Novosti, September 28, 1944

              l
STRANA 1
NOVOSTI
Published overy Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Đopisi bez potpisa se ne usvršcuju — Rukopisi se ne vraćaju
Američki Slaveni su za
Roosevelta
dište imena
nedjelje završena je Pittsburgu od yt siavenski zove Gradišće) Go- -
čanijih najvećih i najsavremenijih manifestacija Amerikanaca
slavenskog porijekla — održan je DRUGI KONGRES AMERI-ĆK- Hi
SLAVENA Kongres kojem je prisustvovalo vise od 2500
delegata predstavljajući do petnaest milijuna američkih Sla-vena
Dok je Prvi Kongres američkih Slavena održan aprilu1
1942 godine bio rukovodjen pravcu sveopće mobilizacijo
Slavena Americi za što veće jedinstvo slavenskih naroda
borbi protiv zajedničkog neprijatelja — fašizma za što veću
proizvodnju ratnih potreba Amerike i Saveznika — Drugi Kon-gres
glavnom prožet je bio pitanjem ponovnog izbora pred-sjednika
Roosevelta i ostalih demokratskih snaga američki
kongres
To je glavnom bila nit koja se provlačila kroz dvodnev-no
zasjedanje kongresa Posve pravilno i savremeno Izbor
Roosevelta ne znači tek formalni izbor predsjednika Sjedinje-nih
Država To nije isključivo pitanje američke demokratske
partije i Rooseveltovih pristaša američkog naroda kao
cjeline Još više izbor Roosevelta je pitanje koje korjenito za-sje- ca
sferu pravilnijih i demokratskijih rješenja medjuna-rodni- h
pitanja duhu Atlantskog Čartera odluka konferen-cije
Teheranu da posebno ne naglasujemo uspješno prova-djanj- e
i pobjedonosan završetak ovog velikog narodnog rata
Konkretno izboru Roosevelta ovisi pitanje jedinstva i
jedinstvene politike Ujedinjenih Nacija naročito
četvorice
Izgleda da su važnost toga shvatili pored ostalih
i američki Slaveni najbolje kad su na kongresu odlučili da
će od dana Kongresa pa do SEDMOG novembra (dana pred-sjedničkih
izbora) raditi dan i noć na mobilizaciji Amerika
naca slavenskog porijekla da svaki Slaven glasa i da glasa
za Roosevelta "Ujedinjeni Slaveni Americi — kazao je pred-sjednik
Kongresa Leo Krzicky — glasat će za Roosevelta jer
Rooseveltu ne gledaju tek predsjednika Sjedinjenih Država
nego i prijatelja slavenskih naroda Oni nisu zaboravili pred-sjednikovih
riječi: "America is proud of her Slavic Citizens"
Pored pitanja ponovnog izbora predsjednika Roosevelta
američki Slaveni manifestirali su svoju solidarnost i sa oslo-bodilačkom
borbom svih napose slavenskih naroda koji su
ovom ratu podnijeli i još uvjek podnašaju najteže žrtve Ne
jednom spomenuli su govornici ime maršala Tita i narodne
oslobodilačke borbe Jugoslaviji svaki puta kad bi koji od
govornika spomenuo ime Tita velikom Camegie dvoranom
razlijegao bi se oduševljeni pljesak Medju velikim vodjama
ovog rata kao'Rooseveltom Churchillom Staljinom Kai-She-ko- m
i drugim slikama koje su krasile ulaz dvoranu bila je
i slika maršala Tita
Hrvatska delegacija na kongresu je bila najbrojčanija
Bila su 583 hrvatska delegata i delegatice prikupljeni od At-lantika
do Pacifika neznatnim izuzetkom može se reći
Drugom Kongresu su američki Hrvati prisustvovali i za uspjeh
