Jedinstvo, June 30, 1961

              izlahnja
lzlati svakog utorka i pV;a
Gmlunja pretplata:
Renadu 6 dolara.
zemlje 7 dolara " ипСШ 479 Queen £tn,t Y
Toronto 3--D, Owij ,
EM 31610
VOL XIII N.. (111:5 TOltONTO. FRIDAY. JINE Зп. 19(il PRICE 8c
ffisiorijski dani
Sutra, 1. jula, Kanadjani slave 91. rodjendun
svoje drzave.
Kanada je stvorena borbom kanadskog naroda
protiv engleskog kolonijalnog sistema koji je ogra-nicava- o
slobodu i koeio razvitak. Konfederacijom
1807. godine udarcn jc temelj zajednickom zivotu
dvaju naroda — englcsko-govorece- g i francuskog,
premda nije osigiirana puna nacionalna ravnoprav-nos- t
posljcdnjem.
Kanada jos uvijck pati od kolonijalne proslosti.
Ona, na primjer, jos nema svoj ustav, svoje drzavne
zastave i himne. To je ozbiljan nedostatak.
Kanadjani doi-ekuj- u 91-godisnj-icu
svoje drzavc
u strahu za njezinu buducnost. Mnogi so pitaju da li
ce ona dozivjeti godisujicu ako se proslijedi
putem potienjavanja americkom imperijnlizmu. Ka-nada
je postala toliko ekonomski, politicki, vojnicki
i kulturno zavisna od Sjed. Drzava da je od polpu-no- g
gubitka nczavisnosti moc spasiti samo odlucna
borba njezinog naroda. Тоше sutra treba da se
vcti svaki pravi Kanadjanin.
Ovih dana pocinjc proslava narodnog ustankn
u Jugoslaviji.
Sedmog jula pocela je oslobodilacka borba u
Srbiji, 13. jula u Crnoj Gori, 22. jula u Sloveniji, 27.
jula u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Oslobodilarka borba naroda Jugoslavije bila je
sastavni dio borbe naroda svijeta proliv fasislickih
osvajaca. Od najveceg znacenja za njihovu borbu i
pobjedu bila je borba sovjetskog naroda.
Narodi Jugoslavije nisu se borili samo za unis-tenj- e
fnsizinn pa da se onda povrate stari domaci
izrabljivaci i ugnjetan na i-el-u
sa monnrhijom Ka-radjordjev-ica,
nego su se oni borili za lenieljito dr-zavn- o
uredjenje, koje ce im omoguciti da zive u isli-nsk- oj
slobodi i slvore uvjetc boljeg zivota. Oni su
spas gledali u socijalizmu.
Borba naroda Jugoslavije inspirisala jc i njene
vjerne sinove u emigraciji, pa tako i nas u Kanadi.
Mi smo se ponosili i dicili . . . Istina je da se stvari u
Jugoslaviji posljednjih'godina no razvijaju onako
kako smo mi zamisljali. Mi smo zabrinuti, ali mi
izgubili nadu . . . Nasa vjcra u nas narod je
isto tako cvrsla kao slo je bila u vrijemc rata i oslo- -
hodilaeke borbc . . .
("ietvrti jula je nacionalni praznik naroda Sjedi-njeni- h
Drzava. Na taj dan godine 1775. proglasena
je nezavisnost te zemlje. Engleski imperijalisti su
na taj akt americkog naroda odgovorili ralom, ali
su bili porazeni.
Sjedinjene Drzavc su od onda izrasle u mocnu
drzavu. Ali one vise ne inspirisu narode u njihovim
leznjamn, nego su postalc predmetom velike mrz-nj- e.
To dolazi otuda sto Sjed. Drzave dominiraju je-dni- ni
dijelom svijeta i nastojc da se na jedan ili dru-g- i
nacin nametnu za gospodara sTim narodima.
Sjed. Drzavc su postale imperijalislicki zandram u
svijetu, kao sto je nekad bila Englcska. Za takvo
stanjc krive su americ-k- c korporacije, koje Irebaju
svjetsko trziste. Amcricka vlada sprovodi poliliku
americkih monopola. Amcricki u vecini to po-dupi- re
i uzet ce vremena dok se probudi.
Usprkos svemu tome amcricki nacionalni pra-znik
— -- 1. jula — simbolise ono slo je najljepse i
najbolje u historiji americkog naroda. Wall Street,
Pentagon i CIA ce neslati, ali ce vjecito ostati svije-tl- c
tradicije americkog naroda koje su olicene imc- -
nima Washinglona, Jeffersona, Lincolna i Roose-velt- a.
Odffodjena odluka
o rcjjisiraciji KP SAD
kao "ancnla vladc
SSSK-a- "
Sudac Vrhovnog Sje-dinjen- ih
Drzava Frankfur-ter
odgodio je izvrSnost od-lu- kc
jednog niieg suda na
la oenovu koje se KP Sjed.
