Nase Novine, June 27, 1985

              BEC:
LAZ
RADNICI NASELI U 1 W J JlLj JS 1 H
Pretpostavlja so (id t same d po
slednjih mesec civ a i domoune u Bei
doputovdlo vise od hiljacJu radnika koji
su naseli glasinama da f i r r т i e „Borox
posreduje u zaposljavanju Libijd Iran
Irak i Nemackd bile su obecane zemlo
Sest hiljada nemackih тагака bila je
suma koja se mogla prema oborariu
mesecno lako zaraditi Telefonska ve.i
Bee Banja Luka d i sa druigm most'
ma odrzavana jo svakog dana Mnoqi
radnici su pre polaska iz domovino o
leli da provere ima li ios piaznih mo
sta Odgovorjobio d) p spisak ios ne
popunjen Ljudi su verujun gldsinarKi
krenuli u ,boh ;,vot ' ostdvljju"i a so
bom nezbnnute porodioe ' nr ,ik i s i
desetoro deooi Mnoq. su bo utkda
napustaii svoje rduno onjoijui'' tw
loni nigcie П1Ј0 bhO krdj t Ai.' t .:-- ,
ZOVI puUlirkl uutomot'ili jpi ГИ1 su
se u pravcu Bo( i
U Becu ib 0 v okaio mim!,i . u л i
raocarenje 'ek. su ptomrhh r a i
i nogu po nekotiko sdti cokjIi u,i s- -
OtVOri ЈиПа Ploznickd Stdllll d 'Sdil
bahnhofi da U tu goe ;c t ,m t--
oK
toliko t o p i i j e sac окаи osaot san kdci st
otvara restotdn ,JuyosloveMsk' p )
drum", gde je vrsen upis Tdsa so
unapred znala Fotokopijd pasosa ko
Stala je oko 25 DM. Kopije nacimene na
drugom mestu nisu vazile posao je
cvetao i u drugom vidu. Za spavanje je
naplacivano 15 DM 0 komforu i da ne
govorimo. Onaj ko je iamo srecu da
dobije mesto u krevetu, morao je da ga
deli sa joS dvojicom trojicom, onai ko je
ostao bez kreveta, rnoao se zadovo-Ijit- i
mestom na patosu. Naravno, po
istoj ceni kao i u krevetu za to je bilo
obezbedeno nekoliko soba. Za par fla-s- a
piva i 6asicu „domace" naplacivano
je25DM.
Glnvno sastajaliSte bilo je u restora-n- u
„Jugoslovenski podrum", u Prinz
Eugen Strasse, samo stotinu metara
od glavne Juzne zeleznicke stanice.
Policijska racija
Ponedeljak 18. februar, okojedana-es- t
sati. Grupa naSih zemljaka je uzne-miren- a.
Uvideli su da od posla nema
niSta. Traze da se vrati novae placen za
fotokopije. Vlasnik firme LjubiSa Srete-novi- c
uverava da ce biti posla ali se
mora poStovati redosled upisanih. Is-pr- ed
restorana grupa od osamdesetak
ljudi glasno gunda, preti, trazi povracaj
novca. Trotoar je zakreen, a i automo-bil- i
se s mukom probijaju. Neko od
Austrijanaca zove policiju. Za krako
vreme dolazi autobus pun policajaca.
Pocinju hapsenja. Nekoliko naSih ze-mljaka
koji nisu imali pecate u pasoSu
kao dokaz kada su doputovali biva
uhapseno. UhapSen je i vlasnik LjubiSa
o SL
Sretenuvir
Nastaje opsta guzva. Desetak na§ih
zemljaka e uspelo da pobegne u obliznje
ulaze zgrada i restorana Ostali su bih
uredno kontrohsani i odmah zamoljeni
da napuste mesto dogadaja Akcija ni-i- e
trajala duze od desetak minuta Po-sl- e
salu§anja pustem su svi I nasi ze-mlja- ci
i Sretenovic
Satima posle toga, u manjim grupi-;am- a
nasi zemljaci su ne verujuci da su
,zigram obilazili zakljucana vrata resto-rana
Mnogi nisu imali novca da plate
povratnu kartu do domovine, pa su
meniah dmare pozajmljivali od nasih
gradara ill rodaka koji vec rade u Aus-tnj- i
I dok su se JKdni prevareni vracali
kuci autobus sa radnicima iz Kljuca i
pored upozorenja na gramenom prela-z- u
Sentilj hita ka Becu U utorak jutro
siicna slika kao i pretbodnog dana. Lju-di
ulaze izlaze iz restorana, nervozni
su Oko 9 sati iz taksija izlazi Liubisa
Sretenovir: i obavestava grupu nasih
radnika da se udalje od restorana jer
ga je juce zbog toga posetila policija
Kaze . Od posla nema msta za mesec
dva dana" i ulazi u restoran
Sta kazu na§i
zemljaci
2ivko Skrbic (26) iz Banja Luke, au-tomehanic- ar:
— Ovo je da Covjek ne poveruje!
