Jedinstvo, January 13, 1961

              '
I
'Фдоовагда
i' i' '
'Гп! liririiiWHiiiWiliiiiiHntriirii'iiifri ,т ri гт т
-- „jijy#i-J-w- г-аммАи-
1-!.; _
STRANA 3
I z proslosti nasih naroda
NACiONALNO PITANJE U
STAROJ JUGOSLflViJI
(Nastavak)
Metfjutim, bilo jc i takvih znakova, koji su poka-zival- i,
kako se u torn sporazumu Cvetovic-Мабе- к zap-rav- o
nalazi samo takticki potez, iza kojcga su prikrive-Ji- o
namjcre obaju ugovornika, koji zele da u zgodnom
casu odstupe od ugovora i u6ine ono, sto ce bolje odgo-vara- ti
rjihovim politickim interesima . . .
Cinjenica jc, da jo nakon sporazuma s Dragisom
Cvctkovicem znatan dio macekovskog vodstva IISS sve
to izrazitije poprimao i isticao protujugoslavcnski, te
nagla§avao velikohrvatski, Sovinisti6ki i separatisticki
stav. Na podru6ju "Banovino Hrvatske" ovo se na mno-g- o
mjesta vidno isticalo vec u jcscni 1939. godine. Fran-kovaS- ki
ispadi nisu bili rijetkost u Banovini Hrvatskoj.
Trcba mcdjutim istaknuti, da jc ipak Odjcl za unu-traSn- je
poslovc Banovine Hrvatske neko vrijeme (i to
samo jednim svojim dijelom!) pokazivao volju, da suz-bij- c
sovinisti6ke frankovacko-usta§k- e makinacije po
Banovini Hrvatskoj. To potvrdjujo na pr. vi§e raspisa
od stranc ovc vlasti, kao i Cinjenica da su jedno vrijeme
poneki upravni organi u pojedinim mjestima katkada i
suzbijali sovmisticke ispadc ustaskih pojedinaca i gru-p- a.
Ovu su okolnost ustasc kasnije (za t. zv. NDH) ost-r- o
zamjcrali banu dm. Subasicu.
Ali usprkos tome ipak je poznata i Cinjenica, da su
so potkraj 1910. te pocetkom 1941., ba§ iz vrhova tada-nj- c
Banovine Hrvatske, nerijetko i sve glasnijc cult gla-sov- i,
kako jc sporazum Cvctkovic-Mace- k samo jedna
prclazna etapa u akciji oko okupljanja hrvatskih zoma-Ij- a,
da jo ovo tek privrcmeni ugovor, iza kojcga trcba da
dodje do "polpune samostalnosti drzave Hrvatske". Za-fst- a
je te§ko odrcditi ovdjo ostru granicu izmedju tak-vih
izjava iz vodstva HSS (za Banovine Hrvatske) i ta-dan- je
proustaske akcijc da dodje do osnutka "Nezavis-n- o
drzave Hrvatske". Bilo je poznato, da i u redovima
vrhova Banovino Hrvatske ima ljudi, koji izjavljuju ka-ko
trcba doci cak i do — odcjcpljcnja Hrvatske od Ju-goslavi-je.
U ovakvom, malo skrivanom separatistiCkom
duhu pisala jc sva tadanja velikohrvatski orijentirana
zagrcbacka stampa i to nijo bilo bcz izvjesnih direktiva
iz vodstva HSS-- a . . .
Medjutim, trcba ukazati na jo§ jednu cinjenieu —
naimo na ono, sto pi§e Mussolinijcv ministar vanjskih
poslova grof Galcazzo Ciano u svom "Dncvniku" o na-vodn- oj
akciji Vladimira Maccka (1939. godine) da so
Hrvatska odeijepi od Jugoslavije i dobivsi "nczavisnost",
dodje u polozaj talijanskog protcktorata, sli6nog tada§-nj- oj
Albaniji.
(Nastavit 6c so)
P o g 1 c d i i m i S 1 j c
0 JUKIC
Pod ovim naslovom u "Hr-vateko- m Glasu" od 26 decem-bi- a
1960. objavljen je dopis Hi—
J0 Jukida, poznatog nepniate-IJ- a
svega poStenog i radnog
naroda Jukid "znade" Sto se
dogadja u svakoj zemlji i Sto
c bitl u budues. On ne mo2e
da epava od bnge Sta ce biti
sa Zapadnom Njemakom, a
ncpose sa Berlinom. Jukic od
redjuje Sto velike sile trebaju
ufiniti ako hooe da uniSte Sov-iet
© i druge soajalisticke zem-jl- e.
