000692 |
Previous | 1 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
N0.35(331) TORONTO, WEDNESDAY, OCTOBER 4, 1978 : — 40 CENTS PER C~OPY [ _. J '
If, 7" !
—" Г" ' —
i- -
If Obi6no se kaze da zivot ne bi bio svakog pojedinca. II IS
УЛ
1,
Yt
kt
9
iiyotkad ne bi bilo probiema, pa to
ppdjednako vali kako za pojedince
tako:i za pojedine zemlje — i 6itav
svijet.
U Kanadi imamo, probiema koli-k- o
hocete, ali 1обе vijesti ne treba
uvijek shvatiti kao takve kad ima
рокибаја da se poneSto od onoga
Sto nije dobro i ispravi i na sve
moramo gledati s tog aspekta. A
sada da se osvrnemo na nekoliko
takvih probiema.
NESPOSOBNIDACI
Na godiSnjem Kongresu kanad-sko- g
obrazovnog udruzenja, odr-zan-og
,krajem proSlog tjedna u
Quebec City, nekoliko govornika
se osvmulo na porazne rezultate
Skolstva, na nesposobnost mladih
da se po zavrSetkir Skolovanja
uspjeSho uklope u zivot, kao i ha
laznu sliku budu6nosti koju otuda
ponesu.
"Јебкр mi je da shvatim u kojoj
,mjeri su hesppsobnl na§i;maturan- -
., tj", rekap je' - Bruce Davidson,
--. pompdni direktor za Skplstvo pr
uniji United Auto Workers. On se
ppzaliovna dinjenjcu da mladi Ijudl
odlaze iz. gimpazlja. bez pbtrebne
prjpreme zaijvot i rad.
"Mnogi od njih nisu u stanju da
ispune molbenicu za posao. Ne
razumijuosnovnestyari — kao Sto
je ispunjayanje porezne prijave, niti
su impoznati zakonl kojl se odno-s- e
na.radnlStvo", naglasio je David-son".
--
,. $'
Sam Hughes, director Kanadske
trgova6ke komore, svaljuje krivicu
na izvjeStaj koji je podnijet ontarij-sko- m
ministarstvu Skolstva 1968.
godine, a u kojem je predlozeno da
Skolovanje bude §to manje autori-tativn- o, da se daci озјебаји kao da
se zabavljaju ltd. All to se, kaze
Hughes, osve6uje onda kad mladi
ljudi prelaze na sveu6iliSta Hi na
posao, jersepokazalo da ропајбеб-c- e
dozivjjavaju neuspjeh.
U Skblama im se, kaze se u
zaklju6ku ove diskusije, obi6no
predoduje ruzi6asta siika zivota i
buducnosti, umjesto da se predo6l
stvarnost, sve, teSkobe I problem!
koji, prirpdno, обекији u 2ivotu
[ПлЛГШгУГПиШ
квШЈШјШШЈЈШШјЖЈЖИ
TffsanxTmmfmtTnsRi
Svi promaSaji ovakvih nesposob-ni- h
daka fiesto se svode na Пбпе
tragedije, a predstavljaju i izvjesne
suviSne troSkove, pa je stvar u6ite-Ij- a
da odbace razne iluzije i odga-jaj- u
omladinu na realistiCan na£in.
STATISTIKA I "STATISTIKA"
Nije prvi put, a svakako ni pos-Ijedn- ji, da se na federalnom nivou
raspravlja p stvarnom stanju neza-poslenos- ti, da se brojke naprosto
nikada ne podudaraju, alj ponekad
se i to desi, kao prije nekoliko
dana.
Naime, doznalo se da nas" fede-ral- ni ministar Rada, Bud Cullen, ne
2eli da se iznosi stvarno stanje
stvari, pa je naredio regionalnim
sektorima svojeg ureda da tako i
postupaju, to jest, da mu dostav-Ijaj-u
cifre o nezaposlenosti manje
od stvarnih. _Ali, upravo tu se
opekao i preko volje priznao ono
Stp ditavo vrijeme tvrdi sluzbena
opozicija — da nezaposlenih. u
jzemlji imacjajeko yi§e nego Sto se
vidiiz:.;sluzbehe,statistike.
