kozmicki let. Oni ce
letjeti barem kao mi, a vje-rojat- no
i boljo.
— Da li meteori ugroza-vaj- u
let kozmi6kog broda?
— Ne. jer so je moguco
spustiti svuda i u svakom
trenutku. Brod jo zasticen
od radijacija i od meteora.
I u budude so nomojto brinu-t- i
dok budomo Ictjoli.
— Povecava li votka osje-caj
bostezinskog stanfa?
— Nisam probao. Tu mo-gucno- st
propuStam vama.
— Jeste li uzeli sredstva
za spavanjo na brodu?
— Spavao sam dobro. pa
mi nisu trobala.
— Da li ste mogli na bro-du
normalno pisati? Kako
sto drzali papir i olovku?
— Na brodu so svo mo2o
normalno ratliti. Cak i u bo-stozinsk-om
stanju. Mogu
vam reci da sam i potpisao
cak i nekoliko autograma.
— Mogu li obicni ljudi,
netrenirani za letove. letjeti
u kozmos?
— Mislim da cemo brzo u
пUлU.1M!JaUIIiJiII. IMIIi М11П1! nUjHlIt1vImUI ,1.14 ,I1II
cvnmii Tn nn rtin?i In po n.
dmor tamo biti ljopSi nego
na Crnom moru.
— Recite ne§to podrobni-j- o
o tehnici ruSanjn na bro-du.
Da li ste nosili noz i vili-cn- ?
— Nikakve tchniko nisam
nosio. Objed so nalazio u tu-ba- ma specijalne kozmi5ko
hrane. Svaku tubu jo troba-lostisnu- ti. To je sva tehnika.
— Jesto li jeli obicnu hra- -
nu'
— Kako bi u kozmosu jeo
obidnu hranu? Jeo sam na-ravno
kozmifku.
— Sto ste sanjali prve no6i
na Zemlji?
— Nikad no sanjam.
— Da li ste fotografirali
iz "Vostoka II"?
— Ponio sam obicnu kine-inatojnafs- ku kameru "Ka-nak- s"
i snimio ilekoliko sni-mak- a. da ne bib samo pri-ба-о
nego tla bi svi vidjeli
krasne zalaze sunca u sve-mir- u. Sada se film razvija.
Ne znam medjutim. Sto Je i-z- Hlo. Drugi put de trebati
poslati i foto-reporte- ra.
mstat. Kasi'l i ohlasti juzno
od Rajiu- - — Bavarska. B;,-do- n,
Virtemberg s kanalom
Kil, Hamburg, kao i Лиг i
Sar bili su pod medjunarod-no- m
kontrolom.
Churchill je tada piedlo-ii- o
da Bavarska, Baden, Vir-temberg
i Falc budu uklju-ien- i
u Dunavsku konfedei-a-ciju- .
Staljin se izjaottfo pro-tiv
ideje ovekve konfederaci
je, koja bi bila pod dominaci
jom Njema6ke. Churchill je
tvrdio da je bitna stvar za- -
na D. R.
da se
' ' Л M
И У ♦ 0 t # . g
Vndr'--
.M I ' Л
ч
I Poljfh. 1
'V;.,. VBk
Јч1ап od zahtjeva zapadnonjcmarkih je olinova njcmackih
islocnih Kranica, koje su odrixljone I'otsdamskim UKinonim. O tome
svjtKloci i nt-davn- o ohjavljivanje nif map- - u llnnu. Hrransistifki zah-lj- -i
su imlavnom upci-en- i protiv I'oljskf (prustor којсца oni sojata-j- u
na mapi j- - oznacrn tla c nalazi pod "poljskom upraom").
Jeruzalem. — Izraelski
drzavni tuzilac Gideon Ila-usn- er je zatrazio da ratni
zlocinac Adolf Eichman,
kao "vrhovni egzekutor Ge-stapoa- ",
bude kaznjen smr-c-u. Prosuda ce biti izrecena
tek u novembru.
Analizirajuci optuznicu
Hausner je podvukao da se
tu radi o cetiri zlocina pro-tiv
zidovskog naroda, sedam
zlodina protiv covjecanstva,
o jednom ratnom zlocinu pro
tiv civilnog stanovnistva i o
tri zlocina, u vvzi sa tHanst-vo- m
u zlocinackim owjani-zacijam- a
SS, SD i Gestapo.
Sva ta zlodinacka djcla po-£injc- nn
su u 21 zemlji.