Uporno stoji za to da Za-pad- na
Njemadka treba dobiti
atomtko oruije, inaoe nema po-bj- dt na Zapadu. On preporu-б- а
atom kao jedino sredstvo da
we uniiti Istok. Uvjeren je da
rodiacija nece na Zapad, samo
na Istok.
Jukid se stavio u pozu savjet-nik- a
novom ameridkom pred-sjednik- u
Kennedyu i kaze kako
£e popuitanje pred Sovjetima
biti opasno za zapadni svijet.
Jukl krivi Republikansku
stranku Sto ni)e ujedinila sve
Miroljubiva
p 1 6 V .
3)
Ora rezolucija oetala Je na pa-pir- u. Sve driave teuzev Sov. Save-a- a, I dalje su sniiavale uvoz i kri-a- a
e postajala tve dublja. l'J33 u
odajnini tenacima, vlade su se m-Мл- о u Lomtonu na "Setkoj Kko-лонжк- ој
i Jlonetarnoj Koneferen-ciji- ". .Mekim Litivinov je rekao da
ovjVtfka vUda moie poceti odmah м icvotom metala, iniinjeriJcih
mat#riala, gume i robe firoke po-troS- nte raxliitih vnta u vrednoti
od hiljada miliona dolara, ako joj м odobri krcilit. 1'onuda nije prim-ljn- a.
01 1927 do 1934 SovjeUka vlada
UsiiiMla je aktivnog ue?ea u na-crtni- m 1вмч1апј1та, prvo u 1'ri-pweui- oj komiriji za raioruianje
aa ediMni u 2nevi, a pole i u
amoj "Konferenciji za razoruia-jeM- .
koja je zasedala sa prekkli-m- a od 1932-193- 4. SovjtAa vlada je prvo prlla-gal- a
ofwte i potpuno razorucanje u reku od jfodinu dana, a kad je taj
pfctHog bio odbijen, ona pmilaie
rmotaanjoednjfeeiinrai oRruoidainnej.e Ozvai p5r0o%dloeui .
Mltli au na odobravanje najiirih
narodiiih nlojeva po relom tveUi
all au aveJc-ln- o 198 aevjeiaka bidlieoltHiaiejiejnai. Uutijmulau ia
amrWti predion za manjenje
RlavnoK naoruianja za jednu tre--
n j a
V ZEL1 RAT I
sile Zapada i Sto je popuStala
na mnogo mjesta Sovjetima
TjeSi se da Kennedy neee popu-Sta- ti
l da ce braniti kapitalisti-ck- i
svijet ne samo pregovorima
vec l atomskim i raketnim oru£-je- m.
lukic najvecu brigu vodi o
NATO i predlaze: "Kao najve-6- a
potreba a obrani jest nao-rufa- ti
NATO atomskim i nu-klearn- im
oruijem da se ocuva
zapadna demokracija koja bi
mogla sa ovako naoruianom
organizacijom proiiriti na istoc-n- e
zemlje i osloboditi ih od cr-veni-h".
Iako Jukic znade dobro za
razornu snagu atomske bombe,
on govori Zapadu da ne ce
imati Stete od atoma, vec samo
njegovi neprijatelji. Jukic maie
odi radnim ljudima. Po njego-vo- m
izlaganju proizlazi da sva-k- i
onaj koji voli Zapadu imat
ce kod sebe nekakvo cudo ko-je
ce ga spasiti od atomskih
bomba i drugog otrova, a davit
ce samo one koji vole slobodu
koegzistencija
G . V E S Л
cinu, ali i ovog puta predlog je od-bije- n od strane velikih sila medju
kojima je bila i Amerika, koja je
ranije davala taj ieti predloff. Isto-vreme- no Sov. Savez je upotreblja-va- o
i druge metode da pokaie kako
su mirni odnosi a kapiUlistifkim
driavama moguci i mogu se posti-c- l
Izmedju 1925 i 1932 Sov. Sa-vez
je potpieao devet paktova o
nenapadanju sa rainim eusedima.
