000401 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
X ? PROSLA JE 1 00 1 NOC Engleska kolonijalna Sehe- - rezada prida: . . . Na obalama Perzijskog zallva 1 Arapskog mora pos-to- jl zadarano carstvo. U to-me, suncem opaljenom kraju, stoljedima, nlSta se ne mije-nj- a. Mimo palml prolaze ze-n- e, zarom prekrivena Ilea. Starcl sa dugim bijelim bra-dam- a, s turbanlma na glavl sjede, srdu kafu 1 рибе na du-gim dibuclma. Od oaze do oa-z- e lagano se kredu dugi ka-гамд- п1, I preko pustinjskog pijeska, nocu, promidu sjene beduina. ...Sultanl 1 Selcl upravlja-j- u zemljom po zakonima iz vremena Harun Al RaSida. Pored njih su mudrl engleskl savjetnici, koji se brinu za o-duv- anje reda 1 mlra. . . .Ako se bedulnl nekada pobune sultanl tra2e pomod svojlh savjetnlka, 1 opet se sve umlrl. Starcl 1 dalje srdu kafu 1 puSe na duge cibuke 1 narglle. Nodna tISina 1 mrak 1 dalje prekrlva oazu. NlSta se ne mljenja. 999-- u nod smjenjuje hlljadlta . . . Interesantna prida. A evo Sta su u stvarl odlgrava u Perzljskom zallvu. U engleskom protektoratu u El Kuvaltu 1 Katarl proSle (19G0.) godlne prolzvedeno Je 92 mllljuna tona nafte. To Je za pet puta viSe nego 1950. godlne. TroSkovl prolzvodnje po jednoj tonl iznose oko Je-d- an dolar. Engleskl monopo-list! prodaju ovu naftu po 13 dolara po tonl. Kada lsplate sve troSkove 1 sultanlma njl-h- ov dio po ugovoru, monopo-listim- a ostaje dlsta godiSnja doblt od oko £00 milljuna do-lara. Rezerve nafte samo u El Kuvaltu za dva puta su vede od rezervl Sjedinjenlh Amerl-ckl- h Drzava. Strudnjacl ra-dun- aju da te rezerve, El Ku-vai- ta, Iznose oko osam 1 po mllljardl tona. Nigdje na svl-Je- tu nema tako bogatog pod-ru- e j a naftom kao Sto Je Per-aljs- kt zallv. Po mliljenju stru-dnja- ka naftonoena polja pro-stl- ru se od eJevernoR dljela PerUkof Mliva sve do Jui-n- of ciijela Arapskog poluoto-k- a, fdje eksploatacija nafte Jo nlje nl podela. Ovdje, u a- - rmpekim semljama nalazi se oko dvije trecine cjelokupne reserve nafte u kapitailed -- kom svijetu. . . Na berzama kapitaltotldklh zemalja za svaki kvadratnl kilometar o-- ve armpeke puetinje vodi se berb kao nekada nalazlSta zlata 1 dljamanata. Tako lagleda Jedna strana arapekof carstva o kome prl-6- a Seheresada sa obala Tem-z- e. Tu Je malo poezlje. Nafta Je progutala zemlju 10001 no-di. Posllje vjekovne ekonomi-k- e datulja 1 deva, u toku ne-koli- ko posljednjlh decenija 1-z- rasla Je nova ekonomlka mo-nopollstic- kog kapltala, kojl Je ovaj dlo arapskog svijeta udlnio svojom kljudnom pozl-cljo- m. Plemena arapsklh pustlnja vise ne spavaju mlrnlm snom. Onl se otlmaju lspod utlcaja vjerskih fanatlka 1 agltatora, onl hoce nesto novo u svome zlvotu. Pustlnja podlnje da se budl 1 dlze se na ustanak, ka-kvo- ga JoS nlje bllo u njenoj hlstorljl. Epoha 1001 nodi zavrSena Je. Stanovnlcl oaza 1 nomadl najzabacenijlh krajeva Ara-pskog poluotoka znaju o do-gadjaj- lma u Jemenu, Alziru 1 Tunlsu. Pustlnja lz toga lzvo-- dl svoje zakljucke. Bez obzlra na ustaljene konzcrvativne. patrljarhalne obldaje 1 navl-k- e, na svemod sultana 1 njl-hov- lh engleskih savjetnlka, na stalnu opasnost bombar-dovan- ja lz zraka, bez obzlra na zegu od 50 stepenl, araps-k- a plemena prelaze u nastu-pan- je protiv monopollsta na-fte, kojl gospodare njlhovom zemljom. A to znadl prlje sve- - ga protiv Engleza, za dljlm ledjlma se nalaze Sjedinjene Drzave Amerike. U tome dljelu arapskoga svijeta, tj. na obalama Perzi-jskog zallva 1 na Arapskom poluotoku, oslm luke Aden sa ckollcom Englezl formalno nemaju kolonlja. U stvarl, o-- nl na terltoriji od 600 hiljada kvadratnih kllometara, dva puta vedoj nego, Sto Je sama Engleska, u nlzu malih arap-sklh drzavica gospodare po svojoj voljl preko sultana 1 Seika, lsto onako kao Sto su nekada gospodarili u Indljl preko maharadza. Sultanl 1 Selcl na racun nafte d&'lva-J-u basnoslovne novce. Tako na pr. u londonsklm bankd-m- a samo upravljaci El Ktt-val- ta sultan 1 njegovi razni Selcl lmaju fantastidnu svotu od dvije mllljarde dolara. Svakl od njih gospodar Je nad zlvotom 1 smrtl svojlh poda-nik- a. All nl Jedan od njih ne-mo- ze udlnitl nl koraka bez o-dob- renja engleskih savjetnl ka, kojl rukovode unutraS-njo- m, vanjskom 1 flnancljs-ko- m politlkom El Kuvalta. I-- sti ovaj slstem engleskl upra-vlja- dl sprovode 1 u druglm svojlm protektoratima arap-skog svijeta. Zato u Londonu 1 mole boga da nod nad rap-ski- m svijetom ostane vjecna. A to lsto dinl i sultan Jemna kojl, uzgred budl redeno, sa-mo u prljestolnicl ima u svo-me haremu preko stotinu Se-na. Oslm toga u svakome gra-d- u svoga sultanata lma po Je-dan harem, dok njegovi be-dui- ni zive strahovito bljedno. RaskoS sultana 1 Seika u ara-pskom svijetu moze se upore-di- ti samo sa raskoSl nekadaS-nji- h indijsklh maharadza. Sve ovo snose mlzerno plade-- nl arapskl