Nase Novine, December 16, 1981

              4-NEN0-
ViNEbyember, 4,1.981 4
Л
f. '!.
U mnogim gradovima kao i u
manjim mjestima gdje je bio
skoncentrisan vedi broj naSih
doseljenika, niknuli su tih godina
ogranci Socijalisti6ke stranke
udruzeni u JuznoslavenskomSoci-jalistiiko- m
Savezu. Gotovo svi ti
ogranci imali su svoje kulturne
skupine — pjevacke, dramske i
tamburaske zborove. Odrzavale su
se pozoriSne predstave i koncertne
zabave, razbijali se amatersk)
glumci, pjevafii i tamburaSi.
I zd avale su se u prevodima i
originalu prosvjetne knjige i
broSure; ljudi su ditali i studirali.
odrzavala su se predavanja, ras-pravlj- alo
se i debatiralo o eko-nomsk- im
i politiCkim pitanjima.
U tim socijalsiti6kim druStvima
razvile su se takoder vodede
lifinosti potpornih organizacija. Tu
su se odgajali i buduci aktivisti u
zanatskim unijama.. Bilo ih je u
кгојабкој, mesarskoj, pekarskoj,
drvodelskoj i drugim postojecim
unijama ' (sindikatima), te su
zajedno s drugim radnicima raznih
narodnosti sadinjavali znatnu soci-jalisti6- ku
skupinu. Tu su se
takoder odgajali politicki radnici
koji su kasnije igrali vaznu ulogu u
osnivanju unija u masovnim jndus-trijam- a.
PRVI SVJETSKI RAT I RASKOL
U SOCIJALISTlCKOM POKRETU
. Kad su Sjedinjene Drzave Ame-rik- e
uSIe u Prvi svjetski rat 1917.
godine, u Socijalisti6koj stranci je
doSlo do podijele na torn pitanju.
Lijevo krilo, koje se je joS ranije
pojavilo zbog reformisti6kih
skretanja u vodstvu stranke,
osudivalo je rat kao slikob imperi-jalistifck- ih
sila u borbi za podijelu
kolonija i svjetskih tiiiSta, dok je
desni6arsko vodstvo podupiralo
ratnu politiku Wilsonove vlade.
Prvacj lijevog krila bili su izvrgnuti
progonima i bacani u zatvor.
Zbog straSnog poskupljenja
zivotnih potrepStina, rat je takoder
izazvao nezadovoljstvo medu
Sirokim slojevima radniStva. Izbi-ja- li
su Strajkovi u raznim indu-strijam- a.
Da bi skrSile taj otpor
izrabljiva6koj klasi, vlasti su
raspirile ratnu histeriju Sirom
zemlje. Kao primjer sluzi hapSenje
i remiranje radni6kih organizatora
u San Francisco — Thomas-- a
Mooney-- a i Warren-- a K. Billings-a- .
Da ih se rijeSe, lokalne vlasti u
suradnji s poslodavcima su organi-ziral- e
provokaciju za vrijeme jedne
ratne parade, u kojoj je poginulo
devet osoba a nekoliko tuceta je
bilo ranjeno. Akoprem je bilo
dokazano fotografskim snimkama
da su u 6asu eksplozije bili
udaljeni nekoliko milja od mjesta
gdje je bila bafiena bomba, oni su
bili uhapSeni i osudeni na smrt. Za
njihovu obranu i spaSenje od
Pise: M. STARCEVlC
smrtne kazne bile su organizirane
protestne demonstracije Sirom
svijeta. To je predsjednika Wilsona
prisililo da od drzavnih vlasti
Kalifornije trazi snizenje smrtne
kazne na dozivotnu robiju. Borba
za njihovo oslobodenje je bila
nastavljena i копабпо okrunjena
uspjenom kad je pod upravom
guvernera Olsona doSIo do njihova --
puStanja iz zatvora nakon viSe od
petnaest godina robovanja.
