Nase Novine, May 15, 1986

              i№ 4 ...
Ms'
IF
Maio zakasnela destitka
Dragi prijatelji,
Svima vama u "NaSim novinama",
svim ditaocima i saradnicima desti-ta- m Novu 1986. i zelim sredu, zdrav-lj-e i uspeh u Sirenju ideja nate ju-gosloven- ske napredne Stampe.
Svaki broj "Na&h novina" donosi
mi radost i ispunjava me ponosom.
Odekujem ipismo od vas. Nekimoji
tekstovi nisu objavljeni do sada pa
zelim da se objave u 1986.
Srdadne destitke telje warn,
DuSanka Licina
Jugoslavia
Ne znamo za neobjavljene teksto-ve- .
Posaljite ih nam ako imate kopi-je- .
— UREDNIK
Stovani urednide,
Saljem vam $30.00 za obnovu na
"Nate novine". Svima na uredni-stvu
i ditaocima zelim sve najbolje.
Va§ stari pretplatnik,
Victor Pishkor
Acton, Ont
Potftovano uredniStvo,
"Natsih novina",
Evo da vam se javim sa ovim pi-smo- m
u kome cete nadi dek od
$55.00 za obvnovu moje pretplate, a
ostalo u fond.
Pretplata mi istide 1. marta. Ze-lim
vam sve najbolje u ovoj 1986.
godini sa mnogo uspjeha u radu,
vama i svima ditaocima.
Novine mi se svidaju, malo ih do-biva- m
sa zakasnjenjem, ali Sto se
moze to nije vasa krivnja.
Nastavite kao i dosada uz mnogo
toplih pozdrava svima u uredni-stvu,
ostajem vas stalni pretplatnik
i ditalac,
Josip Krpan
Waukegan, 111.
Postovani drugovi!
U prilogu vam dostavljam Money
order $50.00 za moju obnovu, a
ostalo u fond "Nasih novina".
Sadrzaj novina mi se jako dopa-d- a. Trebalo bi malo vite o radu i
zivotu naseg naroda na ovom konti-nentu,- a
takoder, ako je moguce po-vremen- im informacijama o sadas-nji- m propisima o prvima iseljeni-ka- ,
koji se misle vratiti u domovinu.
Zalosnoje da se dozvoljava raznim
"intelektualcima " da pisu knjige is-krivljuj-uci
historiju NOB i koji do-laz- e i na ovaj kontinent i odrzavaju
razna neprijateljska predavanja na
skupovima neprijateljskih organi-zacij- a.
Na kraju zelim vam mnogo us-pjeha
u Vasem bududem radu, na
Sirenju bratstva i jedinstva medu
narodima i narodnostima Jugosla-vije- .
F.J.
Thunder Bay, Ont.
Urednistvu 'Nasih ovina",
U prilogu cete naci Money order
u iznosu od $35.00 za moju obnovu
pretplate.
Milan Dajcevich
Thunder Bay, Ont.
PoStovana Redakciji,
Redovno ditamo "NN"i jako nam
se dopada nadin na koji sve to izno-sit- e
u njima. Zelimo da u 1986. go-dini
postignete bolje rezultate u ra-du.
Lepo je to Sto nas obaveStavate
o "gostima" iz Jugoslavije i Sta oni
govore ovde, gde i sa kime se krecu.
Zelja nam je da opet vidimo ukr-Sten- e
redi na stranicama "NN"i na-dam- o
se da cete nam izadi u susret.
Sve najbolje uz drugarski po-zdra- v,
Buba i Alex Jovic
N. Vancouver, B.C.
iii".. r'',''-?-
:'
'"-.-
t''" '':'"-:irf- : "':'f: :""''. V4.-':'.- ' ; ?
Urednistvu.
Saljem Money order od $50.00,
$35.00 za obnovu i $15.00 prilog no-vinam- a.
Puno pozdrava,
Bora Milosavljevic
Toronto, Ont.