radnicl, bedulnl 1 felasl, zaposleni na bogatlm, izvorima nafte, od dljlh prl-ho- da engleskl 1 drugl mono-poll- stl lzvlade najvedi dlo. , Engleska Je poslije drugog sv'jetskog rata lzgubila Indl-J- u, Burmu, Egipat, Sudan, I-r- ak, Palestinu 1 druge pozicl-J- e u Azijl I Africl. U Londo-nu smatraju da oduvanjem poziclja nad bogatim Izvori-ma nafte u Perzijskom zallvu 1 Arapskom poluotoku 1 podl-zanje- m prolzvodnje skoro na sto milljuna tona godlSnJe treba da nadoknade pretrp-ljen- e gubitke. Izvorl u El Ku-valtu 1 Kataru daje desetinu cjelokupne prolzvodnje nafte u kapltallstidkom svijetu. O-duvan- jem sadasnjeg tempa prolzvodnje 1 ukljudlvanjem u eksploataclju novih lzvora nafte, rejon Perzljskoga zall-va 1 Arapskog mora mote da dostigne prolzvodnju u zem-lja- ma centralne Amerike 1 time da izblje na prvo mjesto u kapltallstidkom svijetu. Sa-ml- m tlm blla bi povedana 1 polltldka uloga Engleske u kapltallstidkom svijetu. LJudl kojl sjede u engles-kl- m mlnlstarstvima smatraju da Je oduvanje njihove vlastl u podrudju Perzijskog zaliya 1 Arapskog mora lakSe nego u ma kojem drugom dljelu BUskog Istoka. I zato nlje sludajno da ldeja "druge In-dij- e", tj. da se gubitak Indl-J- e nadoknadl Perzljsklm za-llv- om 1 Arapsklm poluotokom, Javlja sada Jednlm od glav-nl- h faktora kojl utlde na brl-tans- ku polltlku u Azijl. U vezl s tlm nlje bez interesa napo-men- utl da se sin danaSnJeg predsjednlka engleske vlade pojavljuje kao dlrektor Jedne englesko-arapsk- e kompanlje. Tako Je 1 Churchill nekada svome slnu Raudolfu povje-rava- o najodgovornlje funkcl-J- e. All kako pretvoritl u zlvot ldeju o "drugoj Indljl"? Ka-ko postldl produzenje 1001 no-di? Engleskl drtavnlcl ved sto-tinu godlna prave razne ko-(Nasta- vak na str. 4) MRSAVA POBJEDA USA U PITANJU KINE SJed. Drzave su JoS Jedan-p- ut sprijedlle prlmanje NR Kine u Ujedinjene Naclje. Za ameridki prijedlog glasalo Je 48 drzava, protiv (tj. za prl-manje Klne u UN) 36, a 20 In se uzdrzalo od glasanja. Uje-dinjene Naclje imaju 104 dla-n- a, Sto znadl da je za amerid-ki prijedlog glasalo manje od polovlce; mnogl delegatl su glasali protiv volje (pod pritl-skom- ), a drugl su se lz istih razloga uzdrzall od glasanja. Za ameridki prijedlog glasala je 1 Kanada, iako je to na Stetu njezinlh Interesa. Amerldka pobjeda u UN u ovom pltanju znadl nastavak one polltlke koja je dosad prouzrokovala napetost na Dalekom Istoku. Jedna od ne-posred- nlh posljedica de bltl pojadanje ameridke oruzane lntervenclje u Juznom Vljet-nam- u. Za prlmanje Kine u UN glasale su ove drzave: Afganlstan, Albanija, Bu-gars- ka, Burma, BJeloruslJa, CeJIon, Cehoslovadka, Dans-k- a, Etiopija, Finska, Qana, Gvineja, Indija, Indonezlja, Irak, Jemen, Jugoslavija, Kambodza, Kuba, Madjarska, Mall, Mongollja, Maroko, Ne-pal, Pakistan, Poljska, Ru-munjs- ka, SSSR, Slera Leone, Somallja, Sudan, Sirija, Sve-dsk- a, Ukrajlna, UJedinjena Arapska Republlka, UJedinje-na Kraljevlna (Britanija). Govor Hruscova (Nastavak sa str. 1) jadanja naSe modi koja sc u cjellnl nalazi u sluzbl mlra". HruSdov se zatim ponovo zalozio za rjeSenJe njemadkog pitanja u cllju likvidaclje o-sta- tka drugog svjetskog rata. On Je prltom odbaclo amerid-k- u ldeju o stvaranju medju-narodn- og koridora lzmedju Zapadne NJemadke 1 zapad-no- g Berlina. Sovjetski preml-Je- r je rekao da je ova ldeja neozbiljna, nerealna 1 da ne pomaze rjesavanju problema. On Je istakao da de sovjetska vlada branlti rjesenje proble-ma zapadnog Berlina putem njegovog pretvaranja u slobo-d- ni grad sa slobodnlm prila-zim- a kojl se mogu korlstitl Je-dl- no u sporazumu s vlaetlma NJemadke Demokratske Re-publl- ke. ClTAJTE ! SlRITE "JEDIHSTVO"! Sк1Л!ТД I more Prije nekog vremena sovje-tska javnost blla je upoznata podetkom reallzacije proje-kt- a "lzmjene tokova" dvlju sibirsklh rljeka — Pedore 1 Videgde. Dvije snazne brane (samo brana na Pederi bit de dugadka 12 km!) sabirat de njihove vode koje ved ml-liju- ne godina teku prema sje-ve- ru i usmjeravatl lh kroz Je-dan kanal prema rljeci Kami (pritoci Volge) koja tede pre-ma Jugu! Cetrdeset 1 Jedna milljarda kubldnlh metara vode povedat de prolzvodnju elektrana na Volgl za 11 ml-lljardl kllovatsati godlSnJe, a tome de Slro-k- a, danas suSna podrudja u donjem toku Volge. Je to, medjutim, tek %W WJ ;f 4rjjrpij fiywyviv 4 !1ВШ 51г'Г I fr " "& STRANA 3 U SJENI ivet Treceg Re - njemackoj VITEZOVI 2EUEZN0G КШ2Л U DANASNJOJ VLADI KUKASTOG SvrS Ako se zna da Je Schroder ved godinama mini-st- ar unutraSnJlh poslova, treba 11 se onda dudltl Sto se danas na delu pollclje 1 u aparatu nalaze brojni policajcl kojl su harall po okuplranlm zem-lja- ma i kojl danas u svojoj bljesnoj mrznjl mlsle na revanS. Treba 11 se duditi Sto takva policija ne progoni naclstldke ratne zlodince, nego, naprotiv, gonl antinaclste? Takva policija lde ruku pod