Nase Novine, July 25, 1985

              ZAPANOEVROPSKI SOCIJALISTI
PROTIV AMERlCKOG PLANA
"O RATU ZVEZDA" BRANT I ZOSPEN
J. ж ii_ji
Predsednik zapadnonemadkc Soci-jaldenwkrats- ke
party? i prvi sekretar
francuskih socijalista zalazu se za sa-radn- ju
Zapadne Evrope u mirnodop-sko- m
osvajanju kosmosa. — Osuda trke
u naomzanju u kosmosu. — Brant sa-ziv- a
konferenciju velikih zapadnoe-vropski- h
socijalistidkih partija o Rea-ganov- oj
inicijativi.
PARI Zapadnonemaeki soeijalde
mokrati l francuski socijahsti potvrdih mi
u Parizu punu medusobnu saglasnost u su
protstavljanju Reaganovom planu o tako
anoj strategijskoj odbrambenoj micija
t iv i u svomiru, a njihove partijo pruaju i
podr.sku francuskom planu 'Kuri'ka" o
('vrScoj tehnoloSkoj .saradnji emalja Za
padne Kvrope u mirnodopskom osvajanju
kosmosa
Iako laj. najvaniji deo zajt'dturki" lja
o koju su posit' svojih hitnih pariskih
га.govora objavili Willy Brant l Lionel
Zospen, ne mozc automatski osigurati ras
plot sadaSnje polemike sa SAD, u I'an.u
so (ianas uima kao nepobitan i akljuf?ak
da ovako jasno formulisan zajednitki stav
vladajuce parlije Francuske i tronutno
najjace polititke partije u SR Nemarkoj
ne moze ostati be, uticaja na stavove a
padnoevropskih vlada Rec je o boljoj sa
radnji u tehnoloskom razvoju unutar Za
[adne Evrope, a tu je ona dosad ulavnom
Г Ч-ЧЧНН-ЧЧНЧНЧН-4--
М-НМЧН
0.id iugolocnkih iseljenika i niiho
ih potonuka na SeienwameriCkom konti
nentu
Published every Wednesday h Yl'OO
SLAV CANADIAN Pl'IU.ISHhRS INC
I PSpadmaAe . l'oronto Ont M5V2I.I
Telt'fon 593-502- 5
RI Dk( IJSKI KOI I-XJIJ-I'm"
Vladislas
O'.kn (glawn i odgosorni urednik). Adela
Polanci lamenik glavnog i odgoCornog --r
urednika). Stiepan Miotic (drustveno poll- - +
licka pilana). IXimcl 'nudes (drus(ena pi
laria i knienost). Jclcrni Cjjvnm ;c(litera
tura 1 umetnost a detu). Pern Koaceie
("Ogledalo mladosti" 1 vesti i Detroita i
Windsora), ios'Ao MLidcnoic. Anka Noi-mc- .
Rudi (Ircgorat. Ло VukccK. .S'oia
Hcnng, Ji)sip Sulic
STALNI DOPISNICI Duian Putmk (Chi
cago), Margaret StarCevic (lis Angeles).
Hoo Spacek (New York), Frank Pudunc
(Vancouver). JoupStanic-StamosRu- u. Itali-a)- ,
Lepa reotanovic (Remaeheid, Zap Ne-macka- ).
Mira Strbac (Pan, r-rancu-ska)
SPhCIJALNI DOPISNICI Prot Vladimn
fomovclnaukaidrustvo). Prot Ivan Dolcnc
(Slovenska Koruska 1 kulturna publicisiika u
AmeriLi). Anton Kostclac ireportae i pnCe
i useljemckog mota)
DOPISNICI I Jl'CiOSl.AVIJI. I)r Mir- - 1
ko Магкоме. Luka Markmic, Petal Kurlic.
Milof'Kondic. Aleksandar Cm_, Strahinja
.. Maletie, No ica Mil ic, prot Dutanka Licina
T l.DAVACKI SAVI-.- I oim drive. Josip
Koiacic. Stanko Mudeka. lionlar Pako-ic- ,
Katarma Kostic, Milena lioic. Ana t)u
mm, Lcpa Raiinmc. Honslav Ncikou,
Koahia l)iakoie, Duro M.il]kon.. Ian
Pnbanic. Mile lialak. llia Bubalo, Paao
Radmanic, Osfoa Koace ic. V iktor Ai.it.
f)uinn Stanar. Milijan Pctrovic. John Scc
innki. л;ч (ircgurac. Mate Siaui. Martin Srdan liodic. I'eko Dmitrosic.