istog učinili mnogo
Iz svih strana Sjedinjenih Američkih Država stizali su na
kongres brzojavni pozdravi i poruke Iznad sviju isticao se pak
pozdrav predsjednika Roosevelta majora grada Pittsburga
(koji je lično uručio pozdrav na kongresu) i onda pozdrav i
poruka od Sve-slavensk-og
Odbora iz Moskve sa potpisom
sviju članova odbora
Medju najvažnije dogadjaje kongresa svakako spada
govor tajnika unutarnjih poslova Sjedinjenih Država Harolda
Ickesa Ickes se oštro oborio na republikanskog predsjedni-čkog
kandidata Dewey--a i njegove ne-američ- ke protu-radni-čk- e
i protu-slavensk- e teze koje Dewey i njegova politička
mašina širi po Sjedinjenim Državama Oborio se na njega
kao na čovjeka koji ne može govoriti niti predstavljati ameri-čkog
javnog mijenja nikada posebno ne ovim velikim i od-lučnim
danima kad su još toku velike bitke na svim fronto-vim- a
i kad je pitanje organizacije posljeratnog mira na dnev-nom
redu "Dewey kao predsjednički kandidat ne predstavlja
opasnost tek za američke slobodarske tekovine nego i za in-terese
čovječanstva" — rekao je jedan delegat raspravi na
kongresu A na njegove anti-slavens- ke i rasne teorije koje
širi po Sjedinjenim Državama odgovorio je najbolje Mr H
Ickes kad je rekao — da mu je draži stranorodjeni Amerika-nac
nego Amerikanac stranac kao što su nekoji njegovi obo-žavatelji
i agitatori
Da završimo Drugi Kongres Slavena je završen sa neo-čekivano
velikim uspjehom čiji rezultati neće i nemogu izosta-ti
Zaključci i rezolucije kongresa su značajne Jedinstvo Slave
na Americi nije vise povoju nego činjenica koju se ne
moie ignorirati To jedinstvo je manifestirano za naprednu
stvar za stvar cijelog čovječanstva glasnije i složnije nego
ikada historiji američkih Slavena To su činjenice koje se ne
mogu pobiti One se ne mogu ni omalovafiti kao što su
pokušali omalovafiti nekoji ne političari i novinari
Sjedinjenim Državama koji ni slovca prilog kongresa napi-sali
nisu i ako su na čelu organizacije čijih je najveći broj
delegata prisustvovao kongresu
Slaveni Amerike isto kao i njihova braća Europi su
pokretu Bude se od stoljećijetnog sna Vrijeme dokrii kad se
Slaveni neće vile moći razjediniti i medjusobno tući za tudje
interese Na dogledu su dani kad će slavenska sloga brat-stvo
sloboda biti barjaktar bratstva i slobode i ostalih na
roda svijetu
0 razgraničenju Jugoslavije
s Italijom
(Ovaj Je članak izašao časopisu NOVA JUGOSLAVIJA
juni-jul- i 1944)
(Svršetak)
Jednako je neraskidljiva i vje-kovna
veza grada Gorice s doli-nom
srednje i gornje Soče s doli-nom
Vipave i s Goričkim Krasom
Ovi slavenski predjeli sačinjavaju
oblast poznatu pod imenom Gori-čke
grofovije dok nizina uz donju
Soču kojoj živi furianski ogra-nak
talijanskog naroda nazivana
Gradiškom oblašću ima svoje sre- -
u gradiću istog (ko- - Prošle jedna najsve--
u
u
u u
u
u
u
nego
u
u
u
velike
svega
u
u
u
u I
u
Sa
u
u
u
u u
u
o
pinac u
u
u u
iu
u
u
u
o
rička oblast jeste jedan od nacio-nalno
najhomogenijih krajeva U
njoj nema niti jednog talijanskog
