Nase Novine, May 15, 1986

              fy'1" 3S чч-- . tsrsicnf"""рсздаг; '™" --
,
™ - '№:zw%—rr i-wtt-
" r~~rr-#m- - ~a —i -- ; r~ ; ?pKr"v,r~ "'-ДГТ- -З.'"
V № " '-;)-
fw, J -..- " MtiT m
У- -
Ai,
I V. л„!Ј'-£Л-- 1 iis" ЛЛ .vAV--j
У
,i ZIVEO 8. MART
Rosa Luxemburg: koga je izgubila
Nemadka kad su je 15. januara 1919.
ubili? Fanatidnog borca s barikada?
Briljantnogsociologa i verziranu po-litidark- u? Zenu, naposljetku, koja je
tragala za toplinom i naklonoscu, i za
koju sloboda i humanost nisu bile
utopija? Rosa Luxemburg je nje-madk- a povijest, ali jer je potisnuta,
ona je i njena sadaSnjost. Zapdni Ni-jem- ci uskoro ce vidjeti film o "crve-no- j
Rosi" u reziji Margarethe von
Trotta ("Olovna vremena", pored
ostalog) i s Barbarom Sukowom u na-slovn- oj ulozi. Je li to kraj sindroma
zvanog "bijeg od Rose Luxem-mburg"- ?
Jer, sjena Rose Luxemburg je duga
i u SR Njemackoj onaje uporno izbje-gavan- a. Jos 1962. godine ujednom slu-zbeno- m vladinom biltenu, ubojstvo
Rose Luxemburg i Karla Liebknechta
opravdana su kao "zakonita strijelja-nja"- .
Kapetanu Pabstu, vodi one uni-formirane-ho-rde
koja se bacila na
Rosu Luxemburg i Karla Liebknec-hta,
nije se dogodilo nista; porucnik
Vogelje, doduSe, bio zatvoren, ali je
nakon nekoliko dana izvucen iz za-tvo- ra
pa je s laznim dokumentima po-bjega- o
u inozemstvo. Ni ujednom ve-liko- m zapadnonjemadkom gradu
nema ulice s imenom Rose Luxem-burg,
niti je ista drugo dobilo ime po
njoj u zemlji u kojoj cakni jedan Hin-denbur- g, kome Njemci mogu zahva-lit- i
na Hitleru, nije ostao bez "svojih "
ulica i parkova. Pokusaji studenata u
Zapadnom Berlinu i Kolnu da nekom
seminaru Hi cijelom sveucilistu daju
njeno ime, propadali bi u roku od 24
sata.
Lajtmotiv zivota
"Mala Zidovka iz Lublina" koja je
Sepala i bila prije ruzna nego lijepa,
rodena je (5. marta 1871.) kao naj-mlad- e
od petero djece u siromasnoj
obitelji, iz Lublinskog okruga. Lublin
je tada bio malo poljski, malo ruski;
u njenoj se obitelji govorilo poljski.
Bilajeizuzetnonadarena ucenica, ali
zlatnu medalju joj u skoli nisu htjeli
dati "zbog opozicijskog drzanja
prema vlastima". To ce bitigotovo laj-tmotiv
njenog kratkog zivota: srecu,
priznanje i ljubav rijetko je nalazila.
Mnogoje viie bilo borbe, zatvora ipo-nizavanj- a.
Godine 1889. Rosa Luxemburg stize
u Zurich: Svicarska je bila klasicna
zemlja egzila za istodnoevrospke emi-grant- e, prije svega iz Poljske i Rusije.
Neki njeni biografi tvrdili su da je
"zeljela postati katolkinjom", drugi
da je "zeljela postati marksistki-njom"- ,
ali nije posve totno ni da je
Rosa dosla u Zurich vec kao "gotova
marksistkinja". Njen najvazniji udi-te- lj
iz tih dana, profesor Julius Wolf
kod koga je studirala javno pravo,
reci ce za nju da je bila "najnadare-nij- a
udenica njegovih ciriskih godi-na"- .
Rosine ciriske godine bile su go-dine
udenja teorije i ргакШпе politi-ke-.
Njena disertacija (1897.) na temu
"Industrijski razvitak Poljske" bit ce
osnova za njene buduce brojne i zna-бајп- е
radove iz nacionalne ekonomi-je- .