Urednistvu "NN",
.Prilazem vam dek od $50.00 za ob-novu
i fond "NN".
Za Danu Petrovic,
M. Oreskovic
Vancouver, B.C.
§tovano UredniStvo,
Saljem vam dek od $35.00 za moju
obnovu na "Nate novine".
Drugarski pozdravvama i svim di-taocima,
Paul Starr
Stoney Point, Ont.
Stovano uredniStvo,
Saljem vam Money order na
$40.00 za obnovu pretplate za 1986.
godinu i fond.
Uz pozdrav svima,
Ljuba Stipanicic
Hamilton, Ont.
Dragi zemljaci:
Februarje, taj najkraci mjesec u
godini, mjesec u kojim sam se prije
detiri godine pretplatio na "Nate
novine". Mogu redi da su "NaSe no-vin- e"
jedan vrlo dobarinformativni
listza svenasJugoslavene. Svidaju
mi se mnogi dlanci kao na primjer
onaj dlanak sa naslovom "Sputa po
Americi", Sto je napisala naSa do-br- a
Licanka. Mi slim da bi se malo
viSe moglo pisati o toj lijepoj zemlji
Kanadi i o njezinim sportovima, to
jesto zemlji u kojoj se svenegleda
kroz dolare.
Februar ima jedan puno veci zna-c- aj
ne samo za mene nego i za sve
Jugoslavene ukljudivSi ditav miro-ljubi- vi
svijet. Sjecat demo se kao
mjeseca u kojem je izruden naS naj-ve- ci ratni zlocinac, Andrija Artuko-vic- .
Uz najljep§u zelju svima u ured-nistvu
kao i svim citaocima "Nasih
novina" saljemo cek od $50.00 za
moju pretplatu i za fond.
S postovanjem,
Radislav Majic
Chicago, 111.
Tko je „izmislio
palacinke?
Vjesta domacica nece se zbuniti
ako joj iznenada dodu gosti, a hlad-nja- k
se ispraznio pa osim jajai mlije-k- a
u njemu nema niceg drugog.
„Sjedite, sad cu ja napraviti palacin-ke!"
— Rijetko ce tko ovu ponudu
odbiti, jer je to omiljeno jelo i mla-di- h
i starih.
Palacinke su prvi poceli da prave
Erancuzi jos u srednjem vijeku. I da-na- s
se na ulicama Pariza skoro na
svakom ughi peku i ljudi ih jedu kraj
prodaynica ili u hodu, setajuci.
Danas se palacinke jedu svuda u
svijetu. U Njemackoj se na primjer
obavezno nadu na trpezi za Novu
godinu. Mogu biti slatkeili slane. Ze-len- e
palacinke sa spinatom u supi,
palacinke punjene sirom i sunkom i
zapecene u pecnici, palacinke s pe-curka- ma
bogato posute parmeza-nom- ,
palacinke s orasima prelivene
mlijekomili cokoladom, punjene kre-mo- m,
palacinke na hortobagyski na-ci- n,
palacinke sa slatkim sirom — i
tko ce sve nabrojati kakvih palacin-k- i
ima na svijetu. . .
Jedno je, medutim, iznad svake
sumnje: palacinke zaista vole svi. —
od malisana do staraca. . .
PoSptoyaha gospodo,
lisvojim rukama imam list "Nate
novine" koje ureduje vate uredni-Stv- o.
ProMe godine proditao sam u li-st- u "Sirena" ("Arena") da je otkri-ven- o
u drzavi 300.000 privrednog
kriminala i da ima vite od 1,000.000
ljudi tj. radnika nezapoSljenih i da
ima sluzbenika po poduzedima koji
imaju desetputa vecuplacu od rad-nika
i da ima radnika koji ima ma-nj- e od 20.000 dinara na mesec.
