Nase Novine, November 15, 1978

              Prvi list naprednih doseljenika iz Jugoslavije u Kanadl
zvao se "Borba", a робео je izlazit 1. novambra 1931.
godine. Neposredni nasljednici "Borbe" b.li su listovi,
"Slobodna misab" I "Pravda". Jedan od urednika "Slo-bod- ne mlsli" bio je Bozo Prpic, koji je u vrijeme rata
otisao u partizane i od svrsetka rata zivi u Zagrebu.
Ovdje donosimo dio 6lanka kojega je svojevremeno
objavio u listu VUS.
— Redakcija —
0Ш Ш W ®
Poznate su zelje Juznlh Slavena
da se ujedine I zajednlfikim snaga-m- a
odupru tudlnu, kojlje vjekovl-m- a
poslzao zat пабот zemljom I
slobodom. Taj osjedaj sna2no je
gajlla I vedlna'nasih Iseljenika u
Kanadi. Medutlm, zajednldka je
drzava razo6arala sve slojeve naSih
naroda, pogbtbvu radnlke I seljake,
jer nlje bllo rijeseno nljedno vaino
pitanje koje se odnosllo na bolje
uvjete 2ivota, niti su postojall
izgledl za bolju bududnost. Pod
takvlm dojmom I osjedajem Ijudl su
se Iseljavali iz zajednldke drzave u
razne krajeve svlje.ta, a jedan .broj I
u Kanadu. U Kanadi oni su brzo
nalfill na ekonomsku kflzu. Bespo-slic- a
I glad prat Hi su Ih I u novo]
domovlnl. Izlaza nlje bllo. Pomodl
ni otkud, nikakva osiguranja nl
zaStite. NaSIm ljudima ostalo je
jedino da se oslanjaju jedni na
druge.
Bez napredne novine i druStva
nlje se mogao trailtl zajednldki
Izlaz. Spontano su se podell orga-nizira- ti
radnicki klubovl u Wlndsoru
'
I Vancouveru, U Vancouveru su bill
робеП izdavati i jedan bllten "Bes-posle- ni
radnik!'. Medutlm, sve je to
bllo lokalnog karaktera. Treball su
jedinetvenu novinu I pokret. Tako
je pokrenuta i "Borba" kojoj je
glavnl urednlk bio Tomo Cadid.
Prvi broj naprednpg llsta "Borba"
izaSao je 1. studenog (novembra)
1931. godine. Osnivali su se i
radnidko-seljad- kl prosvjetni klubo-v-i
gdje' su se god nalazill nasi
Iseljenlcl. Pokret I novlna pocellsu
se razvijati usporedo. Klubovl su
-- radlll na Slrenju cltalaca, a novlna
razvijala svljest o potrebl zdrufiva-nj- a.
List, koji je bio malog formata,
dvpmjeseCnlk, brzo postaje tjednfk,
oblfinoga novinskog formata. Klu-bovl
oenivaju svoje centralno ruko- -
TAMBURE?
Pitali su nas da II u Kanadi
ill u SJed. Drzavama netko
pravi i prodaje tambure.
Koliko nam je; poznato,
tim se poslom bavi John
Benko, sin poznatog majsto-r- a
tambura Franje Benka.
John je poznat kao Izvanre-da- n
muzi6ar i sudjelovao je u
tamburaSklm ansamblima
koji su u Torontu ranije pos-tojall.
Tko treba tambure moze
da mu se obratl na slijedecu
adresu:
John Benko,
28 Cobham Cres.
Toronto, Ont.
M4A.1V6
vodstvo. Rad postaje organlzlran.
Nezaposleni radnicl ррбебе 2lvjeti
u skupinama I medusobno dljellti
dobro I zlo. Zaposlenl radnicl, pod
utjecajem pokreta i novine, poma-ga- li
su list i svoje nezaposlene
drugove. 2lvot postaje snoSIJIvlJI.
Razofiaranje I обај zamjenjuje nada
u sutraSnjicu. Ljudi se робебе
upoznavati s pravim uzrocima krlze
I s tim da ona nlje vjefina.
