Novosti, October 03, 1944

              STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 3 oktobra 1944
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by tho
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak hrvatskom
ADRESA NOVOSTI
20S Adelaide Street West Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registry Office for the City ol
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tito je u pravu
PrVn se doznaie
i subotu u Jeziku
Toronto 1
Toronto
Dopisi
Londona da ie maršal Tito odbio po
moć UNRRE ako bi tu pomoć u Jugoslaviji dijelila UNRRA
preko svojih aparata Takvom planu UNRRE protivile su se i
druge države medju kojima je bio i Sovjetski Savez
Stanovište Tita i Narodno Oslobodilačkog Pokreta je da
UNRRA ako već želi pomoći pomože na taj način da za Ju-goslaviju
odredi i dodijeli odredjenu pomoć a u zemlji da tu
pomoć dijele organizacije Narodno Oslobodilačkog Pokreta
ne tijela uspostavljena po UNRRA preko kojih bi se u zemlju
unosilo političku ideologiju stanovitih grupa ili skupina
Tito je u pravu On zna i predvidja da bi se davanje po-moći
našem narodu moglo iskorištavati za političke ciljeve po
ljudima koji inače do sada nisu ni s prstom maknuli da po-mognu
narodnu borbu za oslobodjenje
Osvrt na zaključke glavnog
odbora HBZ
Na osnovu zaključaka glavnog odbora H B Zajednice
članstvo Zajednice će kroz mjesec novembar i decembar up-latiti
jedan dolar izvanrednog rasporeza kako bi se namirio
manjak u upravnoj zakladi
Rasporez od jednog dolara ubrat će se od onog članstva
koji imadu oprost rasporeza za fond osmrtnine kroz mjesece
novembar i decembar
Dalje je zaključeno sa 7 protiv 5 glasova da se podastre
članstvu na referendum predlog za stalnu povišicu (od 5 centi)
uplate za upravni fond — znači od 15 na 20 centi
Kažu nam glavni odbornici da je to potrebno jer da se
više izdaje nego prima u upravni fond i jer će prema "kon-zervativnom"
proračunu izdaci za drugo polugodište 1944 go-dine
nadmašiti primitke za preko 27 hiljada dolara
Da li je raspravljano ili nije o uzrocima ovog rasporeza
inače kažu sami glavni od-bornici
ne znamo Iz zapisnika (za kojeg
da ne ulazi ni polovica onog što se govori i kako se
govori na sjednicama) ne vidimo da se uzimalo u obzir op-ravdane
prigovore Manceta Goreta i Mrs Mrnjac glede šted-nje
niti se je za vrijeme rasprave o tom pitanju pokušalo od-straniti
uzroke radi kojih nastaje manjak u upravnom fondu
Jednostavno se povela rasprava o tome kako raspisati raspo-rez
umjesto kako spriječiti rasporez Sto više iz zapisnika se
nezna što je tko govorio i kako je govorio o tom nadasve važ-nom
pitanju jer se izgleda svatko boji da članstvo dozna po-tanje
o mišljenju pojedinih glavnih odbornika
A uzroke rasporeza pustilo se po strani i ako su toliko
jasni opipljivi i veliki da već sami za sebe govore Evo ih tek
nekoliko braćo glavni odbornici pak nam ih protuslovite ako
smo pogrešni:
PRVO:— Sjednice glavnog odbora mogle bi se skratiti na
polovicu vremena i tako uštediti nekoliko hiljada dolara go-dišnje
Oni dugački izvještaji pojedinih izvršnih odbornika
mogli bi se poslati na odbornike tjedan dana prije pak bi ras-prava
o predmetima bila zdravija i zaštedilo bi se na vreme-nu
održavanja sjednica Sjedince bi se mogle skratiti i stime
ako se nebi gubilo vremena na pukim sitnicima koje bi lako
riješio sam izvršni odbor kad bi htjeo Umjesto 14 dana (što
ne prakticira niti jedna organizacija) sjednice glavnog odbo-ra