Nece joj sludajno Franz Mehring
povjeriti pisanje poglavlja o "Akumu-laci- ji kapitala" u Marxovoj biografiji.
Engleski socijalist John Stuart Mill
oduSevlja vao se: Koliko se samo ener-gij- e
i zivota kriva u toj zeni, kako je
samo pametna i oStroumna, na kako
je visokoj duhovnoj razini!"
Mill i Rosa Luxemburg sreli su se
u augustu 1893. na kongresu Socijali-stidk- e
internacionale, gdje je Rosa
"osvojila i otarala" delegate. Osvo-jil- a
je i odarala i jednog dovjeka po-sebn- o: Lea Jogichesa, koji ce biti
njena velika ljubav. Ijedina. Dimen-zij- e
te ljubavi postat 6e jasne tek ob-javljivanj-em
njihove korespondenci- -
je: u ono vrijeme, medutim, taje veza
bila "nejasna" dak i njihovim najbli-zi- m prijateljima (poput obitelji Kaut-sky- )
i suradnicima iz socijalistidkog
pokreta.
Leo Jogiches bioje takoder poljski
emigrant, kojije zarana u Zurichu bio
pristupio jednoj grupi socijalistidkih
revolucionara, s kojom je iz Petro-grad- a
(danasnjeg Lenjingrada) kon-taktir- ao
i Leninov brat Aleksandar
Uljanov.
Svoju kasniju protivnicu Lenjin ce
nazivati — orlom; njeno revolucio-narn- o
nestrpljenje i sve izrazenija
teorija spontanosti masa svakako
imaju veze s njenim karakterom. No,
s druge strane, neka pisma sto ih je
pisala Leu Jogichesu svjedoce o zeni
koja vapiza njenoznostima ipaznjom,
toplinom i zagrljajima: "...Da znas,
imam vrlo opake nakanel Terorizirat
cu te sve dok ne omeksas i ne pocnes
osjecati dok se prema ljudima oko
sebe ne pocnes ponasati onako kako
se obidno ponasa dobar covjek...
Upamti to, i pricuvaj se! A kao uvod
i pocetak moga terorizma: budi do-bar!
Pisi topla, dobra pisma, ne pisi
mi tako formalno... nauci malo klek-nu- ti
u svome duhu... Postupaj sa svo-ji- m
osjecajima malo plemenitije. Ja
to zahtijevamL."
U drugom pismu Leu, Rosa vapi za
"mirnim i sredenim zivotom", za "na-si- m
zajednickim zivotom u nasem ma-lo- m stanu" i "s malim djetescetom".
Oba ta pisma poslala je Jogichesu iz
Berlina. Tamo je dr. Rosalie Lubeck
stigla 20. maja 1898; kako bi dobila
njemacko drzavljanstvo udala se za
njemackog ermigranta Gustava Lu-beck- a.
No, tekvjendani parrastao se,
kazu, jos na stepenicama maticnog
ureda: "gospoda Gustav Lubeck" ot-putov-ala je s Leom Jogichesom u Pa-ri- z;
upisala se tako u hotelsku knjigu.
Francuska, jos vise Italija, u svakom
slucaju — jug, bioje to njen san. Nje-mac- ka
je, medutim bila njena real-nos- t.
Dva pisma iz Berlina
Nije zapravo, voljela ni Njemacku,
ni Nijemce, posebno ne Pruse, niti
Berlin, ali Nijemackaje u to vrijeme
imala najbolje organizirani radnidki
pokret, najnapredniji i najjaci. Soci-jalis- ti
iz cijelog svijeta s velikim su
nadama gledali na Njemacku, a tko
je zelio revolucionarno djelovati, mo-raosenacita- mo. Takose "orao" bacio
u guzvu.
U Berlinu ona ce se najprije suprot-stavi- ti
revizionizmu negdasnjeg En-gelso- va sekretara Eduarda Bernstei-na- :
u njegovoj tezi — "konacni mi cilj
ne znaci nista, pokret je za mene sve"
— vidjela je oblik reformiranog par-lamentariz- ma.
Teza koju mu je su-protstav- ila glasila je: "Pokret kao
svrha samome sebi ne znadi mi nista,
konadni cilj nam je sve". Drugim rije-6im- a: Revolucija ce biti vrlo polagan
i mukotrpan proces, a ne iznenadni
dogadaj, no naposljetku ce doci do
eksplozije koja ce ukloniti zakreceno
druStvo i uspostaviti drustvo slobode.