Pokret je postao anaian. U njega
su se zajedno okupljall Hrvatl iz
svih krajeva — nasi LI6anl, Zagor-c- l,
Primorcl, Dalmatlncl, Vojvoda-n- i,
Crnogorci I svldrugl. Nestalo je
zapreka i nacionalnog trvenja, koja
зи medu naslm radnlclma Slrill
predetaynicl Jugoslavensklh reilma
I hrvatskl.sovjnisti. Clancl u "Bor:
bl" predstavljall su rljec jedlnstva I
nade za mnogobrojne пабе Iselje-nlk- e,
ugrozene krizom I besposll-co- m.
Pa ipak, taj pokret nlje mogao
okupiti vednu naSih ljudi, kojih je
tada u Kanadi bilo 20—22 tisuce.
Protupropaganda je bila silna.
Srbima I Slovenclma govorilq se da
su se prodall Hrvatima, a hrvatskl
su nas Sovlnistl optuzivaii da smo
stuplll u sluibu vellkoarpstva.Bilo
je to I razdoblje ngstupanja fasizma
u svljetu, kojl se korlstio naclonal-nl- m
vjerskim trvenjima.
Prlllke su zahtijevale da se
osnuju tri organizaclje naSega ra-dnlCk- og
pokreta — hrvatska, srp-sk- a
i slovenska. Na zalost, tada Jos
nismo imali габб!б6епо pitanje
makedoneke I crnogorske naclo-nalnos- ti,
pa nam je I to koCilo
razvoj pokreta, jer je u samom
Torontu ilvjelo gotovo vi6e Make-dpna- ca
nego svih ostallh Jugo-sjave- na
u Kanadi. Makedonce su
svojatall Bugari.
Tako su 1936. godine stvorena tri
sayeza: Hrvatskl prosvjetni savez,
Srpskl napredni pokret i Slovenska
progresiyna zveza. Takoder smo
pokrenull I dva llsta, "Slobodna
misao" za hrvatske I "Pravdu" za
8rp8ke radnlke. Slovene! su uglav-no- m
Cltall hrvatsku novinu I u njoj
pisall 6lanke na svom jeziku. Novi-ne
su ubrzo povedale gotovo za tri
puta svoje naklade. Klubovl su
nicali u svim mjestima gdje je bilo
nadih radnlka. Ondje gdje je bilo
manje srpsklh I slovensklh radnlka,
oni su stupali u hrvatske klubove.
Bila su to stvarho tri bratska pokre-taJednle- mp
druge posjedlvali na
zabavama, izletlma, pomagall u
kampanjama za, novine. Bill smo
prava 8lo2na bra6a, kpja su radila u
svom dru6tvu, all zajednlfikl se
pomagala ondje gdje Je god bilo
nu2da.
Tako su postojale tri organizaclje
pokreta i dvije novine sve do
augusta 1940., kada su bile obus- -
tavljene. Ml smo, medutlm, odmah
pokrenull tjednl list "Novostl" za
sve jugoslavenske iseljenlke, List
je tako Izlazlo do nJemaCkog napa- -
v slEdlliosfza'elbveneke: radnU
KB. "
Tada'nastaje. I velika aktlvnosi
Ljiljani Tanhosic
okupljarije naSlh radnlka na pomo-- t
ratnlm napbrimanove domovlne
I na Slrenju fdeje пабе narodno-oslobodllad- ke
borbe. Vodl se pgor-6ena.bor- ba
protiv onih kojl su slm-'patizlr- ali
okupatore — protiv, detnl-ka'- J
.ustasa. NJIh su паб! naprednl
radpici potpunp,, usutkali.-- , U ocima
nasjh'.iseijenika oni su bin izdajni- -
cl, neprjjateljl svognaroda I naroda
nove domovlne. u kanadi ie biio ' okupljenp yl§e od 75 posto na§ih
iseljenika na pomodl nafodnooslo-bodilack- oj
borbl u vrijeme fata I
materijalnpj- - pomodi' nakon rata.
Poznate su робНЈке Iseljenika Iz
Kanade, koje su stlzale avlonlma i
brodovlma.