UJugoslaviji treba urediti platni
sistem radnika i sluzbenika. Drugo,
zaustaviti inflaciju i trece dobro in-vestir- ati
u poljoprivredu iproivesti
zakonom najoStrije kazne protiv
kriminala.
Razni neprijateljski elementipo-sleratni- h
generacija uvukli su se u
redove komunistidka partije i zau-ze- li odgovorna mesta, kako u pri-vred- i, tako i u druStvenoj upravi,
komunalnoj, republidkoj i federal-no- j
upravi. To je sa jedne strane, a
sa druge strane kao dlanovi partije
i odgovorni za druStvena kretanja,
zauzeli su radna mesta koji posao
uopde ne poznaju, niti su za njega
zainteresirani a plata im je tako vi-sok- a, da mogu s njom podmiriti naj-vi- §i stepen zivotnog standarda u
svetu.
U rodnome kraju, zbog premale-no-g
posjeda podeo sam se baviti za-natstvo- m,
tj. zidarijom. Skolenisam
imao nego sam radio §to su mi maj-sto-ri
pokazali a oni su bili isto ne-§kolov- ani zidari. Znao sam metnuti
kamen na kamen i ciglu na ciglu,
alina zahtjev komunalne upraveja-vi- o
sam se na ispit koji je obavljen
u selu LevkuSje. Na radnome mije-st- u
dobio sam nekoliko pitanja i sa
time se zavrsio ispit, a bilo nas je
devet takvih zidara.
Ja bih vas molio da izjavite п "Na-si- m novinama" gdje je oformljeno
ili sastavljeno zakonodavno tijelo
koje je donelo zakon i objavilo u
"Narodnim novinama" broj 19-196- 4.
da se moze na ovaj nestrudni
nadin izdati uvjerenje u zvanju zi-dara,
a dovjek nije nikada vidio
gradevinskog plana nitije pohadao
gradevinsku skolu.
Da li mozete vidjeti iz ovih izlaga-nj- a
na koji nadin je Ша komunalna
birokratija da usvoji novdana sred-stv- a
koja su joj potrebna za njihovu
administrativnu operativu i rasko-sa- n
zivot. Mi smo seljaci praktidno
primjetili da su pojedinci sa do-bri- m
jezikom usvojili ime kao ko-muni- sti
i razvili svoju karijeru na
svoj nadin, na torn svom poslu poni-zuj- u
pred narodom postojeci dru-Stve- ni
poredak socijalistidkog dru-§tv- a
kojega su nate brada i odevi
usvojili tokom narodne revolucije
a postavili socijalistidko druStvo na
rutevinama rata. Mi smo pod najte-zi- m
uvijetima posle rata gradili i
stvarali bez odjece i obude i bez do-br- e
hrane na tome smo dan za da-no- m
odekivali bolju bududnost u
kojoj smo iza izvesno vreme morali
napuistiti svoje domove i traziti
kruha po svetu.
Evo rjetenja krize:
Trokut i to izmedu Karlovca i Si-s- ka
do Save i do Zagreba i juzno od
pruge od pruge Zagreb Karlovac
ima povr&ine oko 500 kvadratnih ki-lomet- ara
na njemu bi trebalo ure-diti
oko 250 dobrih farmi i narodu
pokazati praktidno kako se ureduju
moderne farme. Tu bi trabelo dove-s- ti
najbolje dojive krave Holster
pasmine iz Holandije koje se na-la- ze
u Americi i Kanadi da dnevno
daju vite od 20 litara mleka. Te
farme bi trebalo opremiti sa moder-no- m
opremom koja se moze proi-zves- ti
sva u Jugoslaviji. A na tome
bi zemljiStu trebalo zaposliti sav
privredni kriminali dati im posao
_ iWWOff
15sati na dan a dvaputajesti iniSta
vite.
Eto to bih ja zelio dutipreko lista
"Nate novine" jer kad bi vidio na-ro- d kako cvate bolji zivot i drugi se-ljaci
bi se ujedinili iprilagodili no-vo- m nadinu zivota koji bi pokazao
kako treba iskoristiti postojede
zemljiSte.