uključiv i pregled knjiga mogao bi biti obavljen u JEDAN
TJEDAN DANA najdulje
DRUGO:— Zašto dijeliti posebne nagrade (Badovincu
$20000 Kovaču $20000 i Marohniću $10000) za posao oko
pravila Zar ti odbornici nisu plaćeni (i to dobro plaćeni) da
obave taj posao i bez posebne nagrade Konačno mi smo si-gurni
da su taj posao obavljali većinom za vrijeme uredskih
sati I tu je dakle otišlo $50000 članskog novca bez razloga i
potrebe
TREĆE:— Izvršni odbor zaključi da Butković ne putuje i
ne kumuje djeci u Dječjem Domu a on putuje kumuje i pod-nosa
račun puta Zajednici Zar to nije anarhija? Zar tu nije
prošlo nekoliko desetica članskog novca prosto radi samovo-lje
tog vječitog smutljivca'
ČETVRTO:— Jeli pravo i pošteno molimo vas da glavni
podpredsjednik Ladešić prima po $1500 dnevnice za sjednice
od nekoliko minuta Koliko je takvih sjednica izvršnog odbora
Ili financijalnog odbora bilo? Koliko je članskog novca prošlo
iz upravnog fonda samo radi tih na oko sitnih izdataka Pa
umjesto da se Ladešiću reče da Zajednica nije krava muzara
— pušta se na Ladešićevu svijest i "zajedničarstvo" jer se kaže
to pravila propisuju i mi ne možemo protiv toga ništa
Nadodati se k tome još mogu razna nepotrebna putova-nja
pretjerani telefonski računi nagrade za prekomjerni rad
ovog ili onog činovnika nagrade ovom ili onom odborniku za
rod kojeg inače činovništvo i čosništvo mora obaviti
Sve ovo što znamo plus ono šio neznatno govori nam jed-no
svodi nas na jedno a to je da sa malo više volje i obazri-vos- tt
prema Zajednici nebi trebalo ni izvanrednog rasporeza
od Jednog dolara niti referenduma za daljnjih pet centi upla
te u upravni fond
Osvrnuli smo se za sada satno na zaključak o izvanred-nom
rasporezu KasnJe po redu osvrćati ćemo se i na drug
zaključke glavnog odbora jer na to kao zajedničari imamo
posve pravo bez obara da li se to svidjalo ovom ili onom
glavnom odborniku To su naše dužnosti
'itiF
"OPROSTITE
Sva Vlast u Federativnoj Državi
Hrvatskoj Pripada Narodu
Ideal je svakog naroda da ima
punu slobodu političkog ekonom-skog
i kulturnog razvoja Pred-uslo- v
za to je nacionalna sloboda
i nezavisnost i istinska demokraci-ja
Karakteristična je crta istinske
ZLOČINI NIJEMACA U
POKUPLJU
(Iz partizanske štampe)
Početkom prožlog mjeseca upale
su bande jedne njemačke konjičke
divizije vodjene od ustaških pasa
na oslobodjeno područje Pokuplja
Znajuči da su im dani već odbro-jan- i
oni su još jednom iskalili svoj
bijes nad ovim hrvatskim krajem
pljačkajući ubijajući i silujući
Prema nepotpunim podacima om
su tom prilikom odvukli oko 500
kola napljačkanih stvari i hrane
i mnogo stoke U Dubrovčaku su
ustaše i domobrani držali položaje
prema šumi da bi njihovi njema-čki
gospodari mogli nesmetano vr-Si- ti
svoje zločine u selu Medju
tim domobranima nalazio se i Fi-lip
Posilović kome mi za to vrije-me
njegovi gospodari fašistički
izrodi opljačkali kuću i silovali
ženu i kćer Medju dvadeset žena
i djevojaka koje su Svapski gado-vi
silovali u Dubrovčaku nalazila
se i žena Imbre Fišteka koji se
već pune tri godine nalazi u služ-bi
okupatora U Fokupskom su
Švabe ubili seljaka Josipa Sokola
koji je branio svoju ženu od nasi-lja
Švaba U istom selu ubijena je
Jaga šajnić koja je od tih zvjeri
u ljudskoj spodobi branila svoju
kćer djevojčicu od jedanaest go-dina
U Hotni su Švabe ubili Imbra
Mužu bivšeg predsjednika općin-ske
organizacije HSS jer je bra-nio
svoju bolesnu kćer od napada
nasilnika