Sa dolaskom Hitlera na vlast svetki mir je bivao eve vife u-groi- en
i Ktrebno je bilo vile na-po- ra da se ocuva. 19.14 Sov. Savez
jo ponudio l'oljkoj i Xjemackoj "Ilalticki pakt". koji je garantovao
celinu i nezavisnoat baltikih dria-v- a. Kada je ponuda bila odbijena,
Sov. Savez je preiwrueio" letoni
Lokarno l"akt", koji bi garantovao
uzajamnu pomoc u slufaju napada bilo s koje strane. Njej?a su trebali
pptpieati Sov. Savez. Nemaeka,
Evrope kao i sve balticke driave.
Mnoei u м iurovBmli tin V,nui.
Jku. a ona nije htela da potpifc.
. . . U oktobru 1937, na zajedni-e- ki predlog Kngleeke. Frawuske
cija u Ligi Nacija koja je poziva- -
sve nriave koj lew mir da sa- - radklHl na svim nnlltmo r-n- .Ii пЛи.
vanja iatog, proglasujuci rat kao
nedozvoljeno i nezakonito sred- -
ST A TRA2I AFRIKA
"Africki kontinent nije protiv Zapada. On nije ni
protiv Sjedinjenih Americkih Drzava ni protiv Sovjet-sko- g Saveza. Afrika nije ni protiv koga. Ona trazi od
svih sila da priznaju njena prva. Ako one odgovore na
nas apel za slobodom, jednakoscu i bratstvom, medju-narod- ni mir bit ce spasen. Ako se nas apel prihvati usko-r- o
se vise nece govoriti ni o bjelcima ni crncima, vec o
gradjanima covecanstva . . .
— Patris Lumumba
Uloga UN u Kongiii "sredstvo za ponovno
kolonijalno osvajanje i aktivnosl imperijalista"
Izjava gvinejskoff predsjednika
Scku Tine
Prodsjcdnik Republike
Gvinejo Soku Ture u izjavi
listu "Politika" kaze:
"Bazvoj situacije u Kon-g- u otkrio je dominirajuce
snage koje deluju u Organi
zaciji UN. No postujuci Po-vclj- u
i ne postujuci odluke
Savcta bezbednosti, OUN
posluzila jo u Kongu kao
instrument za ponovno kolo-nijalno
osvajanje i aktivnost
imperijalista. Uslcd aktivno--
sti, ili ncaktivnosti prodsta-vnik- a
UN, Kongo se nalazi
danas prisilno otcepljcn od
sveta. Njcgova nczavisnost
jo konfiskovana, a volja na-roda
potpuno zapostavljena.
Ako je danasnja situacija u
Kongu пагобИо teska zato
sto se vodi borba koja prela-z- i
kongoansko okviro, ona
jo omogucila da se osujeto
sve one тгабпе snage 5ija je
odrcdjena namera da za se-b- o
osiguraju politicku i eko-noms- ku
kontrolu nad ovim
dclom Afrike. Slulali smo u
vi§e navrata umirujuco iz-ja- vc
koje su u stvari sakriva-l- o
pravc namcrc onih koji
sada pokusavaju da so doko-paj- u
politi6ke i ckonomske
kontrole u Kongu. Uprko?
i soajalizam Zar Jukic ozbiljno
misli da 6e u slucaju upotrebe
toga oruzja on ostati nepovre-dje- n'
Zar smatra da je dejstvo
atoma samo protiv Istoka? Zar
misll, da ameri6ki narod ne mi-sli
na posljedice atoma i da mu
nisu poznate strahote "male"
bombe u Japanu Sve to znade
Jukic, i kad bi se to moglo (da
se ne boje za svoju kozu) ame-rid- kl
kapitalisti i пјетаШ na-cis- ti
bi to davno ucinili.
Jukic lije krokodilske suze Sto
su Amerikancl dozvolili da ih
Sovjeti preteku u misilama i
raketama i preporuca da novi
predsjednik ulo2i sve sile na
proizvodnju raketa — kako bl
Amerika bila na prvom mjestu,
a ne Sovjeti. On бак preporu-ca
da Kennedy poveca izdatke
za naoruianje, jer ce dodi do
zaoStrenja izmedju Amerike i
Sovjeta.