Iz. Kanade je, u sasfavu kanad- -
skej ..odnosno brltanske yojske,
krenuio tflh .senenika k part.:
zannj? u Juposlavuu. Ta po.hva,
— Koji'bi bio obuhvatio da je bllo
prlllke" tisuce riaSih iseljenika
ucinjo je snaza'n dojam na jugosla-venek- e
Iseljenika б!гот svljeta. I taj
je put do6la% do izraiaja, kao i u
borbl 6panjolskog naroda,' u kojoj
su sqdjelovala 73 паба iseljenika, Iz
Kanade, napredndst," odlucnost,
rodoljublje medu пабЈт naprednim
radnlclma.
Posiije 1947. 1:1948. godine, kad
sevellk'l broj паб!г iseljenika vratlo
u domovinu, bsnovan je Jedan
pokret i jedna novina za sve Jugo-slaven- e
u Kanadi. Novina je Izlazila
kao "Jedlnstvo" sve do 22. listopa-d- a
(oktobra) 1972. godine, kad je
promljenlla nazlv u "Na6e novine"..
9.
Novo o
U poslednje vreme паб! Ijudl u
Torontu ostall su dosta zeljnl Lji-Iji- ne
pesme. Nlje fiesto nastupala
pred svojom publlkom. Izgleda da
se паба omlljena Ljlljana prlpre-mal- a
za sada6nju sltuaclju, koja joj
omogucuje da sve nadoknadi.
Pofievod 22. septembra IJubltelJI
pesme Ljiljane Tankosld imaju
prlllku da je sludaju svako vefie u
novootvorenom Jugoslovenskom
lokalu.
Lokal Je sme6ten takoreci u
centru Toronta — 507 Bloor Str. W.
(Izmedu Spadlna i Bathu;st). Lako
se moie na6l. Dato mu Je roman-Ибп- о ime "Dva srea". (Two hearts).
Pod tim imenom ga јоб ne treba
traiiti jer nlje promenjen nazlv
blv6eg lokala: "Good Father". Evo
јоб neklh podataka o lokalu "Dva.
srea", Jer ljudi koji se pripreme za
vefiernjl Izlazak da bi uiivall nekoll-k- o
fiasova u jugoslovenskoj narod-n- oj izabavnoj'muzlcl, 6ak I kada je
u pitanju tollko popularna Interpre-tacij- a
Ljiljane Tankosic, zalntere-sova- ni
su i za neke druge podob-nos- tl
jednog restoranskog ambi-jent- a.
Prvi prlvla6an podatak o
novoni bar-restora- nu odnosl se na
vremenekl period od 2. — 7. okto-bra.
Bide vrlo atraktlvno, a I ekono-mlcn- o, svratltl tlh dana u podne u
reetoran. Za reklamiranje restorana
"Dva srea" njegovi vlasnlcl su Iza-bra- lj
specljalno serviranje шбка
(buffet). Qostl ce modi da se poslu-iuj- u
u Izobllju sa bogato aranilra-no- g stola domaclm specljalltetlma
uz cenu od samo 1,25.
, Ostall podaci o bar restoranu
"Dva srea" nisu niSta manje privla-Cn- l,
pogotovu o njegovom radnom
vremenu. Restoran-j- e otvoren sva-ko- ga dana od 1 1 ,30 pre podne do 5.
6asova ujutru, takoredi non-sto- p.
Muzlka za zabavu I. Igru svira
svakog dana, sem utornikom, od 8
do 1,30 uvece. Sa orkestrom de
nastuDatl Rao sollstA na&n nnnn.
larna Lllllana. sa nlenlm hnnntim
repertoarom. Povremeno de Joj se
prldrufclvatl kao gostl popularni
Interpretatorl narodne muzlke Iz
Tuesday, October 24th, 4s
United Nations Day. It will
be officially celebrated at the
Citv Hall in Toronto and In
ImIIUoInI wV MVJLhI oIC3rIn:UtIiQLIQo£1. LV™JV.V,InI CI CoI nI rUi
villages around the world.
Metro Toronto is beco-ming
famous around the
world for its multicultural
integration of peoples from
all over the globe. We are Т "' """" and Provm9 Sround for the
United Nations theory of all
men I vlng in harmony. The
occasional inciaent cannot-- weaken our worldwide repu
tation.