Milica Miuchin. A (ierlach. l.co liacuh
Subscription $25.00 per year (Hrst Class
Mail extra) Single copies ]SO cents Adverti-sing
rates on request Second Class Mail Reg-istration
NO 0V7H
T Broj tekuceg racuna. Yug Can Pub
T 970401 Toronto Dominion Bank Branch I 19
Spadma Ave., Toronto, M5V 2LI Ontario.
Canada
, "Nase novine" ilae cctvrtkom Pretplata
inosi $25 (X) godisnje. pojcdmi primjerak
SO tend Cjene oglasa na ahtjev "Nase no
vine" su nasljedruk "JeJinstva", koine su
prethodili listovi "Novosti'. "Srpski gla
snik", "hdinost", "Slobodna Misao".
"Pravda" i "Burba", kao i "Narodni (ila-snik- "
i drugi napredni listovi koji su mu pre-hod- di
u Sjcdinjenim Dravama
R. tLki. ij i odgovara a ncpotpisanc matcn-- ,
jalc Potpisuni C-lan-ct
i.raJavaju mitljcnjc au-rora
Dopisi sc nc vraiaju NIIIIHIIIHHIIHI
1
u 9?
tfubila trku sa premocnom japanskom i amenckom industrijskom maSinenjom
"Mi tra.imo naputanje sadaSnje trke u
naoruzavanju kosmosa" — kaze se u zajed-nicki)- j
izjavi.koju su potpisah Willy Rrant
l Lionel Zospen I! tekstu г.jave se "o-suduj- e
i odbacuje razvoj svih tehnologija
koje deluju destabilizujuce na meduna-rodn- e
odnose" Istovremeno se podrava
i "sto te.snja" francusko-nernack- a sarad-nj- a
u oblasti kontrole naoruzavanja i cita-o- j
odbrambenoj politiei
Poziv zapadnoevropskim
socijalistima
Pnlikom so susreta sa novmarima,
Zospen l Brant uopste nisu zairah ni od
jasnih, pomalo rak l neocekivano enerie
nih formulacija u ocenama атепскод
plana o "rat u vezda" Zospen je, primera
radi. otoreno i.neo "rezerve", pa l podo-rivos- t,
prerna amenekoj "strateijskoj
dbranil)enoj inicijativi" Prema recima
ode francuiskili socijalista. "strateijska
odbrambena mieijativa koju nude SAD
eoma je neodredena kada govori o stvar-ni- m strategijskim ciljevima, ali je zato, na-proti- v,
veoma odredena i konkretna kad
je rec o tehnoloskim l industrijskim odno-sim- a
l obavezama"
I Zospen l Brant su, sent toga, isticali da
I'rancuski plan "Eureka" o blizoj l organi-ovano- j
tehnoloskoj saradnji vodecih za-padnoevrops- kih zemalja (kojima bi se pri-druzil- e
i Svajcarska i Austrija) u sest naj-vazniji- h
oblasti razvoja svemirske tehno-logij- e
— nije neki "direktni odgovor" Za-padne
Evrope Reaganu "u dometu strate-gije- "
Rec je, zapravo, o planu koji podra-umev- a
saradnju samo u domenu mirolju-bive- ,
civilne tehnologije za potrebe koris-cenj- a
svemira.
Willy Brant je takode istakao da ce se
njegova partija SPD pojaviti vec pocetkom
jeseni u ulozi organizatora skupa svih za-padnoevrops- kih vecih socijaldemokrat-ski- h
l socijalistickih partija, posvecenog
uglavnom saradnji u domenu mirnodop-sk- e
tehnologije u svemiru i boljoj koordi-nacij- i
unutar Zapadne t'vrope. Takva
koordinacija ne bi znaeila "evropski lza-ov- "
stavovima SAD, ali bi isticala "po-treb- u samostalnosti" u odnosu na sada-snj- e
Reaganove planove
Izjava Jefri Hau-- a u Parizu
Sin se, dakle glasna 1 javna polemika
zapoceta na nedavnom sastanku velike za-padne
"sedmonce" u Bonu. Da ovde nije
rec samo o posledicama neke zapadnoeve-ropske- ,
a pre svega francuske. "preterane
nacionalne osetljivosti", kao sto se pone-ka- d istice u SAD — potvrduje mozda i iz-av- a
koju je u Parizu dao i Jefri Hau, sef
ontanske diplomatije
Bas kao i pre kad je istupio na tribini
francuskog Instituta za medunarodnu po-litik- u, sef Forin ofisa je u parizu ponovio
britansku "zainteresovanost" za siru sa-i- -
Inju Zapadne Elvrope u okviru francu-skog
plana "Eureka". Ma koliko bilo neo-sporn- o britansko nastojanje da se ne re-met- e
odnosi Londona sa Reaganovom ad-ministracij-om
Jefri Hau ipak ne krije da
postoje l "prirodni interesi" zapadnih
Evropljana za cvrscu medusobnu sarad-nju
u razvoju tehnologije.