naselja sva su osim grada Gori
ce čisto slavenska I u samoj Go-rici
govori se pored talijanskoga i
slavenski i to u veoma jakom raz
mjeru Po službenoj austrijskoj
statistici u Gorici je godine 1910
bilo skoro 50 po sto gradjana sla
venskog jezika a slavenske krvi
sigurno i više kako svedoče poro-dična
imena sa slavenskim nastav-kom
U cijeloj Goričkoj grofoviji
zajedno s gradom Goricom broj
Slovenaca je deset puta veći od
Talijana Ako se Gorica kako se
svi slažu ne može da odjeli od
svoje oblasti tad svi razlozi go-vore
za to da ona mora da pripad-ne
Sloveniji odnosno Jugoslaviji
Gorica je od iskona i bila slaven-ska
kako kaže samo njeno slaven-sko
ime koje u značenju odgovara
talijanskoj riječi "colle" Od ovoga
starog slavenskog naziva postalo
je talijansko ime Gorizia koje ta-lijanski
ništa ne znači kao i drugi
strani nazivi koje su Francuzi En-glezi
i Nijemci u svojim jezicima
načinili za ovaj grad (Goritz od-nosno
Gortz)
Od svih spornih pograničnih pi-tanja
izmedju nas i Talijana naj-zamašn- ije
je bez sumnje pitanje
grada Trsta (stare rimske koloni-je
u Ilirskoj zemlji t čudnim ime
nom Tergeste koje tako živo pod-sjeća
na slavensko "tržište") Ovo
veliko mjesto sa znatnom većinom
gradjana talijanskog jezika Jugo-slavija
ne svojata u ime nacional-nog
prava Ma da je Trst odasvud
okružen samo slavenskim življem
pretežno talijanski karakter grada
Trsta jeste neosporiv Jugoslavija
nipošto ne treba da u nju dira To
ne zahtjevaju njeni interesi pošto
je sam Trst kraj svega talijan
skog govora upućen na najtješnju
saradnju s Jugoslavijom Osim je
zika i kulture koji su mu zajedni
čki s Italijom Trst u svakom po-gledu
pripada južnoslavenskoj
strani Jadrana: koliko po svom
geografskom položaju i po saob
raćajnim vezama sa zaledjem to-liko
po pomorsko-trgovački- m tra-dicijama
koje su nikle iz njegova
položaja i po svim ekonomskim
interesima koji su mu zajednički s
Jugoslavijom Osim svega ovoga
veže ga donekle za Južno-Slaven- e
i krvno srodstvo jer kako se mo-že
čitati u Meyer-ov- oj Enciklope-diji
onoga doba stanovništvo Trsta
krajem 19 vjeka sastojalo se ve-ćinom
od gradjana južnoslaven-skog
porjekla koji su govorili ta-lijanski
Trst je prirodni morski izlaz za
sjevernu i zapadnu Jugoslaviju
kao i za čitavo Podunavlje s ko-jim
može da se veže opet samo
preko Jugoslavije Italija je anek-sijom
Trsta bila za čas zadovoljila
talijanske nacionalističke osjećaje
u gradu ali je brzo nastupilo ra-zočaranje
s talijanskom upravom
Glavni je uzrok tome nezadovolj-stvu
bio ekonomski nazadak grada
pod Italijom Jugoslavija će da do-nese
gradu novi trgovački procvat
Ali će se ona ujedno i čuvati da
ne izazove nezadovoljstvo Tršćana
na drugoj liniji Tršćanski Talijani
valja da se u svome autonomnom
gradu pod suverenitetom Jugosla
vije osjećaju nacionalno toliko za-dovoljni
i obezbedjeni kao da žive
u vlastitoj nezavisnoj državi Kad
prema ovom jugoslavenskom pro
gramu Trstu bude zajamčeno da
će moći samostalno da vodi svoje
gradske poslove te da sačuva na-rodnosni
1 kulturni karakter koji