P.otbm,.pitahJu oStro je govorlo
Edward Bfoadbent, federalni' voda
Nove demokratske partije (NDP),
izjavlvSI Izmedu ostalog i ovo: "Sto
se nas ti6e ovo. je sluibena potvrda
onoga Sto sam ja stalno tvrdio. A
ukoliko nije", kaze on, "zbog 6ega
Je potrebno iznositi nepotpune
podatke?" Broadbent ve6 dugo vre-me- na
navodi podatke o ljudima
kojl su ve6 prestali da traze posao,
i to sufoni za koje birol rada i ne
znaju — tzv. "the hidden unem-ployed."
Kad bi se brojalo sve one za koje
se ne zna, naveo je dalje Broad-ben- t,
stvarni pbstotak nezaposle--nos- ti
ne bi bio 8.5 ve6 11.5 posto.
"Ukoliko sve to nije tako", pitao
je opetovano Broadbent, "zbog
беда je potrebno iznositi neta6ne
podatke?"
StanoviSte mlnistra Rada je od
samog pofietka ove rasprave bilo
to, da je stvarnost pomalo "nez-godn- a"
po njega i cijelu zemlju.
Ali, bilo bi bolje da se svi odgovor-n- i
upltaju kako je tek nezgodno
onima koji ne rade.
н:вичш
ШШШШЕГФШ
Predsjednik Generalne skupSti-n- e
Ujedinjenih naroda Lazar Moj-so- v,
koji je na nedavno zapofietom
33. zasjedanju u New Yorku zavrSio
svoj mandat na torn polozaju, obra-ti- o
se predstavnicima 149 zemalja
6lanica, naglaSujudi veliku ulogu
ove svjetske organizacije i pozitiv-n-o
ocjenjujudi 6injenicu da se na
dnevni red Generalne skupStine
vradaju i onar vazna pitanja medu-narodn- ih odnosa koja su bila van
njezinog domaSaja.
On je iznio svoje videnje svjet-ske
situacije i pozvao izaslanike iz
svijeta da u konstruktivnoj atmos-fe- ri
traze rjeSenja za sve probleme
koji ma 6e se baviti ovo zasjedanje.
1пабе je protekla godina obiljezena
izuzetnom aktivno§6u Generalne
skupStine, skoro bez presedana u
historljl Ujedinjenih naroda.
Lazar Mojsov je bio jedini preck
sjednik koji je pored 32 redovna
zasjedanja predsjedavao i na tri
specijalna zasjedanja Generalne
skupStine.
Izlozba makeioilskiH
кгжа u Torontu
Makedonska etnidka zajednica u
Torontu dobila je nedavno vecu i
bogatiju kolekciju knjiga na svom
maternjem jeziku. Zahvaljujudi ra-nije- m
prilogu Makedonske akade-mij- e
nauka i nedavnom izdasnom
poklonu Matice iseljenika iz Skopja
od preko 1000 knjiga, J.P, Robarts
Research Library pri Torontskom
univerzitetu obogatiia je svoju
kolekciju makedonskih knjiga i po
broju i po tematici.
Poklonjena kolekcija oblluje de-li- ma
poznatih makedonskih pisaca
proze, poezije i drame, starije i
mlade generacije, a takode uklju-cuj- e
deia iz ekonomije, istorije i
ostalih strucnih oblasti. Izlozbu
makedonskih knjiga sa temom
"Makedonija —
.
Proslost i Sadas-njost- "
organizuje J.P. Robarts
Library od 2. do 20. oktobra ove
godine i bide prikazana u njenim
prdstorljama na drugom sprat u,
130 St. George Street.
Vredno je istaci da je spomenuta
паибпа biblioteka odlicno snabde-ven-a
i literaturom ostalih slaven-ski- h
naroda I da predstavlja najbo-Ij- e
opremljenu kolekciju slavenske
literature u Kanadi.