Toliko o tome. Sa poStovanjem,
Lovre Graia
Edmonton, Alta
Iako niste redovan Citalac naseg
lista, objavljujemo u skracenom
obliku Vase pismo, ali sa napome-no- m da mi nismo niti merodavni ni
pozvahi da odlufcujemo o jugosla-vensk- oj privredi niti sa ove udalje-nos- ti da dajemo "savete" kako tamo
narod treba postupati.
— uredniStvo
OBAVJESTAJCI
Kakva je strategija specijalna
rata protiv naSe zemlje? O
tome omladinski tjednik "Po-let- " donosi procjenu iz pera
Radenka R. Radojdida.
Jedan od otkrivenih planova arae-ridk- e
obavjeStajne sluzbe o nekon-vencionalno- m
ratovanju, "Plan 10-1- ",
predvida na podrudju SFRJ tri ra-jo- na
mogucih gerilskih aktivnosti:
sjeverno od Ljubljane, sjeverno-is-tocn- o
od Sarajeva, te okolina Krusev-ca- .
Planom je takoder predvideno da
podrudje Jugoslavije "pokrivaju" dva
detasmana americkih specijalnih
snaga — pise omladinski tjednik "Po-let- "
u prvom dijelu napisa iz pera Ra-denka
R. Radojcica pod naslovom
"007 te gleda sa katedre", a s nadna-slovo- m
"Kako sruSiti Jugoslaviju".
Ovaj plan, koji je, kako piSe "Polet",
ameridkom nepaznjom otkriven 1968.
godine, samo je dio ukupne strategije
specijalnog rata protiv nase zemlje
koji vode strane sile. U nju ulaze i
izrade brojnih obavjeStajnih studija
i procjena o Jugoslaviji kao Sto su bili
"nau6no-istraziva6k- i" projekat pod
nazivom "Stvaraoci javnog mislje-nja- "
koji je vodio Biro za primije-njen- a druitvena istrazivanja univer-zitet- a
Columbia iz New Yorka, a su-djelov- ao
je i Institut druStvenih
nauka u Beogradu. Zatim serija ispi-tivan- ja
naSih gradana u Austriji koju
je vodio Institut za ispitivanje javnog
тШјепја "Intora" iz Веба o slusano-st- i
emisija radija "Slobodna Evropa",
koje je provedeno prije nekoliko go-din- a,
i slicno "znanstveno" istraziva-nj- e
o zaposljavanju na§ih radnika u
inozemstvu koje je proveo "Privredni
institut" iz Miinchena.
Iza brojnih medunarodnih organi-zacij- a,
kao Sto su "Leaders program",
"Rockefellerova fondacija", "Ful-brighto- va fondacija" i druge, stoje
obavjeStajne organizacije koje se
preko njih pokusavaju povezati s ne-prijateljs- kim
snagama u zemlji. Tako
su stipendisti fondacije "Leaders
program" bili Savka Dap6evic Mika
Tripalo, Latinka Perovi i drugi.
RASTANAK
U oku je mome zablistala suza.
U trenutku onom kad si zbogom rekla.
Srce moje tad je obuzela toga;
Bol ljubavi moje, duSu je opekla.
Ja jo§ uvek dujem one tople redi,
Sto su usne tvoje Saptale mi nemo.
Verovao nisam da 6e ipak doci
Ono Sto je za me bilo neizbezno.
Ja sam ljubav svoju protkao sa bolom,
Unevsi svu patnju iz minulih dana.
Verovah u srecu i u ljubav tvoju
Koja mi je sada neprebolna rana.
O zaSto si tako gruba prema meni;
Zar u srcu tvome mesta ze me nije?
O vrati se, meni i iivotu mome
Da hladnodu srca, tvoja ljubav zgrije!
M. STANKOVl£
v--ш
1