Nase Novine, December 16, 1981

              t ЛК,
,
'
-- I ч ' , s !
'
Л—' ,1k1lИAC lkllVAVtflIUjICb, ,K'VU,u4n"mKUnerl,wnl„I4TQOQ4 ,t t .,,,.
JUL JIL
Uz pedesetogodisnji jubilej
"Nasih novina" ne mozemo
propustiti priliku, a da ne poku-sam- o
proceniti znacaj i ulogu
napredne stampe u SAD i Kanadi
za proteklih pedeset godina. Izo-stavice- mo hronolosko kretanje
razvitka napredne stampe, jer to
drugi u posebnim napisima dine pa
cemo se zadrzati na vrednostima
kojima nas je obogatila radnicka
stampa u proslosti i kakvu korist
cemo imati od nje u godinama koje
dolaze.
Pre svega, sta je to "nap red na
stampa". Ukratko, postoje glasila
koja su okrenuta evoluciji, kre-tanj- u,
progresu, diji subjekat je
okrenut celini, drustvu, odnosno
ciji objekat je radni covek, sredina
ljudska, ljudski odnosi, proizvodne
snage, itd. Tu stampu nazivamo
narednom. U suprotnosti toj
stamp postoje reakcionarne
novine koje su okrenute proslom
vremenu, dekadentnim snagama,
nerealnom ocekivanju od buduc-nos-ti
kao i klasnim nejednakos-tim- a
koje one podupiru. stampa
koja ne zeli progresii razvitak zbog
interesa pojedinaca, vlastodrzaca,
i klasnih interesa. Takva stampa s
pravom se naziva dekadentnom
odnosno reakcionarnom. Ne treba
mesati pojmove oko imena
"napredna" i "reakcionarna". U
svakom sisiemu postoje te
osnovne razlike. Snage koje teze
progresu, napredku, humanom
resavanju drustvenih probiema,
nazivaju se u politickpj ekonomiji
"napredne snage", "progresivne
siie", itd. Delovi drustva koji кобе
progres raznim mahinacijama,
PROF. DR VLADISLAV A. TOMOVlC,
Brock University,
St. Catharines
zakonima itd., a usmereni su ка
status quo s pravom se nazivaju
reakcionarnim delovima drustva. U
zemljama Zapada pogresno je
pretpostaviti da je svaka radnicka
stampa — napredna stampa.
Postoje sindikati koji su vise
reakcionarni nego sami vlasnici
kapitala. Zato jednu dozu razume-vanj- a
oko toga ko uistini cm
radnicku — progresivnu stampu
moramo imati kod ocenjivanja tog
pitanja.
Zadovoljstvo je da kod "Nasih
novina" i njenih preteca nema te
sumnje. Od same 1931. godine, ta
stampa imala je jedan — jedini
kurs: da se bori za prava radnicke
klase kako u SAD, Kanadi tako i u
celom svetu. Zato s pravom nazi-vamo
"NN" jednim od najnapred-niji- h
listova radnog coveka —
Jugoslovena u iseljenistvu. Njena
istoriska uloga i buduci znacaj su
od neobicne vaznosti. Da nije bilo
napredne stampe duh jugosloven-stv- a se ne bi osetio tako jako u
zemljama Zapada izmedu dva rata i
posle rata.
Na zborovima "NN" pevala se
pesma "Jugoslavijo" mnogo pre
nego su je sami nasi sugradani u
zemlji "pronasii". To se desilo tek
posle smrti druga Tita. Za vreme
obnove Jugoslavije 1945-4- 8 da nije
bilo naprednih ljudi okupljenih oko
Vijeca Kanadskih Juznih Slovena
ne bi oko 3 miliona dolara u robi
(industriskoj, rudarskoj, ribarskoj,
poljoprivrednoj) bilo poslato za
Jugoslaviju. Ulogu tadasnjih
listova koji su izlazili u ime tri
bratska Saveza (Srba, Hrvata i
Slovenaca) najbolje znaju neimari
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubid, Vdjin Grbid, Josip Kovaiii,
Stanko Muideka, Milena Bot'it, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa
Rajnovid, Borislav NeSkovi6, Rozaliia DMakovid, Duro Maljkov6, Ivan
Pribanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavletid.
Ostoja Kovadevi6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid. John
Severinski, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid,
Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavnl I odgovorni
iKednlk), Stjepan Mioiid (druStveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades
(drusUena pitanja i knjiievnost), Katarma Kostid (poezlja I aktuelne
teme), Jelena Gavrilovii (literature i umetnost za decu), Bo&ko
Mladenovid, Anka Noilnld.
STALNI DOPISNICI: Шап Putnik (Chicago), Margaret Stardevii
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Bofo Spaiek (New York),
Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I druStvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistlka u Amend),
Anton Kostelac (reportaze I price iz useljemkog zlvota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovi6,
Petar Kurtii.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlaze srijedom. Pretplata iznosi $20.00 godiSnje;
pojedinl prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Na5e novine" su nasljednlk "Jedlnstva", kome su prethodill llstovi
"Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i
"Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih listova koji su
mu prethodill u Sjedinjenim Drzavama.
K, u
,i T -- M'
te stampe: Milos
G ruble Stjepan
Miosic, Bob Stevanov,
Edo Jardas, Jovan
Djajic, Bozo Prpic,
TomaCacic, Maksim
Bijelic, Jurij Mate- -
sic i Joza Serjak, itd.
Napredna stampa odigrala je
posebnu ulogu oko sirenja istine o
NOB 1941-194- 5. Priznanja te uloge
su, posteno receno, data od
zvanicnih organa nove Jugoslavije.
