Jedinstvo, August 18, 1961

              -- s
Nuk
Trtdeuta
iK—— шШп_
31642
(1163) mo oruzie za Kanadu?
Diefenbaker za nuklearno naoruzanje NATO
li Difenbakerova
kanadskih oruzanih nuklearnim oruzjem?
Takav utisak je govor premijera u u kome je
najavio povedanje kanadskog vojnog doprinosa za NATO i pozvao dlanove
ovog vojnog saveza da urade isto radi spredavanja Sovjetekog Saveza da potpise
mirovni ugovor sa Istodnom Njemadkom.
Diefenbaker otvoreno istupio za nuklearno naoruzavanje Atlantekog
(NATO), rekavsi da on najboljei najefektivnije oruije kojepostoji".
On je da de Kanada pristati na nu klearno naoruzavanje kanadskih u
NATO. Ostro je napao stanoviste Novo demokratake partije se Kanada treba
povuci iz ako se naorua nuklearnim oruzjem.
Diefenbaker je govorio u j
Halifax-- u u utorak, a u sn-jed- u
je odrzana sjednica
vlade, koja je nastavljena u
cetvrtak. Prema izvjestaji-m- a
stampe, na sjednici je
razmatrano pitanje poveca-nj- a
vojnih priprema, uklju-di- v
nuklearno naoruzanje.
Ove mjere su povedalc za-brinut- oit
onih Kanadjana
koji da se njihova ze-ml- ja
zauzme za mirno гјеба-vanj- e
problcma Berlina i
Njcmadke. Raspirivanjo ra-tn- e
histerije, pozivanje na
"dvrsto stavovc" i poduzima-nj- e
vojnih mjera cc samo
pogorSati situaciju.
Posebno zabrmjavaju Die
fenbakerove rijeci o nukle-arno- m
naoruzanju nntovs-ki- h
sila. kanadske oru-ian- e
sile budu u Evropi op-remlje- ne
nuklearnim oruz-jem,
onda ce biti otxoren
put za uspostavu americkih
nuklearnih baza u Kanadi.
(Trcba naglasiti da nuk-learno
naoruzavanje natovs-ki- h
eila znaci i nuklearno
naoruzavanje zapadnonje-mack- e
vojske. A to je ono
£to zapadnonjemadki re-vanS- ieti
i militaruti vruce
iele).
Diefenbakerova vlada se
dosad nije usudila poci na
nuklearno naoruzavanje
zbog ostre opozicije naroda.
Diefenbaker racuna da je
protivljenje sada popustilo
Cinjenica medjutim, da
propaganda oko Berlin ani-j- e
izazvala oduievljonje zh
atomski nego je poveda-l- a
strah. Cak i neki najve-d-i
protivnici komunizma ka-i- u
da bi nuklearnf rat zbog
Berlina Wo ludilo (vidi dla-na- k
casopisa Macleans)
Konzcrvativni list "Globe
and Mail" u izdanju od 17.
augusta upozorava vladu
protiv odluke o nukleamom
nnoruiavanju. "Globe and
Mail" kaze da je Kanada
bila protiv proSirenja
"nuklcarnog kluba" i ne vi-di
razloga da napusti to sta-novii- tc.
Ako pak sada
gleda drukcijo, ona treba da
"parlamenat i narod opskrbi
sa opsirnijim informacijama
i izneso uvjerljivije argume-nt- e
prije izmjone naseg na-cionaln- og
stanovniSta u o-vo- m
ozbiljnom pitanju"
Osvrli
Brandt
Upalo je u oci da se u
raspirivanju ratne histeri-je
oko Berlina isticu zapa-dnonjemac- kt
kancclar A-dena-ucr
i nacelnik
Berlina Willi Brandt.
Oni se prosto takmice koji
ce raspiriti vecu mrznju
protiv Sovjctskog Saveza i
Dcmokratske Republike
Njemacke i u njemackom
narodu izazvati nacionali-stick- e
strasti.
Za Adenauera nije cudo
godina itlaitnja
hlaii tvakog utorke i pctka
Gixltinja pretplata;
га Kanadu 6 dolara,
oiteU zemlje 7 dolara
Ad rem;
470 Queen Street West
Toronto 2-- D, Ontario
Ttlefon EU
VOL. XIII. No. 69 TORONTO, FRIDAY, AUGUST 1H, l!(il PRICE 8c PER
Hoce
opremu sila
ostavio Diefenbakera Halifax-- u,
ostale
je pakta
"mora imati
kazao sila
da
NATO isti
zele
Ako
je,
rat,
dosad
vlada
COPY
lada uskonstit sadainju
Nece bili rata, kaze I
sovjetski predstavnik
Halifax. — Sekretar Pre-zidiju- ma
Vrhovnog Sovjeta
Sovjctskog Savcza Mihail
Gcogadze je ovdje izrazio
uvjcrenje da nede doci do
rata zbog Berlina.
