Nase Novine, November 09, 1983

              Toronto je lijep grad. AM moze da
bude oS IjepSi.
Ono Sto Toronto 6ini posebno
privlafcnim je jezero Ontario. Ove
godine bila je uzasna vrucina, ali
narod nije mogao u vodu da se kupa.
Kazu da 6e jezero biti zagadeno i
idu6e godine. ZaSto? Tko je kriv?
Toronto ima lijepu luku, ogradenu
malim otocima. Luka je dosad bila
nepristupa6na. Sada se popravlja.
Harborfront mnogo obecava. Ali
umjesto starih komercijalnih zgra-d- a
uz obalu se podizu novi hoteli i
kancelarijske zgrade. Stvaraju se
nove zapreke prilazu k obalu.
Tu je ruzna gradevina zvana
Gardiner Expressway, kojom jure
automobili. Neki kazu da ga treba
sruSiti. Ne samo Sto ruzno izgleda,
ve6 predstavlja najve6u zapreku do
vode.
U Torontu se nalazi visoki toranj.
Oko njega se podizu nove zgrade.
2eljezni6ka mreza se smanjuje. Izgle
je sve IjepSi.
Nedavno je u Torontu boravio
jedan ameridki stru6njak koji je
predlozio:
— Podi6i noveceste i putove kako
bi gradani mogli do6i do obale;
— Stvorlti granicu izmedu javnog
i privatnog vlasniStva kako privatnici
ne bi prisvojili obalno podrufije;
— Ufiiniti neSto s Gardiner Ex-pressway,
"jednom od zaista velikih
greSaka koje je Toronto u6inio".
Gradani se moraju viSe interesir&ti
Sta se dogada s njihovim gradom.
Politi6ari samo ugadaju bogatim
gradani ma.
N.B.
U Torontu se pove6ava broj gradana koji su — poSto su iscrpili
nezaposlenifiko osiguranje — prisiljeni da traze javnu pomoc
(welfare). Neki seobracaju i raznim ustanovama. Naslici vidimogrupu
koja бека na podjelu hrane pred skladiStem Ujedinjene crkve na
Church Street.
"чагхш" Ж£&мшН$&Изд ч5 ' x ж:Жj!!ШШШШшmm$mшшJшwivMшmш 5 .?, Ш№Ш1!1ПШШ1ШШШИП&№ОЈ№ШШ зш8шж8Ш8Ххр & штжштшшштшттнгуршкзжш.шш (Ol4W."vwo '. .: avw . јсо.члчч-оо"лллл-л1лл."л1- &. ._ :jv . г 'WBflflOQ'j't Ј..ул.'л?£тјгт1вптхш1ла, тиду. мирлд ч тг-- . _ cлuIaУlJ.,' xjf м осоо" w ми
--3
PRIBLI2AVA SE
22. OKTOBRA — DAN
PribliZava se 22. oktobra...
Prenosimo (s englesko) 6lanak o tome:
Glavno pitanje u nekoliko pros' lih tjedana je bilo
i ostaje bliskost svjetskog nuklearnog rata. Prst je
spreman da pritisne dugme koje 6e zapodeti let
bombi i on 6e to udiniti ako se ne makne. Nema
ljudskosti u Reaganovom srcu kab Sto je nije bilo
u Trumanovom kad je naredio uniStenje HiroSime i
Nagasakia, a ni ostalih ameridkih predjsednika
koji su pustoSili Vijetnam.
Ne radi se samo o Spijunskim letovima nad
sovjetskim teritorijem. Pogledajte oko sebe.
Ameridki militaristi vode vru6i rat na Srednjem
izazivlju konfrontaciju u Karibima, upadaju
u tad, §alju pladenike u Afganistan, Jos' uvijek
mute u Poljskoj... Hladni rat, vru6i ratovi,
priblizava se nuklearno uniStenje.
Ako ga narodi ne zaustave sada molda vi§e ne
budu imali prilike da to udine!
Kanada je u opasnosti. Pomaluti
proizvesti i pristajudi na vrSenje proba Cruise
raketa namijenjenih za prvi udar, mi smo se stavili
u polozaj prvog saudesnika u zlodinu. I mi пебето
biti zaboravljeni kad kad dode protuudar.
Obrana Kanade trali stavljanje pritiska da se
makne Reaganov prst s dugmeta koje treba da
zapodne nuklearn i rat. To moie i mora biti
udinjeno zajedno s mirovnim snagama svih
kontinenata.
