Novosti, July 16, 1946

              r-3p-x' -
1
CIJENA PRETPLATA:
ADRESA NOVOSTI
I Za godinu J400
20S Adelaide St W Za pola godine $250
Toronto 1 OnL Za SDA $500
Za Jugoslaviju S500
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 8 Broj 836 TORONTO ONTARIO TUESDAY JULY 16TH 1946 Vol 6 No 836
"Trst je jugoslavenski' Dolje sa fašističkim terorom u Trstu'" orilo se iz hiljada grla Trgana koji su u jednoj od najvcličanstve-niji- h
demonstracija predproile nedjelje dali oduška svom nezadovoljstvu glede rješenja Trsta Savezničke trupe uz pomoć tršćanske po-licije
napale su na demonstraciju golorukog naroda kojom prilikom je vise od 10 jugolavenkih patriota ranjeno
Ratni zločinac Mihajlović i 10 njegovih
ortaka osudjeni na smrt streljanjem
Izdajnik Draža
pred sudom
JEZOVITI ISKAZI SVJEDOKA
"MI SMO DRA2INA VOJSKA KOJA KOLJE I DERE"
PREDSTAVLJALI SU SE ČETNICI
Zatim je sud prešao na ispitiva-nj- e
Bvjedoka Milana Grola koji je
bio član emigrantske vlade u Lon-donu
do kraja jula 1913 godine
Na pitanje predsjednika što mu je
poznato o radu optuženih članova
Londonske vlade Slobodana Jova-hović- a
Dr IHirića Dr Ninčića
l'etra Zivkovića Dr Gavrilovića
bivScg ambasadora u SAD Fotića
1 drugih i na koji je način emi-grantska
vlada bila obavještena o
ustaškom pokretu u Srbiji svjedok
Grol Umedju ostalog kaže da je
vlada krajem 1911 dobila prva oba
jeStenja o sukobu izmedju parti-zana
i četnika u Srbiji To obav
ještenje je došlo od strane Nedi-ćev- e
propagande Ističe da je u
prvo vrijeme Draža Mihajlović po--
Sto je bio član vlade bio jedini
pomagan od strane vlade i od stra-ne
saveznika U početku 1943 go-dine
pojavila se u vladi misao da
treba primati i partizanski pokret
Najprije se počelo sa priznanjem
u javnosti a u maju ili junu su ot-počeli
netluibenl razgovori da bi
doilo do nekog izmirenja a ako
to nije moguće da se napravi neka
kombinacija kako bi se izbjegli su-kobi
U julu 1943 godine — izjavljuje j
dalje Grol — došlo do formal-d- a ustane protiv Draže
nog predloga po inicijativi savez-ničke
komande da se odredi izvje-stan
sektor preko kojega neće do-lati- ti
do sukoba Medjutim ta vla-da
je pala i došla je Purićeva vla-da
šta je dalje bilo Grol veli da
mu nije poznato
Na pitanje predsjednika kakav
je bio stav Konstantina Fotića
Grol odgovara da je Fotićevo pi-tanje
nastalo krajem 1942 godine
povodom nacionalnih razmirica iz-medju
Srba i Hrvata u Americi
Potvrdjuje da je Fotićeva propa-ganda
išla na razbijanje jedinstva
narodnih maa u zemlji protiv
okupatora
Na pitanje predsjednika veli da
mu poznalo da je vlada donosila
kompetaciji vojnih
pitanje predsjednika
iz emigrantskih poma-gala
liniju svjedok
Draža Mihajlović
govara era tezna na mu pred-sjednik
predočava iskaz koji je dao
kao svjedok pri saslušanju u pret-hodnom
postupku kod javnog
U toj svojoj izjavi Grol je
tada izmedju ostalog rekao: "kam-panja
iz Amerike za Dražu Mihaj-lovića
bila je strahovita Malo se
tko usudjivao u jeku te kampanje
je Mihajlo- -
je
vica Pomagači i popularizatorl
Draže Mihajlovića u Americi bili
su i a u Londonu u
krugovima političkih ljudi u vladi
i izvan bili su isti elemen-ti
koji su od 1942 godine počeli ra-zaranje
i razbijanje vlade a koji
su u vezi sa dvorom doveli do Puri-rev- e
vlade koja je jasno i otvore-no
imala program protiv partiza-na
u zemlji a koja je dovela do
prekida odnosa sa Sovjetskim Sa-vezom"