Gcogadzo je u Halifax
stigao iz Latinske Amerike
na putu za Moskvu. Novina-rim- a
je izjavio da je rat za-vrs- cn
nazad 1G godina i
SSSR hoce da potpise miro-vni
ugovor sa objo njemac-k- e
drzave i tako ukloni osta-tk- e
rata.
On jp rckao da svi problem i
u M'zi Berlina mogu biti ri --
seni pregoorima
Otkrivena zesvjeres sea
novo najpgsdl гш ECubu
Kubanske vlasti su optuzilel torn ledna Iwtenja minoba- -
bazu u Caimaneri zbog po-dstica- nja
diverzija i aten-tat- a
na Raula Castra
Havana. — Ku'mnske vla-sti
optuzile su komandu vo-jn- e
baze SAD u Caimaneri
na juznoj obali piovincije
Orijente za direktno podsti-canj- e
diverzija i incidenata
s ciljem da se atvori povod
za akciju trupa iz te baze
protiv Kube.
Ova optu2ba sadriana je
u jednom izvjeStaju minis-tarstv- a
unutraSnjih poslova
upucenom predsjedniku rc-publi- ke
Dorticosu poslijc
razbijanja prilicno Siroke
mreze zavjerenickih 2ari§ta
u provinciji Orijente na do-mak- u
ameriikc pomorsko-zrnkoplovn- e
baze, kao i u
drugim provincijama. Pre-ma
sluibenom snopcenju or-ga- ni
sigurnosti zaplijenili su
znatne kolicinc lakog i teS-ko- g
naoruzanja iznesenog iz
vojne baze u Caimaneri.
IzvjeStai koji je podnesen
predsjedniku Dorticosu snd-r- zi
dctalje samo o dijelu po-dhva- ta
koji se odnosio na i-zaz-ivanje
sukoba s trupama
iz americke baze Incidenti
su trebali da pocnu atenta-to- m
na ministra vojske Rau-la
Castra za vrijeme mitin-g- a
26. jula u Santiagu
Istovremeno s tim atenta- -
— on se odavna bavi tim
poslom. Ali Brandt je "so-cialist"
i kao takav trebao
bi biti protivnik onoga sto
zastupa Adenauer. Ali u
stvari, on je gori od Ade-nauera.
Njegovo histeric-n- o
vristanje na "protest-no- m
mitingu" u Zapad-no- m
Berlinu prosle srijede
je nesto sto u Njemackoj
nije vidjeno od vremena
kad je tamo vladao Hitler.
Cime to objasniti?
Adenauer i - raspirivaci ralne histerije
Zapa-dno- g
medjunarodnu Mtuaeiju za
Iiritanski komentar
London. — "Daily Mir-or- "
ostro kritizira zapad-nonjemack- og
kancelara
Adenauera zbog poziva-nj- a
na "ekonomsku bloka-du- "
socijalistickih drzava,
pa kaze da "najkorisniji
korak kojega zapadni
drzavnici mogu poduzeti
jeste da Sto prije pozovu
Rusiju na pregovaranje."
U clanku se kaze da ra-tobor- no
drzanje Adenau-era
proizlazi iz zapadno-njemacki- h
izbora koji ce
se odrzati 17. septembra.
"Ali, mir svijeta je neizm-jern- o
vainiji od ponovnog
izbora bilo kojeg politica-r- a
bilo gdje", pise "Daily
Miror".
caca kubanskih avjeronika
ti-ebal- a ie da i. pravca Cai-mane- re
otvori vatru na ku-banske
artiljerijske poloza-je- ,
za koje so prcma planu
o izazivanju agresije smat-ral- o
da ce odgovoriti vatrom
na amcridku bazu, Sto bi ko-man- di
dalo povoda da obja-v- i
napad Kube na bazu i da
poduzme invaziju. Opcraci-j- a
je otkrivena neposredno
uo5i 2G. jula, kad su kuba-ns- ki
diverzatni iz te baze je-dni- m
kamionom prevozili o-ru- 2jo
do mjesta 8 kojih jo
trobalo da pocnu akciju. Ne-koli- ko
dana prije sveSanosti
povodom 26. jula ovdje su
bili uoceni pokreti odreda
unutraSnje sigurnosti, ali so
u javnosti nijo znalo sto so
zbiva. Sad se. medjutim, sa-opca- va
da ie plan zavjeroni-k- a
obuhvadno akcijo 1 u dru
gim provincijama. Saopcava
se da su IzvrSena brojna ha-psen- ja.
Strajk radnika u
cilcanskim nulnicima
bakra
Santiago. — Oko 16.000
radnika u cilcanskim rudni-cim- a
bakra stupilo je u
§trajk u znak protesta Sto su
poslodavci odbacili njihov
zahtjev za povecanje nadni-ca- .