Drzava mora Ha registrira
kao "agent eovjetske vlade"
i da obiavi snisak svoji!-clanova- .
Frankfurter ie od-god- io
izvrSenje ove odltike i
ussrkos protivlienja mini-tarst'- n
t"Tivcwitdia koie
bilo injeijator akeija protiv
KP Sjed. Driava.
TridetetM godina
ottnlc
Adrfta:
,t
Tehfnn
1! PER COPY
stotu
pos- -
nismo
narod
suda
Konvencija Pondad- -
ka HIJZ u Niagara
Falls
U subotu, nedjelju i po-nedjelj- ak
1., 2. { 3. jula
u Niagara Falls odrzat ce
se peta konvencija Pomla-dk- a
Hrvatske Bratske Za
jednice. Konvenciji ce pri-sustvov- ati
predstavnici
Pomlftdka HBZ tz mno-gi- h
mjesta U Sjed. DrZa-vam- a
! Kanadi.
U Pcmladl'" HBZ se
rata prek 40.000 clano-V- a.
To je buducnost ove
velike organizacije.
NJEMACKI PROBLEM
Na sovjetsko zauzimanje za sredjivanje prilika
Zapad odgovara zveckanjem oruzja
Javija se iz Moskvo da je premiier Hruscov upo-zori- o
zapadno drzave protiv prijetnji da ce mobilizirati
svoje vojne silo da sprijece promjenu statusa Zapadnog
Berlina. Hruscov je rekao da to nece sprijediti Sovjeteki
Savez od potpisivanja mirovnog ugovora sa Njemafckom
Demokratskom Uepublikom.
Sovjetski premijer je da--
Ije kazao da ce mirovni u-go- vor
sa Njemadkom garan-tira- ti
veze Zapadnog Berli-na
sa ostalim svijetom. Raz-lik- a
ce se sastojati u tome
Sto 6e u buduce vezo sa Za-padni-m
Berlinom biti pod
nadzorom Njemafke Demo-kratsk- e
Republike a ne so-vjets- kih
okupacionih vlasti
kao Sto je bilo do:yid.
Amcri6ki predsjednik
Kennedy na svojoj konfere-nci- ji
za Stampu je naglasio
sprcmnost Sjed. Dr2ava da
"brane" Berlin. Iz London
javljaju da jp britanska vla
Kuba osniva jedinstvenu politicku sfranku
Havana. — O mogucnost.
formiranja jedinstvene po-politic- ke
pailije ili pokreta
na Kubi ponovo se ovih da-na
diskutuje medju aktivis-tim- a
i promatracima. Pove-can- o
interesovanje za ovo
pitanje izazvala je jedna iz-ja- va
bliskog saradnika pre-mije- ra
Castra, ministra Er-nes- ta
Gevare koji je, izme-dj- u
ostalog, rckao da "jns
ostaje da se osnuje partija
6iji bi generalni sekretar
bio Fidel Castro". To je pr-v-a
izjava jedno sluzbene li-2n-osti
o izglcdinia za obje-dinjavan- je
vodecih organi-zacij- a
koje u ovom trenutk
podjednako podrzavaju
program Castrove vlade.
Oruzanu borbu za pobje-du
kubanske revolucijo nad
diktaturom Batiste povele
su progresivne grupo kuba-nsk- e
omladine, okupljene
podvodstvom Castrovog "po-kret- a
2G. juli" koji jc nas-ta- o
prvim napadom na Ba-tisti- nu
armiju u gradu
Santiag.o, u Ijeto 1933. godi-ne.
Pod vodstvom komande
ovog pokreta oborena je
diktatura, a kasnije je vH-d- a,
koju i sada sa6injavaju
H6nosti uglavnom iz redova
"pokreta 2G. juli", poduze-l- a
velike ekonomske i soci-jaln- e
reforme.
Osim "pokreta 2G. juli".
na kubanskoj politi£koj sce-- ni
djeluju jos Narodna soci-jalistic- ka
partija Kubo (ko-munist- i).
Sto se ti5e "pokreta 2G.
juli", on poslije obaranja
diktature, nije izrastao u or-ganizov- anu
partiju ili Front
u klasicnom smislu rijeCi.
dok je Narodna socijalist'-ck- a
partija Kube, koja je
proSle godine na svom kon- -
j-5-
ku vladi Fidela Castra n
porez
Prvog septembra u provi-nci- ji
Ontario stupa na snagu
zakon o porezu na promct
(Sales Tax) u iznosu od 3
posto. Ovaj porez ce se pla-ca- ti
na sve Sto s kupuje o-si- m
hrane i djecje odjece.