Jukic zeli rat i propast cije-lo- g
svijeta, a ne mir i blago-stan- je
koje nosi srecu i bolji
zlvot covjecanetvu.
stvo u resavanju problema. Da, ali
u to vreme vec je besnoo civilni rat
u Spaniji i N'emafko-Italijansk- a in-vazi- ja na Spansku republiku
(193G-39- ); u to vreme uzaludno mi
Kinezi apelovali za pornod protiv
japanske invazije (1937-41- ); u to
vreme Hitler osvaja bez Wijeg
protivljenja AustTiju, Cehoslova-бк- и i Dansku (1938-39- ) a Musolini
Albaniju (1939) i sa tim se objaS-njav- a bar donekle, za5to ova dek-laracl- ja naMa politike mira nije
mogla da se prenese na prakticne
ugovorc. Zapadne sile gledale su
u to vreme da "lokalizuju agresiju"
t da usmere faSisticke drzave na
Sovjetski Savez. . . . ZaSto se Sov. Savez zalaie za
mir i za ocuvanje rnrra u svetu?
Ostavljajui cinjenieu da tamo ne-ma
kapitalista kojima bi rat donco
ogromne profite, po strani mi mo-ra- mo poteetiti se da je strana in-terven-cija
i gradjanski rat od 1917
do 1920 donela sovjetakom narodu,
pore! ofrromnog unistenja materi-jalni- h
dobara, cifru od milion i
360.000 mrtvih I preko tri miliona
ranjenih. Ovde se ne rafana broj
od cetiri milijona mrtvih i deset
milijona ranjenih u ratu 1 1914-191- 7.
Za vreme drueotr i treceir reto- -
godi.injeg plana (19S3-40- ), kada
je naciitifka opasnost d obi Jala sve
jawn'ji karakter a potatrek od
strane Zapada eve тЛ, Sovjeti su
moral! vwH deo ivog budieta tro-H- tl na odbranu. U drugom swt-sko- m ratu oko deset miliona sov- jetskih gradfona izgubilo je Jivote
a jedna trecina cclokuriHg nacio-nalno- g dobra bila je uniitena! Iza-5av- .i It rata kao sila pobednlca
ponovljenih nasilja mi no su-mlja- mo da interesi kongoan-sko- g naroda копабпо nece
pobjediti. Potpuno je jasno
da sto se vise bu'de ispolja-va- o
prezir prema njemn to
ce vi§e pojacavati njegovu
odlucnost za oslobodjenjcm.
Uostalom, sadasnja situacija
u Kongu je vrlo poucna ne
samo za Kongo vcc i za sve
narode nczavisne Afrike."
PROPAST SVIJETA
Scku Turc je dalje izjavio
da ce "borba afriSkih naro-da
biti jaca i svo odlucnija.
Pojava nookolonijalizma co
ncsumnjivo izazvati rcakci-j- u
medju narodima koja co
sigurno uticati na karakter
i prirodu afri£ke nezavisno-sti- .
U Africi ostaju jos vrlo
vazni problemi koji uslovlja-vaj- u
solidami razvitak njp-ni- h
naroda. Postoji rat u Al-zir- u,
situacija u Kongu, teri-tori- je
pod portugalskom do-minacijo-m,
i veoma va?.no
pitanje Juzne Afrike. Mis-li- m
da ce zajedni£ki stav nc-zavis- nih
afriSkih drzava o-mogu- citi rcsavanje ovih go-luc- ih
problcma. Ukoliko so
Afrika brze oslobadja od
svih ovakvih protivurc2nosti.
br2e ce so moci intcgrirati u
medjunarodnu zajednicu."
Jukid nastavlja: "Dinamicna
атепбка politika dade Ken-ned- yu
mogucnost da uevrsti
Atlantski pakt u obrambenu
snagu koja do sada nije pos-tajala- ".
Jukic piSe da se vec
vrie veliki napori, da se Zapad
u6vrsti u obrambenu snagu
protiv Istoka. U srediStu toga
pokazalo se izmirenje izmedju
Njemacke i Engleske, jer Mac-mill- an
je zakljuiio da se ne
mofe dodi do sporazuma sa
Hruicovim 1 zato se pnblisSio
Adenaueru, gdje su se suglasi-l- i
za buducnost Evrope. Mac-mill- an
i Adenauer pristali su
na zahtjeve DeGaulle-- a i sada
se mofe reorganizirati NATO i
tada de biti opravdani interesi
AUanskog pakta.
Jukid znade Sto misli De-Gaul- le,
Macmillan, Adenauer,
Kennedy i po njegovom shva-danj-u
oni de se sporazumiti i
ucinitl sve Sto bude potrebno,
da be svijet dovede u ratnu ka-tastro-fu.
Da li to hode ameri-(Nastav- ak na str. 4)
Sovjetski Savez je morao svoj pn--i
novi petcgodiinji plan da usmeri
Iskljucivo na rekonstmkciju gra-dov- a, sela i dobara uniStenih u
ratu.