ru-k- u s prayosudjem koje se "iskazalo" u sludaju Vradarldr ♦ Prvl mlnlstar obrane, Theodor Blank, nlje, do-du- Se, bio lstaknuti naclst, all Je lpak bio naclst, a u ratu Je od obidnog vojnika, nesumnjivo za za-slu- ge postao natporudnik Wehrmachta i stekao odlikovanja. Prl stvaranju prvih oflclrskih kad-ro- va nove armije bio Je Slroke ruke, tako da su kljudne polozajr zauzeli general! vjernl Hltleru. Tada je vladao kriterij da one rijetke oficlre an-gazlr- ane u zavjeri i atentatu na Hitlera 1944. go-di- ne treba lskljudltl, Jer bl sluzill — loS prl mjer! U MINISTAKSTVU VANJSKIII POSLOVA 85 I'OSTO BIVSIII NACISTA NJegov nasljednlk, Franz Josef Strauss, Jedan od prvlh i najutjecajnljih u vladi danas, navodno sutraSnJl kancelar, nosllac Je temeljlte regenera-clj- e njemadkog mllitarizma 1 revanSizma koji za tu svrhu od saveznika uporno trazi l atomsko o-ru- 2je. Kad Je postao mlnistar obrane 1 kad je konvenlralo da bude prikazan dovjek "novog duha", u biografijama Je bllo istaknuto da Je u bio samo porudnlk u protuavionskoj obranl u BavarskoJ. U novijim medjutim, priznato Je da je JoS kao student prlpadao nacls-tldk- oj organlzaciji, a da Je od 1939. do 1945. bio o-fi- cir u svim vellklm ofenzlvama u FrancuskoJ, na Donu, kod pa u okupaclonlm trupa-m- a u DanskoJ, a 1 u FrancuskoJ. Nema, dakle, skrupula da na nafvlSem polozaju u Bundeswehru podrzava Jednog generala Heu-singe- ra, dlana vrhovnog Staba Hitlera, kojl Je posluzio Hltleru u optuzlvanju oficira atentatora u Julu 1944. godlne, te da istog Heusingera dogu-r- a 1 na vlsokl polozaj u vljedu Atlantskog pakta. Generala Hansa Speldela, adjutanta marSala Ro-me- la, a prlje Sefa Staba u ofenzlvl protiv Francu-sk- e 1 u okuplranoj FrancuskoJ, Strauss Je dogurao do komandanta atlantsklh snaga za centralnu Evropu. Danas Je glavni lnspektor, tj. efektlvnl komandant dltave njemadke armije, general Forsch kojl Je kao sovjetski zarobljcnlk bio sudjen na 23 godlne zatvora, Jer je, kao komandant 1 Sof Staba 18. armije na Ukrajinskom frontu, IzvrSlo odVratna nasllja, preseljavao stanovniStvo, odre-djlv- ao kaznene ekspedicije ltd. Ima 11 smlela uop-d- e nabrajati druge generate Bundeswchra kad su glavni takvi? Bududi da Je Schroder, naclst 1 blvsl SS-ova- c, sada postao minister vanjsklh poslova, JoS de ma-nje skrupula bltl s naclzmom u torn mlnlstarstvu. Jednom objektivnom analiiom utvrdjeno Je da 85 posto vlicg kadra tog mlnistarstva dolazl lz naci-stldk- lh redova. Nlje nlkakva tajna da su na delu 54 zapadnonjemadke ambasade ill poslanstva inozemstvu blvSl naclstldkl diplomati. Ameridki vlsokl komeear u Zapadnoj NjemadkoJ McCloy konstatirao Je: "Tisude blvSih naclsta preuzete su u sluibu 1 vedlnom zauzimaju vteoke poloiaje koje su i prlje zauilmall". Rekao je to trenutku lzvjesne zabrlnutostl. All nlSta nije udl-nje- no da se to ne dogodl i ne — razvije. Danas Je 1 mnogo gore. BIRSKO Ob cc tcci natrag — Gigantski gradjevinski pothvati promijenit cc klimu u Sibim — Umjctno vcliko kao Jugoslavija — Vodcna magistrala od kruga do Kaspijskog mora. s oko k navodnjavatl JoS Sve "I- - УгеИд kao kao ra-tu biografijama, Staljlngrada, kod polarnog predlgra velldanstvenog "pro-Jek- ta Davidov". NJegov tvo-г- ас svoje ga Je vrljeme o-va- ko ocrtao:" Zadatak sa-st- ojl tome da velike vodene tokove zaledjenlh tundri sjevera skrenemo suSna podrudja Centralne Azlje. Predlazem da na utoku IrtlSa Ob lzgradl slstem brana kojl bi razinu Oba po-dlg- ao za 60 metara. Ob bl ta-da kroz korlta svojth pritoka potekao natrag prema Jugu'M MORE STVORENO COVJECJOM KUKOM Kao najmarkantnlji podvig "projekt Davidov" predvidja stvaranje takozvanog Slbirs-ko- g mora. To Je stvarl og-rom- no akumulaclono Jezero, KRI2A ( u u u se u lz u se u u Jezero, dlja Je sjeverna gra-ni- ca ved gotova; sadinjava Je JoS 1957. godine dovrSena bra-na kod Belogorja. Za njezinu izgradnju trebalo Je maknutl 40 mllljardl kubldnlh metara zemlje i ugradltl 10 mllljuna kubldnlh metara betona. VI-so- ka Je 78 metara, a dugadka 52 kilometra. Na torn mjestu sada se sa-bi- ru vode Oba. Ta Je rljeka u svom predJaSnJem prlrodnom toku blla glavna rljeka zapa-dnog Sibira. Dugadka je 3656 kllometara, a izvlre u AltaJs-ko- m gorju. Najvaznija Joj Je pritoka IrtlS; s njome se spa-J- a kod Belogorja. Tu Je Ob ved Slrok 3200 metara, a IrtlS 800 metara. Vodene mase koje su ranlje svake godine icha u zapadno stvarnosti e t a k ) U Zapadnoj Njemadkoj lma 1180 nacistidkih, fi-Ionaclst-idklh, mllltaristidklh i revanSistidklh or-ganiza- cija, pa dak i neklh stranaka takva karak-ter- a koje Stampaju 340 raznlh listova 1 dasoplsa s tirazom od 1,600.000 prlmjeraka. Spomenut demo samo Stranku Reicha kpju vodi SS-ofl- cir Mein-ber- g, blvSl pripadnlk Hlmmlerove tjelesne garde. Htjeli smo, medjutim, spomenuti i Jednu llegal-n- u, manje poznatu organlzaciju