Nase Novine, December 16, 1981

              it ' ' поГ-- Ч Л1, ',5
8-- NASE NOVINE, November, 4, 1981
Hm.iimr,wWTir,r,iffirifi-lffi- M
EZySSSQu
Napomena: Slijedecu, kratku biografiju Tome Cacica,
pokretaca jugoslavenske napredne stampe u Kanadi,
napisao je Anthony Rasporich, autor knjige "Za boljim
zivotom" (Historija Hrvata u Kanadi). Biografija je objavljena
u casopisu Canadian Ethnic Vol. X, No. 2, 1978. u
specijalnom izdanju pod naslovom: Ethnic Radicals.
Rasporichev sastav o pod naslovom Rebel Without
a ("Buntovnik bez domovine"), a u prijevodu Antona
Kostelca, prenosimo u
322=33332 SSSSnSESS 'адигшжгав
(Nastavak iz proslog broja)
Neposredno po hapSenju Ca6i6
je bio puSten na slobodu pod
kaucijom. Uskoro, u oktobru.vratio
se svom najnovijem poslu pred
hapSenje, uredivanju izdanja
"Borbe". Sudenje osmorici voda
uskoro ga je sprijefiilo u tome, i za
deset kratkih dana, od 2. do 12.
novembra, svi su bili osudeni
prema paragrafima 98,134 i 860
Kanadskog kriminalnog zakona.
Ca6iceva osuda za nezakonito
udruzivanje i buntovnu zavjeru
trebala je da traje dvije godine u
usporedenju sa pet godina Sto su
ih primili ostali osudenici. Sudac
sa sudenja izravno je spomenuo
Ca6icevu relativnu mladost prema
njegovim starijim ortacima: "Pre-sud- a
suda tebi, Thomasu Cacicu,
buducl da si bio manje aktivan u
svojim kriminalnim aktivnostima,
je da budeS zatvoren na rok od
dvije Ali kazna depor-tacijo- m
po paragradu 98 nije
mimoiSIa ni iednog stranorodenog,
uklju6ivSi i Сабјба, koji ofiito nije
ni pokuSao da se naturalizira niti bi
u tome uspio da je i pokuSao. U
razdoblju od sudenja do zatofienja
19. februara 1932. godine, Ca6ic je
uredio da Petar Zapkar preuzme
duznost privremenog urednika
"Borbe" i predlozio svog prijaSnjeg
sljedbenika iz Vaneouvera, Edu
za punu duznost ured-nika.
Tezak posao za oslobodenje
Ca6ica spao je zatim uglavnom na
institucije ili djela koja je on
pomagao ili pokrenuo, kao Sto su
C.L.D.L. i Stampe jugoslavenskih
radnika.
Detalji o Ca6i6eve dvije godine u
zatvoru pojavljuju se djelomicno iz
njegovog Ибпод pera i djelomifino
iz i sudskih podataka. U
zatvorskim zapisima СабЈба se
opisuje kao "Hrvata" izmedu
trideset i 6etrdeset godina starosti,
rodenog u Jugoslaviji, koji se
iskrcao u Kanadu u luci St. John,
New Brunswick, 1924. godine.
Fizicki je bio malen i osrednjeg
izgleda, manje od pet i pol stopa
visok, a tezio je 145 funti. Osobiti
znaci su mu bili plave o6i, izrazita
jamica na bradi, slomljen mezimac
na lijevoj ruci i tetovirana gola
zena na desnoj ruci — bez sumnje
ostatak iz njegovog boravka u
Sjedinjenim Drzavama. Cudniji i
dvojbeniji su njegovi lifini podaci:
prvi da su mu roditelji mrtvi, da je
on nezenja, i копабпо da je
Church of (angli-kansk- e
crkve)! vlastita
verzija o mjesecima provedenim u
zatvoru iznesena je kroz pisma koja
je slao urednicima "Borbe" za
vrijeme i poslije zatvoren iStva, kao
BIOGRAFIJA TOME CACiCA
Studies,
Cacicu,
Country
cijelosti.
godine".
Jardasa,
zatvorskih
poklonik England
Njegova
мии8лимлги.цмцм№!
i kroz pricanje drugova koji su ga
posjecivali u kaznionici u King-ston- u.
I neizbjezno, u ovoj verziji
se opisivala njegova fizidka krh-kos- t,
ali ipak nesavitljiva revo-lucionar- na
volja i neugasiva zelja
za nastavkom klasne borbe. Sam
СабЈб je sebe smatrao politi6kim
zatvorenikom kapitalistifikog
druStva i postepeno postao joS
radikalniji jer je mogu6nost depor-tacij- e
lebdila pred njim u skoroj
buducnosti.