Tom prilikom Grol je na direkt-no
pitanje izjavio su ti bili
Slobodan Jovanović Kneže-vić
zivković
Na pitanje predsjednika izjav-ljuje
Grol da je ovaj njegov iskaz
točan i da ga je dao bez
odluke o lišavanju čina čitavog ni-- „ rn_ „„ za ofieira koji su se borili u redo- - Na plUnJe lBSoca ve] da
vima NO pokreta ali veli da je to _lte _ala jrpVtrul n-- bik u vlasti
Na koja su
lica vlada
Fotićevu od--
što
tu-žiošt- va
Fotić Dučić
nje oni
da ljudi
Živan
Petar
slobodno
vada vu
žom nego da je ona išla preko En-gleza
a što se tiče financiranja
misli da je ono dolazilo od savez-(Preno- s
na str 4)
- v __
—
I KONSTANTIN FOTIĆ NA 20 GODINA ROBIJE
Beograd 15 July — Jugoslavenski vojni sud osudio je da-nas
Dražu Mihcnlovića i njegovih deset ortaka na smrt Smrtna
kazna će biti izvršena streljanjem
Na smrt osudjeni su slijedeći:
Draža Mihajlović bivši vodja četnika i ministar rata u
prošlim anti-narodni- m režimima:
Rado Radić 56 godina star bivši komandir Bratislavskc
četničke jedinice Milo Glišić 36 godina star četnički vodja:
Oskar Pavlović 54 godine bivši šef zagrebačke policije Dragi
Jovanović 44 godine bivši šef beogradske policije Tanasije —
Tasa Dinić 65 godina bivši ministar unutarnjih poslova u služ- -
ničkoj vladi Milana Nedića Velibor Jonić 54 godine ministar
prosvjeto u Nedićevom kabinetu Petar Zivković bivši jugosla-venski
general — sada u izbjeglištvu Djuro Djokić 72 godi-ne
bivši ministar trgovine optužen za prisilno odpremanje
radnika u Njemačku Košta Musički 49 godina bivši adjutant
kralja Tetra i kraljice Marije Mladen Zujević 51 godinu čet-nički
komandir — sada u izbjeglištvu
Na dvadeset godina teške robije osudjen je Konstantin
Fotić bivši ambasador Jugoslavije u VVashingtonu — sada u
izbjeglištvu
Kada ce biti izvršena smrtna kazna još je nepoznato Dra-- 3
i ostali mogu uložiti apel na presidium Narodne Skupštine
["aža je dobio 8 i pol sati vremena da uloži apel
Fordovi radnici traže
veću plaću
Windsor 15 July — Na masov-noj
skupštini od 5000 Fordovih
radnika jučer je sa ogromnom ve-ćinom
odbijena ponuda kompanije
za 9 centi povišice plaće po satu
Ponuda je odbijena nakon svestra-ne
rasprave po izvještaju odbora
koji je održavao pregovore sa
predstavnicima kompanije Isto je
tako odbijena i ponuda kompanije
odnoseći se na plaćeni godišnji od-mor
Predsjednik lokala automobilske
unije Roy England je na skupšti-ni
rekao da ponuda od devet cen-ti
povišice po satu nije u stanju
pokriti razlike u porastu cijena na
život i prema tome Fordovi radni-ci
se time ne mogu složiti Oni tra-že
25 centi po satu Automobilska
unija Je odlučila ovog tjedna svih
10000 radnika kod Forcove kom-panije
pozvati da glasaju po pita-nju
kompanijske ponude Prema
raspoloženju radnika opaža se da
će ogromna većina odglasati pro-tiv
APELIRAJU NA PRIMJENU
SOVJETSKE ODLUKE
Beč 13 Julv — Nakon je aus-trijski
parlamenat odobrio protest
kancelara Figla povodom sovjetske
izjave da će konfiscirati svu nje-mačku
industriju u sovjetskoj zo-ni
okupacije austrijska vlada je
ŠEST RADNIH BRIGADA U
ZAGREBU
Zagreb — Zagrebački studenti
formirali su šest radnih brigada
sa preko 3000 studenata i student-kinj- a
koji će ovog ljeta sudjelova-ti
na raznim dobrovoljnim radovi-ma
u zemlji Pet brigada odlazi na
gradnju omladinske pruge Brčko-Banovi- ćl
dok će se ostali razrediti
na druge sektore
Ministar Kosanović
