Jedinstvo, June 16, 1961

              5TRANA 2
S3
I!
mi
5
a
m
M
Uam
am
a'
SiiBi
tiaa
it
D o pi s i z
t ffcini-w-v
I
VaiK-ouwr- . Г Г — Ri-bars-ka
uniia sako godine
izabere odbor, koji ce pre-govar- ati
sa kompanijama o
o cijoni ribo.
Na 21. aprila unija jo o-dr2- ala
konfcrcnciju na ko-j-oj
su bila zastupana 21 u-nij- ska
lokala i imlijska rl-bars- ka
organizacija. Konfc-rencij- a
jo trajala dva dana.
DoSlo so do jednoglasnog
zakljufka da se trafci .10 cc-n- ti
po funti (lb) za socka-ye,
30 centi za cohoo, 15 co-nt- i
za pinks, 1G conti za
chums, 30 centi za crvcni
spring i 30 conti za bijeli
spring; da se trazi zdravst-vcn- o
osiguranje u koje bi
kom. pladale polovicu, a '-b- ar!
polovicu; plan za pcn-zij- u
; za welfare fond 10 co-nti
po kesu ribe. U oval
fond kompanije su do sada
placale samo 5 centi po ke-su
ribe. Iz ovog fonda pla-cal- o
se baStinicima ribara
koji pogine ili umre. JoS se
trafcilo da kompanijo plate
za neki fond na mrelama.
To su i odobrilo, a drugo nl-It- a.
Po zakljudku konferenci-j- e
04lmah se je javilo kom-panijama
Sto trazimo i da
mo mi gotovi za pregovara-tf- .
Kompanijko udruienje
se oglusilo i nije odgovaralo
vile od mjesec dana. I kad
mo Se sastali s njima i po-- 1
cell pregovore, rekli su nam
dati proSlogodi&nju cijenu
a ta je : sockaye 32c. cohoc
22c, pinks lie i chums 9c.
Ovo je bila cijena u starom
ugovoru, ali u toku sezono
kompanije su podigle cijenu
ribl — to je dollo zbog kom-petlci- je
Sockaye su placale
po 2c vile po iuntu, u nekim
slaSejevima i po 6c i vise,
tako da je sockaye bio pro-li- e
godine placen 35c po
font!.
Za zdravstveno osigura- -
nje, plan za penziju. povili-c- u
welfare fonda, nece ni da
£uju. KaJu da im je Sao Sto
su neke stvari prvih godina
aevojili u ugovoru. Ali ntsu
oai niKta uevojili i potpisali
Ro su voljeli, nego Sto su bi-ll
prisilieni i so-lidarnoi- lcu ribara. U mjese-c-u
august u 19!8. ribari su i- -
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana obav- -
,
jestava clanove i prijatelje da je za distriklni piknik, koji ce
se odrzati u nedjelju 25, juna n Fruitlandu (kod Hamiltona)
iznajmljen bus za one koji nemaju drugih prevoznih sredslava.
Bus polazi sa Queen Street i Spadina Ave, (ispred ureda
istim
Vanco
borbenoWu
Ill ~ ~T
Jedinstva") tacno u 9,30
na
za je 2 - do
i
u v c r a
.asli na straik, kaila c ru
najviso bilo. Na strajku su
bili G sati. su bi-le
prisiljene da potpiSu ugo-vor- .
Ni onda do-b- re
volje nisu ali
morale su jer riba no бска,
ondn ode daljo.
Iznijecu samo cijenu so-ckaye
u 3 godine. 1958. god.
ribaru jo bilo placeno po
funti (lb) ribo 28c, a
su po
$35.19 centi case; 1959. rl-b- ar
jo primao 31c po funti,
a su
case po $'12.32; 19G0. godi-ne
ribar jo imao po funti
32c, a su proda-valo
case po $51.55. Kolika
je ovo razlika izmedju povi-5ic- c
plade ribaru 1 profita
!
kaie da jo gill-net- er
(Gillnct jo
mali brodid na kojem radi
samo jedan covjok), a Sei-ne- ri
da su koji
gledaju za zlato (Seiner jc
ribarski brod na kojem radi
7 ljudi).
Unijski odbor sastao se sa
vec tri puta.