A. PRLJA
("Politika")
Kanadska je vlada dala upute ca-rinski- m
vlastima da se brizljivije
nego dosad brinu o zabrani uvoza por-nografsk- ih
filmova i casopisa.
Carinicima je naredeno da se prid-rzavaj- u
obrazaca koji u pojedino-stim- a
opisuju sto se sve smatra nepri-stojn- o.
Prema tumacenju stampe siroka m-terpretac- ija
toga pojma prakticno
daje pravo carinicima da zaplijene
cak i blagu varijantu nepristojnog
teksta ili slike.
Veci dio pornografskog stiva i fil-mova
Kanada je dosad uvozila iz SAD.
1947. godina
KAKO SENEKAD RADILO
U izclanju od 16. januara 1947. godine u hrvatskom naprednom
listu "Novosti", jednom od pretcca "Nasih novina", donetje rezultat
njihovc kampanje za novo pretplatc.
"Novosti" su izlazilc tri puta nedeljno: uiorkom, cetvrtkom i su-boto- m. Napredni Slovenci su tada imali svoj nedeljnik "Edinost" a
napredni Srbi svoj nedeljnik "Srpski glasnik". Prenosimo izvestaj o
tadasnjoj kampanji "Novosti".
— UREDNISTVO
NOVOSTI
Published every Tuesday, Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company.
In the Croatian Language.
Authorized as Second Class Mail, Post Office Department Ottawa
1lai saki utorak. cetvrtak 1 subota u hrvatskom jeziku.
Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October,
1941 as No. 46052 C.P
Adresa 206 Adelaide St. W.. Toronto 1, Ontario, Telephone: Adelaide 1642
Dopisi be potpisa se ne uvrseuju — Rukopisi se ne vracaju.
OGEOMAN USPJEH NASE KAMPANJE
Kampanja "Novosti" koju smo upravo zavrsili ulazi u red nasih najboljih kama-panj- a.
Kroz dva mjeseca, novembar i decembar, primili smo 831 novu pretplatu na "No-vosti"
i $5.591.89 fonda. Kvota je bila 600 novih pretplata i $5000 fonda.
U kampanji je uzelo ucesca 40 naselja i 351 aktivista koji su nasli od 1 do 31 nove
pretplate, neracunajuci obnova.
Rekord rada ovogodisnje kampanje nosi nas stari Windsor. Nasi windsorcani su
nasli 140 novih pretplata i 608 dolara fonda za "Novosti" u dva mjeseca. Drugi po
redu je daleki Vancouver sa 108 novih i 811 dolara fonda; treci Schumacher sa 46
novih i 250 dolara fonda, i tako redom nase Prve grupe. Samo Prva grupa, a to znaci
cetrnaest vecih naselja nasih iseljenika, naslaje 546 novih pretplata i $3.750.79 fonda.
U Drugoj grupi od 26 sto vecih sto manjih naselja zastavu nosi mali Malartic. Za
njim dolazi Mountain Park-Mercoa- l, i kao treci. Port Colborne. Druga grupa u kojoj
je sudjelovalo 26 naselja nasla je 285 novih pretplata i $1.841.10 fonda.
Od 351 aktiviste, koji su uzeli ucesca na radu za nove pretplate. Ljubica Vrljak
iz Vancouvera je na prvom mjestu sa 31 novu; Marta Popovic takoder iz Vancouvera
sa 29 novih pretplata na drugom i A. Klepcic iz Mt. Park-Merco- al sa 16 novih na
trecem. Naglic na cetvrtom; Miloknaj na petom; Zora Kengrov na sestom; Votou-pa- l
na sedmom; Ivka Lulic na osmom; A. Saric na devetom i F. MarkuSic na
desetom. Svi spomenuti aktivisti nasli su deset ili vise novih pretplata za "Novo-sti",
tokom ove kampanje.
