Novosti, September 16, 1944

              I
i
4
Subota 16 sept 1944
Iliya
Ehrenburg
(30)
STO BRŽE U NJEMAČKU I
Proveo sam dvije nedjelje u Bjelorusiji i Litvi sa našim
trupama koje nastupaju Htio bih da ispričam najglavnije
Stalno sam se pitao: što se to dogadja posljednjih nedjelja ?
— Još nedavno su Nijemci bili na pola puta izmedju Orše i
Skrvjanska a sada je Crvena Armija već iza Njemena i žuri
nojena krilima tuge gnjeva i nade prema granicama Njema-čke
Može se tuči i tjerati neprijatelja ali tučen i u odstupanju
on ipak može prikupiti snage i dalje se braniti U Bjelorusiji se
dogodilo nešto sasvim drugo Neprijatelj je bio uništen Ni-jemci
koji su branili Vitebsk Oršu Mogiljov nisu otišli na
zapad Oni su ostali ležati u bjeloruskoj zemlji Desetine hilja-da
koje su uspjele da se predadu borcima bjeloruskih fron-tov- a
krenule su u zarobljeničkim kolonama na istok i prode-f:hral- e
ulicama Moskve
Već nekoliko dana poslije početka ofen-zive
Crvene Armije Nijemci su izgubili ko-mandu
Desetine divizija pretvorilo se u dese-tine
hiljada Friceva koji su lutali i koji uopĆ3
nisu mislili ni na kakav otpor već samo na
svoju kožu Teško je opisati što su tih dana
i7vrQili nn£i KnrH PnrHrm5 mi im rnlrivnli tKTJ tMlau7i8 r fsUVrseffi Pueve ' gradili mostove Pukovnik Lokov mi
zećev r ogh povući Puteve su gradili svi — i borci i generali
Za 24 oata prošli smo 120 kilometara Izbili smo u pozadin-- i
Nijemaca koji su odstupali Oni se nisu izvukli Ni tenkovi
ni automobili ni Fricevi"
"JE LI DALEKO JOŠ DO NJEMAČKE?"
Kad sam stigao u Minsk grad je gorio Ovdje sam raz--govar- ao
s kapetanom Rudenjenim koji mi je ispričao: "Nema
glupljih ljudi od Nijemaca To su upravo ograničeni ljudi
Oni ne znaju što je to objektivnost Još uvijek pokušavaju da
se tješe nadom ako ne na pobjedu a ono bar na neko kom-promisno
rješenje Ali sovjetski borci imaju o tome nešto
drukčije mišljenje Od Orše do Njemena naši su tankisti jurili
brže od oluje Oni su valjali pred sobom ne samo drveće i ga-zili
njemačke vojnike već su i pretvarali u pogaču njemačke
tankove Njemački oficiri i vojnici kad izgube vezu sa svo-jom
komandom uvijek se zbune Minsk je već davno bio u
našim rukama a neki od njih još su pokušavali da se probiju
prema Minsku"
Stigavši do Minska naši borci su spazili logor za sovje
ske ratne zarobljenike u Komarovki Tu su Nijemci ubili 4000
ljudi Kao vihor su tankisti prodrli u Bruski Neprijatelj je od-stupao
prema zapadu Kolhoznik Malko ispričao je crveno --
armtjcima da su Nijemci ubili njegove dvije kćeri — plavo-ok- e
djevojčice Lenu i Golju Njegovom susjedu Nijemci su u
strašnim mukama ubili 14-godiš-nju
kćer I borci su natmureno
pitali: Jeli daleko još do Njemačke?"
BLIZU SMOI"
Naši su pješaci bez predaha tjerali Nijemce od Dnjepra
do Njemena istjerivali Nijemce iz bunkera na juriš prodirali
sve dalje na zapad Osvojivši selo ili grad oni se ne bi zadr-žali
ni trenutak nego su šuteći marširali dalje Sto ih je nosilo
naprijed? Kao zastavu oni su nosili mržnju i seljacima su na
putevima postavljali samo jedno pitanje: "Dragi moji je li
daleko još do Njemačke?" Borci neprestano razgovaraju iz-medju
sebe: "Dobro bi bilo da se u armijskim novinama sva-koga
dana štampa koliko još kilometara ima do njemačke
granice" Jedan mi crvenoannejac govori: "Nedavno je pisalo
— 500 zatim 150 — 100" a onda sa uzdahom olakšanja do-dad- e:
"Blizu smol"
Da Nijemci su gori od zvijeri To je zatucano stado Mno-go
sam puta govorio da ih se ne može preodgojiti i to po-navljam
i danas Mi smo ga zarobili a njemački idiot priča
"Uz pomoć "letećih bombi" mi ćemo ne samo razbiti Engleze
već i Amerikance" a onda ćemo krenuti na Rusiju" Eto druge
budale: "Pa što ćete u krajnjem slučaju mi ćemo se malo po
maknuti prema zapadu Možda ćemo se smjestiti u Francuskoj
jer je Francuska nekako u centru" Evo šta kaže još jedan kre-ten:
"Nama je vojnicima naredjeno da slušamo i mi moramo
slušati Sto bi bilo kad mi ne bi slušali svojih starješina Oni
nam kažu da mi ne odstupamo već da skraćujemo liniju ob-rane
apošto tako kažu oficiri znači da je tako Zar može biti
drukčije?"
