Nase Novine, November 15, 1978

              IBBliBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBJ Tlui i ' ' ' ' r,-r-
Vl M " jAJMtiL&-y--,,"i-i''4l'''mkmi- l fH
at- - WlV Ш . -
; . -- ::::: МШМЖvПtr.XV.,r.',Xr!i.M &Г "
N. ' ' 'v
I Рјбе
ANTON KOSTELAC
Zagreb — nekad i danas
Nayedimo, uz sveuCiliSte, Jugo-slavens- ku akademlju. znanosti I umjetnosti, s arhlvom u kojoj se
6uva najveca glagbljaSka zbirka na
svijetu i zbirka starih 6irilsklh
rukopisa, Prirodoslovni muzej, Le-ksikogra-fski
muzej ltd.
Opera u Zagrebu ima stogodiS-- ,
nju tradiciju, a po6etkom ovog sto- -' - Ijeca osnovana je poznata "Zagre-ba6k- a
filharmonija" kao prva u nas.
Novosagradena Koncertna dvorana
!Vatroslav Llsinski" danas je novi
centar glazbenog zivpta grada.
U Zagrebu se, pored svega
pvoga, i dalje radi i gradi. Na
desnoj obali Save i dalje sepodize
i Siri Novi Zagreb, tu je ve6 duze
yremena smjeSten poznat( zagre- -
, ba6ki Velesajarri, a minulog prolje--c- a
na toj istoj( obali puSten je u
promet ranzirani zeljeznifikl kolo- - .dvor. SmjeSten je ;na 100 hektara
Pfostora, kapaciteta 6000 vagona,
ima 79kolosijeka I spada medu
najvece u Evropj. Citav taj. komp-leks-j- e
potpuno automatizlran.
Otvaranjem Istog uveliko se olak-Sa- o
zeljezriifiki promet u Zagrebu u
svlm pravcirha, a ubrzao promet
putnidkih vlakpva.
JoS ove godine otpo6eta je grad-nj- a
tramyajske pruge preko Save u
Novi Zagreb, do novog naselja
Sppota, Sto se smatra praktiCnijim
od autobusa. U planu je i izgradnja
Nacionalne sveu6IIJSne biblloteke,
a kod Mosta mladosti, takoder u
Novom Zagrebu, projiclran je rek-reaciono-pliv- afiki centar sa 6etiri
zatvorena i petotvorenih bazena,
pa sun6aliSte, igraliSta za odbojku
i koSarku, streljana, kuglana i kli-zaliS- te.
Zagreb seina6e moze prepoznati
po Zrinjevcu7gdje su koncentrirane
mnogeznamenltosti grada, poznat
je pb divnoj okolici idealnoj za
izlete, kao I po Trgu republike gdje
se odrzavaju sve vainije manifes-taclj- e
— od druStvenih do kultur-no-sportsko-pollti6k- ih.
I najzad, ovo je tek jedan osvrt,
jer o svakom naSem gradu se moze
. napisati knjiga — toljko su intere-santn- i,
toliko puni svega.
Novinska kuda "Vjesnik"
Ovo najve6enovinsko poduzece
u SR Hrvatskoj ~ koje mi je tako-der
bilo domabin — smjeSteno je u
neboderu od. 16spratova. I ono se
nalazi nedaleko Save, pa je ve6 Iz
daljine upadljiv taj fietvrtasti toranj
tamno-crven- e boje medu svim
onim sivim i bljelim zgradama. Kla
vrhu tornja upadljlva su vellka
crvenaslova: VJESNIK.
Tu se Stampa najpoznatiji dnevni
list u Hrvatskoj, "Vjesnik", kao i
vedina iistova i 6asopisa, tel razne
druge publijraclje Sto se иорбе
izdaju u ovpj republic!. I poput svih
Iistova, i "Vjesnik" ima svoju
Nstoriju.
Prete6a danaSnjeg "Vjesnlka" I
prvenac bio je part Jzan ski list,..kojl
je робео izlaziti odmah, ,u po6etku,
rata. Stampao se u §umi, po zbje-goyim- a,
na ratnim pbloiajima i u
ppkretti, svakako, na' improvizira-- ,
noj tehnici, selio sezajedno s yoj-s'ko- m
I bilb je momenata kad su se
na ruke slagale — slovo po slovo
— 6itave strane, 6itav list. AN, list
je bio potreban, odigrao je svoju
ulogu i pobijedio zajedno s parti-zanim- a.
Po ratu je postao glavno
druStveno-politldk- o glasilo radnog
naroda SR Hrvatske.
Pored "Vjesnika" oydje se izdaje
I "Vedernji list", kao i "Mali vjes-nik",
Sto su srodna izdanja. "Mali
vjesnik" je unutarnji list, dok je
"Vecernji list" od obifinog grad- -
skog, polubulevarskog lista pre-rast- ao
u naj6itanije novine u ovoj
republicl. Tiska se u 12 Izdanja,
prema regijama, tako da infbrma-tivh- o
pokriva cijelu republiku. Os-ta- la
"Vjesnikova" izdanja, informa-tivno-revijal- ne
naravi su slijedeca:
"Arena", "Start", "Kviz", "Vlkend",
"Svijet", "Izbpr", "2ivot", "Sam
svoj majstor" i јоб neka.