Time je Rosa Luxemburg defini-ral- a
svoju "lijevu", antireformistidku
poziciju: tamo gdje se protiv neprija-telj- a
bori, a ne tamo gdje se s neprija-telje- m sklapaju kompromisi.
Rosa Luxemburg se borila za ljubav
Lea Jogichesa, gotovo da je prosjadila
tu ljubav, ali kad je doznala za nje-gov- u
nevjeru, glatko je raskinula ve-z- u. Jednom je prilikom rekla za sebe
kako ima dovoljno energije da zapali
preriju, i ta silovitost — u pozitivnom
i u negativnom znadenju — bila je
njen zivotni zakon. Ona ce se silovito,
nakon raskida s Jogichesom, baciti u
drugu ljubavnu vezu, sa sinom Clare
Zetkin kojije od nje bio mnogo mladi.
Devet su je puta zatvarali zbog "po-litid- ke agitacije". Nesputanost i silo--
" ~ш Иј Шл
vitost u privatnom zivotu odgovara i
beskompromisnosti njenog politic-ko- g
koncepta. Jedna anegdota govori
ponesto i o tome: jednom prilikom
zbog Setnje sa Clarom Zetkin bila je
zakasnila na daj kod obitelji Kautsky.
Na njihovu zabrinutost, Rosa Luxem-burg
je odgovorila: "Sto, zabrinuli ste
se da nam se nije dogodilo najgore?
U torn slucju na grobu bi nam moglo
pisati — Ovdje pocivaju dva posljed-nj- a
muskarca njemacke socijaldemo-kracije!- "
лЛХШј
ФвШ
КшШОВшшшШњ&%
Clara Zetkin (lijevo) i Rosa Luxem
burg u setnji Berlmom 191U.
Njen biograf Nettl kaze: "Rosino
poimanje revolucije moze se shvatiti
samo na jedan nadin: bilo je ispu-njen- o
moralom i ljudskoscu". Moglo
bi se to zakljuditi i iz njene kritike
Lenjina i "kruto-diktatorsk- ih metoda
boljsevika", ciju je oktobarsku revo-lucij- u
odusevljeno pozdravila. U
"Ruskoj revoluciji", primjerice, ona
ce kritizirati "demokraciju odozgo";
Lenjin ce joj odgovoriti polemickim
tekstom "Koraknaprijed dva natrag".
Rosa Luxemburg ce pisati: "Sloboda
samo za sljedbenike vlasti, samo za
clanove partije — nije sloboda. Slo-boda
je uvijek sloboda onih koji misle
drukcije..."
U jednom pismu Rotsa Luxemburg
opisuje Karla Liebknechta iz grupe
"Spartakus" sto se okupila oko Me-hrin- ga
i Clare Zetkin; "Znate, mozda,
kako on zivi: vec godinama samo jos
u parlamentu, sjednice, komisije, ras-prave- ... stalno ujurnjavi izmedu vla-k- a, elekricnog tramvaja i automobila
s dzepovima punim biljeski, rukama
punim svjeze tiskanih novina, pri
cemuje nemoguce da ih sve mozepro-citat- i, duse i tijela punih ulicne pra-sin- e, pa ipak uvijek s ljubaznim mla-denacki- m
osmjehom na lieu..."
Kaos u Berlinu
"Spartakus" nije u Berlinu imao
mnogo pristalica. dak jos za vrijeme
revolucije, 10. decembra 1918. na
skupstini radnidkih i vojnidkih pred-stavnik- a, odrzanoj u cirkusu "Bush",
Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht
nisu bili primljeni medu vijecnike
posto nisu bili ni radnici ni vojnici.
Rosa Luxemburg bila je tek dan prije
toga pustena iz za tvora, i mozda je re-volucija
kakvu je ona zami§ljala bila
podalje od realnosti. Sto se tih dana
dogadalo u Berlinu, poznato je: kan-cel- ar Max von Baden prepustio je
svoj polozaj predsjedniku Socijalde-mokratsk- e stranke Njemadke (SPD),
a Liebknecht je 9. decembra pokuSao
proglasiti socijalisticku republiku...