Posleratna spoljna trgovina Sov. Saeza nailazila je na mnoge po-teSk- oe, kao Ito Je svima poznato.
Medjuttm, do 1953 spoljna trgovina
dostigla Je godi5nju cifru od 23 ml-liar- de rubalja, a do kraja 1933,
Sov Savez je trgovao sa 62 zemlje
od kojih su 41 kapitalistifcke 3 po- red sveg nastojanja Amerike da
trgovinu sa Sov. Savezom svede
na nulu.
Znacajno ie SDomenutI da le u- - poredo sa borbom za oTu-an]- e mira
u Sovjetskom Savezu usvojen za-ko- n koji najetroiije kalnjava rat-nu
propaganda kao kriminalno de-l- o protiv covecanstva, pod imenom
"Zakon o zaltiti mira", 12 marta
1951 god.
Saradnja izmedju driava sa raz-liiti- m socijalnim uredjenjima u
borbi protiv fasixma, odnosno, iz-medju
Sov. Saveza I zapadnih sila,
svima je poznata. Mnogi burioaski
politieari u mnogo navrata govorili
su u prilog Sov Saveza. Posleratna
роиика zapaonin sua iimenila ie
svoj kurs i uzela kura vodjenja
hladnog rata, koji bi. no mi.Mieniu
mnogih, trebao dovesti cove£an-stv- o
u tre5i svetski rat Kome nisu
poznati raznovrsnl vojni paktovi
inspirisani od strane Amerike; ko-me
nhwi poznate Dullesove pretnje
atomaktm i hklrogensklm bom-bama- ? j
Potpis Jitave serije ugovora u
Zenevi. koje su reiile probleme u
Indokini I zakljucile primirje podi-ga- o
je nadu covecanstvu u mirnu
Pozajmljcna rcporlaza
PRVO
339 je broj. koji nije upu-In- o spominjati pred napctim
uSima Francovih policajaca.
Toliko je, naime, svecenika
iz baskijske oblasti prije ne-koli- ko mjesoci potpisalo pis-m- o biskupima u San Sebas-tian- u, Bilbau, Papmloni i Vi-torij- i, fcjja jo kopija upucc-n- a
i papi u Rim. Ovih se da-n- a
ponovno o tome pismu
mnogo govori, jer ono ima
svoj nastavak. Pojavilo so
novo pismo sa 1G.000 potpi- -
st.i.amv!.i ,;Afjeiruainbnaiisakijsлkihciskvveuce l Franca sve ozbiljniji aspekt
Prvo pismo sa 339 potpisa
veoma je znacajno. Prijp
svega zato jer se jo diglo to-liko
svecenika koji odlu6no
csu'djuju odnos crkve prema
Francu, apsolutnu odanost i
punu podrsku nepopular-nom- ,
okrutnom rezimu. Bi-lo
je i ranije svecenika, po- jedinaca i malih grupa (spo-minja- li
su se 6ak i neki bis-kup- i), koji su izrazavali svo-i- e
nezadovoljstvo. No, ovo
jo bio prvi masovni, demon-strativ- ni
istup. Nastao jc
kao odraz stanja koje za- -
brinjava sveccnike u izrav-no- m kontaktu s narodom.
Svecenici ncposredno vide o-faj- no ckonomsko stanje, vi-de
i posljedice politiikog
nasilja, pa i o tome u svom
pismu govore, ali zabrinu-tos- t
je prije svega crkvenog
ili, religijskog, bolje rcci
profesionalnog karaktera.
Secenici, koji potpisuju pi-smo,
zele upozoriti biskupe i
papu, da je krajnjo vrije-me
promijeniti stav, jer ce
ina6e nastati za crkvu ncpo-pravljiv- a katastrofa. Ne sa-mo
da ce se jednog dana.
kad Franco padnc, bijes na-roda
okrenuti i prema crkvi,
koja ga podupirc, ncgo i
lez toga crkva gubi, vcc sa-da,
jer joj narod listom ok-ic- co ledja i crkve su sve
praznije i praznije. To je,
daklo, i upozorenje. Nesto
se spasiti dade ako narod o-sj- eti da crkva dizo ruku od
Franca.
Biskupi su bili revoltirani.