posjetio Aciiesona
Dr Sava Kosanović jugoslaven-ski
ambasador u Sjedinjenim Dr
žavama posjetio je prošlog tjedna
aktujućeg američkog državnog taj-nika
Dean Achesona gdje se po-veo
razgovor o odluci ministara
vanjskih poslova na konferenciji u
Parizu po pitanju razgraničenja
izmedju Jugoslavije i Italije
Dr Kosanović je rekao Mr
Achesonu da će Trst uvjek pred-stavljati
rak ranu na tijelu Europe
i ugrožavati mir ako dolazeća mi-rovna
konferencija ne promijeni
plan ministara vanjskih poslova o
I internacionalizaciji Trsta Predlog
Jugoslavije da se internacionalizi-r- a
samo tršćanska obala a grad i
okolicu povrati Jugoslaviji je je-dino
pravilno rješenje — kaže
Kosanović
danas uputila apel na sovjetsku
komandu tražeći da napuste taj
plan
Ife
ZA $33
40
ČELIČNE TVORNICE U HAMILTONU S S MARIE I SYDNEY SU PRESTALE PROIZVODNJOM
Hamilton 15 July — Kadnici
fthćne industrije u Hamiltonu S
S Marie i Sjdney stupili su jutros
na štrajk
Radnici su stupili na štrajk na-kon
neuspjelih pregovora sa kom-panijom
o povišici plaće i kraćem
radnum vremenu Kompanija je bi-ta
spremna povisiti plaću radnika
za deset centi ali je ta ponuda
SLOVENCI I ODLUKA 0
TRSTU
Trst će se samo onda razvijati ako
mu je zaledje cijela Jugoslavija
Pariz 13 July — Iako su veli-ka
četvorica pristala na kompro-misno
rješenje tršćanskog pitanja
po predlogu francuskog ministra
predsjednika Bidaulta ovo rješe-nje
neće i nemogu prihvatiti trš-ćanski
Slovenci i članovi anti-faši-stič- ke
Zveze u Julijskoj Krajini
(Prema francuskom predlogu
Trst treba postati autonomna po-krajina
koja će se protezati duž
Tršćanskog zaljeva od Duina do
Novograda na ulazu u Mletački
zaljev)
Podpredsjcdnik anti - fašističke
Zveze Julijske Krajine F Bevk i
M Pogassi od talijanskog anti-fa-žističk- og
udruženja izjavili su da
Slovenci neće nikada pristati na
ovakav kompromis Obojica sma-traju
da predlog francuskog pred
sjednika čak i ako ga prihvaća
sovjetski ministar vanjskih poslo-va
"nema nikakve etničke ili gos-podarstvene
osnovice"
Prema francuskoj liniji daje se
Talijanima područje na kojem sta-nuje
61400 Slovenaca i svega 14-0- 00
Talijana Za to francuski pred-log
ne samo da nije opravdan et-nički
već nema obrazloženja ni
sa ekonomske točke gledišta Trst
će se samo onda moći razvijati i
kao luka i kao grad ako mu je za-ledje
cijela Jugoslavija Kao me-djunaro- dna luka Trst neće i ne
može imati potpore koja je potreb-na
za njegov život i razvoj
"Poslije konferencije
odnosi su skladniji"
- Byrnes
Ponovni sastanak velike
četvorice
Pariz 25 July — Pred odlazak
iz Pariza američki državni tajnik
James F Byrnes je rekao da je
konferencija četvorice ministara
vanjskih poslova uspjela raščistiti
nekoja važna pitanja odnoseći se
na mirovne ugovore bivšim satelit-skim
zemljama i da su odnosi iz-medju
vodećih sila poslije konfe-rencije
ostali skladniji
Pri povratku u Washington
Bvrnes će održati radio govor i
obavjestiti američku javnost o re-zultatima
konferencije u Parizu
Frem su rezultati pregovora o
mirovnim ugovorima za Italiju
Rumunjsku Bugarsku Madjarsku
i Finsku povoljniji nego ranije
Byrnes izjavljuje da je obzirom
na te zemlje ostalo još dosta ne
rješenih pitanja koja će se podni
jetl na raspravu mirovnoj konfe
renciji Foslije mirovne konferen
čije koja počima 29 jula u Parizu
Bymes kaže da će četvorica mi
nistara odmah nakon toga održati