Јоб jedan primjer okrutnosti
izrabljiva6ke klase bilo je гтшбко
umorstvo joS jednog odanog
radni6kog organizatora — Franka
Little. On je bio 6lan i odbornik
Industrial Workers of the World
(IWW). Do umorstva je doSlo u
Butte-u- , Montana, kad je tamo
stigao da Strajkujudim radnicima u
bakrenim rudnicima pomogne u
borbi s poslodavcima. Nocu je
nasilno izvu6en s kreveta u
mjesnom svratiStu, konopcem
odvu6en do ]ednog zeljeznidkog
mosta i tu objeSen. Ubojice su bili
kompanijski puSkari medu kojima
je bio i jedan nitkov naSeg juzno-slavensk- og
roda, po imenu Prnja.
Razumije se, zloCincima nije ni
vlas s glave pala. Mjesne vlasti pod
kontrolom Anaconda Copper
kompanije, nisu ni prstom makle
da se ubojice uhapse i kazne.
U to doba nastradalo je i
nekoliko naSih zemljaka, Crno-gorac- a,
za vrijeme Strajka u rudni-cima
zeljezne ruda6e u Minnesota I
oni su bili fremirani i odlezali
nekoliko godina u zatvoru. Do toga
je doSlo kad su kamanijski puSkari
upali u stan jednog od tih radnika.
DoSlo je do guzve kad su puSkari
робеП tu6i njegovu zenu, u kojoj
je jedan od napada6a nastradao.
Ovo su samo nekoji od velikog
broja klasnih sukoba do kojih je
doSlo za vrijeme Prvog svjetskog
rata. Izrabljiva6ke kompanije i
njima podlozne i usluzne vlasti
sluzile su se nasiljem, terorom i
umorstvom u razbijanju radni6kih
Strajkova. Mnogi naSi doseljenici
su iskusili sve to na vlastitoj kozi.
Bilo ih je medu StrajkaSima u
Butte-u- , u Minnesoti, u bakrenim
' rudnicima Arizone i u raznim
drugim okrSajima s poslodavcima,
njihovim vlastima i privatnim
puSkarima.
Sindikalni pokret, poznat kao
Industrial Workers of the World
(IWW), predvodio je ve6inu Straj-kov- a
toga doba, osobito u Sumskoj
industriji i rudnicima bakra i
zeljezne ruda6e, u kojima je tada
bilo uposleno znatan broj naSih
juznoslavenskih doseljenika.
Stoga je oStrica udara vladajude
klase i plja6kaSkih korporacija bila
uperena protiv njega. Poput lijevog
krila u Socijalisti6koj stranci, taj
sindikalni pokret bio je takoder
protivan ratnoj politici vladajudih
krugova, pa je stotine njegovih
nacionalnih i lokalnih prvaka bilo
m
mm mm
pohapSeno i strpano u zatvore
Sirom zemlje. Dvorane i uredi tih
organizacija bili su provaljeni i u
mnogim slu6ajevima porazbijani
po organiziranim ruljama, spora-zumn- o
s lokalnim vlastima.
Stampa je pak bila zabranjena i
obustavljena. Tada je pod udar
doSIa i naSa "Radnidka Straza".
Uskoro je bio pokrenut novi list
pod nazivom "Znanje".
UTJECAJ RUSKE REVOLUCIJE
Ruska revolucija 1917. izazvala
je veliko zanimanje medu radniS-tvo- m
Sirom svijeta. Tako je bilo i
medu naSim doseljenicima u
Sjedinjenim Drzavama. Lijevo krilo
u SocijalistiCkoj stranci bilo je
stoga znatno pojacano. I Juzno-slavens- ki
savez bio je vecinom na
lijevoj strani.
Po sjedanju jednog od joS zivih
suvremenika tih burnih zbivanja,
od 1915. do 1917. u vodstvu
Juznoslavenskog Saveza bili su:
Mirosavljevi6 (krsno ime nepo-znat- o)
od Srba, Etbin Kristan od
Slovenaca i Ouro Selakovi6 od
Hrvata.
Kad su Sjedinjene Drzave usle u
rat, razmince izmedu I je'cg krila i
desnicarskog vodstva Socijalis-tifik- e
stranke, koje je podupiralo
ratnu politiku, bile su ројабапе.
Slifino se je dogodilo i medu
stranojezidnim federacijama,
uklju6iv juznoslavensku.