Nijemac je tup kao daska On nije sposoban da misli Na
sve on zna samo jedan odgovor "Razumijem!" "Razumijem!
Ako bi mu netko kazao da se nisu Englezi i Amerikanci iskr-cali
u Francusku već Nijemci u Britaniju on bi spremno od-govorio
"Razumijem!" A naši borci gledaju zarobljenike i go-vore:
"Što brže u Njemačku!"
"NIJEMCI — TO SU NAJGORI ZLOČINCI"
Hitlerovci su pod svaku cijenu pokušavali da cbrane Vil-n- u
Vidio sam naredbe koje su prijetile smrću u slučaju pov-lačenja
Ali je nalet Crvene Armije bio tako snažan da Ni
jemci uopće nisu mogli braniti prilaze gradu Hiljadama leše-va
obilježili su Nijemci svoje brzo povlačenje u grad Borba
u gradu — teška je borba To više u starinskome gradu sa de-belim
zidinama dubokim podrumima i uskim uličicama Ulicu
po ulicu kuću po kuću i sobu po sobu osvajali su naši borci
od neprijatelja i gazeći po njemačkim leševima oslobodili
grad koji je jednako drag i Litvancima i Poljacima i Zidovima
i Rusima grad slave — glavni grad sovjetske Litve
Razgovarao sam sa stanovnicima Vilne Jedan mi je Lit-van- ac
kazao: "Nijemci — to su najgori zločinci To su ubice
palikuće i pljačkaši Nisam vidio medju njima poštena čovje- ka" Nijemci su u Vilni ubili 90000 Zidova Zarobljenike su dr-žali
u logoru mučili ih sakatili i tjerali na prinudne radove
Ne stižemo pješadiju — uzdišu komandanti tankovskih
Jedinica Tko bi stigao tankove — žale se komandanti motori- -
--2iranih pješadijskih jedinica Ali svi stižu i nitko ne zakašnja- -
va Mast borci i oficiri vrše prava čudesa Mislim da bi se i
Nijemci začudili kad bi vidjeli s kakvom brzinom naše jedini-ce
uspostavljaju porušene puteve Sto daje našim ljudima to- -
CCF cijepa radničko
jedinstvo
Sudburjr Ont — Ben Levert
montrealski CCL tred unijski or-ganizator
je izabran kao CCF kan-didat
za natječaj u Nipissing fe
deralnom izbornom kotaru u do-lazeć- im federalnim izborima On
je bio biran pojedinačnim glasa-njem
na izbornoj konvenciji Ni- -
pissing kotaru održanoj po CCF
klubovima na Labor Day u Stur-geo- n
Fališ
činjenica Sto je Charles McClu-r- e
istaknuti tred unionista i rad
nički vodja još pred tri mjeseca
postavljen za kandidata na listi
Radničke Progresivne Partije na
javnoj izbornoj skupštini nije ni
najmanje činila razlike za okup-ljene
CCF-ovc- e Svi apeli i pred-loži
od strane RPP za zajednički
istup j sporazum za postavljanje
jednog ujedinjenog kandidata bili
su odbačeni po častohlepnim sebič-njacim- a
vodečih desničara u CCF
partiji Sa ovom akcijom oni su
pokazali da nemaju ni najmanje
volje ni želje za uspostavu jedin-stva
svih demokratskih liberalnih
i radničkih sila Sto bi garantovalo
izbor pravog narodnog predstavni
ka u ovom izbornom kotaru Vo-dje- nl
iluzijom da će se veliki broj
glasova koji je povučen po R H
Carlin u posljednjim provincijal-nim
izborima opet ponoviti CCF-ov- ci
osjećaju da oni imaju potpuni
monopol u ovom kotaru Radi toga
oni rade i istupaju po som srta- - Narod shvaća potrebu
boljeg života
RADNIČKOG ORGANIZATORA KOJI JE
PROPUTOVAO
Edmonton — Putujući kroz za
padnu Kanadu medju farmerima
te Šumskim i ugljenokopačkim
radnicima naišao sam na mnogo
ljudi koji čitaju napredne novine
Svi oni sa dubokim lntereeovanjem
motre kako se razvija rat i poma-žu
sve napore u ovom narodnom
ratu protiv fašizma i za slobodi
čovječanstva
Na primjer kada je Kanada
MALO KASNO IPAK SVOJE OBEĆANJE
ISPUNILI
Comos B C — Druže Miošiću
priloženo šaljem Moncy Order u
iznosu od 350 dolara koja je so-t- a
namijenjena za pomoć našim