Braneći svoj narod od nasilja
švapskih j ustaških zlikovaca po-ginuo
je u borbi tom prilikom ju-načkom
smrću drug Ivan Sokolčić-Fabija- n
komandant Turopoljsko-posavsko- g
područja Drug Fabijan
je hrvatski seljački sin iz kotara
Samobor koji je medju prvima iz
svog kraja s oružjem u ruci ustao
u obranu svoje domovine Borben
i odan svome narodu istakao se u
borbi i doftao na odgovorno mje-sto
komandanta područja Zbog
svog junaštva i pravednosti drug
Fabijan bio je omiljen od svih svo-jih
drugova i naroda ovoga kraja
Za smrt ovih Hrvata i Hrvatica
kao i desetine drugih ubijenih i ra-njenih
krivi su i odgovorni i oni
koji savjetuju hrvatski narod da
bude pomirljiv prema okupatora
da ga mirno čeka kod svojih kuća
pa da im se "neće ništa dogoditi"
Za sve ove zločine odgovarati će i
oni zajedno s okupatorima i usta-šama
pred svojim narodom
MOLIM NE ZABORAVITE DA
("NAPRIJED" OD 5 JUNA 1944 GOD)
demokracije da sva vlast zakono-davna
izvršna i sudska kao i naj-šira
kontrola nad radom državnog
aparata pripada narodu Kako
će narod i u kojoj mjeri vršiti ta
vlast zavisi od oblika državnih
organa Za cijelu Jugoslaviju to je
pitanje riješeno odlukama II Za-sjedanja
AVNOJ-- a a za Federalnu
Državu Hrvatsku odlukama III
Zasjedanja ZAVNOH-- a
četiri temeljne odluke III Za
sjedanja ZAVNOH-- a predstavljaju
četiri ugaona kamena u zgradi Fe-deralne
Države Hrvatske Dok je
prvom odlukom ZAVNOH postao
Sabor (vrhovno zakonodavno i iz-vršno
tijelo) drugom je odobren
rad predstavnika Hrvatske na II
Zasjedanju AVNOJ--a trećom
utvrdjena osnovna prava naroda i
gradjana a četvrtom uzakonjena
je volja naroda da sam sobom up-ravlja
Tako je naša demokracija
dobila svoj stvarni oblik
U članu 1 Odluke o ustrojstvu
i poslovanju Narodno-oslobodila-čk- ih
odbora kaže se jasno da
"sva vlast pripada narodu preko
njegovih izabranih zastupnika u
Narodno oslobodilačkim odbor-ima"
Te riječi nisu fraze one su
stvarnost Naša demokracija nije
dekretirana odozgo nije rezultat
nikakvih trulih sporazuma fiškala
i političkih špekulanata nikakvih
kompromisa nego odlučne borbe
naroda i njegove neugasive težnje
za slobodom
I u bivšoj Jugoslaviji govorilo
se i pisalo o tome da je narod su-veren
govorilo se i pisalo o tome
da se vlast približi narodu preko
samouprava pa je i donesen zakon
o samoupravama ali sve je to bilo
šuplje fraziranje Od općinskih
odbora do oblasnih skupština od-nosno
do Narodne skupštine u
Beogradu svuda je dosljedno spro-vede- no
načelo: vlast ne pripada
narodu nego nenarodnoj hegemo-nističk- oj
velikosrpskoj kliki Godi-nama
nisu provodjeni izbori za op-ćine
i u njima su pašovali korteSi
v'adajućih stranaka I tako sve do
propasti Jugoslavije narodi nisu
imalj mogućnosti da odlučuju ni o
svc'im lokalnim potnbama
Mačekov sporazvm s princopt
Pavlom nije dio hrvatskom naro-il-i
nikakve sloboii ni demokrw-j- c
Cpćinski izbori god 1940 don-je- li
su veliko razočaranje hrvat-s- l
om narodu Prava gradjana bila
su ograničena oduzimanjem prava glai muškarcima ispod 24 godine
Fašističke sluge Pavelić i Ncdič
ukinuli su i te bijedne ostatke sa-mouprave
i zaveli teror nad raro-oo- m
tako da su općine postalo er-na- ni
okupatora za pljačku Mete-nje
raroda
Naša nova demokracija doa'jed-n-o
je sprovedena u svim odlukama
III Zasjedanja ZAVNOH-- a Rav-nopravnost
naroda je stvarna i
osigurava miran i potpun razvoj u
svim pravcima svakom narodu da
SAM I JA TU"
jući mu pravo da ima svoje zas-tupnike
u svim organima narodne