Pokajanje ili popravak su zbog
toga bili izvan pitanja i on je u
svakoj prilici podrzavao osam
zatvorenih komunista, kao prilikom
Strajka gladu i vrenja otpora da bi
se postigli bolji uvjeti zivota u
zatvoru. U jedno vrijeme u po6etku
on je u srednje osiguranoj kazni-onici
Collins Bay, izvan Kingstona,
skoro izgubio 6etrdeset dana
oprostenja kazne, vjerojatno zato
Sto je nagovarao ostale zatvoren ike
na pobunu, ali je to uspio povratiti
na osnovu dobrog ponaSanja po
povratku u Kingston, sredinom
1932. godine. Kasnije, 1933.
godine, ponovo se zagrijao za
akciju sa osmoricom voda koji su
agitirali i organizirali medu zatvo-renici- ma
u povodu navodnog
pucanja na Tirfi Bucka u njegovoj
беИјј. Za svoje "mutivodenje",
kako su to shvatile zatvorske vlasti,
bio je stavljen u poseban zatvor sa
ostalom osmoricom u niz 6elija
zvanih "Crna rupa", koje su se
nalazile u podrumu tamnog zatvora
pored vode u Portsmouthu.
Kako su mjeseci u Ca6i6evoj
kazni protjecali, zabrinutost
radikalne Ijevice oko njegove'
predstoje6e deportacije je dano-mic- e
rasla, a posebno tokom
jeseni 1933. godine. Peticije i
rezolucije su bile sastavljane
redovno po raznim komunisti6kim
organ izaci jama za njegovo oslo-bodenje,
ali bez uspjeha. Kanad-sk- a
liqa za obranu radnika slala je
peticije federalnom ministru prav-d- e
Hugh Gutrieu zaopoziv 98.para-graf- a
i oslobodenje devetorice
komunista, za 6ovjecniji postupak
prema zatvorenicima, kao i za
istragu u vezi hitaca upu6enih na
Tim Bucka u njegovoj zatvorskoj
6eliji 1933. godine. Ostalih sedam
komunisti6kih voda takoder su
protestirali protiv predstoje6e
deportacije Ca6i6a, koji je primio
пајкгаби kaznu, ali бе prvi biti
deportiran. Kako su se posljednji
dani njegove kazne priblizavali u
decembru 1933. godine, Kanadska
liga za obranu radnika nije mogla
u6initi viSe do li insistirati na
propisnoj paznji i postupku. Oni
Na grobu Tome СабЈба
Ц1м?жц,;-га111тг.и!~1га.;и- .Ј
prvenstveno msu zeljeli da СабЈб
bude deportiran natrag u Jugo-slavij- u,
jer tamo ga je o6ekivalo
sigurno zato6enje i плодиба smrt.
Na 26. decembra 1933. godine
СабЈб je bio puSten iz zatvora i
otpremljen preko Halifaxa za Liver-pool,
Engleska, odakle je prvi Dut u
dviie qodine modao da adresira
pismo svojim drugovima u Kanadi.
U prvom pismu je uglavnom opisao
svoju deportaciju automobilom u
Brockville, a zatim vlakom do
Halifaxa u pratnji dvojice R.C.M.P.
"kozaka". Tu je bio zadrzan dva
tjedna u privremenom zatvoru, bez
mogu6nosti da Salje pisma ili
prima posjetioce. Zatim je, 1.
januara 1934. godine, bio stavljen
na C.P.R. parobrod "Montcalm" i
pod strogim nadzorom otpremljen
u Liverpool. U slijede6em pismu,
poslatom izGlasgowa, potanko je
opisao za 6itaoce "Borbe" "grubo"
postupanje prema njemu i os-morici
drugih komunista kroz
dvanaest mjeseci provedenih u
"Crnoj rupi" u Kingstonu. Рпба o
njegovom dramati6nom bijegu u
Moskvu bila je zatim dostavljena
6itaocima "Borbe", sa svim
pojedinostima. Po dolasku u Liver-pool
bio je poSiljan amo-tam- o
izmedu raznih nizozemskih i
engleskih luka, pa копабпо
dopremljen u Belgiju odakle je
trebalo da vlakom bude ирибеп u
Jugoslaviju. Dok je bio na putu
preko Francuske, Svicarske i
Austrije dobio je od komunista
sovjetski pasoS, vjerojatno na ime
A.D. Gavrilova, uspio da izmakne
nadzoru i uhvati vlak preko Mad-zars- ke
za Moskvu. Tu se postepeno
oporavio od bolesti zadobivene
putem i od орбе smalaksalosti za
dvogodiSnjeg utamni6enja.