Opisujuci Eichmanna kao
integralnog nacistu koji je
vise drzao do svoje zakletve
demonu zla i smrti nego li
do covjecnosti, Hausner je
rekao da su svo njogove
tokom sudjenja prot-kan- e
smisljenim lazima, iz-ncscn- im bladno kao sto to i
dolikuje statisticaru erne
smrti. Hausner je nadodao:
"Jasno je da je Eichmann
bio samo dio Hitlerove ma-sin- e
koja stavljena u pogon
da unisti evropsko zidovst- -
vo, ah vjerojatno njezui na.i- -
vazniji dio, njJzin motor. 1-a- ko vlada nevjerojatnom
memorijom, on se povreme-n- o
na kukavi£ki na6in zak-Innja- o
za toboznje pomanj-kanj- e
memorije, prebacuju-c- i
osim toga odgovoraost na
osobe".
I u drugom, zavrsnom di-je- lu
svog govora Hausner je
odsjedenim glasom nadopu-njava- o
sliku zlodinca i ma-sovn- og ubice kakvotf bisto-rij- a
dosad nije upamtila. la-ko
je optuzeni nastojao svim
silama da ostane miran. on
ne moze prikriti veliku unu-traSn- ju napetost i samo ran
djelomiSno uspijeva da osta,-n-e
gospotlar svo.jih zivaca.
On se Cesto mide na svojoj
stolici i skida паобаге da ill
obri§e bijelim ruptficem.
Hausner: "Nedjeljama
smo slusali svjedodanstva o
ubistvima. zvjerstvima, tor-turam- a,
gladi i morima krvi.
Culi imo kako su rabini za
vrijeme molitve bili prelije- -
vani benzinom i tlvl epaiji--
drzati podijeljenu Njemac
ku, pa makar samo za 50
godina. Staljin je izrazio
shvacanje da ce se usprkos
svim uevojenim mjerama
medju Nijemcima manifes-tira- ti
snazna struja za pono-vni- m
ujedinjenjem. On je
dodao "da je opH cilj svake
medjunarodne organizacije
za ocuvanje mira upravo
neutraliziranje ove tenden-cij- e.
"PobjednWke zemlje tr-b- a
da raspolaiu potrebnim
ROOSEVELT JE PREDLAGAO DA SE NJEMAcKA PODIJELI NA PET ZONA, A
CHURCHILL REKAO DA MORA OSTATI PODIJEUENA BAR 50 GODINA
Mjere kontrole i nadzora granicama Nje-mac- ke
sprijeci neprijateljska aktivnost
Ш
'Mils
reanista
ATRA1ENA SMRTNA KAZfiA
ZAIEECHANNA
iz-ja- ve
drugc
vam ; culi smo kako su djeca
v.iesana uz zvukove marse-va;,6u- li
smo kako je dojen-ca- d nabadana na bajonetc;
duli smo o neopisivim stra-hotam- a
po logorima smrti:
vidjeli smo i filmove o sve-т- ц tome sto su ih snimali
sami drugovi i suradnici op-tuzeno- g; gledali smo ih Za- jedno s optuzenim s neopi-sivo- m stropnjom, guSoci so
od suza. A kad je nakon to-ga
nastupio trenutak tla i on
sam da svoju izjavu, nismo
mogli vjorovati da mu na-kon
10 godina necc zadrhta-t- i
glas. No prcvarili smo so.
Jedan od svjedoka rekao je
ovdje tla jo optuzeni odlozio
savjost u trenutku kad je
navukao esesovsku uniXor-m- u. Kad mu je ova silom
skinuta, savjosti vise nije bi-lo
i nikad je vise biti node."
U neobicnoj tiSini odjeki-va- o
jo mctalni glas tuzioca : "Visoki sude, u ovom proce-s-u
nastajalc su pred vama
slike rezinia koji je nastojao
unistiti u nasoj generaciji
slobodu covjeka i egzisten-cij-u
6itavih naroda. U ovoj
dvorani prolazile su sablas-n- e
sjene Hitlera i njegovih
pomagnca. Culi ste glas A- -
tlolfa Eichmanna koji je go-vorio
isto tako kao i njegov
votlja — podrhtavajuci u
trenucima poraza, ali dikta-tors- ki
arogantan u £asovima
uspjeha. Hipokrit i formalist
prema vani, u nutrini jo bio
pakleni zlocinac, nezasitan
u gladi za smrcu".
Gledajuci ravno u Eich-manna,
dok je ovaj oborio
pogled, Hausner je nasta-vio:
"Samo oni, koji imaju
ljudsko sree i Koii priznaju
zapovjed "ne ubij" znaju i
za suze. Mi smo uzalud o-deki- vali jednu rijec boli ili
sjenku kajanja. Nema te to-plin- e,
u kojoj bi satanski led
poceo da kopni!"