To je cilj medunarodnog dana protesta 22.
oktobra. Kanadani treba da se бији glasno i jasno
tog dana — borimo se za svoju zemlju, za svoj
iivot!
Ne preostaje mnogo vremena.
Moramo pripremati brzo i ozbiljno.
Pruoklnsni dokument
NaSi iseljenici, bra6a Splivalo iz
Vignja na PeljeScu, nastanjeni u
Kaliforniji, poznati su naSoj javnosti
po mnogim akcijama pomo6i za svoj
zavicaj i domovinu. Od dva joS ziva
brata Josip je poznat uz ostalo po
svojoj knjizi "Kruh sa 7 kora"
objavljenoj 1966. na Rijeci u kojoj je
opisao svoj momarski zivot, kad je
kao 13 godiSnjak kao "mali" ukrcan
na parabrodima, od kojih su slikovi-t- o
prikazani oni najmanji "Knez" i
"Nikola Subi6" na prugama u blizini
Splita. Nakon ovog rata Josip je
svojom jedrilicom proputovao nasu
obalu i snimio zanimljiv propagand-n- i
film koji je uz predavanje prikazao
u Kaliforniji.
Sada nas je svojim sadrzajem
ugodno iznenadila knjiga Antuna
Splivala izdana 1982. godine u
Australiji (Fremantle) pod naslovom
"The Home Fires".
U knjizi je prikazano doba od
1914. do 1918. kad je Australia kao
britanska kolonija uvu6ena u vrtlog
prvoga svjetskog rata. Australci su
se tada prvi put u svojoj povijesti
nasli ugrozeni jer je пјетабка flota
pustosila oceanima (sjetimo se
krstarice Emdem). Ne samo da su
australski vojnici sudjelovali na
strani Britanije nego su strahuju6i
za "doma6a ognjista" uz пјетабке
iseljenike internirali i sve one koji su
bili iz krajeva okupiranih od Austro-Ugarsk- e
Monarhije, medu kojima
je bila i Dalmacija. Na taj na6in u
zajedni6kim logorima, strogo 6uva-ni- m
i okruzenim bodljikavom zicom,
s Njemcima neSto i oko 1500 naSih
pripadnika, ve6inom Dalmatinaca.
Medu njima je bio i autor knjige koji
je kao mladi6 1911. stigao svom
starijem bratu Mati. To izjedna6a-vanj- e
s Njemcima i 6injenica da su
odjednom bili smatrani neprijatelji-m- a
bila je za mnoge nase iseljenike
October 5, 1983, NASE NOVINE
Istoku,
velikoj
porazna.
Budu6i daje Antun Splivalo osim
engleskog poznavao i druge jezike,
bio je u usporedbi s drugim naSim
intemicima u boljem polozaju, sto
mu je отодибПо da dade odlifian
prikaz zivota u logoru. Splivalo je
puSten iz logora tek sredinom 1919.
godine, ali je njegova mrznja naSih
iseljenika prema Nijemcima ostala i
nadalje tako da su se bra6a Splivalo
odselile u Kalifomiju.
Za Australiju je knjiga bila pravo
otkride, o бети svjedo6i 6injenica
da je bila predstavljena javnosti od
senatora Chaneyja, federalnog mi-nist- ra
socijalne skrbi, te financirana
od raznih institucija kao i od vlade
Zapadne Australije.
Recenzenti naroCito istiCu knjigu
kao prvoklasni dokument iz doba
prvoga svjetskog rata i odnosa
Australaca prema iseljenicima u
kojoj se o6ituje pojava rodoljublja i
domovinskog osjecaja te mrznja
Drema neprijatelju... "Knjiga je vrlo
interesantno i informativno iskustvo
mladog 6ovjeka koji se je zatekao u
ratnom logoru u jedno od rijetkih
perioda australske povijesti, kad je
skoro cijelokupno australsko sta-novniSt- vo
mrzilo sve sto je strano.
To je prvoklasan dokument, a spo-sobno- st
da obnovi i sitne detalje
omogu6ila je piscu da nam siroko i
jasno bez uzbudenja prikaze aspekte
australskog zivota Sto je doprinos
od najve6eg гпабепја...
Knjiga je prvotno napisana na
hrvatskom jeziku, u kojoj je mnogo
pristupafinije prikazan zivot naSjh
iseljenika nego Sto se to moze
razabrati iz engleskog izdanja. S tim
u vezi pozeljno bi bilo da se stupi u
vezu s bra6om Splivalo i nastoji da
se izda posebno izdanje za naSe
prilike.
(Slobodna Dalmacija")