koja se nazlva "Treue Ring" (vjernl krug), a koja Je za lzbore 1957. svojlm Sefovima grupa" uputila okruznlcu "NaSa taktika u predizbornoj kampanji". Tu Je bilo redeno da utjecaj naclzma raste u zemljl i da de dodl das ponovnog uspona na vlast, pa da up-ra- vo zato na izborima treba poduprijetl Adenau-erov- u krSdansku demokraclju. Narodlto su istak-nu- te zasluge Adenauera kojl Je omogudio da N1-Jem- cl opet doblju oruzje. Velidan je Strauss i is-takn- uta njegova lzjava da "Bundeswehr mora da sluzi iskljudivo lntereslma Njemadke 1 da mora obnovlti mod Reicha". Ovo Je zanimljivo: "NaS pokret 1 ne mora da se sluzbeno legalizira u svo-Je- m razvitku. U sadaSnjem perlodu naSi funkcl-ona- rl zauzimaju utjecajne polozaje u KrSdansko-demokratsk- oj strand, u drzavnom aparatu i u Bundeswehru. Bit de vam dana specijalna infor-macl- ja s time u vezl. Adenauerova pobjeda pred-stavl- ja orudje da postlgnemo svoj cilj. Oslanja-Ju- di se na baze koje Je stvorlla Adenauerova po-llti- ka modi demo kasnije provoditi svoju vlastltu polltlku. I dodl de vrljeme kad de Evropa bltl uje-dlnje- na pod njemadklm rukovodstvom." STVAUNOST KOJA ZABRINJAVA Nlje osobito vazno da 11 svl nacistl u danaSnJem aparatu Zapadne Njemadke zalsta spadaju u taj "Treue Ring" 1 da 11 J e tadno ono Sto ta okruznica kaze o vezama sa Straussom, njegovim lzjavama 1 garancljama danim vodjama te organizaclje (go-vor- io lm Je o prltlsku na Amerikance da dobije atomsko oruzje 1 o vaznostl NATO za obnovu Re-icha). SuStlna tih nekollko redenica lz navedene okruznlce lzraz Je Jedne nepobltne stvarnosti. Ta stvarnost u znaku Je nelskorljenjenog ill zapravo duboko ukorljenjenog nacizma u danaSnjoJ Za-padnoj Njemadkoj kojl lma svoje ciljeve, prema demu svljet ne mo2e bitl indlferentan. Samo se u takvoj Njemadkoj moglo dogodlti ono Sto se dogodllo s Lazom Vradaridem. Mozda Je 1 trebalo da se to dogodl, pa da se svjetska Jav-no- st, 1 u zemljama koje se danas smatraju savez-nica- ma Zapadne Njemadke, odjednom potrese I zamlsll. Da se zamlsll ne samo nad apsurdnom dl-njeni- com da Je Jedan borac otpora, Jedan vojnlk oslobodlladkog rata protiv nacistidkih Invuzora 1 satrapa, kakvlh historija ne pamtl, mogao bltl uhapSen u namjerl da mu se sudl. Da se. zamlsll 1 nad postojanjem pollcljsko-sudskl- h organa koji su to mogll lzvestl. Strahota Je u odstutnosti, u nepbstojanju bllo kakva oejedanja vlastite kriv-n- je 1 odgovornostl za sve ono Sto se zblvalo u pro§-lo- m ratu. Kako da se sve to objasnl drukdije nego tako da se nacizam danaSnje Zapadne Njemadke ne sas-to- ji Iskljudivo od kadrova 1 funkcionara nacietld-k- e proSlostl nego da J e to neSto mnogo dublje, Sire i kobnije. Radl se o Jednom mcntalitetu i Jednom moralu kojl stojl na nacistidkoj podlozl. Taj psl-holo- Skl 1 moralnl kontlnultet nesumnjivo je mno-go vaznljl nego 11 kontlnultet kvazl jurldldki, od Tredeg Reicha do Bonna, koji se u Vradaridevom sludaju htio afirmlrati. A tu se, sama od sebe, pogotovu naglaSava od-govorn- ost onih saveznika kojl su omogudlll taj kontlnultet zbog svojlh SpckulacIJa . SPECTATOR M ORE utjecale u 750 km dugi Opski zaljev 1 dalje u SJeverno mo-re, gotovo Je nemogude pre-dodi- ti: lznosile su oko 350 ku-bldnlh kllometara! Slbirsko more, kad se pot-pu- no lspunl vodom, bit de du-gad- ko blizu 2000 kllometara 1 protezat de se sa jedne stranc uzduz Oba, a s druge uzduz IrtlSa, ISima i Tobola prema Jugu. Prema proradunima, njegova de povrSlna lznosltl 250.00 kvadratnih kllometara, Sto odgovara povrSlnl Jugos-lavlj- e! To nlje sve. Davidov Je pla-nlr- ao 1 koriSdenJe voda druge po velldlnl slblrske rljeke, ls-todn- jeg Jenlseja, kojl sada takodjer tede prema sjeveru. JenlseJ treba da bude zausta-vlje- n kod svoga spajanja s ri-Jek- om Angarom — negdje na polovicl svoga toka, kod Je-nisejs- ka. Kanalom duglm viSe stotina kllometara de zatim njegove vodene mase bitl us-mjer- ene takodjer prema Sl- - м birskom moru. Juznu granlcu Slbirskog mora tvorl Turgajska vlsora-va- n. NJezine u tercijaru for-mlra- ne brdine krlve su Sto za-padno-sib- irske rljeke danas teku prema sjeveru. Lanac malih Jezera Juzno od Turga-j- a JoS i sada svjedodl da su u pradavna vremena te rljeke tekle prema Jugozapadu. Tu ogromnu prarljednu dollnu zeli Davidov lskorlstltl za Iz-gradnju 1200 kllometara du-g- og kanala, kojl bl vodlo pre-ma zapadu do Anxlskog Jeze-ra! Dovod tlh sllnlh vodenlh masa u Aralsko jezero bit de to potrebniji, Sto de ono us-ko- ro izgubltl vode Sir Darje. Ta de se rljeka, naime, nakon Sto se izgradi jedna velika brana, korlstitl iskljudivo za navodnjavanje sadaSnJe Ka-zahstan- ske pus tinJ e. SuvlSak vode iz Slbirskog mora tedl de, dakle, u Aralsko (Nastavak na str. 4) vr"f t t %l Л ч
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, December 19, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-12-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000091 |