mu daje većina njegova gradjan- -
stva a da će na drugoj strani opet
postati glavna pomorska luka na
putu izmedju Srednje Europe i Is
toka uz primjereni uticaj grada
na upravu pristaništa teško je za-misliti
drugu kombinaciju u kojoj
bi Trst mogao da nadje povoljni-je
uslove za svoju budućnost bilo
na privrednom ili na prosvjetnom
polju
Municipalna autonomija trebi
da jednako bude povraćena i Rije
ci Slobodna Jugoslavija ne će slje-di-ti
na Rijeci fašističke metode
D'Annunzija i Mussolinija a ne
"NOVOSTI"
Napisao Dr Josip Smodlaka
smiju se ponoviti ni pogreške iz
1918 godine kad su neki kratko-vidni
hrvatski nacionalisti mislili
da se najbolje služi interesima Hr-vatske
i Jugoslavije ukidajući
gradske uprave Novoj Jugoslaviji
koja se osniva na demokratskim
temeljima ne može da smeta grad-ska
samouprava Rijeke niti još č-ira
autonomija nego što je Rijeka
imala pod Madjarskom U njoj ta-lijanski
jezik može da zadrži ono
mjesto koje hoće da mu dade ve
ćina Riječkih gradjana Ovo isto
vrijedi za škole na Rijeci koje će
već prema zakonima Jugoslavije
biti talijanske za talijansku djecu
kao što će biti hrvatske za hrvat-sku
Jugoslaviji nije do toga da
raznarodjuje Riječane već ona ho-će
da ima zadovoljne gradjane a
gradu koji je iz privrednih razlo-ga
njoj jednako potreban kao što
je Rijeci potrebna Jugoslavija S
uspostavom gradske autonomije
s nesmetanom upotrebom talijan-skog
jezika i s uskršenjem trgo-vine
izumrle pod gospodstvom Ita-lije
bit će potrebama Rijeke i
zahtjevima svih Riječana kudika-mo
bolje zadovoljeno nego da se
ovdje u srcu Hrvatskog Primorja
stvori jedan novi Danzig o koje-mu
sanja grof Sforza Kad bi u
raspravljanju ovoga ozbiljnog
predmeta bila umjesna žala mogli
bismo odvratiti g Sforzi koji
vabi Ligu naroda u Riječku luku
da bi ženevi bio kraći skok do
Montekarla gdje bi mogla da fce
mirno usidri daleko od balkanskog
osinjaka
G Sforza kao i g Salvemini
sjetlše se i mikroskopske talijan-ske
manjine u Dalmaciji van grada
Zadra kojoj broj od Rapala nije
nikad nadmašio 2000 osoba Vri-jeme
je da se u Italiji zna da kad
je stanovnicima Dalmacije po
ugovoru u Rapalu bilo dato pravo
da mogu da optiraju za Italiju a
da ne moraju ostaviti Dalmaciju
od 750000 Dalmatinaca samo par
hiljada je tražilo talijansko po-danst- vo
Grof Sfona a sigurno ni
g faalvemini ne znaju kako Je
ova vanredno privilegovana manji
nska grupa odvratila Jugoslaviji
za sve povlastice koje je u njoj
uživala Oni su za vrijeme talijan-ske
okupacije Dalmacije (1941-194- 3)
vršili tako strašna 1 odurna
nedjela nad svojim jugoslaven-skim
sugradjanima u Splitu Šibe-niku
Korčuli Visu i drugim mje
stima Dalmacije da se posije ka-pitulacije
Italije nisu usudili osta-ti
u-- zemlji već su zajedno s faši
stičkim krvnicima pobjegli da hi
izmakli kazni Ali ma gdje se kri-li
dostići će ih neminovna pravda
pobjedničkih ujedinjenih naroda
Ovi dalmatinski fašisti teško su
skrivili i samoj Italiji Oni nose "Krvlju dokazujemo
savezništvo"
Novosti
od borca koji
liječenju Uz
od Ur
"Jedna bolnica
20-8-19- 41
drugovi!