Iz nasih nnroda
maia l'sGS iU--legaci- ja
sabora.
u kome su vecmu imali
(ljudi koje je po-drzav- ala
vlada) potpisala je nagodbu
prema kojoj Ilrvatska ulazi
u uniju s
Po torn ugovoru
Ilrvatska i ima-j- u
kralja iz di-nast- ije
Ilab?
Ilrvatska je na temelju
nagodbe zadrtala svoj s-д-b-or
s banom na celu, a uz
bane bili su koji
su hrvatsku vla-d- u.
Ban je ovisio o mad jar
skoj vladi. Imenovao ga je
kralj na prijedlog
vlade.
i Bijeka su
ai CIimMnistihairnir
Toronto
FMpire
Manager
r, oo per
AalhorUrd ts Secend 0м
£Ж% №£у ШРШ ЉШк ЊФ ФШЉ fi
podnef pa svi koji
putovati trebaju (loci vrijeme.
Naplata prevoz dolara po osobi mjesta pik-ni- ka
natrag,
ШОЕГППСВ1 171УИГП.1П
fifi-vrvv- vfif UNIJE KOMPANIJA
Kompanije
kompanije
potpisnlo,
kom-panijo
prodavalo
kompanije prodavalo
kompanijo
kompanija
SlacDonald. prodstavnik
kompanija
kapitalista
prosppktori
kompanijom
proJlosli
Tndo.sotog
Hnatskog
"ma-djaro- m"
budimpetanska
personalnu Ma-djarsko- m.
Madjarska
zajednidkog
burgovaca.
povjerenici
sadinjavali
predsjed-nik- a
madjarske
Jfediimurje
prije
&!RAS2.Q&{£r в et--, t.iv- -
Posh Miio doiH'kle do spora-um- a
a rad oko mre2e, a-- li
za cijenu ribo niSta, nia-k- ar
da je market za salmon
bolji neko ikad prije u his-tori- ji.
I 9. juna imali smo
saetanak sa kompanijama,
kazali su nam da nece povi-Si- ti
cijenu, a ako no potpiSo-m- o
ugovor do 18. juna, po
cijoni koju oni daju, nece
poceti raditi. Zna2i kompa-nijo
idu na Strajk.
Za dva dana mi so imamo
sastati sa odborom radnika
koji rado u kancrijama i o- -
dborom pakcra, poSto oni
vode pregovore sa istim ko-mpanijama,
a mi smo svi u
jednoj uniji, iako so ugovor
no potpiSc sa svakom kate-gorijo- m
radnika, onda jo--
dan ili dva ugovora no vri-jed- o.
ViSe smo ncgo sigurnl, da
6e so ribari, radnici u kanc-rijama
i pakcri drlati one
lozinkc: Nema ugovora, no
ma ribo.
Joso Oreskovic
c"lan pregovara-judo- g
odbora.
na trtiu'liu oog dokumenta
ostali pod Madjarima, a
Dalmacna je pripadala Au-stn- ji.
Svi vazniji privrcdni
resori — financije i saobra-ca- j
— potpuno su ovisili o
JIadjarima.
Udio hrvatskih poslauika
u budimpStanekom i bec-ko- m
parlamentu nije imao
ozbiljnijeg utjecaja. Ilrvat-ska
je zapravo bila ekonom-sk-i
porobljena.
Nagodba je izazvala veli-k- o
ogorienje u Hrvatskoj,
tako da je u Lici 1871. godi
ne izbjo omiani ustanak.
Driavna vlast je vojekom u-gu- ila
ustanak i pobila nje-gov- e
organizatore, mediu
njima i vodju pobunjenika,
Kvaternika.
Hrvatsko-madjars- ka nagodba
IIIIIMMMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIiniMMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIllllllllllllllllllllllllllllllllll
Ph'ihd erry Tedny and FrMey, In Srbe--
and Slovenian lanKuage. by ЈевЈаите
Company, 479 Queen Street Wert,
2B, Ontario, Canada; telephone
3-1- M2. Editor Stjepan ШоШ, Brf-no- "
Ivan Stimac. Subecriptio ratea:
year, USA and other countries %'M.
Mall, Pet Offfce Dept Ottawa,
s
,
,m
m a,
a.
a
a
.
,
a
maaaaa
a
U
misle
гrл i. s m a
Penticton, B. C. — Stova- -
na braco, prilo2cno Snljcm
8 dolara za moju godiSnju
obnovu, fond i kalcndar.