Oni su 0. jula I960, pozvali
sveccnike, potpisnikc pisma,
da so "vi5o niposto no mije-saj- u
u stvari koje nisu 6isto
pastirska misija", ako no ze
le da "padnu u manevre s
niskim politickim ciljovima",
a izrecena jo i prijetnja da
co biti suspendirani "a divi-nis- ". Bilo je sveccnicima po-rucen- o, da "spanjolska dr-zava
i katolicka crkva pred-stavija- ju sveto jedinstvo do- -
Zapadnonjemafki general
Heussinger (Hojzinger) ,o po-st- ao
predsjednik vojnoa komi-tet- a
stalnog savjeta NATO u
Washington. On je bio general
i u Hitlerovoj vojsci.
SSSR je Bugarskoj odobrio
novi zajam u iznosu od 650 ml-liju- na
rubalja za financiranje
izgradnje industrijskih poduze-6a- .
Na Asuanskoj brani u
Egiptu sada radi 330 sovjetskih
i 265 arapskih Inzinjera i 3 000
arapskih radnika.
KP Svedske je objavila no--
koegzistenciju. Istina, bilo je i ima
ljudi I novina koji govore i piJu
da Je mirna koegzistencija presto
"komunistiSka linija". Interesant-n- o
je da sve burioaske novine, u-kol- iko
i zagovaraju mirnu koegzis-tenciju,
.prcutkuju i zataskavaju
da je politika na bazi nacela mime
koegzistencije ielja, teinja i ez-n- ja
irokih narodnih masa iirom
sveta. Oni prosto ne mogu i nee
da se nauce da piSu i govore o
osecajima i ielji naroda!
Xa bazi cega se zasnivaju razno-lik- e
sumnje u mirno postanje dva
razlicita sistema?
Mi svi znamo da narodi Sov. Sa-veza,
narodi zemalja narotlne de-mokrat-lje
i narodi X.R. Kine ima- -
ju dovoljno razloga da sumnjaju u
kkrenost driavnika i vodja zapad-nih
demokratija. Zar nije istina da
su ovi naTodi okruieni sa svih stra-na
vojnim bazama, koje su stvore-n- e bai u svrhu napada na ove na- rode? Zar nije tacno da su razne burioake driave sklopile razno-lik- e
vojne ugovore i saveee u cilju
napada na ove narode i zar nije
sam Churchill prtznao da je on jos
za vreme rata davao instrukcije
nekim ceneralima da euvaw hit- -
lerovsko oniije i vojsku za napad
na Sov. Save? A, Ma mogu da
misle i da kaiu narodi u sociialis- - dtiaftoJemamtearbWorkui SkeadnatAojjduobnraioptnlrimav-cn-i,i
btxliet od kojeg ce se placati
Ipijunima i diverzantima isa ta-kozva- ne gvoadene zavese? 1 zar
malo takvih neprijateljskih ak-cija
bilo do danas?. Na osnovu cetra .tk.z. zanadne
demokratije sumnjaju u Sov. Sa
vez 7
339, A SAO
movine". Interveniiao je
papinski nuncije Antoniutti
r.azvavsi oasknsko sveccni
ke "sinovima koji se ne po-na§aj- u dostojno".
No, ona skupina od 339
baskijskih svecenika nije so
povukla unato6 upozorenji-m- a
i prijetnjama. Naprotiv!
Ovih je dana biskupima, ka
ko rckosmo, predano drugo,
mnogo vece i mnogo tczo pi
smo, na kojem ima 1G.00O
potpisa, i to 10.000 iz pro- -
vincuc Uiskaja, a j.UUU iz
Г rrovincije Guipuzcoa. Jasno
je, tamo nema toliko svece
nika. Tu su, pored nekoliko
stotina sveccnickih potpisa,
potipisi takozvanih "prakti
Cnih vjcrnika", onih koji su
cdani crkvi. Tim se pismom
trazi od biskupa da objavc
ono po6etno sa 339 sveccnic-kih
potpisa, pa neka javnost
vidi u бети je stvar, neka
svijet ocijeni ima li u torn pi-rm- u
necega §to "moze da i-r- aa te§kih reperkusija po
crkvu" i ima li tu "neispra-vni- h opsenacija", kako su
biskupi aludirali u onim svo-jim
prijetnjama i opomena-ma- .