Brandt zeli da sjedne
na kancelarsku stolicu u
Bonnu. Izbori ce biti 17.
septembra. On racuna da
ce mu to poci za rukom a-k- o
se pokaze veci protiv-nik
Sovjetskog Saveza i
veci pobornik "ujedinjene"
Njemacke nego Adenauer.
Ovaj se opet neda, ne idc
mu se sa kancelarske stoli-c- e
i u trci sa Brandtom i--
ma
izvjesne pogodnosti.
Ovo je vrlo opasna igra
--— opasna ne samo za N je-mac- ku,
nego i sve narode
svijeta.
Novi porast cijena
U Kanadi ce doci do zna-tno- g
porasta cijena. To je
zakljucak lista "Financial
Post" koji je u broju od 12.
augusta objavio opsiran pre-gle- d
ekonomskog stanja i
kretanja cijena.
Cijene nekim iivotnim
potrebstinama su vec skoci- -
Kanadsko-sovjctsk- a
trgovina
U prvoj godini kanadsko-sovjetsko- g
ugovora Sovjets-ki
Save7 je od Kanade ku-pi- o
16 milijuna dolara robe
a Kanada od Sovjetskog Sa-veza
6 milijuna.
Ugovor predvidja da de
SSSR od Kanade dva puta
kupiti toliko robe koliko Ka-nada
od njega.
Istraga u 3Iimico
U torontskom predgradju
Mimico vodjena Je istraga o
radu bilding inspektora
zgrada J. Book-- a, koji je o-ptu- zen
da je primao mito od
bildera. Na istrazi je pored
ostalog iznijeto da Book je
primio nekoliko dekova od
Josipa Kastelida i Triglav
Construciton Co. diji je on
predsjednik. U istom smislu
spominjan je neki Kavdid.
Kenijata pusten iz
zatvora
London. — PuSten je iz
zatvora Dzomo Kenijata,
vodja oslobodiladkog pokre-t- a
u Keniji. U zatvoru je o-dle- iao
9 godina.
Na dolasku u Gatundi
(kod Nairobi) Kcnijatu je
dodekalo viJe od 10.000 nje-gov- ih
sljedbenika, koji su
pjevali nacionalne pjesmc i
klicali "Uhum — sloboda".
Kenijata de odsada modi
slobodno da se krede, ali "ce
mu biti ogranidena politidka
prava. On na primjer, nede
modi da se kandidira na iz-bori- ma
jer jo kolonijalnim
zakonima kandidiranje za-branje- no
osobama koje su
bile u zatvoru viSe od dvije
godine. Kenijski lider je
1952. godine uhapson i osu-dje- n
na iskonstruiranom
procesu na 9 godina zatvora,
zbog organiziranja "teroris-tidki- h
akcija".
Kennedy i Hruscov
dolazc na zasjedanjc
Gcncralnc skupstinc
Ujedinjenih nacija?
New York. — U sjediJtu
Ujedinjenih nacija se vec
nekoliko dana pronose gla-so- vi
o mogucnosti da iducem
zasjedanju Generalne skup-§tin- e
prisustvuju predsjed-nik
Kennedy i premijer Hru-sdo- v.
Ovih glasovi zasnovani su
na procjenama sve kompli- -
kovanije medjunarodne si-tuac- ije
i eventualnih rje§e-nj- a
koja bi se mogla potra-ii- ti
u toku iduceg zasjeda-nja- .
IJrilanski list protiv
obnovc nuklearnih
i proba
1 London. — Manchesterski
,
"Guardian" poziva na posti-- ,
zanje sporazuma o zabranl
, eksperimenata nuklearnim
lo (kruh, kava. caj, odjeca
itd.), a uskoro ce skoditi sve-m- u.
Jedan razlog za porast c-ijena,
kaze "Financial Post".
je odluka vlade da devalui-r- a
dolar (smanji vrijednost
prema ameridkom dolaru)
Drugi razlog su nove amen-dk- e
ratne pripreme u ve
sa Berlinom.
Stanovniltvo provinci i
Ontario ce uskoro (1 septt-mbra- t
biti pogodjeno noum
porezom na promet (sale
tax )u iznosu od 3 posto.
"Financial Post" izrazava j bojazan da vlada node modi I
da zaustavi novi inflaciom
pritisak.
ГА K Л X Л l),s K E
UollLKM
lllk.i
TO Bi BILO LUDILO
l'n:ii(iti Mtichan MnqazuH snnii iolj( lu hrojn p.
4t no huri jiiianji Jltilimi. Г ttradnoiii rltiiil,n insopisa se
ka:( da j( tali b:iriiujt run " iironiffiuiihsiirlui hum pan ju"
tmwjwom da lol;i: da iostoji Kn'za d: Ileiliiia. Л ("inn
lIntKiov zapravo jmjtti — pita Mavhan's. Prijtti da ode, da
poi'utr Istocne Njemacke da npravljaujr prepusti samim
Xijemcima.