vlasti počevši od seoskih Narodno-oslobodilačk- ih
odbora do ZAV-NOH- -a
Bratstvo i jedinstvo u
borbi dobilo je svoju potvrdu u
tim odlukama Na taj način one-moguće
na je za uvijek podmukla
rabota svih neprijatelja naroda da
ponovno zavade Hrvate i Srbe i da
na njihovoj medjusobnoj borbi za-snuju
svoju vlast
Odluka o ustrojstvu i poslovanju
Nuudno-oslobodilačk- ih odbora da-je
naredu svu vlast i pravo dono-šenja
rješenja i naredaba u svim
Jivoinim pitanjima njegovog kra-ja
Narod ta pitanja rješava ili
direktno na zborovima birača kao
što je to slučaj kod sela općina ili
gradova ili preko svojih zastupni-ka
u kotarskim okružnim oblas-nim
i pokrajinskim skupštinama
Svako pitanje koje se odnosi na
ma koju potrebu naroda bilo da se
radi o gradnji škole doma kulture
ceste bilo o provodjenju raznih
mjera za čuvanje reda mira i
zdravlja stanovnika nekog sela
općine grada kotara itd dakle
svaki problem iz oblasti političkog
ekonomskog i kulturnog života
može da se iznese na rješavanje u
ovim skupštinama i na zborovima
birača Da li će neko pitanje rješa-vati
narod direktno ili preko svo-jih
zastupnika u kotarskim okruž-nim
ili drugim skupštinama zavisi
od toga da li se ono po svojoj važ-nosti
tiče stanovnika nekog sela
općine grada ili moguće cijelog
kotara ili neke još veće jedinice
To je pitanje nadležnosti i ono ce
biti riješeno posebnim zakonom
(Prenos na str 4)
Moskva — Ovih je dana sov
jetska agencija Tass pobila iz-vještaje
strane štampe da europ
ska savjetujuća komisija triju sa
vezničkih velesila namjerava Nje
mačku pocjepati na male nezavis
ne države poslije bezuvjetne pre
daje Taj problem često rasprav
ljaju britanske i američke novine
pa onda dolaze do zaključka da će
Se Njemačka rastaviti na manje
državice koje će biti nezavisne
jedna od druge Takav plan nije
imala niti će ga imati europska
savjetujuća komisija
Tass podvlači da se prema po
uzdanim izvještajima iz Londona
mogu stvoriti slijedeći zaključci
na osnovu sporazuma europske
savjetujuće komisije po pitanju
Njemačke:
1 Odobrene su i prihvaćene sve
najvažnije odluke koje se odnose
Sta je to UNRRA ?
(Nastavak 2)
Sa svoje strane Savjet UNRRE
naglasio je u svojim odlukama da
hrana i materijal koji se daje radi
pomoći ne smiju ni na koji način
biti iskorišćeni kao političko oru-dj- e
To medjutim još ne znači da
takvih pokušaja neće biti
Razumljivo je samo po sebi da
organizirajući Administraciju po-moći
i obnove Ujedinjenih Nacija
rukovodeći krugovi Amerike i En-gleske
ne polaze samo od načela
humanizma Oni se pri tome ruko-vode
i sasvim realnim poslovnim
interesima
Za vrijeme rata proizvodnja u
Sjedinjenim Državama Amerike
ogromno je porasla a spoljna tr-govina
silno se povećala Dovolj-no
je reći da se američki izvoz za
prvih jedanaest mjeseci 1943 go-dine
uključujući isporuke po za-konu
o zajmu i najmu ali ne ra-čunajući
isporuke američkoj vojsci
u inostranstvu povećao za 59 po
sto u poredjenju sa istim periodom
1942 godine i da je dostigao og-romnu
sumu od skoro 115 milijar-di
dolara Dok traje rat produk- -
cioni aparat i mehanizam spoljne
trgovine raditi će punim kapacite--
tom Ali poslije završetka rata
potražnja proizvoda ratne indus-trije
otpasti će ili će se žestoko
smanjiti S druge strane europski
narodi osiromašeni fašističkom
agresijom neće raspolagati ku-povnom
moći koja bi ma i približ-no
odgovarala izvoznim mogućno-stima
ojačanog produkcionog apa-rata
industrije a i poljoprivrede
Sjedinjenih Država Amerike Ka-nade