Description
Title | 000401 |
OCR text | X ? PROSLA JE 1 00 1 NOC Engleska kolonijalna Sehe- - rezada prida: . . . Na obalama Perzijskog zallva 1 Arapskog mora pos-to- jl zadarano carstvo. U to-me, suncem opaljenom kraju, stoljedima, nlSta se ne mije-nj- a. Mimo palml prolaze ze-n- e, zarom prekrivena Ilea. Starcl sa dugim bijelim bra-dam- a, s turbanlma na glavl sjede, srdu kafu 1 рибе na du-gim dibuclma. Od oaze do oa-z- e lagano se kredu dugi ka-гамд- п1, I preko pustinjskog pijeska, nocu, promidu sjene beduina. ...Sultanl 1 Selcl upravlja-j- u zemljom po zakonima iz vremena Harun Al RaSida. Pored njih su mudrl engleskl savjetnici, koji se brinu za o-duv- anje reda 1 mlra. . . .Ako se bedulnl nekada pobune sultanl tra2e pomod svojlh savjetnlka, 1 opet se sve umlrl. Starcl 1 dalje srdu kafu 1 puSe na duge cibuke 1 narglle. Nodna tISina 1 mrak 1 dalje prekrlva oazu. NlSta se ne mljenja. 999-- u nod smjenjuje hlljadlta . . . Interesantna prida. A evo Sta su u stvarl odlgrava u Perzljskom zallvu. U engleskom protektoratu u El Kuvaltu 1 Katarl proSle (19G0.) godlne prolzvedeno Je 92 mllljuna tona nafte. To Je za pet puta viSe nego 1950. godlne. TroSkovl prolzvodnje po jednoj tonl iznose oko Je-d- an dolar. Engleskl monopo-list! prodaju ovu naftu po 13 dolara po tonl. Kada lsplate sve troSkove 1 sultanlma njl-h- ov dio po ugovoru, monopo-listim- a ostaje dlsta godiSnja doblt od oko £00 milljuna do-lara. Rezerve nafte samo u El Kuvaltu za dva puta su vede od rezervl Sjedinjenlh Amerl-ckl- h Drzava. Strudnjacl ra-dun- aju da te rezerve, El Ku-vai- ta, Iznose oko osam 1 po mllljardl tona. Nigdje na svl-Je- tu nema tako bogatog pod-ru- e j a naftom kao Sto Je Per-aljs- kt zallv. Po mliljenju stru-dnja- ka naftonoena polja pro-stl- ru se od eJevernoR dljela PerUkof Mliva sve do Jui-n- of ciijela Arapskog poluoto-k- a, fdje eksploatacija nafte Jo nlje nl podela. Ovdje, u a- - rmpekim semljama nalazi se oko dvije trecine cjelokupne reserve nafte u kapitailed -- kom svijetu. . . Na berzama kapitaltotldklh zemalja za svaki kvadratnl kilometar o-- ve armpeke puetinje vodi se berb kao nekada nalazlSta zlata 1 dljamanata. Tako lagleda Jedna strana arapekof carstva o kome prl-6- a Seheresada sa obala Tem-z- e. Tu Je malo poezlje. Nafta Je progutala zemlju 10001 no-di. Posllje vjekovne ekonomi-k- e datulja 1 deva, u toku ne-koli- ko posljednjlh decenija 1-z- rasla Je nova ekonomlka mo-nopollstic- kog kapltala, kojl Je ovaj dlo arapskog svijeta udlnio svojom kljudnom pozl-cljo- m. Plemena arapsklh pustlnja vise ne spavaju mlrnlm snom. Onl se otlmaju lspod utlcaja vjerskih fanatlka 1 agltatora, onl hoce nesto novo u svome zlvotu. Pustlnja podlnje da se budl 1 dlze se na ustanak, ka-kvo- ga JoS nlje bllo u njenoj hlstorljl. Epoha 1001 nodi zavrSena Je. Stanovnlcl oaza 1 nomadl najzabacenijlh krajeva Ara-pskog poluotoka znaju o do-gadjaj- lma u Jemenu, Alziru 1 Tunlsu. Pustlnja lz toga lzvo-- dl svoje zakljucke. Bez obzlra na ustaljene konzcrvativne. patrljarhalne obldaje 1 navl-k- e, na svemod sultana 1 njl-hov- lh engleskih savjetnlka, na stalnu opasnost bombar-dovan- ja lz zraka, bez obzlra na zegu od 50 stepenl, araps-k- a plemena prelaze u nastu-pan- je protiv monopollsta na-fte, kojl gospodare njlhovom zemljom. A to znadl prlje sve- - ga protiv Engleza, za dljlm ledjlma se nalaze Sjedinjene Drzave Amerike. U tome dljelu arapskoga svijeta, tj. na obalama Perzi-jskog zallva 1 na Arapskom poluotoku, oslm luke Aden sa ckollcom Englezl formalno nemaju kolonlja. U stvarl, o-- nl na terltoriji od 600 hiljada kvadratnih kllometara, dva puta vedoj nego, Sto Je sama Engleska, u nlzu malih arap-sklh drzavica gospodare po svojoj voljl preko sultana 1 Seika, lsto onako kao Sto su nekada gospodarili u Indljl preko maharadza. Sultanl 1 Selcl na racun nafte d&'lva-J-u basnoslovne novce. Tako na pr. u londonsklm bankd-m- a samo upravljaci El Ktt-val- ta sultan 1 njegovi razni Selcl lmaju fantastidnu svotu od dvije mllljarde dolara. Svakl od njih gospodar Je nad zlvotom 1 smrtl svojlh poda-nik- a. All nl Jedan od njih ne-mo- ze udlnitl nl koraka bez o-dob- renja engleskih savjetnl ka, kojl rukovode unutraS-njo- m, vanjskom 1 flnancljs-ko- m politlkom El Kuvalta. I-- sti ovaj slstem engleskl upra-vlja- dl sprovode 1 u druglm svojlm protektoratima arap-skog svijeta. Zato u Londonu 1 mole boga da nod nad rap-ski- m svijetom ostane vjecna. A to lsto dinl i sultan Jemna kojl, uzgred budl redeno, sa-mo u prljestolnicl ima u svo-me haremu preko stotinu Se-na. Oslm toga u svakome gra-d- u svoga sultanata lma po Je-dan harem, dok njegovi be-dui- ni zive strahovito bljedno. RaskoS sultana 1 Seika u ara-pskom svijetu moze se upore-di- ti samo sa raskoSl nekadaS-nji- h indijsklh