Kako je pisao Stjepan Lojen u
svojim "Uspomenama", u Juzno-slavensko- m
savezu javila su se dva
,
оргебпа glediSta. Jedna grupa,
vecinom Slovenci i Srbi, zastupala
je stanoviSte da Savez mora raditi
za pobjedu Antante, poraz Austro--Ugars- ke
monarhije, za oslo-bodenje
svih Jugoslavena ispod
Austro-Ugarsk- e i njihovo uje-dinjen- je
sa Srbijom i Crnom
Gorom, te za st varan je zajednifike
drzave — Jugoslavije.
Druga grupa, nastavlja Lojen, u
glavnom Hrvati, zauzela je stano-viSte
protiv rata. Oni su radnicima
govorili da su rat izazvali imperi-jalis- ti
u medusobnoj borbi za nova
trziSta i kolonije i da radnici ne
mogu od rata niSta dobra odekivati,
bez obzira koja ce strana pobi-jedit- i.
Zagovarali su пабе1о da
radnici pod kapitalizmom nemaju
domovine i da, prema tome, ne
mogu podupirati nijednu od kapi-talisti6k- ih
vlada koje medu sobom
vode rat, a niti se mogu zalagati za
stvaranje Jugoslavije, jer da to i
onako пебе biti radni6ka, ve6
burzoaska Jugoslavia. To stano-viSte,
veli Lojen, odobravao je
samo manji broj naSih doseljenika.
Ve6ina je slijedila pokret Sto su ga
u Sjevernoj i Juznoj Americi bili
organizirali predstavnici Jugo-slavensk- og Odbora koji je imao
sjediSte u Rimu.
(Nastavit6ese)
UredniStvu:
U ovom pismu vam Saljem бек na
$52.00 — dolar za svaku godinu od
izlazenja na§eg lista. Kao ditalac
naSe napredne Stampe od njenog
podetka, zao mi je da moj prilog
nisam ranije poslao.
Saljem sumu na $52.00 da
preteknem moja dva prijatelja:
Kostu Trklju i Nedjeljka Sorai6a
koji su dali po 50.00.
Zelim vam svima dobro zdravlje i
upucujem srdadne pozdrave kako
svima u uredniStvu, tako i svim
ditaocima "Nasih novina".
Stanko Pavlovic
Kamloops, B.C.
Dragi drugovi:- -
Evo, §aljemo vam jednu novu
pretplatu koju je naSao John
Sulentich.
Sve se moze kad se hodel Samo
treba raditi na nalazenju novih
pretplata.
NaSa zabava povodom 50-godi$-nj- ice
napredne Stampe se pribli-zav- a,
pa demo nastojati da
nadjemo jo§ koju novu pretplatu.
Primite pozdrave od vaSeg druga
F. Fuduric
® @ Vancouver
Drugovi:
Vi pozelavam uspeh i napredak na
naSiot progresiven vesnik "NaSe
novine" i prakam 6ek na $30.00 na
obnova i fondot.
SP. Koteski
North York, Ont.
Dragi urednide:
Saljem vam Money Order na
$22.00 za moju obnovu i fond.
Oprostite da ne mogu vi§e poslati.
Zbog bolesti ne radim ved godinu
dana, pa sam jedva nekako ovoliku
sumu uStedio, jer volim ditati
"NaSe novine". Molim vas stavite
mi do znanja da li ste primili ovo
pismo.
Sve vas pozdravljam, kao i sve
ditaoce Iis tar
Joe (Joso) Parillo
Durham, Calif.
Dragi drugovi:
Saljem vam бек na $30. 00 za moju
obnovu i fond. &
Primite drugarski pozdrav.
Matt Krayac
Fontana, Ca.
PoStovano redniStvo:
Zahvaljujem se na pozivu da
prisustvujem na zabavi naSe
Stampe. Nisam siguran da tu to
modi udiniti zbog prezauzetosti na
poslu.
U prilogu vam Saljem dek na
$50.00 za moju obnovu i fond.
S poStovanjem — i
D. Spasojevic
Concord, Ont.!
Stovano uredniStvo:
Prilazem dek na $30.00 za moju
obnovu i fond.
Joe Sokolic
Trail, B.C.i