itd Nastaje opasnost ozbilj
nih komplikacija pri prevodjenju
privrede s ratnog na mirnodopski
kolosjek Pitanja koja su s tim u
vezi razmatraju se u inostranoj
ekonomskoj Štampi veoma zabri-nutom
perspektivom posljeratne
krize u kapitalističkim zemljama
Organizacija pomoći i obnove je-ste
jedan od pokušaja američkih
rukovodećih krugova da otklone
opasnost posljeratne ekonomske
kriz ili da je bar ublaže Te tež-nje
prepllću se sa izvjesnim hu-manitarnim
osjećajima političkim
razlozima itd Ne gubi se iz vida
ni cijelishodnost ukazivanja neod-ložn- e
pomoći prije završetka ra-ta
stanovništvu u krajevima oslo-bodjen- im
od neprijateljske okupa
cije — s gledišta olakšanja ratnih
operacija Pri tom se računa na
pojačanje podrške stanovništva i
njegovog učešća u borbi protiv za-jedničkog
neprijatelja
Sjedinjene Države Amerike da-nas
su najveći proizvodjač indu-strijske
i poljoprivredne robe I is-tovremeno
najveći zajmodavac na
svijetu Osjećajući veliku potrebu
za inostranim tržištima one su ra
našle pred neophodnošću da kredi-tiraju
svoj izvoz u veoma velikim
razmjerama — i to u obliku pri
hvatljivom za zemlje koje su osi-romašile
usljed rata i okupacije a
koje nemaju mogućnosti da plate
svoj uvoz u najbliže vrijeme
Oslobodjene zemlje gladne ro-be
neće moći izvoziti u velikim
razmjerama kako bi pokrile svoj
uvoz Pa i same Sjedinjene Drža-ve
Amerike nemaju potrebe za
takvim uvozom koji bi uravnote-žio
njihov izvoz Karakteristično
je da je za 11 mjeseci 1943 godi-ne
izvoz nadmašio uvoz gotovo za
2 puta — za ogromnu sumu od
5221 milijon dolara
Pred Sjedinjenim Državama
Amerike stoji teška zadaća: osi-gurati
razvitak svoje spoljne tr
govine posije rata i naročito ne
dozvoliti njeno katastrofalno sma-njivanje
u periodu kad se svijetska
privreda bude prebacivala na mir-nodopski
kolosjek Ako Medjuna-rodn- i
stabilizacioni fond koji
predvidjaju Amerikanci ima za
cilj pomaganje trgovine u toku dj-že- g
posljeratnog perioda onda
na bezuvjetnu predaju Njemačke
2 Predstavnici triju velikih sila
složili su se kakav će biti procea
u razoružanju Njemačke Njema-čka
se mora sva demilitarizirati u
interesu čuvanja i osiguranja mi-ra
3 Komimja se takodjer složila
kako će se Njemačka okupirati
Prema planu europske savjetujuće
komisije Njemačka će se podijeliti
na tri zone Sa svakom zonom up-ravljati
će posebno tri savezničke
velesile Sa istočnim dijelom Nje-mačke
uključiv i Istočnu Prusiju
upravljati ć"e sovjetske oružane i-- le
Sam Berlin prem spada u oku-pacionu
zonu sovjetskih oružanih
sila biti će prema sporazumu ko-misije
takodjer podijeljen na tri
zone i okupiran po vojsci svih tri
savezničkih sila
NJEMAČKA NEĆE BITI PODIJELJENA NA DRŽAVE
SAVJETUJUĆA EUROPSKA KOMISIJA IMA GOTOV PLAN
BEZUVJETNOJ PREDAJI RAZORUŽANJU I
OKUPACIJI NJEMAČKE
UNRRA može da ukaže odredjenu
pomoć američkoj trgovini nepos-redno
posije rata nastavljajući u
novim uslovima u periodu prevo-djen- ja
privrede na mirnodopski
kolosjek politiku koja je temelj
zakona o zajmu i najmu Već sad
se u američkoj štampi pojavljuju
vijesti o tome da će SAD Ka-nada
Brazilija i dr uneti u za-jednički
fond pomoći svoje rezer-ve
pšenice kave i druge robe da
bi tako rasturile hronične "suvi-ške- "
te robe čije postojanje de-presivno
djeljuje na svljetsko tr-žište
Pri organizaciji pomoći i obno-ve
američki poslovni krugovi ni
malo se ne zanimaju dobrotvornoš-ć- u
prema europskim narodima
Oni u prvom redu idu za svojim
vlastitim interesima U sadašnjim