maharadza. Sve ovo snose mlzerno plade-- nl arapskl radnicl, bedulnl 1 felasl, zaposleni na bogatlm, izvorima nafte, od dljlh prl-ho- da engleskl 1 drugl mono-poll- stl lzvlade najvedi dlo. , Engleska Je poslije drugog sv'jetskog rata lzgubila Indl-J- u, Burmu, Egipat, Sudan, I-r- ak, Palestinu 1 druge pozicl-J- e u Azijl I Africl. U Londo-nu smatraju da oduvanjem poziclja nad bogatim Izvori-ma nafte u Perzijskom zallvu 1 Arapskom poluotoku 1 podl-zanje- m prolzvodnje skoro na sto milljuna tona godlSnJe treba da nadoknade pretrp-ljen- e gubitke. Izvorl u El Ku-valtu 1 Kataru daje desetinu cjelokupne prolzvodnje nafte u kapltallstidkom svijetu. O-duvan- jem sadasnjeg tempa prolzvodnje 1 ukljudlvanjem u eksploataclju novih lzvora nafte, rejon Perzljskoga zall-va 1 Arapskog mora mote da dostigne prolzvodnju u zem-lja- ma centralne Amerike 1 time da izblje na prvo mjesto u kapltallstidkom svijetu. Sa-ml- m tlm blla bi povedana 1 polltldka uloga Engleske u kapltallstidkom svijetu. LJudl kojl sjede u engles-kl- m mlnlstarstvima smatraju da Je oduvanje njihove vlastl u podrudju Perzijskog zaliya 1 Arapskog mora lakSe nego u ma kojem drugom dljelu BUskog Istoka. I zato nlje sludajno da ldeja "druge In-dij- e", tj. da se gubitak Indl-J- e nadoknadl Perzljsklm za-llv- om 1 Arapsklm poluotokom, Javlja sada Jednlm od glav-nl- h faktora kojl utlde na brl-tans- ku polltlku u Azijl. U vezl s tlm nlje bez interesa napo-men- utl da se sin danaSnJeg predsjednlka engleske vlade pojavljuje kao dlrektor Jedne englesko-arapsk- e kompanlje. Tako Je 1 Churchill nekada svome slnu Raudolfu povje-rava- o najodgovornlje funkcl-J- e. All kako pretvoritl u zlvot ldeju o "drugoj Indljl"? Ka-ko postldl produzenje 1001 no-di? Engleskl drtavnlcl ved sto-tinu godlna prave razne ko-(Nasta- vak na str. 4) MRSAVA POBJEDA USA U PITANJU KINE SJed. Drzave su JoS Jedan-p- ut sprijedlle prlmanje NR Kine u Ujedinjene Naclje. Za ameridki prijedlog glasalo Je 48 drzava, protiv (tj. za prl-manje Klne u UN) 36, a 20 In se uzdrzalo od glasanja. Uje-dinjene Naclje imaju 104 dla-n- a, Sto znadl da je za amerid-ki prijedlog glasalo manje od polovlce; mnogl delegatl su glasali protiv volje (pod pritl-skom- ), a drugl su se lz istih razloga uzdrzall od glasanja. Za ameridki prijedlog glasala je 1 Kanada, iako je to na Stetu njezinlh Interesa. Amerldka pobjeda u UN u ovom pltanju znadl nastavak one polltlke koja je dosad prouzrokovala napetost na Dalekom Istoku. Jedna od ne-posred- nlh posljedica de bltl pojadanje ameridke oruzane lntervenclje u Juznom Vljet-nam- u. Za prlmanje Kine u UN glasale su ove drzave: Afganlstan, Albanija, Bu-gars- ka, Burma, BJeloruslJa, CeJIon, Cehoslovadka, Dans-k- a, Etiopija, Finska, Qana, Gvineja, Indija, Indonezlja, Irak, Jemen, Jugoslavija, Kambodza, Kuba, Madjarska, Mall, Mongollja, Maroko, Ne-pal, Pakistan, Poljska, Ru-munjs- ka, SSSR, Slera Leone, Somallja, Sudan, Sirija, Sve-dsk- a, Ukrajlna, UJedinjena Arapska Republlka, UJedinje-na Kraljevlna (Britanija). Govor Hruscova (Nastavak sa str. 1) jadanja naSe modi koja sc u cjellnl nalazi u sluzbl mlra". HruSdov se zatim ponovo zalozio za rjeSenJe njemadkog pitanja u cllju likvidaclje o-sta- tka drugog svjetskog rata. On Je prltom odbaclo amerid-k- u ldeju o stvaranju medju-narodn- og koridora lzmedju Zapadne NJemadke 1 zapad-no- g Berlina. Sovjetski preml-Je- r je rekao da je ova ldeja neozbiljna, nerealna 1 da ne pomaze rjesavanju problema. On Je istakao da de sovjetska vlada branlti rjesenje proble-ma zapadnog Berlina putem njegovog pretvaranja u slobo-d- ni grad sa slobodnlm prila-zim- a kojl se mogu korlstitl Je-dl- no u sporazumu s vlaetlma NJemadke Demokratske Re-publl- ke. ClTAJTE ! SlRITE "JEDIHSTVO"! Sк1Л!ТД I more Prije nekog vremena sovje-tska javnost blla je upoznata podetkom reallzacije proje-kt- a "lzmjene tokova" dvlju sibirsklh rljeka — Pedore 1 Videgde. Dvije snazne brane (samo brana na Pederi bit de dugadka 12 km!) sabirat de njihove vode koje ved ml-liju- ne godina teku prema sje-ve- ru i usmjeravatl lh kroz Je-dan kanal prema rljeci Kami (pritoci Volge) koja tede pre-ma Jugu! Cetrdeset 1 Jedna milljarda kubldnlh metara vode povedat de prolzvodnju elektrana na Volgl za 11 ml-lljardl kllovatsati godlSnJe, a tome de Slro-k- a, danas suSna podrudja u donjem toku Volge. Je to, medjutim, tek %W WJ ;f 4rjjrpij fiywyviv 4 !1ВШ 51г'Г I fr " "& STRANA 3 U SJENI ivet Treceg Re - njemackoj VITEZOVI 2EUEZN0G КШ2Л U DANASNJOJ VLADI KUKASTOG SvrS Ako se zna da Je Schroder ved godinama mini-st- ar unutraSnJlh poslova, treba 11 se onda dudltl Sto se danas na delu pollclje 1 u aparatu nalaze brojni policajcl kojl su harall po okuplranlm zem-lja- ma i kojl danas u svojoj bljesnoj mrznjl mlsle na revanS. Treba 11 se duditi Sto takva policija ne progoni naclstldke ratne