Pozadine tih dogadaja neStoje ma-nj- e
poznata: Rosa Luxemburg nika-d- a nije vjerovala u organizaciju, vec
prije u snagu, odludnost i spontanost
masa. Sad a to vi§e ona i mala grupa
MEDJUNARODNI DAN ZENA !
njenih sljedbenika nisu imali. Njene
su teze bile snazne, ali suodene s real-nosc- u, one su tu snagu gubile. Jer
"Spartakus" nije iza sebe imao mase.
Osjetio je to i Radek, koji je bio ile-galn- o
stigao iz Moskve na osnivanje
KPD. "Uopce nisam imao osjecaj da
sada pre sobom imam neku stran-ku...- "
No, KPD je osnovana, cetrnaest
dana posto je Rosa Luxemburg izni-jel- a
program "Spartakusa" posljed-nje- g dana 1918. godine i bilo je to nje-zin- o
djelo. Ona i Karl Liebknehct
zbog toga ce na sebe navuci mrznju
gradanastva i vojske, pa cak i tradi-cionalis- ta
u redovima SPD. Rosa i
Karl pokusat ce doduse zaustaviti
neobuzdani ustanak "Spartakusa",
nastcjatce iakGder, korektho suradi-vat- i
sa SPD, ali glasine su se sirile
govoreci o izdaji. Berlinom su raspa-cavan- i leci u kojima se zahtjevala
Liebknechtova smrt, situacija je bila
kaoticna.
Ubojstvo
Vojska je upala u glavni biro KPD
i opustosila ga, tri su funkcionara
uhapsena. Za glave Rose Luxemburg
i Karla Liebknechta raspijana je na-grad- a, i oboje sujurili gradom poku-savaju- ci
se sakriti. Svake su noci bili
u nekom drugom stanu, s jednog na
drugi kraj Berlina.
14. januara u "Rote Fahne" ("Crve-n- a zastava") izlazi clanak Rose Lu-xemburg
pod naslovom "Mirvlada u
Berlinu", koji zavrsava recenicom:
"Ja sam bila, jesam, i bit cu!"
No, slijedecegje dana Rosa Luxem-burg
bila mrtva. O njenom umorstvu
postoji niz razlicitih verzija. Jednuje
dao Wilhelm Pieck, njen ucenik u
partijskoj skoli, koji je bio ocevidac
dogadaja:
"Uhapsilisu me u stanu Marcussoh-na- ,
zajedno s Rosom Luxemburg i
Karlom Liebknechtom, i automobi-lo- m
su nas prebacili u hotel "Eden".
Kad smo usli upredvorjehotela, zate-kl- i
smo vecu grupu vojnika i oficira.
Oficiri su poceli gadno psovati Rosu,
1 LICHTENSTEIN
LICHTENSTEIN — U maloj, ?.!psfcoj
knezevini, stije§njenoj izmedu Svifcar-sk- e
i Austrije, sredinom februara se
odigrala prava revolucij a. Priv put u po-vije- sti
Lichtensteina zene su glasale.
I dok su feministkinje Sirom svijeta
slavile pozdravljajuci pad "posljednje
muske sovinisticke tvrdave" 7410 novih
lihtenstajnskih biraca pokazalo je da se
tradicija i odgoj tesko prevladavaju.
Glasale su gotovo isto kao njihovi ofcevi,
muzevi, braca, sinovi, pa je u novi par-lame- nt
izabrana samo jedana zena. A
ne bi se moglo reci da nisu imale izbora.
Od 41 kandidata, za ukupno 15 poslanifc-ki- h
mjesta, u "trku" je krenula 11 zena.
Dovoljno glasova (najmanje osam po-sto)
dobila je samo Emma Elgemann,
stara 55 godina, vlasnica tvornice kera-mik- e
i 61an stare i ugledne Progresivne
gradanske stranke.
Najgore' je pro§la predstavnica Slo-bodn- og
lista, stranke osnovane pred
same izbore u Lichtensteinu, po uzoru
na zapadnonjema£ku stranku Zeleni. U
platformi Slobodnog lista bilo je i izra-zit- o
feministicki obojenih stavova, a
ipak joj zene Lichtensteina nisu uka-zal- e
nimalo povjerenja. Objasnjenje je
pokuSao dati Rene Ritther, generalni
sekretar vecinske Domovinske unije.
"NaSa zemlja je suviSe mala da bi
imala opoziciju". Sasvim drukcije mi-sljen- je
imala je Gerda Bicker-Brunc-hnar- i,
izborna kandidatkinaj stranke
Slobodan list.