"Svakom čovjeku je drago kad
u inostranstvu kog svog
zemljaka pa je i nama ranjenici
ma Jugoslavenima neobično bilo
milo kad smo se upoznali sa va-šim
i našim Milošem
Grubićem — Ured) Sa njim
smo se ubrzo združili On nam
mnogo priča o vašoj do-movini
Kanadi j donosio nam
za čitanje vaš list "Novosti"
Prateći par vašeg lista
odmah sam vidio da je naš list
da ste glas naše borbe i našeg
pokreta u Kanadi Sve nas raduju
vaše jer vidimo da se
sa puno požrtvovanja sjećate
staroga kraja Prikupljate novac
za pomoć borcima Jugoslavije i
naroda a su vaša braća sinovi
sestre i rodjaci kupujete bondove
našeg maršala Tita
svojom štampom se
obarate i tucete naše izrode i iz-dajnike
u inostranstvu isto tako
kao što naša Narodno-oslobodi-lač- ka
Vojska uspješno tuče i uni
Bilo je mjeseca studenog pro-šle
godine kod dalmatinskog oto
Korčule Svanuo je lijepi sun-čani
dan dan slobodnog partizan
skog života Otok Korčula je oži
najveći dio odgovornosti za mrž-nju
protiv Slavena posijanu
neupućenim talijanskim masa-ma
kao i mučki napad Italije
Jugoslaviju kojemu je s nji-hovom
lažnom propagandom bio
pripravljen teren
Ovo kao i sve 'ostalo što se iz-medju
jednog i drugog svjetskog
rata i za vrijeme ovog rata do-gadja- lo izmedju Italije i Jugosla
vije ostalo je nepoznato gg Sforzi
i Salveminiju koji udaljivši se
pred četvrt vijeka od pozornice do- -
gadjaja žive još uvijek u prošlo-sti
Zato oni pored svega svog po- litičkog iskustva nisu u stanju da
nadju pravedno riješenje u pitanju
razgraničenja od kojega u velikoj
mjeri zavisi buduća sudbina obiju
zemalja
Prikaz pravog stanja stvari ko-ji
smo se trudili da ovdje objek-tivno
iznesemo morao da uvjeri
razborite talijanske rodoljube koji
imaju u sebi osjećaj pravde da
ponovna aneksija t zv Julijske
Venecije Italiji išla protiv volje
većine domaćeg stanovništva i da
bi ona u privrednom pogledu teš
ko oštetila i Slavene i Talijane te
pokrajine a u najvećoj mjeri baš
ona dva velika grada (Trst i Ri-jeku)
radi kojih se htjelo otki-nuti
od domovine i staviti pod Ita-liju
masu od više stotina hiljada
Južnih Slavena
Stanje koje bi uslijed toga
stalo spriječilo uspostavu prija-teljskih
odnosa dvije sus-jedne
države koju je Jugosla-vija
spremna čim Italija zagladi
u koliko je to moguće ogromne
štete koje je u ovom ratu nanijela
Jugoslaviji
Mi vidimo drugog načina da
osigura Iskreni i trajni mir
medju Jugoslavije i Italije već da
narodno pomješani kraj koji
sačinjava jednu geografsku i priv-rednu
cljelinu a u kojemu se Sla-veni
u većini prisajedinl Jugosla-viji
potpuno obezbjedjenje je-zičnih
prava talijanske manjine
Riti sreća za Italiju l za Ju-goslaviju
ako ovo shvati oslobo-djen- a
Italija koja preporadjajući
u duhu Mazinija i Garibaldija
treba da svojem narodu vrati do-bar
glas potamnjen fašističkim
barbarstvom i da mu za dugi niz
godina osigura mir
Toj novoj Italiji demokratska
Jugoslavija spremna je da stisne
prijateljsku ruku da ju para- -
frazišući barda talijanskog oslobo-djenj- a
pozdravi riječima:
"Ripassate l'Isonzo e tornere-m- o
fratelli!"
se preko Soče i bit
ćemo opet braća!")