zlodince, nego, naprotiv, gonl antinaclste? Takva policija lde ruku pod ru-k- u s prayosudjem koje se "iskazalo" u sludaju Vradarldr ♦ Prvl mlnlstar obrane, Theodor Blank, nlje, do-du- Se, bio lstaknuti naclst, all Je lpak bio naclst, a u ratu Je od obidnog vojnika, nesumnjivo za za-slu- ge postao natporudnik Wehrmachta i stekao odlikovanja. Prl stvaranju prvih oflclrskih kad-ro- va nove armije bio Je Slroke ruke, tako da su kljudne polozajr zauzeli general! vjernl Hltleru. Tada je vladao kriterij da one rijetke oficlre an-gazlr- ane u zavjeri i atentatu na Hitlera 1944. go-di- ne treba lskljudltl, Jer bl sluzill — loS prl mjer! U MINISTAKSTVU VANJSKIII POSLOVA 85 I'OSTO BIVSIII NACISTA NJegov nasljednlk, Franz Josef Strauss, Jedan od prvlh i najutjecajnljih u vladi danas, navodno sutraSnJl kancelar, nosllac Je temeljlte regenera-clj- e njemadkog mllitarizma 1 revanSizma koji za tu svrhu od saveznika uporno trazi l atomsko o-ru- 2je. Kad Je postao mlnistar obrane 1 kad je konvenlralo da bude prikazan dovjek "novog duha", u biografijama Je bllo istaknuto da Je u bio samo porudnlk u protuavionskoj obranl u BavarskoJ. U novijim medjutim, priznato Je da je JoS kao student prlpadao nacls-tldk- oj organlzaciji, a da Je od 1939. do 1945. bio o-fi- cir u svim vellklm ofenzlvama u FrancuskoJ, na Donu, kod pa u okupaclonlm trupa-m- a u DanskoJ, a 1 u FrancuskoJ. Nema, dakle, skrupula da na nafvlSem polozaju u Bundeswehru podrzava Jednog generala Heu-singe- ra, dlana vrhovnog Staba Hitlera, kojl Je posluzio Hltleru u optuzlvanju oficira atentatora u Julu 1944. godlne, te da istog Heusingera dogu-r- a 1 na vlsokl polozaj u vljedu Atlantskog pakta. Generala Hansa Speldela, adjutanta marSala Ro-me- la, a prlje Sefa Staba u ofenzlvl protiv Francu-sk- e 1 u okuplranoj FrancuskoJ, Strauss Je dogurao do komandanta atlantsklh snaga za centralnu Evropu. Danas Je glavni lnspektor, tj. efektlvnl komandant dltave njemadke armije, general Forsch kojl Je kao sovjetski zarobljcnlk bio sudjen na 23 godlne zatvora, Jer je, kao komandant 1 Sof Staba 18. armije na Ukrajinskom frontu, IzvrSlo odVratna nasllja, preseljavao stanovniStvo, odre-djlv- ao kaznene ekspedicije ltd. Ima 11 smlela uop-d- e nabrajati druge generate Bundeswchra kad su glavni takvi? Bududi da Je Schroder, naclst 1 blvsl SS-ova- c, sada postao minister vanjsklh poslova, JoS de ma-nje skrupula bltl s naclzmom u torn mlnlstarstvu. Jednom objektivnom analiiom utvrdjeno Je da 85 posto vlicg kadra tog mlnistarstva dolazl lz naci-stldk- lh redova. Nlje nlkakva tajna da su na delu 54 zapadnonjemadke ambasade ill poslanstva inozemstvu blvSl naclstldkl diplomati. Ameridki vlsokl komeear u Zapadnoj NjemadkoJ McCloy konstatirao Je: "Tisude blvSih naclsta preuzete su u sluibu 1 vedlnom zauzimaju vteoke poloiaje koje su i prlje zauilmall". Rekao je to trenutku lzvjesne zabrlnutostl. All nlSta nije udl-nje- no da se to ne dogodl i ne — razvije. Danas Je 1 mnogo gore. BIRSKO Ob cc tcci natrag — Gigantski gradjevinski pothvati promijenit cc klimu u Sibim — Umjctno vcliko kao Jugoslavija — Vodcna magistrala od kruga do Kaspijskog mora. s oko k navodnjavatl JoS Sve "I- - УгеИд kao kao ra-tu biografijama, Staljlngrada, kod polarnog predlgra velldanstvenog "pro-Jek- ta Davidov". NJegov tvo-г- ас svoje ga Je vrljeme o-va- ko ocrtao:" Zadatak sa-st- ojl tome da velike vodene tokove zaledjenlh tundri sjevera skrenemo suSna podrudja Centralne Azlje. Predlazem da na utoku IrtlSa Ob lzgradl slstem brana kojl bi razinu Oba po-dlg- ao za 60 metara. Ob bl ta-da kroz korlta svojth pritoka potekao natrag prema Jugu'M MORE STVORENO COVJECJOM KUKOM Kao najmarkantnlji podvig "projekt Davidov" predvidja stvaranje takozvanog Slbirs-ko- g mora. To Je stvarl og-rom- no akumulaclono Jezero, KRI2A ( u u u se u lz u se u u Jezero, dlja Je sjeverna gra-ni- ca ved gotova; sadinjava Je JoS 1957. godine dovrSena bra-na kod Belogorja. Za njezinu izgradnju trebalo Je maknutl 40 mllljardl kubldnlh metara zemlje i ugradltl 10 mllljuna kubldnlh metara betona. VI-so- ka Je 78 metara, a dugadka 52 kilometra. Na torn mjestu sada se sa-bi- ru vode Oba. Ta Je rljeka u svom predJaSnJem prlrodnom toku blla glavna rljeka zapa-dnog Sibira. Dugadka je 3656 kllometara, a izvlre u AltaJs-ko- m gorju. Najvaznija Joj Je pritoka IrtlS; s njome se spa-J- a kod Belogorja. Tu Je Ob ved Slrok 3200 metara, a IrtlS 800 metara. Vodene mase koje su ranlje svake godine icha u zapadno stvarnosti e t a k ) U Zapadnoj Njemadkoj lma 1180 nacistidkih, fi-Ionaclst-idklh, mllltaristidklh i revanSistidklh or-ganiza- cija, pa dak i neklh stranaka takva karak-ter- a koje Stampaju 340 raznlh listova 1 dasoplsa s tirazom od 1,600.000 prlmjeraka. Spomenut demo samo Stranku Reicha kpju vodi SS-ofl- cir Mein-ber- g, blvSl pripadnlk Hlmmlerove tjelesne garde. Htjeli