ponovni sastanak
FRANCUSKA PROSLAVILA
157 GODIŠNJICU BASTILE
Fariz 15 July — Francuska je
jučer održala proslavu Dana Ba-sti- le
koja bilježi 157-m- u godišnji-cu
francuske revolucije Po cijeloj
zemlji održavane su masovne
skupštine I parade kroz koje je
francuski narod još jednoć manife
stirao svoje revolucionarne tradi
cije i težnje za progres
ATN
v
MINIMALNE PLACE I
RADNI TJEDAN
odbijena proJle subote i radnici su žu U vezi toga vodje unije su
pozvani na štrajk izjavili da će u buduće propustiti
štrajkuje se za $3360 minimalne uredsko osoblje na posao ako za
plaće po tjednu i 40 satni radni t je- - J to imaju provjerenu propisnicu bi-d- an
lo od unije ili od policije sa kojom
Mrajkom je obuhvaćeno vie od
15000 radnika zaposlenih kod:
Steel Plant Hamilton- - Algoma Steel
S S Marie i Dominion Steel and
Coal Co Sjdnev N S
štrajk je počeo jutros u 7 sati
Jake štrajkaške straže postavlje-ne
su pred svim ulazima u tvorni-ce
Do nemira na štrajkaškim stra-žama
obično izazivanih po kompa-nijskoj
ili državnoj policiji još nije
došlo U Hamiltonu su jutros
štrajkaši zapriječili prolazak ured-skog
osoblja kroz Štrajkašku stra- -
oduševljenje
"Mi smo morali uzeti tamo gdje je bilo dosta bi
tamo gdje nije bilo ništa" -
MARŠAL TITO U ČAJETINU JUGO-ZAPADN- A SRBIJA
Sedmog jula na dan narodnog
ustanka u Srbiji maršal Tito je
sa svojom pratnjom stigao u ćaje-tin- u
(jugozapadna Srbija) odkuda
su u septembru 1941 godine pošle
glavne partizanske snage da oslo-bode
Uzice Masa naroda iz ćaje-tin- e
i okoline toplo je pozdravila
maršala kojeg poznaje još iz 1941
godine kad su se u ovom kraju vo-dile
ogorčene borbe protiv okupa-tora
i izdajnika
Na velikom narodnom zboru u
ćajetini maršal Tito je održao
važan govor u kojem Je izmedju
ostalog rekao:
"Vjerovali smo u svoj narod i
zato smo pobjedili Ni sva zvjer-stva
ni sva tehnička nadmoć ne-prijatelja
koja je 1941 godine do-šla
do punog izražaja nisu nas
mogli slomiti nisu mogli skršiti
slobodarski duh koji je od uvjek
kao vrlina krasio naše narode ni-su
mogli skršiti volju naših bora-ca
kao ni naroda u opće koji je
bio nepresušni rezervar sve novih
i novih boraca i koji je učinio da
se iz malih partizanskih odreda
koje smo tada imali stvorila jed
na snažna armija jedna nepobje
diva armija kakvu naši narodi ni-kada
nisu imali"
Zatim" je maršal Tito istakao da
je poslije izvojevane pobjede za-počela
obnova i izgradnja zemlje:
"Stvaralački rad upornost u ra-du
radni heroizam koji su za na-šu
zemlju danas karakteristični
dolazi do izražaja u našim fabri-kama
u našim poljima u šuma-ma
svuda gdje se radi i obnavlja
svuda gdje se novo stvara svako-ga
dana sve više
Kad danas nije teret sramota
ili neko nužno zlo koje moraju da
vrše najsiromašniji ili oni koji su
primorani na rad On je postao po-nos
naših ljudi i čitave naše zajed-nice
Danas je kod nas nerad sra
mota
U tom velikom stvaralačkom ra-du
u tome općem poletu stvara se
jedan novi nesalomljivi savez svih
onih koji rade i koji stvaraju stva-ra
se savez radnika seljaka i poš-tene
inteligencije Ovaj nesalomlji
vi savez i ovakav polet naroda naj-bolja
su garancija da ćemo mi sa-vladati
sve teškoće koje još pred
nama stoje
Uporedjujući prilike u Jugosla-viji
sa stanjem u nekim drugim
zemljama maršal Tito je istakao
ogroman napredak koji je postig
nut u Jugoslaviji bez obzira na
ogromne ljudske i materijalne žrt-ve