"Njegovi pretpostavljeni
rdatili su vec cijenu u krvi:
Heydrich. Kalten-brun- er
i Pohl. To mora u-6i- niti
i Adolf Eichmann, vr-hovni
egzekutor Gestapoa !"
Samoubojstvo zbog
ncizljccivih poslj'cdica
nakon cksplozijc
A-bom- bc
Tokio. — U Iliro&imi je o-v-ih
dana izgubila zivot jos
jedna oeoba — irtva atom- -
skog bombardiranja ovog
grada 1915. godine. Badi se
o 37-godiSnj-em
lacuki No
simuri, koji je izvriio samo-ubojetv- o,
poito je dule vre-me- na
bolovao od leukemije.
On je poslijt bombardiranja
Hiroiime bio £lan jedne spa-silaS- ke
ekipe.
sredstvima da potuku Nije--
mce ukoliko ikada poaovno
krenn piitem rata". PoaUy-nut- a
je suglasnott o tome da
evropeka konzultativaa ko-misi- ja bude zaduiena sa pb
taaje podjele Bajha.
Izjava zemalja Varsavskog upvora
Berlin. — "Neues Deutschland" objavljuje zajed-nick- u izjavu vlada zemalja clanica Varsavskog pakta u
kojoj se trazi da vlada Njemacke DR uvede potrebna
mjera kontrole i nadzora na granicama prema zapad-no- m Berlinu u cilju sprecavanja podrivacke djelatnosti
koja potjece od Savezne Republike i zemalja Atlantskog
pakta.
U izjavi se naglasava da
je SSSB u punoj suglasnosti
s potpisnicama Varsavskog
ugovora podnio zapadnim
silama prijedloge o zaklju-Sivanj- u
ugovora s obim nje-macki- m
drzavama i o statu-s- u
zapadnog Berlina kao
slobodnog demilitariziranog
gratia. Taj prijedlog, kaze
se u izjavi, uzima u obzir
realnu situaciju koja se
iskristalizirala u poslijerat-no- m
periodu u Njema6koj i
Evropi i usmjeren je k od-stranjiva-nju
ostataka dru-gog
svjctskog rata i uSvrsci-vanj- u
mira. Medjutim, vla-d- e
zapadnih zemalja nisu
pokazale sprcmnost da se
putem pregovora nadje od-govaraj-uce
rjesenje. Nap-roti- v,
sluzbeni predstavnici
zemalja NATO nagovjesta-vaj- u
pojacavanje omzanih
snaga i djelomicnu mobili-zacij- u,
pa se dak objavijuju
i planovi o invaziji na D. B.
Njema6ku, a zapadnonje-mack- i
rcvanSisti otvoreno
zahtijevaju da im so stavi na
raspolaganje ntomsko nao- -
rufanje.
U izjavi se dalje navodi
da zapadne sile koriste za-pad- ni
Berlin za podrivacki
rad protiv D. It. Njemacke i
zemalja socijalistickog ta-bo- ra
i da vladajuci krugovi
Savezne Bepubliko i Spijuns-k- i
organi zemalja NATO is-koriSta-vaju
saobracajne vo-z- e
prema zapadnom Berlinu
za podrivanje privrede D. It.
Njemat5ko i za vrbovanjc
njenih gradjana radi odlas-k- a
u Zapadnu Njema6ku. Ti
gradjani angaziraju se u pr-vo-m
redu za Bundeswchr,
za spijunazu i sauotazu u
I). B. Njema£ku. Za te cilje-v- e
osnovan je i spocijalni
fond, a Adenauer je prije
kratkog vrcmena zahtijovao
od vlada clanica NATO da
so taj fond poveca. Karakte-risticn- o
je to, kaze se dalje,
da se u posljednje vrijeme
pt.d --ivacki rad iz zapadnog
Berlina pojacao upravo po-slije
prijedloga SSSIt i osta-li- h
socijalistickih zemalja o
neodloinoj potrcbi zaklju-divanj- a
mirovnog ugovora s
Njema6kom, sto nanosi ittotu
ne samo interesima D. B.
Njemadkoj nego i ostalim
zemljama socijalistickog ta-bor- a.