Sa uvodenjem makedonskog je-zi- ka
po prvi put u program Skole za
vanredno studiranje (School for
Continuing Studies, U of T) i sa
ovom vrstom izlozbe, Torontski
univerzitet pruza dokaze o sve
vecoj svojoj zainteresovanosti za
kulturu etn!6kih grupa ovog grada.
Ove godine, osim makedonskog
jezika, po prvi put se uvodl I madar-sk- a
knjizevnost kao predmet studi-j- a
na ovom Univerzitetu.
Namera J.P. Robarts biblioteke
je da ovom izlozbom upozna stu-den- te
Univerziteta i siroku publiku
sa svojom sadasnjom kolekcijom
makedonskih knjiga i da njome
obelezi i pozdravi prijateljski gest
Matice iseljenika Makedonije, koja
je svojim poklonom omogucila da
kolekcija zadobije danasnje sraz-mer- e.
Izlozbu je sa velikom paznjom
pripremila Gospoda Sofija Skoric,
bibliotekar sa specijalnoscu za
slavensku literaturu u J.P. Re-search
Library, uz pomoc Mirte
Bozanic iz Science and Medicine
Library University of Toronto.
Radno vreme biblioteke i Izloz-be:
Od ponedeljnika do petka — od
8:30 a.m. do 23:00 p.m. (Od 10.
oktobra do 24:00 p.m.)
Subotom — od 9:00 a.m. do
5:00 p.m. ,
Nedeljom — 1:00 p.m. do 10:00
p.m. (pocev od 15. oktobra).
Mirta Bozanic
Umro novi Papa
Vatikan — Novinska agencija
Reuter javila je otuda da je 29. sep-temb- ra
ujutro preminuq novi Papa
Ivan Pavle I. Bilo mu je 65 godina.
Ivan Pavle I je bio ustoli6en kao
poglavar rimokatoli6ke crkve 26.
augusta 1.978. 1пабе se kaie da je
novi Papa bio kVhkog zdraylja.
Umroje na Spavanju, najvjerojatni-J- e
ocf ,sr6anog napada.
pj
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, November 15, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-10-04 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000084 |
Description
| Title | 000692 |
| OCR text | N0.35(331) TORONTO, WEDNESDAY, OCTOBER 4, 1978 : — 40 CENTS PER C~OPY [ _. J ' If, 7" ! —" Г" ' — i- - If Obi6no se kaze da zivot ne bi bio svakog pojedinca. II IS УЛ 1, Yt kt 9 iiyotkad ne bi bilo probiema, pa to ppdjednako vali kako za pojedince tako:i za pojedine zemlje — i 6itav svijet. U Kanadi imamo, probiema koli-k- o hocete, ali 1обе vijesti ne treba uvijek shvatiti kao takve kad ima рокибаја da se poneSto od onoga Sto nije dobro i ispravi i na sve moramo gledati s tog aspekta. A sada da se osvrnemo na nekoliko takvih probiema. NESPOSOBNIDACI Na godiSnjem Kongresu kanad-sko- g obrazovnog udruzenja, odr-zan-og ,krajem proSlog tjedna u Quebec City, nekoliko govornika se osvmulo na porazne rezultate Skolstva, na nesposobnost mladih da se po zavrSetkir Skolovanja uspjeSho uklope u zivot, kao i ha laznu sliku budu6nosti koju otuda ponesu. "Јебкр mi je da shvatim u kojoj ,mjeri su hesppsobnl na§i;maturan- - ., tj", rekap je' - Bruce Davidson, --. pompdni direktor za Skplstvo pr uniji United Auto Workers. On se ppzaliovna dinjenjcu da mladi Ijudl odlaze iz. gimpazlja. bez pbtrebne prjpreme zaijvot i rad. "Mnogi od njih nisu u stanju da ispune molbenicu za posao. Ne razumijuosnovnestyari — kao Sto je ispunjayanje porezne prijave, niti su impoznati zakonl