medjunarodnim poslovima nemo-guće
je u velikim razmjerima
organizirati pomoć kao čisto ame-ričko
poduzeće po tipu poznate
organizacije ARA (American Re-li- ef
Administration) koja je dje-lovala
za vrijeme prvog svjetskog
rata Osim toga praksa ARA —
izazvala je u nizu zemalja nema-lo
sumnja prema poduzeću ove vr-ste
Organizacija koju su stvorile
[ Ujedinjene Nacije i nacije koje cu
im se pridružile — to je neupore-div- o
prihvatljivija forma Potreb
no je uzeti u obzir i to da —
zbog ogromne štete koju su nje-mačko-fašist- ički
okupatori i nji-hovi
pomagači nanijeli narodima
Europe — razmjer potrebne po-moći
prelazi mogućnosti svake po-jedine
zemlje Da bi ta pomoć bi-la
osjetna potrebni su zajednički
napori demokratskih država
Prema izvještajima koji su se
pojavili u američkoj i engleskoj
štampi zajednički fond pomoći
UNRRE predvidjen je u iznosu od
oko 25 milijarde dolara Taj fond
biti će sastavljen iz uloška vlada
čiji teritorij nije bio okupiran po
stranim neprijateljima — u raz-mjeru
oko jedan po sto nacional-nog
prihoda dotične zemlje za go-dinu
zaključenu 30 juna 1943 Pri
tome o ne neokupirane zemlje ko-je
zbog svojeg naročitog ekonom-skog
položaja nisu kadre da daju
ulog u tom razmjeni dati će ulog
koji će odgovarati njihovim mo-gućnostima
To pitanje one će
predhodno pretresti s generalnim
direktorom UNRRA--e
Zemlje koje su u cjelini ili dje-lomično
bile okupirane po neprija-telju
oslobadjaju se od davanja
uloga u zajednički fond pomoći Is-tina
one prema svom vlastitom
nahodjenju mogu uložiti svoj dio
u fond Administracije — radi is-korištavanja
izvan granica svog
vlastitog teritorija Sovjetska de-legacija
izjavila je na zasjeda-nju
Savjeta UNRRA-- e da će Sov-jetski
Savez prema svojini mo-gućnostima
pomagati druge zem-lje
ma da još ne može uzeti na
sebe konkretne obaveze budući da
je u datom trenutku nemoguće od-rediti
u kakvoj prirodnoj formi i u
kakvim razmjerima bi mogao Sov-jetski
Savez pomoći druge zemlje
pošto je znatan dio sovjetske zem-lje
u rukama neprijatelja i za sad
je još nemoguće ocjenitl sve pos-ljedice
pustošenja njemačkih osva-jača
Prema podacima Nevv York
Times-- a i drugih novina udio po-jedinih
zemalja u zajedničkom
fondu pomoći UNRRA-- e biti ć?
( u milijunima dolara): SDA —
1500 Engleska — 320 Kanada —
90 Australija — 40 Indija — 35
Nova Zelandija — 8 Južna Afri-ka
— 12 zemlje Južne Amerike i
Egipat — 495
Prema vijestima inostrane štam-pe
američka vlada već je zamolila
Kongres da odobri 500 milijuna
dolara koji će biti uneseni u fond
UNRRA-- e do juna 1944 godine
Kao što je poznato svaka četiri
dana rat stoji Sjedinjene Države
Amerike oko milijardu dolara
Prema tome sav udio SDA u fond
UNRRA-- e ne premašuje izdatke
za šest dana rata i prvi ulog —
za dva dana rata Navedene broj-ke
pokazuju kakvu veličinu pred-stavlja
zajednički fond UNRRA-- e
za ukazivanje pomoći stanovništvu
postradalom od rata u poredje-nju
sa ratnim izdacima samih Sje-dinjenih
Država Amerike
Od praktičnih pitanja koja ima-ju
velikog značaja za pomoć kra-jevima
oslobodjenih od neprijate-ljske
okupacije nužno se zadržati
na podjeli I plaćanju pomoći te
djelatnosti UNRRA-- e u različitim
zemljama
(Nastavit će se)
RASPRŠENO 10000
JAPANACA
Vashington 3 Okt — Oko
10000 Japanaca rasprfeno je na
južnom dijelu otoka Palau od ki
da su se američke sile na ovaj otok
iskrcale Manji i izolirani od riti i
još uvjek se tu i tamo odupiru ali
njihova snaga je dnevno slabija
l
I