R6una se da ce prosje?-n- u
obitelj koStati od 100 do
150 dolara gmttlnfe.
Ovo ie jedan od najnep-ravetlnij- ih
poreza. jer na-rofi- to
teSko pogadja siroma
Sne koji i onako jedva vein
kraj s кгајеи.
da sklona na pregovaranje
sa Sovjetskim Savezom. To
zagovara i britanska £tam-p- a.
Medjutim, francuski
predsjednik De Gaulle je
zauzeo veoraa ratoboran
stav i povraca vojsku iz Al-zi- ra
da pokaie gdje stoji.
Sjed. Drzave. Francuska
i Volika Britanija po'duphni
Zapadnu Njema6ku u njezi-ni- m
planovima protiv Nje-глабк- е
Demokratskc Пера-blik- c.
Poljske i Cehoslovafi-ke- .
To jo vrlo opasna stvar i
moze da zavrsi novim svjet-ski- m
ratom.
gresu izrazila potpunu pod-koj- oj
nije zastupljena, zna-tn- o
povecala svoje redovc u
toku posljednje dvije godi-ne.
Fidel Castro odbio da
pi imi lake traktorc u
zamjenu za zarobljc- -
nikc
Havana. — Kuhanski prcml
jcr ridel Castro dhario jo po.
nudu amerifkoR komitcta 7a za
itijenu izbjoRlickih zarobljcnika
ra Iraktore. On jo oktalifiknao
ponudu komilola da isporufi
500 lakih traklora kao "smljeS-mi- "
nawKlcci da njihota moc i
trijodnc-- t no pnkria ni mall
dio "JUlo koju je Kuba prclrp-jol- a
lokom zbx'inacko ina.ije,
koju jo nrKiiizovala amoricka
ladaM.
Promijor Castro je rekao da
jo on traiio 500 tojkili traklora
ili 28 milijuna dolara kao nak
nadu Stele pririnjeno prilikom
invazijo.
FLEM1X C PROTIV C O Y N E A
bila
Coyne
Sto nego
u
Najvisc svijetla ovaj
spor bacilo je
ministru
koje je
u Stampi. tome
pismu Coyne optuzuje Fle-min- ga
i vladu da se
njemu taktikom "ocr-njian- ja
i "ucjenjivanja", i
to cine Sto stoji na putu
njihovim planovi
ma. Stvar u tome Sto bi
oni zelili da torn
ju imaju svoga
ce ispunjavati
2eljc.
hoce da
drfavne banke "obic-n- a
politiSke
On tvrdi da je
da
njezinim
za raspie
PoSto bi bilo ura-djen- o
izglasavanjR bu-die- t,
vlada ieli da cell!
banke ima svoge
-- koji joj pomo-ga- o
da Uni financijske izda- -
_#! _ # fe.sfisfe
тЈ&ржшмшштш&к "гч. i
-
SMSМJvtv-KVДK&ffia№twssefsg-ЈiДЖШКгШјЈ' - . sZјu'sЛsrt:nш4 mvW&L'i9LLi
Proslog ponedjeljka u Torontu ie odrzan naivec--i radnicki mitmj
u historiji Kanade. Istom i- - pnsustoalo pre ko 10 0(н gradieinar-ki- h radnika. Pored strajkasa miting ie doslo vise dnigih gra-djevinarsk- ih radnika da dadu podrsku strajkasima. Slika je- dan dio volikog mitinga jedna slika nalazi se trecoj stranici).
je робсо prijo mjesec dana i jos se no zna kail ce svrfiti.
Strajkasi su pristali na ontarijskog Frosta. ali ne
pristaju i bilderi, jer bi morali isplatiti velike koje su
od radnika. Dapace, neki od trae da radnici u buduce
pristanu na snizenje place. Sama vlada je spora u primjeni mjera koje
jo ouecaia poduzeti.
je uhapseno preko 100 strajkasa pod raznim optuibama,
najvisc za "nedozvoljeno sastajanje". Jedan od vodja Strajka osudjen
je na sest mjescci zatvora zato sto nije odmali policiju" kad
mu jc narcdila da se mi6e. Sudac je izjavio da izrifie tako ostru kaznu
da zatraSi druge. To je ostro osudjeno na mitingu.
Jedan od na mitingu jo rckao: "Trcdunijski pokret je
prosiren po cijelom svijetu i bez razlike na jezik, vi da je va.M'
udruzivanje vasim radnicima jedini nafiin da oaupreto
poslodavcima."
Vlada se strasno obrukaa
U federalnom parlamentu doslo do ostru debate
povodom vladina pnjcdloga za smjenjivanje guvernora
drzavne banke (Bank of Canada; James Coyne. Vlada
je naro6ito napadnuta zbog da Coy-ne-- a
saslusa odbor paiiamenta.