Na to je vec reagirao bis-ku- p
u San Sebastianu. Font
y Andrcus komunikeom ko-ji
je na prvim stranama u
vidnom okviru objavila cita-v- a Francova stampa. Biskup
nakako ne spominjo sto se
dogndilo, ne kaze da je pri-mi- o
pismo sa 1G.000 potpisa,
ncgo ponovno postupa kao
i ranije, pa strogo opominje
sveccnike koji su angazirani
u sumnjivim akcijama da im
prijeti "ipso facto" suspen-zij- a "a divinis", §to zna6i
da co im biti uskraceno pra-v- o drzati mise i dijcliti sak-lament- c,
sto bi ih, logiSki,
moglo izru6iti p r o g o n u
Francove policijc.
Ovaj jc dogadjaj ponov-no
izazvao 6ak i jedan dio
katolicke Stampe u Spanjol-sko- j.
Pitanje je sad hoce li
nuncije Antoniutti ponovno
istupiti i staviti svoj apostol-sk- i
autoritet iza baskijskih
biskupa, koji ignoriranjem
pobuno na tcrenu i prijetnja
ma opet manifestiraju svoju
privrzenost Francu. Stvar je
svo dolikatnija i za Vatikan.
Doduse, nedavno jo rim-sk- i
"Osservatore Romano"
opet ucinio nc§to u prilog
Franca, objavivsi clanak u
kojem upozorava na "komu-nisti£k- u
opasnost" u Spa-njolsk- oj, citirajuci navodno
pismo "ibcrskim drugovi-ma- "
od strane Komunisticke
v program Ova partija ima
2C0 000 61anova
Madjarska je odobnla Kubi
kredit od 15 mihjuna dolara,
koji de biti upotrebljen za na-bav- ku
tvornidkih uredjaja i po-stroje- nja
u Madjarskoj.
Posljednjih dana odigralo
se niz krvavih sukoba na gra-nl- ci
Somalije i Etiopije. Poginu-l- o
je oko 140 ljudi, od toga 120
Somalaca i 20 etiopskih vojni-k- a.
U Sovj. Savezu je izgra-dje- n
jedan od najvedih plino- -
voda, koji povezuje bogata na- -
"Itusi vcruju da je komunizanl
u svetu neizician", "Uusi veruju
da je komunisticko uredjenje bolje
od kapitalistickog" — fuju se gla-so- vi
sa raznih strana. .Medjutim,
nisu samo Rusi koji veruju da je
komunizam neizbeian. Socijalisticki
pokret u svim zemljama veruje u
to. To Je bilo prvi put objavljeno u
"Komunistickom Manifeetu" 1848
a posle stalno ponavljano u mno-gobrojni- m
Jlancima, broJurama i
manifestima u svim zemljama gde
postoji radnicki pokret. William
Morris pisao je o tome u knjizi "Na-d- e civintac}en. 1888 on je pisao da
je "komunizam prosto neophodan
razvol socijalizma", a 1893 pisao je: "Komunizam je ustvari dopu-njen- je socijalizmu". Iste godine i
Robert Blatchford pisao je slieno
tome a i jedan i drugi bili su 'H- - stokrvni rnglezi". T danas u svim
zemljama postoji veliki broj ljudi
koji veruju da je socijalisam a za-ti- m komunizam ne samo moguc
nefro i neitbeian, ali ima i Ijwli ko-ji
veruju da kapitalizma neee nika-d- a netati. N'eki veruju da je in-stin- kt za privatno vlasnistvo pri-rol- no usadjen u coveku i da se lo--
л-еч-
?ја priroda ne moie ismenuti te
prema tome kapitalistifki ststem ce ostati na vjeki vjekov. Iluduci da
ove teze nisu mnogo uverljive it
njih че izvlafl krilatica da Rusi ve
ruju da je njihova duinott prisiliti
dreg" narode da prime socijalisam.
N'iko ovo jo nije mogao potvrditi
tinjenicania iako je, kao Ho svi
znamo, bilo ratova usmerenih da
sntfe socijalisam u Sov. Savotu.
20 aprila 1918 Lenjin je rekao:
"Rus, koji je uTtio u glavu, utima-ju- 5i rusku snagu kao opravdanje.
16.000
i' partije. To je pismo, medju- - tim, bilo apokrifno, to jest
iaisuikat napravljen u Mad-iid- u
i mozda svijesna pod-val- a vatikanskom organu.
АЦ bas zato jer jo i taj or-gan
to pismo citirao, potvr-div- si time indircktno njego-v- u "autcnticnost", Francova
je policija imala vise oprav-danj- a
za racijo, a madrids-k-a stampa za kampanju, pa
i za napade na katolicku Ije-vic- u
u zemlji i u inozemstvu,
osobito u Francuskoj, koja
je optuzena da svojim sta-vo- m podupirc komunizam.