Maclean's haie da pitanje ajtdinjenja Xjemacke nije mHa
at rar. StmSno je slusali da se moramo boriti za spaa NjemaSke od
sadbine koju smo joj mi pomogli uamctnuti, kao reztdtat pobjedc
at a, kojega je Xjemacka zajviccla. To je ludilo.
Ovdje prenosimo dijelove clauka.
Glas kanadskog
veterana
Kanadski ratni veteran
C. K. Bennett u pismu urc-dnistv- u
lista Toronto Daily
Star kaze da Kanadjani
trebaju stajati dalje od
"antikomunisticke kam-panj- e"
americkih desni-car- a
kao sto su senator
Goldwater, John Birch So-ciety
itd.
On tvrdi da je do sada-snje- g
stanja u Njemackoj
doslo krivnjom Sjedinje-ni- h
Drzava.
Bennett kaze da vecina
Kanadjana zeli da zive u
miru i uziva plodove tru-d- a.
Zatim nastavlja:
"Analizirajmo tacno sto
Hruscov kaze da bi on uci-ni- o
u Njemackoj. On hoce
da potpise mirovni ugovor
sa Istocnom Njemackom
poslije 16 godina cekanja.
Sve ostalo je obicno naga-djanj- e.
Nitko ne prijeti da
Saveznicima zatvori pris-tu- p
u Berlin . . .
"Pa sto onda ako Nje-mac- ka
bude razjedinje-na- ?
Cijeli svi jet to hoce,
za to smo borili, samo
Adenauer i Kannedy hoce
da ju ujedine. Svim nama
je bolje kako je sada, poli-tick!
i ekonomski."
oruijem. List kaie da bi nu-klear- ne
probe postale sim-b- ol trke u naoimianju. Uko-lik- o
bi Sjed. Driave obaevi-l- e
probe, one ce neopredje-Ijeno- m
svijetu i mnogim
narodima u Zapadnoj Evro-pi
izgledati kao svjeni a-gre- aor
novoj etapi hlad-no- g
rata.
s T Л M V K
д . L JL '—
i( I I" М ( К! I
( l{ ii i II ili I ,UH t,l )
n i ш
.si in
it a
ko s(
iz i
a i
se
a
u
Bern
Canadians don't normally think of themselves as
subject to propaganda. That happens to the Russians
and the Chinese, the Arabs under Nasser or the Germane
under Hitler, not to citizens of a democracy served by
a free press. Yet the fact is that we are, right now, tar-gets
of a propaganda campaign for which it's hard to
find a precedent in peacetime. Its object is to make as
believe in a crisis over Berlin.
For weeks the reports of U. S. news services have
been alerting us to the imminence of a showdown. The
western powers are said to be warning Khrushchov to
"keep hands off West Berlin." In the face of 'Чћгеа1ви
by Khrushchov the West is "standing firm," set to "do?
fend" West Berlin with nuclear weapons if need bo.
And what exactly is it that Khrushchov is threaten
ing to do in Berlin?
He is threatening to go away. That is the menace
that has dismayed the Germans and confused the wholo
western alliance — not a Soviet attack, but a Soviet
withdrawal. In the tug of war across the border of a
divided Germany, Khrushchov is trying the tactic of
letting go the rope. The other team, ho hopes, will then
fall flat on its back.
It looks as if he might be right, too. . .
A reunited Germany is the dearest goal of German
foreign policy. Because the Germans are now allies, it
is also an object of western foreign policy — but our
reason for wanting it is not the German reason. For
them it's a matter of national honor, a hope that no Ger-man
patriot can let die. For us it is a means of safe-guarding
peace. We have been persuaded by our ex-perience,
though the Russians have not, that a divided
and unreconciled Germany is more dangerous to pcaco
than a united one. '
But that, for us, is all. Germany's national honor
is no concem of ours, and German unification only a
minor one. To suggest that we ought to fight to save
Germany from a fate that we ourselves helped to im-pose,
at the end of another war that Germany started
and lost, is simply preposterous Coming from an Ame-rican,
it shows a gullibility that shakes an ally's faith In
American leadership. Coming from a German it ie
sheer, staggering effrontery.
We are pledged to fight if West Berlin is attacked
— all the NATO partners are sworn to treat an attack
upon one as an attack on all, and West Berlin is part of
that alliance. But we are not pledged to fight for any
other interest of German foreign policy, and specifically
not to protect West Germany from the necessity of tak-ing
some unpalatable steps.
Some such steps are inevitable. . .
There is nothing the West can do to prevent this.
It's not what we want, bat it's what we've got. To call it
a pretest for nuclear war is madness.