Sa mnogo poltovanja—
J. L.
Wclland, Ont. — Prijato- -
lji, u listu saljcm $G.OO za
novu godiSnju protplatu.
Novinu Snljitc na oznnecnu
adresu.
Bratski pozdrav —
P
Timmins, Ont. — Drugo-v- i,
galjom u listu cok od
$11.00, i to za obnovu S. K.
$0.00, a nas prctplatnik I. Z.
iz Porquis Juction dao jo u
fond "Jedinstva" $5.00.
Dmgarski pozdrav —
M. B.
USA. — Dragi drugovi,
ovo dolazim sa par drugars-ki- h
rijoci i namjerom da o-ba- vim
svoju radnicku duz-nos- t.
Evo vam u listu Saljcm
$10.00 za moju godiSnju
prctplatu, a ostalo u fond
naso istinsko radnicko novi-n- o _ "Jedinstva".
Do vidjenja na okru2nom
plkniku Saveza u JuZnom
Ontarht.
Mnogo drugarskih pozd-rav- a
svima drugovima u u-re- du.
Vai odani u borbi—
Starina N. K.
Zapadna Njema2ka. —
Morao sam dodi na Zapad
da bill upoznao ietinu.
Nastavite borbu koju vo-di- te
— borbu koja vodl ka
uspjelui.
SrdaSni pozdrav svima u
redakciji, kao i tttftteljl-ma- —
N. N. i
POTRAGA
Tralim Jura SraSica, koji
je otisao iz Toronta 195S.
jrodine ц Vancouver, B. C.
Poslije mi se nije javljao.
Molim bradu koji ditaju
"Jedinetvo", ako vide ovu
potragu, i ako koji Sto ma
de o njemu , da mi jave nje- -
govu adresu, na demu se u
napred zahvaljujem.
Moja adresa:
Mike Strucclj
233 Albany Ave.,
Toronto 4, Ontario.
PO STRANICAMA LISTOVA
Nepopravljivi Krnjevic
"Hrvatski Glas'' (12 iu-n- a)
nas obavostaa la je
dr. Juraj Krnjevic posjetio
Pariz. Tamo se sastao sa
"pristasama IISS" i odrzao
im predavanje o "DanaS-nje- m
polozaju hrvatskog
naroda". Sastanku je prisu-etvova- lo
"70 Hrvata", sku-p- a
s onima Sto su doSli iz
Belgije i Njemadke. Izlaga-nj- o
je zavrSio pozivom ise-ljeni- m
Hrvatima da "sojs-k- i
pomognu osloboditi Hr-vatsku
i uspostavu hrvat-sk- e
dr2ave".
Sa Krnjevidem je dopu-tova- o
Ilija Jukid, za koga
tvrde da nije za "hrvatsku
drlavu", nego za "federa-tivn- u
Jugoslaviju", pa je
netko od prisutnih Krnjevi-6- a
zapitao: "Kako mogu bi-- ti
skupa dr. Madek, dr. Kr-njev- id
i Ilija Jukid, kad ima-j- u
razlidite politidke nazo-re?-"
"HG" piSe da se "Kr-njevi- d
nije ni osvmuo na to,
odito naumjesno pitanje,
ved je istaknuo, da je HSS
pobjedila na izborima 1920.
godine na temelju progra-m- a
hrvatske suverene drza-v- e,
pa je nastavio: 'Na torn
programu ostali smo i stoji-m- o,
kako bi Sto prije Ilrva-tska
bila slobodna i samos-taln- a
i'dobila drSavno ure-ljen- je
demokratsko i slobo-dn- o
od klasnih borbi i suko- -
ba." rDakle. Krnjevic bode "hr-vatsku
diiavu", na "demo-kratski- m"
temoljima i "slo-bodn- u
od klasnih borbi i
sukoba". Dr2ava "slobodna
od klasnih borbi i sukoba"
KAKAV JE TO
U istom izvjcStaju iz Pa-riz- a
"Hrvatski Glas" pise
da jo "700 hrvatskih oko-nomis- ta
— svo sami komu-nist- a
na celu sa dr. Bikar-do-m
Langom, doccntom za-grcbac- kog
pravnog fakulte-ta- ",
uputilo memorandum
Saveznoj vladi u Beograd,
it komo su "izloone todka
po tocka mnogo krupne di-njeni-co,
kojo pokazuju na
koji jo nacin Ilrvatska pri-vred- no
iskoriStavana po ko-munistick-om
rozimu".