smo, medjutim, spomenuti i Jednu llegal-n- u, manje poznatu organlzaciju koja se nazlva "Treue Ring" (vjernl krug), a koja Je za lzbore 1957. svojlm Sefovima grupa" uputila okruznlcu "NaSa taktika u predizbornoj kampanji". Tu Je bilo redeno da utjecaj naclzma raste u zemljl i da de dodl das ponovnog uspona na vlast, pa da up-ra- vo zato na izborima treba poduprijetl Adenau-erov- u krSdansku demokraclju. Narodlto su istak-nu- te zasluge Adenauera kojl Je omogudio da N1-Jem- cl opet doblju oruzje. Velidan je Strauss i is-takn- uta njegova lzjava da "Bundeswehr mora da sluzi iskljudivo lntereslma Njemadke 1 da mora obnovlti mod Reicha". Ovo Je zanimljivo: "NaS pokret 1 ne mora da se sluzbeno legalizira u svo-Je- m razvitku. U sadaSnjem perlodu naSi funkcl-ona- rl zauzimaju utjecajne polozaje u KrSdansko-demokratsk- oj strand, u drzavnom aparatu i u Bundeswehru. Bit de vam dana specijalna infor-macl- ja s time u vezl. Adenauerova pobjeda pred-stavl- ja orudje da postlgnemo svoj cilj. Oslanja-Ju- di se na baze koje Je stvorlla Adenauerova po-llti- ka modi demo kasnije provoditi svoju vlastltu polltlku. I dodl de vrljeme kad de Evropa bltl uje-dlnje- na pod njemadklm rukovodstvom." STVAUNOST KOJA ZABRINJAVA Nlje osobito vazno da 11 svl nacistl u danaSnJem aparatu Zapadne Njemadke zalsta spadaju u taj "Treue Ring" 1 da 11 J e tadno ono Sto ta okruznica kaze o vezama sa Straussom, njegovim lzjavama 1 garancljama danim vodjama te organizaclje (go-vor- io lm Je o prltlsku na Amerikance da dobije atomsko oruzje 1 o vaznostl NATO za obnovu Re-icha). SuStlna tih nekollko redenica lz navedene okruznlce lzraz Je Jedne nepobltne stvarnosti. Ta stvarnost u znaku Je nelskorljenjenog ill zapravo duboko ukorljenjenog nacizma u danaSnjoJ Za-padnoj Njemadkoj kojl lma svoje ciljeve, prema demu svljet ne mo2e bitl indlferentan. Samo se u takvoj Njemadkoj moglo dogodlti ono Sto se dogodllo s Lazom Vradaridem. Mozda Je 1 trebalo da se to dogodl, pa da se svjetska Jav-no- st, 1 u zemljama koje se danas smatraju savez-nica- ma Zapadne Njemadke, odjednom potrese I zamlsll. Da se zamlsll ne samo nad apsurdnom dl-njeni- com da Je Jedan borac otpora, Jedan vojnlk oslobodlladkog rata protiv nacistidkih Invuzora 1 satrapa, kakvlh historija ne pamtl, mogao bltl uhapSen u namjerl da mu se sudl. Da se. zamlsll 1 nad postojanjem pollcljsko-sudskl- h organa koji su to mogll lzvestl. Strahota Je u odstutnosti, u nepbstojanju bllo kakva oejedanja vlastite kriv-n- je 1 odgovornostl za sve ono Sto se zblvalo u pro§-lo- m ratu. Kako da se sve to objasnl drukdije nego tako da se nacizam danaSnje Zapadne Njemadke ne sas-to- ji Iskljudivo od kadrova 1 funkcionara nacietld-k- e proSlostl nego da J e to neSto mnogo dublje, Sire i kobnije. Radl se o Jednom mcntalitetu i Jednom moralu kojl stojl na nacistidkoj podlozl. Taj psl-holo- Skl 1 moralnl kontlnultet nesumnjivo je mno-go vaznljl nego 11 kontlnultet kvazl jurldldki, od Tredeg Reicha do Bonna, koji se u Vradaridevom sludaju htio afirmlrati. A tu se, sama od sebe, pogotovu naglaSava od-govorn- ost onih saveznika kojl su omogudlll taj kontlnultet zbog svojlh SpckulacIJa . SPECTATOR M ORE utjecale u 750 km dugi Opski zaljev 1 dalje u SJeverno mo-re, gotovo Je nemogude pre-dodi- ti: lznosile su oko 350 ku-bldnlh kllometara! Slbirsko more, kad se pot-pu- no lspunl vodom, bit de du-gad- ko blizu 2000 kllometara 1 protezat de se sa jedne stranc uzduz Oba, a s druge uzduz IrtlSa, ISima i Tobola prema Jugu. Prema proradunima, njegova de povrSlna lznosltl 250.00 kvadratnih kllometara, Sto odgovara povrSlnl Jugos-lavlj- e! To nlje sve. Davidov Je pla-nlr- ao 1 koriSdenJe voda druge po velldlnl slblrske rljeke, ls-todn- jeg Jenlseja, kojl sada takodjer tede prema sjeveru. JenlseJ treba da bude zausta-vlje- n kod svoga spajanja s ri-Jek- om Angarom — negdje na polovicl svoga toka, kod Je-nisejs- ka. Kanalom duglm viSe stotina kllometara de zatim njegove vodene mase bitl us-mjer- ene takodjer prema Sl- - м birskom moru. Juznu granlcu Slbirskog mora tvorl Turgajska vlsora-va- n. NJezine u tercijaru for-mlra- ne brdine krlve su Sto za-padno-sib- irske rljeke danas teku prema sjeveru. Lanac malih Jezera Juzno od Turga-j- a JoS i sada svjedodl da su u pradavna vremena te rljeke tekle prema Jugozapadu. Tu ogromnu prarljednu dollnu zeli Davidov lskorlstltl za Iz-gradnju 1200 kllometara du-g- og kanala, kojl bl vodlo pre-ma zapadu do Anxlskog Jeze-ra! Dovod tlh sllnlh vodenlh masa u Aralsko jezero bit de to potrebniji, Sto de ono us-ko- ro izgubltl vode Sir Darje. Ta de se rljeka, naime, nakon Sto se izgradi jedna velika brana, korlstitl iskljudivo za navodnjavanje sadaSnJe Ka-zahstan- ske pus tinJ e. SuvlSak vode iz Slbirskog mora tedl de, dakle, u Aralsko (Nastavak na str. 4) vr"f t t %l Л ч |
Tags
Comments
Post a Comment for 000401