Iako se ono sto se zbiva u baskijskim biskupijama na-sto- ji prikazati kao neki "fc-nome- n"
u vezi sa spccifi6-ni- m baskijskim separatiz-mom- , daklo kao ne tipi6no
za citavu Spanjolsku i no ve-ci- h
i ozbiljnih razmjera, u
fpanjolskoj je u svo ociti-je- m razvoju izvjcsno raslo-javan- jo ili rastakanje kato-liko- g fronta. Postojo бак i
dvije ilegalne, ali vcc prilic-n- o
uocljivc katoltekc ili do-mokrscan- ske opoziciono
stranke, jedna lijeva. a dru-g- a desna, cijepa se Katolic-ka
akcija, te postoji prili£no
definiran front omladino
Katoli6ke akcije, koji se od-no- si renitcntno prema crk-ven- oj hijorarhiji. To nijo ne- ki "baskijski fenomen", no-g- o ima toga po citavoj zem-lji,
a osobito u Kataloniji.
U Barceloni pred par mjc
scci policija jo rasprSila cr-kvo- nu manifestaciju samo
zato jer je omladinska Kato-licka
akcija organizirala
pjcvanje "El canto de la So-nycr- a"
na katalonskom jc-zik- u,
u znak protesta protiv
I'rancovog nasilnog rezima
u Kataloniji. Bilo jc mnogo
hapspnja i mucenjn mladih
katolika na policiji, pa je ta-da
doSlo do zestokih proto-ftni- h demonstracija vjcrnika
pred barcelonskom nadbis-Hipijo- m. sto je imalo zna6iti
da se crkvenu hijerarhiju
povezujo s Francovom poli-cijo- m. Prilikom proslih tje-lovsk- ih svecanosti bilo jp po
svim crkvama Barcelono
plakata s jednom rcc"cnicom
papo Ivana XXIII. protiv re-zima
nasilja i opresije. To
rije6i nijo papa izrokao mis-lc- ci
na Spanjolsku, ali su u-pra- vo odgovarale stanju u
Spanjolskoj i iskoristeno.
Radi se o proccsu na koj'
osobito baskijski svecenici
skrocu paznju svjetsko jav-nos- ti.
I. M.
lazista phna u centralnom Uz
bekistanu з Taskentom u istoc-no- m
dijeiu ove savezne repub-like
Ukupna duJina plinovoda
koji ide od Dzarkaka pa preko
Buhare i Samarkanda do TaS
kenta iznosi 767 kilometara.
U NR. Kini proSle godine
napravljeno je 180 umjetnidkih
fllmova. U filmskoj industriji
Kine uposleno je 60 000 oeoba.
Proizvodnja delika u Sjed.
Driavama je pala na najniii
nivo u posljednjih 20 godina.
Zastoj u proizvodnji auto
mobila telko je pogodio angle-s- ki
grad Conventry sa 300.000
stanovnika, Nfki radnic} su ot-puSte- ni, a 37 000 drugih rado
samo po nekoliko dana.
Mrs Elenor Roosevelt je iz
javila u Toronto da je slgurna
da de dodi do sastanka Izme-dju
Kennedya i Hru5ova.
Izmedju SSSR--a i Velike
Britanije potpisan Je lO-godif- eJi
ugovor o kulturnoj suradnji.
Indonezija je narudlla u
Kanadi 4 milijuna dolara vrl
jednosti moiinerije za industrl-j- u
nafte.
Kina j odobdkr xajam
Burmi u iznosi od 85 milijuna
dolara.
РгоДе godine todiahsH&e
zemlje su protivtrt 112,500.000
tona celika prema 101,740.000
tona u 1959.
da podigne pitanje abaeivaaje in-ternacion-alnog
imperijaliama bio
noiekciovperigokvoojriiliie dpaoisnud ipoo".aloKvandea tes-a ze sa kapitalistttktm driavama
jzenakoddgaovokroimo:uni"sПamа boi paitaa,vilLi enejvine unapred kao sigurno bilo M mo-g- ue teiili skaamoproenudraedtjleanjsumoceokbgecaMliiritlai
lnsuaidkoassdntiaa"g.naem(2da1MstnaigomoveaemmRofeaaatriajek1.a9v30AM)H. epmeni (atait ce se)
UKISATKO IZ SVIJETA