Ovaj uspjeh kampanje "Novosti" ocekivao se. Ocekivao se za to, sto "Novosti"
postaju u ocima nasih hrvatskih iseljenika organizacioni i politicki voda.
"Novosti" se nalaze u redu najvecih i najrasirenijih iseljenickih novina —
nasa najveca novina u Kanadi. Krug njenih citaoca i postovatelja se iz dana u
dan poveca tako, da smo ovom kampanjom premaSili tirazu od SEST HILJADA
po izdanju. Da se pak krug citaoca "Novosti" iz dana u dan siri, to je zbog toga,
sto vjerno sluze interesima nasih iseljenika, sto su od samog pocetka borbe
protiv fasistickih osvajaca i medunarodne reakcije stojale u prvim redovima;
Sto su vodile i danas vode nepostednu borbu protiv svih neprijatelja naSih naro-da- ,
nasih iseljenika posebno; sto su od prvog dana narodno oslobodilacke borbe
nasih naroda u staroj domovini bile na strani narodnoj objasnjavajuci ispravno
i vjerno borbu njihovu; sto su za vrijeme teskih strajkovnih borba u ovim zem-ljam- a bile uvjek na strani radnika; Sto vode i voditi ce neusmiljenu borbu protiv
svake diskriminacije bilo na poslu ili u javnom zivotu nasih iseljenika. Sluzeci
tako interesima radnicke klase i istinske demokracije, vodeci tako nepostednu
borbu protiv svih neprijatelja progresa i nove narodne Jugoslavije, "Novosti"
sticu sve veci i veci broj novih prijatelja.
Kad nasi iseljenici ne bi cijenili vrijednost Novosti, kad ne bi osjecali, da
su "Novosti" tumac njihovih zelja i osjecaja, ne bi ni prstom maknuli za njeno
prosirenje.
Ali time sto smo postigli ovako lijepe rezultate u ovoj kampanji, time sto
smo podigli nasu Stampu na ovako lijepi broj pretplatnika, jos ne znaci, da su
"Novosti" osigurane na sva vremena, ili da ne treba vise raditi na njenom prosi-renj- u.
Nista opasnijeg i niSta stetnijeg po nasu stampu i nas radnicki pokret ne
bi bilo od takvog miSljenja.
Pred nama se nalaze teSke borbe u kojima ce na§a radnicka Stampa igrati
veliku i vaznu ulogu. Pored neprestanog objasnjavanja potrebe pomaganja nove
narodne Jugoslavije u obnovi; pored pruzanja pomoci Vijecu Kanadskih Juznih
Slavene i naSim iseljenicima za vrijeme povratka u staru domovinu; pored istin-sko- g
prikazivanja razvoja prilika u svijetu — pred nama se pruza ogroman brijeg
teSkih ekonomskih borba sa kojima se narod Kanade suocuje ove godine. Slraj-ko- vi
i druge borbe u kojima ce sudjelovati i naSi iseljenici, oni koji ce ostati
ovdje, iziskivati ce od naSe Stampe svoj doprinos. Na drugu stranu, primicemo
se i konvenciji Hrvatske Bratske Zajednice, konvenciji, koja ce po naSem miSlje-nj- u biti jedna od najvaznijih i najsudbonosnijih po ovu naSu veliku potpornu i
humanitarnu ustanovu. I po torn pitanju, trebati ce naSi iseljenici pomoci od
Novosti. Ako bi joS k ovome dodali sve veci priliv raznih ustaSa i neprijatelja
naSih naroda u ove prekomorske zemlje, onda sa pravom isticemo, da ce dolazeca
godina biti godina teske borbe u kojoj radnicka Stampa, nase Novosti, moraju
odigrati vaznu ulogu.
Zbog toga je daljnje proSirenje naSe Stampe potrebno. Zbog toga i zbog lakSe
borbe, radnicka Stampa, bila to naSa jezicna, ili ovdaSnja engleska, treba da
prodire u svaki kutic. PrenaSajuci tako istinu i pravdu, organizirajuci neorgani-zirane- ,
prosvjeScujuci neprosvjecene — mi sluzimo progresu, miru isigurnosti
u svijetu.