Dr Josip Smodlaka
Pod gornjim naslovom uredništvo primilo je dopis
jednog ranjenog narodnog se sada nalazi na
u jednoj savezničkoj bolnici dopis primili smo i
popratno pismo takodjer u cijelosti iznosimo bez komen-tara
naše strane —
saveznička
"Dragi
nadje
(Milošem
vr
lo novoj
je
brojeva
to
vi
"Novosti"
vi
to
za ljubljenog
nemilosrdno
ih
to
ka
me-dju
za
na
bi
bi
bi
na
bi
izmedju
na
ne
se Iz
se
uz
će
se
te
("Vratite
koje
štava u domovini
"Glavno je da je naša praved-na
borba dobila zasluženo prizna-nje
u cijelom svijetu Sada se zna
tko je vjera a tko je nevjera Na-ši
saveznici nas cijene i podpoma-ž- u
Da smo to zaslužili gdje god
nam se pruži prilika mi znamo i
dokazati šaljem vam članak "Kn-Ij- u
dokazujemo savezništvo" t?
se nadam da će vas opis ovog is
tinitog dogodjaja uvelike zaintere
sirati To je samo jedan od bez-brojnih
slika požrtvovnosti bora-ca
Narodno-oslobodilač- ke vojske i
njihove ljubavi prema saveznici-ma
"Ujedno vam šaljem jednu od
svojih pjesmica "Vojnici svome
maršalu"
"Sada drugovi završavam ovo
moje pismo sa željom da što čvrš-će
stisnete svoje redove izolirajts
protivnike našeg Narodno Oslobo-dilačkog
Pokreta i neustrašivo na
stavite borbu štampom tim moć-nim
oružjem današnjice
"Uz borbeni pozdrav
"Smrt fašizmu — sloboda naro
du!"
Slijedi članak:
"KRVLJU DOKAZUJEMO SAVEZNIŠTVO"
vio kao i svaki dan odkad su ra
Titove jedinice oslobodile talijan-skog
ropstva Odmah u susjedstvu
Korčule na poluotoku Pelješcu
ugnijezdili su se njemački zločinci
Pomoć narodima Europe
ozbiljan problem
Pisac ovog članka je František
Nemec čehoslovački ministar za
posljeratnu rekonstrukciju On u
glavnome opisuje pitanje ekonom
skog pomaganja narodima opusto-šene
Europe sa strane onih zema-lja
čija ekonomija nije nastradala
ratom Njegov članak počima:
Konac ovog rata postaviti će
potrebu za veću pomoć nego je
ikada ranije bila organizirana To
je radi toga što je razaranje eko-nomskih
dobara u količini i raz-mjeru
daleko veće nego ikada u
historiji
Po cijeloj Europi mogu se naći
ruševine tvrajava i gradova — što
nas podsjeća na barbarsko raza
ranje u srednjem vijeku i ranije
Ali tokom ovog rata imamo svje-že
i daleko veće ruševine — ruše-vine
cijelih gradova mjesta sela
tvornica i željeznica Imamo tako-dj- er
opustošena polja i porušene
šumske predjele — to je trajna
uspomena modernih barbara čije
metode i naučno razaranje svih
ekonomskih dobara bi čak i Hune
i Avare moglo ispuniti sa zavid-nošć- u
Narodima opustošene Europe
trebati će pomoć od onih dijelova
svijeta preko kojih nije prošlo rat
no pustošenje i razaranje Ta po
nije samo naroda I 'Jedica donio sis- -
Europe Ako se europska bijeda
kao posljedica razaranja ekonom
skih dobara nastavi kroz stoljeća
to će neizbježivo dovesti do novih
ekonomskih kriza do novog fašiz
ma i opet do svjetskog rata Ako
narodi Europe neće biti u stanju
naći punog uposlenja što brže mo-guće
kako bi opet mogli kupovati
iz stranih zemalja njihova konti-nentalna
kriza automatski će ae
razviti u svjetsku krizu sa svim
onim posljedicama u budućnosti
koje i sada proživljujemo
Biti će pitanje ne samo ekonom-skog
pomaganja za ponovno raz-vijanje
života u pojedinoj oslobo-djen- oj
zemlji NaravskI obnova
materijalnih vrijednosti 1 spašava-nje
života kao prvih mjera u pos-ljeratno- m