Zamislite ljude koji su do juce radili,
jednostavno napuste radna mjesta i
ostavili porodicu u domovini. Cemu
oni treba da se nadaju? Sta ce raditi lju-di
koji imaju po osmoro djece, koji su
jedva sastavljlai kraj s krajem? Da bi ov-dj- e
doputovali morali se zaduziti i sada
to treba vratiti...
Mirko Zrnic ima dvoje dece, radi na
obezbedenju u banjaluckom „Autopre-vozu"- :
— Koji me je vrag ovdje naneo? Ni-j- e
mi bilo dovoljno dva stara miliona.
Trazio sam davola u Becu. Kako cu
opravdati ove dane u preduzecu, ni
sam ne znam...
Drago Skrbo je takode iz Banja Lu-ke
i radi kao keramicar:
— Burazere, dosta mi je svjega. Pi-- Si
sto si sve vidio i kako je bilo. neka
drugi znadu za naSu muku, i neka se ne
upute na ovako dalek put samo na
osnovu prica. Da ti pravo kazem sra-mo- ta
me je vratiti se u preduzece, oda-kl- e
sam tako reci preko noci
pobjegao...
2. JOVANOVlC
OUCUSKA RACIJA IH IMIJE ZAPLASlLA: Nail zemaci uzalud Sekaju pozlve imagl-narni- h
poslodavaca prod „Jugoslovenekim podrumom"
m SL
JUGOSLOVENSKI FORUM UJE
OBMANUTO NEMOLIKO
STOTINA NASIH RADNIKA
Г Nairobiu od 10 do 19 jula 1985
iodine co so odrzavati Forum I'jedi-njeni- h
nacija o z.enama
Tjedinjene nacija su odredila io-dine
od 1975 do 1985 kao deceniju
zona to1 je ovo drutfa masovna skup-stin- a
zona svijeta Prva je odrzaua
1980 u CopenhatMiu. Danska 1980
i to.i skupstini je prisustvovalo 8000
ona-delaat- a i cijolo svijeta
Srha ovog predstojece Foruma je
realan prelod dogadaja tokom dece-m.i- a
zona, ocjona postinuoa i pre-prek- a
osobito u neumornom radu na
odrzavanju svjetsko mira i sprijeca-anj- u nuklearne konfrontacije, te
borbe zona zomalja u razvoju i njiho-vi- h
dostignuca
Г Hoou od 4-1- 3 marta oo iodine je
odrzana Ireca sjednica Komisijo o
statusu zena.jedna od sjednica za pn-prem- u predstojeceg Foruma Komi-sij- a
je proucavala dokumentaciju
I'ledmjenih nacija o pitanjima koje
so specif'icno ticu ena l pnpromila
(iokunionto po ko]ima hi se trebala
oditi diskusija na Fiinimu u Nairo-biu
Opisane su mouce strategije l pla-nov- i
za unapredenje zona do godine
2000, te konkretne mjere koje bi se
mogle poduzeti za ostvarivanje preo-stah- h
ciljeva iz Decenije zena. Ve-cin- a
delegata iz 77 zemalja je zahtije-val- a
vece promjene u pripremljenim
dokumentima. Ukazivali su na nepo-vezano- st
tema u dokumentima, na ne-dovolj- an naglasak na tri teme koje su
usko povezivale borbu zena tokom
zadnjih deset godina naime — ravno-pravnos- t,
razvoj i mir. Najveci pobor-nic- i
za prihvacanje ovih inace nepri- -
BEOGRAD, (Tanjug) — Najnepovolj-nij- a
posljedica sadasnje ekonomske si-tuac- ije
u Jugoslaviji je stalno opadanje
realne vrijednosti osobnih dohodaka.
To je, pak prouzrokovano nuznoscu da
se svede u realne okvire nerealno "na-puhan- a"
potrosnja iz 70-ti- h, kada se zi-vje- lo
lagodnije uz pomoc stranih kredi-t- a
Ovako je probleme zivotno standarda
u zemlji konstatirao dr Berislav Sefer,
predsjednik Jugoslavenskog komiteta
za socijalne djelatnosti.
Na sjedniei Savezne konfereneije So-cijalistick- og
saveza Jugoslavije, Sefer
je naveo ekonomsku politiku kao
osnovni uzrok opadanja zivotnog stan-darda.