kojl se odno-s- e na.radnlStvo", naglasio je David-son". -- ,. $' Sam Hughes, director Kanadske trgova6ke komore, svaljuje krivicu na izvjeStaj koji je podnijet ontarij-sko- m ministarstvu Skolstva 1968. godine, a u kojem je predlozeno da Skolovanje bude §to manje autori-tativn- o, da se daci озјебаји kao da se zabavljaju ltd. All to se, kaze Hughes, osve6uje onda kad mladi ljudi prelaze na sveu6iliSta Hi na posao, jersepokazalo da ропајбеб-c- e dozivjjavaju neuspjeh. U Skblama im se, kaze se u zaklju6ku ove diskusije, obi6no predoduje ruzi6asta siika zivota i buducnosti, umjesto da se predo6l stvarnost, sve, teSkobe I problem! koji, prirpdno, обекији u 2ivotu [ПлЛГШгУГПиШ квШЈШјШШЈЈШШјЖЈЖИ TffsanxTmmfmtTnsRi Svi promaSaji ovakvih nesposob-ni- h daka fiesto se svode na Пбпе tragedije, a predstavljaju i izvjesne suviSne troSkove, pa je stvar u6ite-Ij- a da odbace razne iluzije i odga-jaj- u omladinu na realistiCan na£in. STATISTIKA I "STATISTIKA" Nije prvi put, a svakako ni pos-Ijedn- ji, da se na federalnom nivou raspravlja p stvarnom stanju neza-poslenos- ti, da se brojke naprosto nikada ne podudaraju, alj ponekad se i to desi, kao prije nekoliko dana. Naime, doznalo se da nas" fede-ral- ni ministar Rada, Bud Cullen, ne 2eli da se iznosi stvarno stanje stvari, pa je naredio regionalnim sektorima svojeg ureda da tako i postupaju, to jest, da mu dostav-Ijaj-u cifre o nezaposlenosti manje od stvarnih. _Ali, upravo tu se opekao i preko volje priznao ono Stp ditavo vrijeme tvrdi sluzbena opozicija — da nezaposlenih. u jzemlji imacjajeko yi§e nego Sto se vidiiz:.;sluzbehe,statistike. P.otbm,.pitahJu oStro je govorlo Edward Bfoadbent, federalni' voda Nove demokratske partije (NDP), izjavlvSI Izmedu ostalog i ovo: "Sto se nas ti6e ovo. je sluibena potvrda onoga Sto sam ja stalno tvrdio. A ukoliko nije", kaze on, "zbog 6ega Je potrebno iznositi nepotpune podatke?" Broadbent ve6 dugo vre-me- na navodi podatke o ljudima kojl su ve6 prestali da traze posao, i to sufoni za koje birol rada i ne znaju — tzv. "the hidden unem-ployed." Kad bi se brojalo sve one za koje se ne zna, naveo je dalje Broad-ben- t, stvarni pbstotak nezaposle--nos- ti ne bi bio 8.5 ve6 11.5 posto. "Ukoliko sve to nije tako", pitao je opetovano Broadbent, "zbog беда je potrebno iznositi neta6ne podatke?" StanoviSte mlnistra Rada je od samog pofietka ove rasprave bilo to, da je stvarnost pomalo "nez-godn- a" po njega i cijelu zemlju. Ali, bilo bi bolje da se svi odgovor-n- i upltaju kako je tek nezgodno onima koji ne rade. н:вичш ШШШШЕГФШ Predsjednik Generalne skupSti-n- e Ujedinjenih naroda Lazar Moj-so- v, koji je na nedavno zapofietom 33. zasjedanju u New Yorku zavrSio svoj mandat na torn polozaju, obra-ti- o se predstavnicima 149 zemalja 6lanica, naglaSujudi veliku ulogu ove svjetske organizacije i pozitiv-n-o ocjenjujudi 6injenicu da se na dnevni red Generalne skupStine vradaju i onar vazna pitanja medu-narodn- ih odnosa koja su bila van njezinog domaSaja. On je iznio svoje videnje svjet-ske situacije i pozvao izaslanike iz svijeta da u konstruktivnoj atmos-fe- ri traze rjeSenja za sve probleme koji ma 6e se baviti ovo zasjedanje. 