U ku6i "Vjesnik" uposleno je
ina6e preko 3000 ljudi — tipografa,
grafi6ara, fotografa, 6inovnika i
raznog ротобпод osoblja, dok
samih novinara ima preko 400. To
je, u stvari, poduzece podijeljeno
na radne jedinice, po redakcijama
pojedlnih publikacija, koje se, kao
i svako drugo poduze6e stara o
svom opstanku, vodi potpunu ra-cuni- cu
i габипа o svom poslovanju
i onome Sto nudi javnosti.
Proveo sam Sest tjedana u' redak-cijama
"Arene" i "Ve6ernjeg lista",
sreo 6ltav niz osoba do tada pozna-ti- h
samo 'sa stranica Iistova. Pri-sustvo-vao
sam i njihovim radnim
sastancima — zboru radnih ljudi —
i vidip kako rade i planiraju, kako
diskuslraju. Bilo ml je, ukratko, na
raspolaganju sve. I naravno, pose-bn- o
su bill simpatidni i usluzni
razni urednici: fluSka, Ratko, Marl-ja- n,
Ante, Vlnko, VukaSin, Milivoj,
Miroslav, Danijel,. Zlatko, Dragan,
Zija, Jura, Gaga,, Pero, Zvonko i
drugi, jer blio ih je toliko da je
nemoguce sve nabrojati. Domabin
Sre6ko, koji je pravio sve uvertlre i
bio zaduzen za moj boravak kod
njih, takoder je bio besprljekorno
usluzan, pa zalim Sto je, kao i
mnogi drugi, bioodsutan kad sam
pred odlazak navratio na "Vjesnik"
da se sa svima oprostlm.
Zavod za migracije i narodnosti
. iTzgradl Mat ice iseljenika u Za-grebu
smjeStene su joS dvije po
l#%4№Kft4f_ 1 ЖШПАЗДЗДКФфЗОДЧДОГСМедмЧАЧ.!!.
poslovanju srodne ustanove. Nai-m- e,
u nekoliko sporednih prostori-j- a nalaze se uredi ZAVODA ZA Ml-GRAC- IJE
I NARODNOSTI i ARHIV-SK- A
BIBLIOTEKA, koje su zapravo
jedna ustanova sa dva odjela.
Sam Zavod je osnovan 1965. go-din- e.
U njemu je stalno uposleno
devet strudnih lica. Direktor Zavo-d- a je mlad i predan 6ovjekjDrof.
Tihomir TeliSman, koji ima prijav-Ije- ni doktorat. Zavod financiraju
МАКЕТА NACIONALNE
,Л
"to v
SVEUClLlSNE biblio'teke
Adresa —
j0m
.. ;Л %W M:W'r;u,tfg'U'.- - )
vaju mu se I orgariiziranje
znanstvenlh skupova i izvodenje
raznih projekata.
Osnovni zadaci Zavoda su istra-zivan-je
i pracenje zivota iseljenika
u prekomorskim zemljama, kao
naSih narodnih mahjina u susjed-ni- m
zemljama; prikupljanje grade o
iseljenicima i pripadnicima manji-n- a;
publicistika. Tako su do sada
objavljeni ovi radovi: Studija o eko-nomsk- oj
suvremenoj imigraciji;
dvlje studije o narodnim manjina-m- a,
a ove godine je izaSao i zbornik
"IseljeniStvo naroda i
Jugoslavije i njegove uzajamne
veze s domovinom". To su radovi
sa prvog simpozija o iseljeniStvu u
Zagrebu 1976. godine.
6e se)
S -- ' м
Pontile
5npstucni posoo
'
шшшшашашшш££;
,Cin6lla je ved decenijama jedna od najvrednijih 2ivotinja u
svetu sve brie rastude Industrie krzna. Zdrava, bezopasna I
bez zadaha, 6lr)6ila se mo2e Cuvati u kuci — u podrumu,
suviSnoj sobi Mi garazl. Mote se gajiti kao uzgredni, ali i
glavni posao.
Da, ja zeflm da znam neSto vise, o gajenju 6in6ile.za profit.
- Znam da je ovo samo zahtev-z- a Ihformacije i da me ne obave-zuj- e
ni na kakav nacin. -
.
ZA VISE INFORMACIJA POSALJITE KUPON JOS DANAS
Ime- -
Grad
.Zanlmanje.
kredlti'za
narodnosti
(Nastavit
Telefon
Starost.
PRINCESS CHINCHILLA of Canada Ltd. R.R. 2,
Box 29, Markham, Ontario, L3P 3J5
ili telefonirajte na
(41 6) 887-5- 1 74
ssss