Dcbata je jasno pokazala da nije napadnut
zbog toga jc nepravilno vrsio svoju duznost, jc
on zrtva vladinih pogresaka proSlosti i njezinih politi-Cki- h
planova za buducnost.
na
Coyne-ov- o po-sljednje
pismo fi-nanc-ija
Flemingu, o-liavl- jeno
U
prema
sluze
zato
politickim
je
na poloza- -
covjeka, ko-ji
pokorao
njihove
Vlada guvemor
bude
ruka ma3ine",
kaie Coyne.
vladin za-htj- ev
podnese otavku
povezan sa plano-vima
neposredni i-z- bora. to
prije
na
narodne
covjeka. bi
na hiljala
pokazujc
na
Strajk
prijedloge premijera
kontraktori
opljackali
Do&ad
"poslusao
govomika
znadete
sa dnigovima se
je
odbijanja
tke koje parlamenat nije o-dob- rio.
On je do toga zak-lju6- ka
dosao zbog sto
je vlada na 30. maja "izne-nadn- o
i bez objasnjenja"
zatrazila da on neposredno
odstupi i sto se sluzi "takti-kom
ucjenjivanja". To mu
je rekao i "jedan 6ovjek 6i- -j
miSljenje jako cijeni".
Optuzujuci vladu za "o--
crnjivanje" Coyne je iznio
da je ministar financija
Fleming bio unaprijed oba-vjeSt- on
o namjeri direktora
banke da povise penziju gu-verno- ra
i njegova zamjeni-ka-.
O tome je Fleminga pi-sme- no
izvjestio direktor
Brj'den Sest mjeseci prije
nego jo odluka donijeta u
februaru 19G0. Povod tome
nije bio da so guvernoru i
njegovu zamjeniku osigura-j- u
masne penzije. nego da
ih se oeigura nrotiv politi-ko- g
utjecaia. Usprkoe tomo
Fleminir sada tvrdi da fe o
odlucl saznao tek nedavno ?
da f8 ie ona sflno "polren-I- ".
Najgora stvar u vladinim
napadajima na Coynea je po
kusaj da ga okrivi za eko-nomske
poteskode zemlje.
Dr2avna banka nije radila
niSta — niti je mogla da je i
htjela — suprotno politici
vlade. Besposlica i sve dru-ge
teSko posljedice s kojima
so zemlja suocava su plod
vladine politike.
Za bolje razumijevanje
ovog sukoba potrebno je
spomenuti da je ministar
financija Fleming u parla-mentu
opetovano izjavlji- -
vao da guvernor drzavne
banke nije odgovoran vladi
nego samo parlamentu. Kad
vlada sada trazi od parla-ment- a
da Coynea smjeni i
bez da ga saslusa. onda ona
gazi ne samo prava Coyne,
nrgo i parlamenta.
Posrijedi su i druga vaz- -
Pekarake kompanije su
najavile povecanje cijena
hljeba. Tvrde da to moraju
ufiniti zbog
cijena psemce. --Medjutim.
fedcralni ministar financin
Fleming je izjavio da je po--
viSenje cijena hljeba neop-ravdano,
jer pSenica je poe-kupi-la
samo 5 centi po bale- - { lu, Sto iznosi samo jedna o-- 1
Tki. i
,- -
(jos
svote
njih
ostro
toga
na pitanja Coyne je u pos
ljednju godinu i po dana o-dr- zao
vise govora u kojima
je upozono na opasnost eko-nomske
zavisnosti Kanade
od stranog kapitala. On jo
zagovarao mjcre kojo bi u
manjile tu opasnost i oaigu
rale razvitak zemlje kanatl-ski- m
sredstvima. Ovo jo prl-zn- ao
i Fleming kad jo u par-lamentu
u ponedjeljak izja-vio:
"Ja drzim da nije pot-rebno
potsjecati da su stavo-v- i
koje je guvernor zagova
rao u svojim mnogobrojnim
govorima po svojoj naravi
izolacionisticki, biroki'ats-k- i,
antiameridki i
Tako ovaj dogadjaj
sluzi kao jos jedan dokaz
vladine odlucnosti da nasta-- vi
po putu koji Kanadu vodl
u vecu zavisnostod Sjed. Dr-zava
— i gubitku nezavte-nos-ti
!
Neopravdano povisenje ciiena hljeba
poekupljenja
centralis-ticki- ".
sminu ili devetinu cent pt
lofi od 21 unce. Fleminf ke-2- e
da kompanije mofra bi
poteSkoa apsorbirati te
poviSicu bez da povecaju e!-je- ne
potroAacima.
Odluka poveanjn cijena
donijeta je na sastanku od--
raienia pekarskih korapaa!- -
ja u Torontu. Predsiednfk
(Xastavak na str. 3)