1пабе je protekla godina obiljezena izuzetnom aktivno§6u Generalne skupStine, skoro bez presedana u historljl Ujedinjenih naroda. Lazar Mojsov je bio jedini preck sjednik koji je pored 32 redovna zasjedanja predsjedavao i na tri specijalna zasjedanja Generalne skupStine. Izlozba makeioilskiH кгжа u Torontu Makedonska etnidka zajednica u Torontu dobila je nedavno vecu i bogatiju kolekciju knjiga na svom maternjem jeziku. Zahvaljujudi ra-nije- m prilogu Makedonske akade-mij- e nauka i nedavnom izdasnom poklonu Matice iseljenika iz Skopja od preko 1000 knjiga, J.P, Robarts Research Library pri Torontskom univerzitetu obogatiia je svoju kolekciju makedonskih knjiga i po broju i po tematici. Poklonjena kolekcija oblluje de-li- ma poznatih makedonskih pisaca proze, poezije i drame, starije i mlade generacije, a takode uklju-cuj- e deia iz ekonomije, istorije i ostalih strucnih oblasti. Izlozbu makedonskih knjiga sa temom "Makedonija — . Proslost i Sadas-njost- " organizuje J.P. Robarts Library od 2. do 20. oktobra ove godine i bide prikazana u njenim prdstorljama na drugom sprat u, 130 St. George Street. Vredno je istaci da je spomenuta паибпа biblioteka odlicno snabde-ven-a i literaturom ostalih slaven-ski- h naroda I da predstavlja najbo-Ij- e opremljenu kolekciju slavenske literature u Kanadi. Sa uvodenjem makedonskog je-zi- ka po prvi put u program Skole za vanredno studiranje (School for Continuing Studies, U of T) i sa ovom vrstom izlozbe, Torontski univerzitet pruza dokaze o sve vecoj svojoj zainteresovanosti za kulturu etn!6kih grupa ovog grada. Ove godine, osim makedonskog jezika, po prvi put se uvodl I madar-sk- a knjizevnost kao predmet studi-j- a na ovom Univerzitetu. Namera J.P. Robarts biblioteke je da ovom izlozbom upozna stu-den- te Univerziteta i siroku publiku sa svojom sadasnjom kolekcijom makedonskih knjiga i da njome obelezi i pozdravi prijateljski gest Matice iseljenika Makedonije, koja je svojim poklonom omogucila da kolekcija zadobije danasnje sraz-mer- e. Izlozbu je sa velikom paznjom pripremila Gospoda Sofija Skoric, bibliotekar sa specijalnoscu za slavensku literaturu u J.P. Re-search Library, uz pomoc Mirte Bozanic iz Science and Medicine Library University of Toronto. Radno vreme biblioteke i Izloz-be: Od ponedeljnika do petka — od 8:30 a.m. do 23:00 p.m. (Od 10. oktobra do 24:00 p.m.) Subotom — od 9:00 a.m. do 5:00 p.m. , Nedeljom — 1:00 p.m. do 10:00 p.m. (pocev od 15. oktobra). Mirta Bozanic Umro novi Papa Vatikan — Novinska agencija Reuter javila je otuda da je 29. sep-temb- ra ujutro preminuq novi Papa Ivan Pavle I. Bilo mu je 65 godina. Ivan Pavle I je bio ustoli6en kao poglavar rimokatoli6ke crkve 26. augusta 1.978. 1пабе se kaie da je novi Papa bio kVhkog zdraylja. Umroje na Spavanju, najvjerojatni-J- e ocf ,sr6anog napada. pj |
Tags
Comments
Post a Comment for 000692