razviću dovesti će do
oporavka Ali se mora suočiti 1
druga ništa manje važna zadaća
Slobodne zemlje ne cijene dovolj-no
činjenicu koja tereti narode
Europe daleko više nego materi-jalne
štete i materijalne potrebe
Ta činjenica je moralno poniženje
kojeg su narodi kao cjelina i kao
pojedinci prepatili
Stoljećima u historiji Europe
vodila se borba za slobodu države
i slobodu pojedinca Visoki stu-panj
kulture i civilizacije u Euro
pi osniva se upravo na toj slobodi
za koju se vodila borba Legalni
poredak i one norme kojima se
nezavisnost država Imala podrža-vati
sa pravima pojedinca Izgra-djen- e
su u okviru ovih sloboština
Ali sve to je potpuno razbijeno
Posve je nemoguće za one koji sa-mi
nisu iskusili te posljedice da
ih shvate koliko su strašne
Francuzi Belgijanci Norvežani
ćehoslovaci i drugi gradjani priu-či- li
su se živiti u vlastitim neza
Od njih dijeli nas svega jedan ka-nal
dva i po kilometra širok Sva-kodnevno
dolazi do medjusobnog
kontrabatiranja njemačke i naše
artilerije i mino-bacač- a To nas
ništa ne smeta jer su fijucl gra-nata
i zrna pjesma za partizane
dobro poznata jer su oni na nju
naviknuti 1 jer borba spada u ok-vir
života pripadnika Titove armi-je
Bez vatre praska ručnih bombi
juriša i borbenih pjesama dan
narodnom borcu ne prolazi To
su naše svakodnevne dužnosti
U velikoj visini primjećujemo
savezničke avione Te brze zračne
ptice spuštaju se niže i jasno se
ža američka bijela petokraka
Jezda Dobro informirani nadli-jeću
njemačke položaje na poluoto-ku
Pelješcu I iz svojih mitraljeza
pjevaju pjesmu smrti koja će sti-ći
uskoro sve pripadnike Hitlero-vi- h
zločinačkih armija Ali i Ni-jemci
se brane Protu-avionski- m mitraljezima daju otpor Mi na
Korčuli uživamo gledati dvoboj
avijacije i kopnenih trupa borbu
neba i zemlje Sa veseljem smo
gledali savezničke avione svijes- -
ni da direktno podpomažu nas na-šu
borbu borbu čitavog jugosla-venskog
naroda
Avioni izvršili su svoj zadatak i
krenuli Drago nam je bilo da su
prošli bez gubitaka Našu radost
najednom je prekinuo povik jed-nog
druga: "Eno jedan pada u
more oboren je!" Svima su nam
oči ostale prikovane uz jedan uža-san
prizor Saveznički aparat di-meći
strmoglavio se u more bliže
obali Pelješca i njemačkim položa-jima
nego našim Ostali avioni
Četvrtak 28 sept 1944
visnim državama zaštićenim le-galnim
poretkom civilizacije Ali
u posljednjih pet godina ovi naro-di
morali su živiti pod režimom u
kojem se nisu osjećali sigurni za
svoje vlasništvo i svoje živote Ne-tko
je došao i mogao Izbaciti čov-jeka
iz njegove kuće iz stana ili
trgovine i u vremenu od jednog
sata zaplijeniti sav njegov lični
posjed Mogao je biti ubijen pred
očima svoje žene i djece — bez
suda ili kakvog razloga
Narodi kontinentalne Europe ni-su
više bili gradjani Oni su stav-ljeni
u kategorije drugog reda ili
trećeg reda i postali robovi Ova
grozna degradacija prouzročila Jo
1 još uvjek prouzrokuje veće štete
na duši naroda Europe nego Išta
drugo što je bilo naneseno njiho-vom
ekonomskom životu
Porušene tvornice biti će izgra-djen- e
Razbijene kuće i željeznice
biti će obnovljene Neograničene
štete koje su bile ili koje se još
uvjek mogu nanašatl ekonomskom
životu Europe će sigurno biti is-pravljene
prije ili kasnije čak l
pod cijenu najvećih žrtava posto-jeće
generacije Europejaca