Jfole so vjerovati da jo
UfitaSko-fratarsk- a "Pan! I
ca" iz Chicaga je zadovolj-n- a
"protukomunistidkom
polltikom" Kcnncdyeve vla-de.
U broju od 7. juna "Da-nica- "
pozdravlja njezinu
morala hi hiti diaa bi-- z
klasa. a to jo socijalistidka
dr2ava. Izgleda kao da ie
Krnjevic postao socijalis-tom- .
Posto je Krnjevid cijeli
svoj iivot proveo u borbi
protiv socijalizma, to bi
znadilo veliko preobra-cenj- e.
Ali to je samo varka.
Nema te sile koja Krnjevida
moie pretvoriti u socijalis-t- u.
Nije on od toga patio
dak ni u vrijeme rata. "HG"
pi5e da je Krnjevidu bilo
postavljeno pitanje: "Da li
ste zvali ljude u partiza-ne?- "
A on je na to odgovo-ri-o:
"Nikada. Zatim je do-da- o:
Kralju Petru sam jo5
u prosincu (decembru)
1944. saopcio da on nije ov-laSt- en
predati vlast Titu i
time mu osigurati modjuna-rodn- o
priznanje zapadnog
svijeta". Dakle, dak u vrije-me
rata, kad je u pitanju
bila sudbina hrvatskog i
svih ostalih naroda Jugosla
vije. Krnjevic je bdio nad
starim poretkom, pa dak i
Karadjordjevidevom mo-narhijo- m.
Krnjevic voli da paradira
s proSloScu IISS i da se po-zi- va
na njezin originalni
program. Ali eve Sto vrijedi
u proSlosti te stranke pripa-d- a
Radicima. ZaSto Krnje-vic
ne govori o onomo Sto
pripada njemu i MaScku:
savezniStvo sa Cvetkovicem.
"banovina Ilrvatska", Troj-n- i
pak sa Hitlerovom Njo-madko- m,
izrucenje Hrvats-ke
ustaSama i njiliovim njo-madki- m
i talijanskim gospo-darim- a.
sabotaza oslobodi-lackc- 1
borbo itd?
MEMORANDUM?
takav memorandum upu-ce- n,
ali to nece biti samo
protest protiv "komunistic-ko-g
iskoriStavanja Hrvats-ke",
icgo protest protiv po-groS-no
okonomsko politike
opecnito. Poznato je da su
mjere koje je vlada provcla
pocetkom ove godine naiSIc
na oStru opoziciju svih pri-vredni- ka
Jugoslavije, koji
smatraju da su time ucinjo-- i
krupni ustupci svjetskom
kapitalizmu na Stctu razvit-k- a
domade industrijo i pri-vred- e.
Rezervisani aplauzi
odluku o "organiziraniu i
pomaganiu gorilskdi poth-vat- a
slobodnih vlada i bo-ra- ca
iz zemalja iza 2eljez-n- o
vojno odjeljenje za orga-niziranj- e
sabotaie, pobuna
Sta jc pNala nasa hlampn u proIosti
"POD BARJAK SLOVENSTVA ILI U TUDJE
JATO POD TUDJE KRILO"
"Srpski Glasnik" u broju od H, tanuara 19 1G. obja-vi- o
je dopis UoSka Jlilutinovica pod gomjim naslovom,
u komo je, izmedju ostalog, reccno :
"Izveeni nasi iseljenici veclnom naivni i dobrocudni
pedalbari nasedaju ovakoj propagandi (reakcionarnih
elemenata) i poveravaju ovim arhi-laiovi- ma dak vise
nego li svojoj rodjenoj deci ili roditeljima od kojih do-biva- ju
pisma, a koja prilidno kriju od svojib drugova,
jer se u tim pismima otvoreno pi§e i govori o domadim
zagranidnim izrodinia i zlikovcimg. Ali ipak. milom ili
silom, ima јоб jedan vrlo mali broj koji se jos uvek igra
imure, te nece da vidi svojim rodjenim odima u kakvo
se djavolje kolo uhvatio da igra, jer je valjda zabora-vi-o
staru poelovicu koja kaie : "Sa kim si, takvi si". Da-nes
nije viSe pitanje "dako hoce" ili "dako nece". Da-nes
i vrapci na strehi znaju da su svi Sloveni oslobodje-n- i
tudjinskog јагпга, kao i od domadih spahija Nem'a
vise te sile koja ce razbiti cvrsto povezano i tijedinjeno
Slovenstvo (Nas naglasak — "J"). Prvo ce pokleknuti
i pasti svi oni koji rade i koji builu radili protivit dana-snje- g
Slovenstva, nego Sto de nauditi i koliko jedan iver
svome rmlu i plemenu i svojoj velikoj slovenskoj poro-dici.- "
Napomena urednistval
ЦЈеро je nekad pl#flo Bo№o Slilutinovid. A gdje
je danae? Kako gleda sa slofii Slavena ?