To describe a typical To- -
rontonian toaav is inrmos- -
sible, for the prototype
would have to include every
skin tone, and shade of hair,
every shade and shape of
eye, every build and stature.
Instead of the cultural mel- -
ting pot theory we delight in
he multiplicity Of culture,
languages, art and literature,
truly reflecting the whole
world.
LJILJANA TANKOSI6 U NASTUPU
Jugoslavije, kao i domadf talentl. A
od 1 ,30 po ponodi do 5 ujutru bide
disko-muzik- a.
U vezl Ljiljane Tankosld spome-nudem- o
јоб Jedno poznato Jme iz
sveta Jugbslovenske narodne mu-zl- ke
koje de ovih dana biti vrlo
aktuelno u пабој sredinl. Dok smo
razgbvarali sa Ljiljom o novlm
uslovlma njenogpojavljlvanja pred
publlkom u bar-restora- nu "Dva
srea" spazill smo Novlcu Negova--
novlda. Novlca je kao kompozitor
Interpretator narodne muzlke toliko
popularan, kako u Jugoslaviji, tako
I u SevernoJ Americl (u Torontu je
nastupao ved tri puta do sada) da
nema 6ta novo da se kafe o njemu
sem da Je ponovo prisutan medu
nama. To je dovoljno da bi se
napunlla jedna koncertna dvorana.
Pored njega na jedlnom koncertu
koji de se odrzati u Torontu, 7.
oktobra, nastupade niSta rrianje
popularni pevadl Dudlca I Nedeljko
Bllkld, kao I poznatl glumac Bur-du- &.
O gostima iz Jugoslavije treba
pisati posle koncerta. A koncert se
ved reklamlra na mnpge паб1пе.
Ovom prlllkom korlstlmo predu-sretljlvo- et
Novice Negovanovlda
kojl Je ieleo da nam prlda o
Invited to participate in
the celebration of United
Nations. Day at. Uty Hall are
members of the Consular
Corps, City and Metro Coun
cil officials, Toronto Board
of Education trustees and
Provincial Members of Parl-iament,
along with our Pa-iro- n, the Lieutenant-Govern- or
of Ontario.
The public is also wel
come to participate in the KSWZSL л ' " '." - ~"
lenti, an Egyptian classical
dancer, and the Harriet Turn-ba- n
Steel Band. A Reception
will follow.
Radio program
HBZ u Torontu
ral кT9еZTГJ6.'с'rtе!T!,T
Gabre. Emitira se nedjeljom od 7
do 8 uveeer preko radio stanice chin fm, kao i veeina drugih
na6ih radio programa.
SA NOVlM ORKESTROM
njegovoj saradnji.sa пабот Ljiljom
Tankosid.
Da Ii svi Ijubitelji Ljlljine pesme
znaju da je ona svoju prvu plodu
snlmila baб.sa Novicom? To je bilo
ргоб1од leta u Beogradu.
— Saradnju demo Ljilja I ja
nastaviti, — rekao je Novlca. —
Mene veoma interesuje fivot na§ih
Ijudl van Jugoslavije. Komponujem
I pesme na tu temu. A po6to
Ljlljana Tankosid takode 2ivi daleko
od svoie domovlne. saradnia sa
jednim takvlm vokalnim solistom
me posebno inspiriSe, pored toga
6to veoma vrednujem njene glasov-n- e
kvalltete.
.Јоб jedna izjava Novice Negova-novlda
prlvukla je паби painju: On
bl voleo da ponovo dode u Toronto,
i to kao udesnlk u programu neke
vellke jugoslovenske dru6tvene
manifestacije. Ovo demo sigurno
zapamtit! I potsetidemo popular-no- g
interpretatora narodne muzlke
na ovu izjavu, kada budemo preko
matica iseljenika slededi put anga-zova- li
jugoslovenske umetnike;
Tako demo modi I u пабој sredini
zajedno duti Ljilju Tankosid I
Novicu Negovanovlda.
Katarlna Kostid
r,i- -
i
(;.
i
V
$, III
Ш '$
ti
m
is
Vi
?4
4
."i
i a
ft
8
i
I
m
irtil Ш
8
J
'11
im
i'l
'if
K
i'
i) Iл
l
-- ~ a