Za trogodiSnjeg boravka u
Moskvi Ca6i6 je nestru6no hvalio
veliki materijalni napredak posti-gn- ut
u Sovjetskom Savezu kroz
Staljinove uzastopne petogodiSnje
planove. Sa oduSevljenjem je
opisivao za svoje kanadske бКаосе
svoj Ибт rad na moskovskom
metrou (podzemna zeljeznica) za
6etrnaest mjeseci po dolasku
tamo 1934. godine. Radedi
Sesnaest sati dnevno pod zemljom,
a zatim zamjenjujudi Sest radnih
dana sa Sest slobodnih dana,
pruzalo mu je dovoljno vremena za
ибепје na Komunisti6kom univer-zitet- u
za manjinske grupe sa
zapada, kao i za gledanje filmova i
baleta u torn kulturnom centru
Rusije. СабЈб je oduSevljeno, u
superlativima, pisao o svjetskim
rekordima postignutim pri kopanju
tunela ispod Moskve, o svakom
i)jjj.fl!,.i..,H,..Ju,ii,.l,..l,l,umi..u11i.j,,IJJ.,iJll,.l,uiUl-.l..- -
aspektu napretka u proizvodnim
rekordima u teSkoj industriji, kao i
o prednostima sovjetskog pravnog
i kaznenog sistema. Onda je pred
kraj svog boravka u Moskvi postao
nemiran i u svojim dopisima
pisao o potrebi prenoSenja medu-narod- ne borbe protiv faSizma u
zapadnu Evropu, a posebno u
Spanjolsku i Jugoslaviju.
Sve nespokojniji u zelji za
daljnjim ибе5бет u medunarodnoj
revoluciji, СабЈб je u martu 1937.
godine otiSao u Spanjolsku, da
pristupi Medunarodnoj brigadi za
obranu Spanjolske Republike. Po
jednom aspektu, tao6ajna borba je
pruzila СабЈби priliku da se ponovo
nade sa nekih osamdeset jugo-slavenskih
Kanadana, od kojih je
barem dyadeset njih bilo iz njegove
Like. Tokom 1937-193- 8. postao je
kapetan na 6elu £ete koja se borila
u neprijateljskoj pozadini u pred-jel- u
oko Villaneuva de Cordoba, a
po povratku u Albacete, gdje je bio
Stab Medunarodne brigade, sreo je
nekoliko svojih bivSih drugova iz
Kanade, Tako je nekoliko dana
proveo sa svojim Li6aninom
Stimcom, razgovaraju6i o prvim
danima u Kanadi i diskusiraju6i o
budu6nosti komunisti6ke borbe.
Ali za razliku od svojih kanadskih
prijatelja koji su uspjeli da prime
drzavljanstvo, Cafiic se kao depor-tira- ni stranac nije mogao vratiti u
Kanadu 1939. godine kad se za to
ukazala prilika. Umjesto toga
nastaviojeda vodi ogorfienu borbu
do kraja Spanjoslkog sukoba u
sjevernoj Cataloniji, dok se skoro
Polumilijunska masa civila i vojske
polako povla6ila preko Pirineja u
Francusku u februaru 1939.
godine. PoSto su se predali na
milost francuskih vlasti bili su
stjerani u pokretne izbjegli6ke
logore nedaleko od St. Cypriena.
Uvijek okorjeli buntovnih, Cadic je
odmah робео organizirati izbjeg-lic- e
za protest protiv nesnosne
sanitacije i smjeStaja, kao i loSe
prehrane u logorima koja se
sastojala od jednog kilograma
kruha dnevno na dvadeset i pet
osoba.
U vrijeme kad je Hitler zapo6eo i
окопбао brzu invaziju Jugoslavije
u aprilu 1941. godine, Cafiic i
nekoliko njegovih drugova pobjegli
su iz koncentracionog logora u
kome su proveli skoro dvije
godine. OtiSao je prema sjeveru i
jedno vrijeme radio u rudnicima
sjeverne Francuske, ali se bojao
kretati dalje, jer su mu nedostajali
pasoS i viza. No ipak je reskirao i
uspio prijeci iz okupirane Fran-cuske
u Njemafiku, gdje je dobio
i i.fv rff
posao kacfi
Berlinu, d(
krivotvorer
1942. godi
bila okupil
Sadajevei
plu6ima,
zbog mogl
cijskim vl
Iije6iti u гк
Umjesto tc
onako bole
udarnu bri
januaru 1!
godine biol
primio
premjeStaj
bolnicu u
Tamo mu j
je u opasm
nije prista
Ca6i6 s
komunistic
invalid i jel
bolnici za
godine sel
radio nekl
razvijaju6i
u Hrvatskc
pogorSalol
6etrdeset
primio drzl
omogu6il
nastani u
Ca6ic je
deset godl
selja6kih
nastavljajil
ziranja, u
snagu za
borbe u Sj
Njegove
radikalnon
radni6ke k
ostalanes
i slao povr
--jugoslave
stvo". U
sje6anja
radikalnoc
avije goc
primije6er
njegovoj ir
klasne be бтот se
Vancouver
uzastopnt
odveli u
slenih u
ponovo,
Divsmn JUJ
prvim dani
koji su kil
deportacij
jasno da
dramati6.
prolje6e 1
odveli iz
sa tridese
navodilo