Drug Tito je u nekoliko navrata
naglasio ulogu napredne stampe u
SAD i Kanadi. To je narocito cinio
za vreme jubilarnih datuma Matica
iseljenika kao i za vreme posjeta
SAD i Kanadi.
Specif icna uloga napredne
stampe je u tome sto je za svo
vreme postajanja odigrala posebnu
sociolosku i psiholosku ulogu.
Socioloska uloga je u povezivanju
grupa i pojedinaca kao sto su to
ljudi i organizacije rasturene po
celom kontinentu. Napredna
stampa in je cinila da se osecaju da
pripadaju nekome bicu, nekoj
stvarnoj instituciji koja se stara,
brine i informise. Psiholoska uloga
ogleda se u tome sto je napredna
stampa jedna vrsta stabilizatora,
garantora pojedincima koji se od
otudenja osjecaju usamljeni,
izgubljeni, bezpomocni, iskoris-cen- i, itd. Napredna stampa treba
da se shvati kao vazna institucija
na stabilizaciji drustvenih relacijn
kako pojedinaca tako i organ-izedja.
Setimo se samo jugo-slovensko-kanads- kih dana. Gde bi
PISMO MAKSIMA
BUELICA
Odboru za proslavu 50-godisnj- ice nase napred-ne
iseljenidke stampe u Kanadi.
Dragi drugovi i drugarice:
Rado se odazivam vasem pozivu da vam se
pridruzim u otSiljezavanju jubilej a. Saljem vam dva
priloga. Povezujem sjecanja na dozivljaje u Kanadi
sa sjecanjima na nas povratak i stanje kakvo smo
nasli u domovini.Vjerujem da cete se sloziti da je
tako dobro i da je skladu sa tradicijom — lijepom
tradicijom veza. Samo se bojim citalaca koji ne
vole dugacke clanke! Jos vise se bojim da sam
prilicno iznevjerio vasa odekivanja, jer nemam
nista pri ruci osim golog sjecanja, a za to bi
trebalo imati starih clanaka i izvjestaja. Osim
toga, i iz samih sjecanja ve6 ono sto je u njima
najvaznije iznio u clancima koji su, ne tako davno
objavljeni u "Nasim novinama", narocito u onim
nastavcima "Povodom jednog putopisa", ako se
sjecate, a nema smisla, i ne volim da ponovo
iznosim iste stvari.
Ali kako bilo da bilo, dozvolite vi meni da vas
sve iskreno i srdacno pozdravim i da vam, isto
tako iskreno, zazelim mnogo uspeha na sirenju
lista medu iseljenicima, i nastavljanju dobrih
tradicija te stampe. Neka budu pozdravljeni i svi
moji i stari i novi dobri znanci i drugovi i drugarice
sirom Kanade i Sjedinjenih Drzava. Vag
Maksim Bijelic
Vi-vi- i v if,
ti dani bili da nije bilo "Jedinstva" i
kasnije "Nasih novina"? Ko bi sirio
istinu 0 hiljadama Jugoslovena
koji su se kao reka svake godine
slivali ka Wellandportu? Ko bi znao
za nas i nasu radnicku svest da nije
bilo "NN"?
Sta da se kaze o rubrikama: decja
strana, sport, privreda, kultura, itd.
Sta je sve nas covek mogao da cita
iz tih posebnih delova napredne
stampe. Ko bi tako sjajno opisao
susrete Tita i Cartera; Desanke
Maksimovic i nasih amatera--pesnika- ?
Ko bi od nas znao tako
vazne portrete filantropistkinja
kao sto su teta Luca i teta Milica da
nije bilo "NN" i njenih reportera?
Koji je to list na ovom kontinentu
koji je donosio i donosi "Vesti iz
Jugoslavije"? Ko nas informise o
medunarodnim dogadajima tako
objektivno kao sto to radi nasa
napredna stampa? Mnogo tih
pitanja "ko", "ko", no najvaznije je
da smo svesni sta je to istoriska
uloga nase stampe. Cenimo pros-lo- st
kako bi odredili buduce doga-daj- e
i stremljenja.
U godinama koje dolaze uloga
"NN" bice nista manja od istoriske
uloge tog lista i njegovih preteca.
Medunarodna situacija, ekonomski
problem, resavanje ustavnog
pitanja Kanade, dalje sirenje multi-kultur- e, borba za pravednijim
ljudskim i proizvodnim odnosima u
zemljama razvoja kao i u SAD i
Kanadi su vazni drustveni procesi.
Nasa stampa treba da utice kako
na nas pojedince, tako i na
predstavnike vlasti zemalja u
kojima se citaoci nalaze.
Napredna stampa kroz demq-kratsk- o
delovanje je za bolje drust-ven- e odnose, ljubav, slogu,
progres covecanstva i objektivno
obavestavanje u vezi sa tim pro-cesim- a.
Specijalno danas kada se
nalazimo u talasu bure cija snaga
vodi ka novom ekonomskom
poredku. Do sada najnerazvijenije
zemlje sveta traze resenja u eman-cipaci- ji
svojih proizvodnih snaga.
Kraj kolonijalizmu doneo je novu
renesansu oslobodenim zemljama.
Svet se, dakle, krece. Evolucija i
napredak mora da se obezbede.
Napredne snage i njihova glasila
imaju i dalje da igraju svoju
istorijsku ulogu. Institucije kao Sto
je List "NN" niti se radaju cesto
niti pak lako nestaju. Pedeseto-godisnjic- a
je samo pocetak jednog
toka. To je medutim pocetak koji je
veoma lepo obelezen, koji ce se
pamtiti, slaviti i procenjivati
mnogo decenija koje tek dolaze.