Gipele jednog
"predsjednika"
I
Xilti rorjfk кнrio )i ltr a xla a t ifor ini tt
W'anliinftoHH. AYffW-n-o ji tn:io .sf tvorni'
cu u kojoj hm eipclc is
radji'Ht zehtijc vajaci
25.000 ifolara na tint
(Wete. Tvnli da hii ri-jr-le bilr tako low izra-djt- nr
da je dobio vrlikf
Znljrrc, tako da poxlijr
kratkog oienja tr obn
ff ne mo£e rtfr trfiali
kako hi 2eUo,
Sluraj je mnimJjir iz
jednog posehnog razlo-g- a,
a to je talitelj ila-ka- o
i н svojoj tothaei-ji- .
Kale da je zn njega
tiesposobnmt trfanjtt od
Hivotne vaSnoafi, otJtiox-n- o
da hi bez te ?;
nmti mogao d4tfi n Uro
tna opamtmt.
Zfftr ne Stefan Kraj--
SfRANA 3
Zemlje Varsavskog ugo-vora
ne mogu, kako so uka-zuj- e
u izjavi, da predju pre-k- o
agresivnih namjera rea-kcionar- nih
snaga Savezne
Bepubliko i njenih savezni-k- a
u NATO, vec moraju da
poduzmu odgovarajuce mje-r- e
radi zastitc sigurnosti D.
B. Njema6ke odnosno сЦе-lo- g
njemadkog naroda. Vla-d- e
Vrsavskog ugovora obra-caj- u
so Folkskameri i vladi
D. B. Njemadkc s prijodlo-go- m
da uspostave takve
mjere na granicama prema
zapadnom Berlinu koje bi
omogucile provodjenjo pou-zda- ne
kontrole i nadzora i
sprijefiile podrivafiki rad
protiv zemalja socijalistic-kog
tabora. Samo so po sobi
razumije, kaze se u izjavi,
da to mjere node povrijoditi
postojede odrcdbc o saobra-caj- u
i kontroli na saobradaj-nicam- a
prema zapadnom
Berlinu i Zapadnoj NjomaS-ko- j.
Viatic Varsavskog ugovo-ra,
isticc se u izjavi, svijes-n-o
su toga da ce poduzima-nj- c
tih zastitnih mjera na
granicama prema zapadnom
Berlinu pridiniti izvjcsno ne-ugodn- osti
gradjanima D. R.
Njemadke, ali s obzirom na
postojecu situaciju krivica
zbog toga pada iskljucivo
na zapadne silo, a u prvom
redu na vlatlu Savezne Re-publike.
To sto je granica
prema zapadnom Berlinu
dosad bila otvorcna, emjeno
je u nadi da zapadne sile
ncce zloupotrijcbiti dobru
volju vlade D. It. Njcmnfiko.
Medjutim, one su ne poltu-juu- di
intereso njcma6kog
naroda i bcrlinskoir stanov
nistva, iskoriStavalc postojo-c- e
stanje na granicama pro-m- a
zapadnom Berlinu za
svojo podmuklo podrivaCke
svrhe. Sadasnjem nenornial-no- m
stanju mora se uCiniti
kraj putem ројабапе kont-role
na granicama prema
zapadnom Berlinu.
"Istovremcno — kaie to
u zakljudku izjave — vlade
61anice VarSavskog ugovora
smatraju za potrebno da na-gla- se
da ce potreba za tim
mjerma otpasti dim bode
regulirano pitanje mira s
Njemailkom i na toj osnovi
budu rijeiena sporna pita-nja."
OTKRIVENO 1.155
ZAPADNENJEMACKIH
SUDACA RATNIH
ZLOCINACA
Berlin. — Komiti't za nje-mac- ko jedinstvo objavio je
novu listu sa preko 1G0 ime-n- a sudaca koje su za vrije-me
hitlerovskog raj ha, a
svojstvu sudaca specijalnib
i ratnih sudova. pocmili ve-li-ki broj zlocina. Ukupan
broj dosad otkrivenih suda-ca
zlodinaca koji danas zau-zima- ju znadajne polozaje u
zapadnonjemadkom sudstvu
ili uiivaju velike penzije iz-n- osi 1.155. Prema dokume-ntim- a,
koji su dosad objav-Ijen- i,
ovi "predstavnici pra-vd- e" izrekli su za vrijeme
nacietieke Njemacke preko
3.890 smrtnih presuda. Mno-g- i
od ovih sudaca nalazili so
se u specijalnim i ratnim so-tlovi- ma
u Poljekoj i tlruffim
okuplraaim evropskim zem-ljama.
novief a predsjednik je
— Xarionalnog komite-f- #
л ostohodjenje ,v7r-vaek- e.