— To je tek pofcetak. PrekoraSile samo
prag. Sada idemo dalje.
i ja sam zbog toga protestirao. Na to
je jedan oficir povikao: "Sto ovaj ho-ce- ?
To je valjda njen kavalir? Raspa-lit- e
mujednu! Rosu Luxemburg odvu-k- li
su zatim uz stepenice. Ja sam ostao
dolje, i cuo sam kako jedan oficir vice
drugome: 'Ova banda ne smije ziva
napustiti hotel!' Nakon cetvrtsata na-red- ili
su dvojici vojnika da i mene
odvuku gore. Na katu sam u prolazu
najednim vratima vidio plocicu s nat-piso- m:
'kapetan Pabst'. Ostavilisume
u jednoj sobi, a nakon nekog vremena
cuo sam kroz vrata kakd jedna soba-ric- a
govori, kroz suze, drugoj: 'Ne
mogu se osloboditi onoga sto sam vi-djela...
kako su samo dotukli tujadnu
zenu!'
Tko je izdao Rosu Luxemburg, iko
je planirao njeno i ubojstvo Karla
Liebknechta, tko je to ucinio — i o
tome ima svjedocanstava, legendi i
rekonstrukcija. Potvrdeno je da su
Liebknechta s razbijenom glavom u
automobilu odvukli u Tiergarten i
tamo ga ustrijelili. Potvrdeno je da
su Rosu Luxemburg takoder odvukli
van, tukjuci je i vrijedajuci je u hali
u prolazu pored gostiju hotela u smo-kinzim- a.
Potvrdeno je da je porucnik
Vogel u automoblu pred hotelom is-pal- io
hitac iz revolvera u glavu po-lumrt- ve
Rose Luxcemburg i da su je
zatim bacili s mosta Landwehrkana-la- .
Potvrdeno je da su drugim uhapse- -
nim komunistima vojnici rekli: "Rosa
Luxemburg i Karl Liebknecht su
mrtvi. Sad ce konacno biti mir!"
Zna se takoder, da se kapetanu Pab-stu
i porucniku Vogelu nista nije do-godilo:
omoguceno im je da pobjegnu
u inozemstvo.
Zna se, naposljetku, da se o svomu
tome sutjelo u Njemackoj, da je Rosa
Luxemburg potisnuta iz sjecanja
jedne zemlje. Film Margarethe von
Troth a i Barb are Sukowe (u ulozi
Rose Luxembur) mogao bi izmijeniti
stvari. Njemcima ce svakako, recikog
su imali i koga su ubili.
Kresimir FIJACKO
"Vjesnik"
♦v,,чrттvw,' '' +++3 '
SAUDIJSKA ARABIJA
PRVA ZENSKA FABRIKA
Poput studentkinja sa profesori-ma- , radnice ce sa nadzornicima
komunicirati pteko video uredaja.
U Saudijskoj Arabiji zenama se retko
dozvoljava da okuse zivot koji se odvija
van feredzom omedenih granica kuce i
porodice. Ipak, i one ce mozda napraviti
vazan korak u spoljni svet— ne kao pri-hvatan- je
savremenih tokova, nego zbog
ekonomskih potreba pustinjskog kra-ljevstv- a.
Nedavno je — pise "New-sweek"
— kompanija Saudi Kejbl" na-javi- la
otvaranje "zenske" fabrike. Loka-cij- a
se jos ne zna, ali se predvida da ce
biti pu§tena u rad u sledecih pet godina.
Ta elektronska fabrika te "zaobici"
odredbe saudijskog radnog prava koje
zabranjuju da muskarci i zene dele isti
radni prostor. Nekoliko stotina zena ce
u toj novoj fabrici komunicirati sa mu-ski- m
nadzornicima preko— vide ureda-ja,
sto je vec praksa sa saudijskim fakul-tetim- a
kako profesori ne bi dolazili u
direktan kontakt sa studentkinjama.
Govori se da je licno kralj Fahd odobrio
plan izgradnje te zenske fabrike— prve
takve vrste u arapskom svetu.
Saudijke u sve vecem broju zavrsa- -
vaju studije, pa se procenjuje da ce do
1990. oko 50 hiljada zena sa fakultet- -
skom diplomom uzalud traziti posao.
Zato ce i saudijska vlada nastojati da
smanji zavisnost zemlje (fstranoj rad- -
noj snazi — u vreme kada cene nafte
sve viSe padaju...