Poslije tri godine od kako je donesen
jugoslavenski program stabilizaeije
privrede, on se ne sprovodi onako kako
je planirano, naveo je Sefer.
On je nezadovoljslvo radnika ovakvim
razvojem situacije ocijenio opravda-nim- ,
kao i njihovzahtjevdasami.svojim
radom, uz odgovarajuee uslove privre-divanja- ,
osiguraju egzistenciju i rast
standarda. "Radnici su protiv toga da
se njihovi problemi rjesavaju mjerama
socijalne politike", dodao je Sefer.
Statisticki gledano, nastavio je on,
prosjecnoj jugoslavenskoj cetvroclanoj
porodici, mjeseeno je potrebno najma-nj- e
39.642 dinara a cak 40 do 45 posto
porodica ima primanja manja od toga.
Zato se i desava da se razvija "rad na
crno", koji samo zaostrava postojece so-cijalne
razlike — ocjenio je Sefer.
I
hvatljivih dokumenata od strane ve-hk- e
veeine predstavnika, je bila dele-gacij- a
Sjedinjenih Americkih Drzava
na celu s Ms Reagan, kcerkom ame-ricko- g
predsjednika. Ta delegacija je
izrazila misljenje da ne treba pove-cat- i
broj predstavnica iz Latinske
Amerike i socijalistickih zemalja, da
bi se postigla bolja ravnoteza — geo-grafsk- a
1 politicka. Radi opozicije
amencke delegacije i nekih drugih
zapadnih delegacija, komisija nije
bila u stanju finalizirati dokumente
l procedure za predstojeci Forum u
Nairobiu.
Vanredna sjednica ce se odrzati to-kom
maja mjeseca gdje ce se ponovo
pokusati utvrditi neka osnovna na-cel- a
l lzraditi konacne prijedloge l
procedure za Nairobi forum. Kanad-sk- i
Kongres zena je vec odabrao
dvije predstavnice koje ce predvoditi
kanadsku delegaciju a to su: Eliza-beth
Davies. Kongres kanadskih zena
— Vancouver l izbran vijecniku istom
gradu, te Nan McDonald, Kongres ka-nadskih
zena — Toronto
Kongres kanadskih zena trazi da
sve organizacije koje podrzavaju
borbu zena za ravnopravnost, razvoj
l mir, dopnnesu koliko mogu u finan-ciranj- u delegata za Forum. Kongres
nije u stanju podnijeti troskove (koji
lznose oko $1,900 po osobi) svih del-gat- a
a zeli da sto veci broj ucestvuje.
Vazno je i neophodno ne samo za
zene vec za covjecanstvo uopce da se
Forum odrzi u duhu prijateljstva i da
se utvrde buduci koraci koji ce pribli-zit- i
donedavno neostrvarive teznje i
prava zena na ravnopravnost, razvoj
i mir.
Adela POLANCEC
ITALIJA OBILJEZILA 40. GODIS-NJIC- U
OSLOBODENJA
RIM — Mnogobrojnim manifestaci-jam- a
i partizanskim susretima Sirom
zemlje republikanska Italija obilje-zil- a
je 40. godisnjicu oslobodenja od
fasizma. To je, kako je receno u mno-gi- m komentarima i prigodnim izjava-ma- ,
praznik demokracije koja je, Z-ajedno
s republikom, izrasla iz pokreta
otpora. U vecini komentara upravo se
naglasavaju trajne vrijednosti po- kreta otpora i nekadaSnje antifasi-stick- o
jedinstvo demokratskih snaga.
U nekim komentarima ima, medu-tim- ,
i upozorenja na evidentne poku-saj- e
ozivljavanja utvara proslosti. Or-gan
talijanske Komunisticke partije
"Unita" pise da je vec neko vrijeme
i u Italiji u toku teska ofenziva protiv
bitnih vrijednosti antifasisticke
borbe i pokreta otpora.
Komunisticki list snano podsjeca
na to da je fasizam bio za Italiju "za-strasuju- ce
nazadovanje i prije izgub-ljeno- g
rata". Negacija slobode, naj-grubl- ja diktatura, kolonijalisticki po-tica- j,
rasizam i kulturno mracnjastvo
bili su, kako naglasava uvodnicar,
preduvjeti za katastrofalni ishod. Na
neke markantne pojave ukazao je
ovaj list vec prije nekoliko dana kada
je pisao "o ofenzivi desnice koja, u
ime Reagana, puse i u Italiji kako u
politici, tako i u kulturi."
Komunisti su ipak sigurni da je ta-lijans- ka demokracija sposobna da
reagira na neslobodarske pokuSaje i
antidemokratska pogadanja.