Ludilo antikonumizma
"dlas Kanadskih Srba"
(8. juna) aplaudira Kenne-dyev- oj
ladi na zabrani Ko-mumsti-cke
partije Sjedinje-ni- h
Drzava (vidi vijest n
proslom broju "Jedinstva").
Odlukom Vrhovnog suda
"Komunistidka partija A-mer-ike
pretrpela je ozbi-lja- n
udarac" — kaze "Glae"
— "a slobodno druStvo . . .
dobilo je ne samo jasniju
prestavu, vec i jedno modno
oruzjc za borbu protiv ko-muni- sta,
to oruzje koje ne
izlazi iz okvira principa u
ime kojih Slobodni svet — i
njegova predvodnica — I
vodi borbu za oduvanje i a
napredjenje slobode".
Da li je to zaista "raodno
oruzje za borbu protiv ko
munizma"? Ima njih doeta
koji misle obratno (a me
dju takvim nalaze se i detiri
dlana ameridkog Vrhovnog
suda !) t.j. smatraju da Sje-dinje- ne
Driave slabe svoje
pozicije u borbi sa komuni-zmo- m. jer dime de istupati
pred narode svijeta kad po-ga- ze
principe na kojima jf
zasnovan njihov pojam slo-bode.
Tu vise niSta ne osta-j- e.
Ameridka demokracija
je potpuno gola.
Interesantno je da dak I
krajnje antikomunistidki list
Toronto Telegram povodom
odluke Vrhovnog suda o za
brani Komunistidke partije
piSo da se Sjedinjene Dria-v- e
"vradaju McCarlhyu" tj.
antikomunistidkoj histcriji i
divljanju od prije nokoliko
godina. Drugim rijedima, u
opasnosti su Sjedinjene Dr-iav- e
i ameridki narod a no
komunizam.
Dodatak :
Clan ameridkog Vrhov-nog
suda Hugo Black u tro
joj odluci (koju su podria-l- a
tri druga sudca) je ro-ka-o:
"The first banning of an
association because it advo-cates
hated ideas — wheth-er
that association be called
a political party or not —
marks a fateful moment in
the history of a freo count-ry.
That moment seems to
have arrived for this coun-try."
i gerilsko ratovanje a Soci-jalistidk- im
zemljaim. To so
nog zastora". All njezlno O
dusevljenjd kvari jedan Sf
bin.
Badi se o slijededem:
Kennedyeva vlada je doni-je- la
odluku da stvori poseb-odjeljen- je
zove Army's Spe-cial
Warfare Division. Za
Sefa ovog odjeljenja imeno-va-n
je general Ed. Lansdale,
a za njcgovog pomodnika bi-v- 3i
jugoslavenski kralj evskl
pukovnik Slavko Bjelajac,
koji je dobio din brigadnog
generala. "Danica" kale da
"kad je-- Bjelajac izabran za
suradnika generala Lans-dale,
onda je vjerojatno u
zeto u obzir njegovo tekust-v- o
u vezi s idealima i radom
Slihajlovida". "Danica" a-klju- duje
da Bjelajac kao
Mihajlovidev dovjek mora
bili veliki protivnik Hrvata,
Sto ju zabrinjava. Sve bi bi-lo
u redu kad bi umjetto
Bjelajca taj poloiaj driao
neki ustaiki "struenjak" it
proSlog rata.
Ovo je zaista zabrinjava-jud- i
dofadjaj. Ali ne tolikn
zbog imenovanja Bjelajca
(da nije on, bio bi netko
drugi). nego zbog odlnke
ameridke vlade da prlbjeg-n-e
takvim metodama a sms
tljeaarodnim odnosi&la. Ku-d- a
to vodi?