"Politika"
RAVNOPRAVNE,
ALI MANJE
Zene cine dve trecine radne
snage u svetu, a zaraduju tek
deseti deo ukupnog dohotka. — Stati-stik-e
o slobodnom vremenu.
HARARE — septembar 1985. —
Prema nedavnom ispitivanju ekono-mistkinj- e
Ruth Sivard, iznos neplace-no- g rada zena u gotovom novcu iznosi
godiSnje Cetiri biliona dolara, Sto je
jednako trecini ukupne svetske proi-zvodnj- e.
Pismenost i obrazovanost zena u
svetu sve je veca. U Africi, gde je i
najvise nepismenih, procenat zena
koje citaju i pisu je porastao od 18 na
27 odsto izmedu 1970. i 1980. godine,
a do 1990. racuna se da ce ih biti oko
40 odsto.
"O obrazovanju zena pre deceniju-dv- e
nije bilo ni pomena", kaze Nita
Berou sa Barbadosa. "Danas zene
imaju svoje mesto i na vaznim funkci-jam- a
u bankama i opstinama".
Vecina zemalja danas u svetu i zva-nicn- o
priznaje jednakost izmedu mu-skara- ca
i zena (pise "Times").
Medutim, uprkos napretku, stati-stik- a
pokazuje da zene jos uvek na
svojim plecima nose veci deo odgo-vornost- i,
a da pri torn uzivaju manje
beneficija od muskaraca.
Zene cine dve trecine svetske radne
snage, ali zaraduju tek desetinu
ukupnog dohotka: za iste poslove su
znatno manje placene nego muskarci.
Zene su zaposlene i u kuci — pa prak-ticn- o
imaju "dupli radni dan" svakod-nevn- o. Statistike pokazuju da Evrop-- '
ljanke imaju upola manje slobodnog
vremena nego njihovi muzevi.
U mnogim zemljama borba zena za
svoja prava je sputana kulturnim, re-ligijsk- im
i dru§tvenim tradicijama.
Mnoge feministkinje smatraju da je
osnova za slobodu zene njeno pravo
da qdlucuje da li ce imati decu iline.
"Zene moraju same da kontrolisu
radanje dece, §to ce 6initi bazu za uzi-van- je
svih ostalih prava", insistirala
Seli Mugabe, supruga predsednika
vladi Zimbabvea.
I kako kaze Irena Santiago iz Azij-sko- g centra za istralVanje polozaj a
zene — treba -- % pripremiti na "dugo
putOYShje" da bi se ostvarile sve
ideje UN i sve potrebe savremene ze-ne.
"Politika"
STROG SEF
IVvr! "WJ'V I
- Prckucajjtc mi to u pet primcraka!
w~''v &№
— Kako da se udani za tebc, budalo!
' Pa jja sam ivojja zena!
Kozmetika
Kad prodje
Kada prode divna svezina na lieu
i kada se oseti da koza postaje mlita-vij- a
tada se mora utrositi mnogo vre-mena
za negu. Jer, kazu — svako
ima' onakvo lice kakvo zasluzuje!
Ono je zrcalo vasih navika, na njemu
se ogleda vasa radosfc ili tuga. Ali,
ono govori i o tome koliko ga negu-jete- !
Nenegovano lice tesko da moze
biti lepo, bez obzira na to kakve ga
lepe i pravilne crte uokvirile. Kazu
da i staracke bore mogu biti meke i
nezne ako se pazi na njih!
'-.&'-
4f'-"
'' sy GKj&frjttfiAy,' 7 --'amMmV (,'"' w'
Higijena je osnova svega, ona je
obavezna pa za to ovde necemo tro-si- ti
mesto i vreme. Necemo sad govo-ri- ti
i o onoj uobicajenoj jutarnjoj i
vecernjoj nezi lica.Propusticemo i
savete o kozmetickim sredstvima.
Umesto svega toga zadrzacemo se
na onome sto zacelo zaboravljate ili
izostavljate — na gimnastici lica!
To je u stvari vezbanje misica na
obrazima, na celu, na vratu.
Njega lica
Mozda vase oci ne podnose smin-k- u
? U torn slucaju morate se odluciti
za jednu od sljedecih mogucnosti:
— Promijeniti preparat, jer mozda
koza oko ociju ne podnosi odredene
sastojke koji se nalaze u torn prepa- -
ratu.