koje je dala Jugoslavija
"I baš to što smo mi otišli toli-ko
napred — podvukao je maršal
— izaziva divljenje u ostaloii slo-bodoljubivom
svijetu pored div-ljenja
našoj borbi Narodi Jugosla
vije danas baš zbog te svoje upor-nosti
u rad bai zbog te svoje po-žrtvovanosti
i nastojanja da čim
prije podignu svoju zemlju iz ru
ševina ne čekajući pomoć sa stra-ne
ne moljakajući nikakve milo
mogu dokazati da su zbilja zapo
sleni u uredu kompanije
C II Millard nacionalni upra-vitelj
unije čeličnih radnika za
Kanadu je izjavio da se osjeća ve-liko
radnika Ponudu
koju je kompanija obećivala nemo-guće
je bilo prihvatiti obzirom na
sve veću skupoću i teži život rad-nika
— rekao je JUillard i nadodao
da radnike u njihovoj odlučnoj bor-bi
za veće plaće i kraće radno vri-jeme
neće moći spriječiti ni prijet-nja
države ni uvadjanje posebnih
državnih nadzornika
da
dali
sti zadivili su sve svoje prijatelje
i zadobili simpatije čitavog svij-eta"
Maršal Tito naglašava zatim ve-liku
važnost gajenja i čuvanja
bratstva i jedinstva koje je tako
teško stečeno u toku krvave borbe
"To bratstvo i jedinstvo stvara
iz nas iz naše zemlje jednu snaž-nu
državu koju moraju poštovati
čak i naši protivnici i koju cijene
i kojoj se dive svi oni koji su naši
prijatelji Naša zemlja je postala
primjer mnogim drugim zemljama
kako narod treba da se bori kako
treba da radi ali ona mora ostati
i primjer unutrašnjeg jedinstva"
Iznoseći teškoće koje još treba
savladati maršal Tito je podvu-kao
da su već danas stvoreni pre-duslo- vi
za zgradu i ostvarenje pu-nog
blagostanja
"Poslije rata — nastavio je mar
šal Tito — mi smo morali da pri-stupimo
izvjesnim mjerama koje
su ponekad možda bile i nepopu- larne Mi smo morali uzeti tamo
gdje je bilo dosta da bi dali tamo
gdje nije bilo ništa Bosna sva
Hercegovina sva Lika Banija
Kordun kao i ostale desetine i sto-tine
hiljada žena i djece starica i
staraca koji nisu imali nigdje ni-šta
ni krov nad glavom ni hrane
To je bila ta ogromna briga koju
smo mi morali da prebrinemo to
je bio jedan ogroman zadatak koji
smo mi morali riješiti Sada se mi
možemo povući na blaže mjere
Maršal Tito govorio je zatim o
novoj uredbi o otkupu žitarica ko-ja
je mnogo blaža od predjašnje i
koja odredjuje koliko prinos treba
dati državi a zatim daje moguć-nost
seljaku da sa onim drugim
dijelom prinosa koji mu preostaje
raspolaže po svojoj slobodnoj vo-lji
Kad namiri dio koji treba dati
državi on može ostali višak pro-dati
na slobodnoj pijaci ili kome
hoće
S tim u vezi maršal je naglasio
da će biti oproštene kazne svima
onima koji su bili kažnjeni za vri-jeme
otkupa žitarica
"Mi to danas možemo da učini-mo
rekao je maršal ne zbog toga
što bismo se osjećali slabi nego
baš zato što se osjećamo jaki
zbo gtoga što je narod jedinstven
1 složan U novoj našoj državi
FNRJ nema mjera koje bi imale
osvetnički karakter već vaspitni
I najstrožije mjere u novoj fede-rativnoj
Jugoslaviji imaju naobra-zbe- ni karakter"
Na kraju svoga govora maršal
Tito je uputio svima poiiv na rad
na obnovi kako bi se prebrodile
sve teškoće i kako bi se zaista
stvorilo ono Sto naredi Jugoslavije
žele
"A sa svoje strane rekao je
maršal i u ime svojih drugova
obećavam vam da ćemo mi izvr-šiti
sve zadatke odgovoriti svim
očekivanjima Mi ćemo ih ostvariti
I uložit ćemo maksimalne napore
da bi smo zaista stvorili ono što
naši narodi žele"