Ali sve to biti će od male kori-sti
ako se ne ubrza Ispravak pos--
moć u interesu koje je Europi
tem ropstva Ako se narodna duša
ne liječi na pravilan način sva
obnova ekonomskog života pa ko-liko
se pravilno izvadjala mogla
bi biti od male koristi
Dakle na koncu ovoga rata na
rodi Europe će na prvom mjestu
tražiti ono što najviše trebaju —
slobodu države i slobodu pojedin-ca
Oni će biti skrajno osjetljivi
prema svačemu što će podsjećati
na duh III metode koje su upotreb-ljavane
za vrijeme okova Pa po-što
se tlačenje ukorjenilo duboki
i pošto su posljedice moralnog po-niženja
dalekosežne biti će izne-nadnih
i opažljivih reakcija
Savezničke nacije i njihove ar-mije
moraju uzeti u obzir ovaj os
jećaj i za njega se pripremiti Du-še
naroda Europe su bolesne i ta
bolest je proizašla iz ropskog po-niženja
kojem su bili bespomoćno
izloženi Ta bolest se izrazuje u
čežnji za slobodom za legalnim
pravom i sigurnošću pa oni koji
teže za time su osjetljivi i sumnja-ju
do najvećeg stupnja Nekoji se
boje da bi konac ovog rata mogao
biti samo odmor za pripremanje
drugog čak još žešćeg sukoba
Sve ove činjenice se moraju uze
ti u obzir Da brza pomoć biti ćn
potrebna narodima Europe odmah
nakon se završi rat — ekonomska
pomoć koja će im omogućiti ži-vot
rad stvaranje l gradjenje A' i
ta pomoć mora se pružiti na takav
način da Europi obnovi njezinu iz-gubljenu
dušu kao slobodnom part-neru
Savezničke armije koje će proći
kroz Europu moraju biti svjesno
ovog psihološkog problema Sa-veznička
pomoćna organizacija
mora to uzeti u obzir Podržava-nje
mira može ovisiti o pravilnom
riješanju Usprkos efektivne eko-nomske
pomoći psihološka dvojba
može dati podstreka novoj ideolo-škoj
zbrci sa posljedicama koje
se ne mogu predviditi
Ekonomska pomoć mora se da-vati
u formi prijateljske ruke
svom susjedu koji je ne kroz nje
govu krivnju pao u nesreću i koji
je pomagan po njegovom susjedu
da postigne život ravnopravnog
gradjana Ne amo mir Europe
nego i mir cijelog svijeta može
ovisiti na uspješnom rukovodje-nj- u
sa ovom teškom zadaćom
kružili su iznad srušenog aparata
i bacili su u more mali gumeni ča-mac
da bi se posada ukoliko je
ostala živa mogla spasiti Kod
nas se nije gubilo vrijeme Svima
je bilo jasno a to je da se sa-veznički
avijatičari moraju spasi-ti
To je naša saveznička dužnost
to je naša svetinja Onima koji su
odlučili da nas podpomažu u našoj
pravednoj borbi htjeli smo doka-zati
da smo to uistinu zaslužili
Tri druga iz 13 brigade 27-m- e dal-matinske
divizije skočili su u ma-li
motorni čamac i krenuli prema
mjestu nesreće Nijemci na njih
nisu otvarali vatru Tko ih ne poz-naje
pomislio bi da su se te zvi
jeri malo oplemenile da u sebi
osjećaju nešto ljudsko i da neće
na goloruke ljude otvoriti vatru
Ali mi ih dobro poznajemo Oče-kivali
smo čas kad će zapucatl na
naše drugove i razbiti mali mo-torni
čamac Taj čas nije dolazio
Drugovi su stigli na mjesto poto-nulog
aviona i gle čuda američki
avijatičar držao se je za bačeni gu-meni
čamac Nama na našim polo-žajima
ocrtavala se je na licima
zabrinutost a u duši tjeskoba Sva
ki we Je pojedinac pitao: "Hoće 11
drugovi uspjeti hoće li ga naći ži-va?"
Podvig naših drugova stal-no
je bio praćen našim pogledima
Opazivši gdje avijatičara naši uv-lače
u čamac odlanulo nam je a
(Prenos na str 4)