— Vise ne upotrebljavati zelene
tonove. Naime, u zelenim sjenkama
nalaze se neki sastojei koje mozda
vase oci ne podnose.
Sto da se radi ako se sminka
rastvori ?
Jedini lijek je da se ponovo nas-minkat- e.
Fleke na nasminkanom lieu
se, inace, javljaju zato sto je koza na
razlicitim mjestima manje ili vise
masna. Fleke se, znaci, narocito jav-ljaju
na celu, bradi i nosu. Ako ne
mozete ili ne zelite da se bar dva pu-ta
na dan sminkate, ujutro upotri-jebit- e
samo hidrantni krem i puder.
Ako imate pjege na lieu, i one se
mogu sakriti. Moze se upotrijebiti
stik za podoenjake, ali to bi bila
steta. Pjege su u modi, a i lice cine
mladim. Ako ih ipak ne volite, mora-te
otici kozmeticarki koja ce pomocu
specijalnih preparata pokusati da
ih ako ne moze skinuti, onda barem
ublaziti.
A kako se ruz nanosi na obraze ?
To prvenstveno zavisi od oblika
lica. Ruz ne samo da lieu daje svje-zin- u
vec ga i uoblicava. Najjedno-stavni- ji
nacin koji nece pokvariti
nijedno lice: stavite malo ruza u ob-lik- u
trokuta na jagodice i tako.ga
razmazati da se prema uhu siri.
Da bi svaka zena bila zadovoljna
svojim licem dovoljna je samo pra-viln- a
njega i brizljivo odabrana smin-ka.
No, da li je sminka stetna za lice ?
Odgovor je sasvim kratak i jasan —
prva mladost
Lice je kao i svaki drugi deo tela
prekriveno tkivom masnih vlakana.
Ta su vlakna spona izmedu kostiju
i koze, a to znaci da su bas oni od-govor- ni
za izraz lica, za njegovu za-tegnutostiliopust- enost. Iluziorno bi
bilo ocekivati da ce vezbanje lica od-ma- h
ukloniti svaku pojavu opuste-nos- ti
misica i naboranosti koze. Ne-ce,
svakako, ali ce je sigurno spreciti
i odgoditi. Za to vam nece ..biti po-treb- no
ni mnogo novca niti vremena.
Potrebno je samo da uvece, kada
uklonite sminku, lice operete i izma-sirat- e
hranjivim kremom. Potom ne-koliko
minuta posvetite vezbanju
misica lica. Evo kako to treba ci-ni- ti:
1. Stanite pred zrcalo pa polako
pokrecite usne kao kada izgovarate
samoglasnike. Ovu vezbu mozete ko-risti- ti kad god na lieu nemate smin-ku.
2. Stavite prste na obrve, utisnite
jagodice u kozu lica i drzite ih tako
sve dok ne izbrojite do deset. Sad
pritisak malo popnstite pa ga kroz
par sekundi ponovite.
3. Za vezbu misica brade potrebno
je da otvorite usta i da pokusate do-njo- m
usnicom dotaci ivicu zuba. Po-novite
to desetak puta.
4. Protiv bora na celu pomoci ce
vam ova masaza: ovlazite prste, ili
ih namazite kremom, pa njima pre-lazi- te
polako od sredine cela prema
kosi. Tu vezbu ponovite deset puta.
5. Da biste usporili urezivanje
sitnih bora oko ociju, radite ovu
vjezbu: namazite prste kremom za
negu tena i blagotepkajte njima po "'
kozi sa obe strane" oko ociju.. Nikako
nemojte kozu ratez&tii
Pokusajte, uspeh nece izostati ako
budete imali dovoljno strpljenja.
Nije! Naime, svi kozmeticki proizvo-d- i
se mjesecima ispituju prije nego
se puste u prodaju. Medutim, mora
se voditi racuna o tome da kozi ne
prija svaka sminka. Upravo zbog to-ga
postoje razni preparati, namije-njen- i
odredenoj vrsti koze. Ako,
medutim, upotrebljavate sminku
koja je namijenjena vasoj vrsti koze,
onda ce biti sve u redu. Treba tako-der
znati da se na sminku lijepi pra-gma
i prljavstina, te se zbog toga lice
svake veceri mora brizljivo ocistiti.
— Ako inisli§ da ne mogu bez tebe,
varus se.