herojskim narodima Jugoslavije
koji se junački bore pod koman
dom svoga velikog vodje maršala
Tita Prilogačl su kako slijedi:
J S Radošević $26000 i S Kr- -
njaja (čale) $10000 To je naš
prilog sa sada i kod istog nemi-slim- o
stati već ćemo i u budući'
doprinositi koliko budemo najvišj
mogli To je dužnost svakog onog
koji pravo misli i koji mrzi krv-nog
neprijatelja našeg naroda i ' i-je-log
čovječanstva — fašizam
Sada malo razgovora sa mojim
iz Lica Gorski Kotar
Dragi moji drugovi i prijatelji
vjerujem da se svaki od nas još
lako može sjećati prošlog rata i
onih dana kada su se tadanji rat-nici
povratili kući istrošeni nekoji
osakaćeni goli i bosi a naši A me
rikanci počeli dolaziti iz bogate
Amerke siti dobro obučeni i puni
dolara Sve i jedan od nas dobro
zna kako su se nekoji od tih Ame-rikanaca
visoko ponašali kada bi
se rukovali sa povraćenlm ratnici-ma
Oni se nisu rukovali kako to
ide i kako se pristoji da jedan
drugom stisne desnicu u znak pri
jateljstva nego su na protiv pru-žali
mali prst kao da se podru gu
ju Ja ne mislim ulaziti u raspra-vu
uzroka toga držanja naih biv-Si- h
"Amerikanaca" Vjerojatno
glavni uzrok proizlazi iz toga što
prošli rat iako te je vodio protiv
skoro istog njemačkog imperijaliz
u
"NOVOSTI" STRANA 3
irom običaju sa svojom avanturist-ičkom
vratolomnom politikom
cijepanja radničkih glasova i tako
stvaraju opasnost da bude iza-bran
konzervativni kandidat
Razvoj rada na konvenciji po-kazuje
da Ben Levert nije bio
jednoglasno biran Bilo je predlo
ženo šest kandidata koji su se me-djusob- no
borili za izbor Petorica
od njih su sjedioci u ovom izbor-nom
kotaru dok je Ben Levert
importiran iz Montreala Za vrije-me
pojedinačnog tajnog glasanja
vladala je dosta oštra borba izme
dju North Bay i Sudburs&e dele-gacije
Prvi su podupirali C Mc-Lare- na željezničara iz North Bav
dok je većina iz Sudburjr vukla za
Ben Leverta
Sudburv Star u svojim člancima
i uvodnicima želio bi prikazati da
je unijeka delegacija bila pozadi
Ben Leverta i da ga je podupira-la
Sto je potpuno netočno člano-vi
unije nisu birali delegate za
konvenciju a niti je unija uzela
službenog učešća na konvenciji
Mel Withers predsjednik unijo
Mine Mili and Smelters Workers
lokal 598 je rekao: "NaSa unija
un~odvfjienwliaffv'Tiiirut viiIjIwa IFman--liilns uilLm-nlrT- nuniVK _ i ' svoga KanoKU-j- j
ta Charles odanog i
predstavnika i sveg
kotaru
J B
JEDNOG
KROZ KANADU
proglasila rat i kada je njezina
vlada apelirala za stupanje u voj-sku
bilo je radnika farmera stu-denata
i drugih ljudi !z
raznih društvenih slojeva koji ou
uzeli oružje za borbu protiv fašiz-ma
Ujedno ratni odbori učinili su
koliko im je bilo najviše moguće
da putem radla novina i masov-nih
skupština narodu rastumače
kako i zalto je potrebno podupiru- -
ALI
seljanima
ma nije bio narodni rat kao što
je već j bto imperijali
stički pokraj toga i nešto
i oholosti ondašnjih
naših
Mcdjutim prilike su danas sas-m- a
izmijenite i poslije ovog rata
ako se koji od nas povrati u naš
mali Lič možemo sigurni biti da
niti jedan Amerikanac ili Kanadl-jana- c
ako koji dodjemo u Lič ne-će
pružati mali prst da se pozdra-vi
sa današnjim ratnicima koji
svoju krv prolijevaju za slobodu i
pravicu protiv stranih okupatora i
domaćih izdajica Ovoga puta mi
koji nismo učestvovali u borbi
biti ćemo sretni ako će današnji
ratnici pružiti svoju ruku da se a
nama pozdrave Vjerojatno je da
će nas pri pozdravu pitati da 1:
smo čuli za njihovu tešku borbu
i što smo činili da im pomognemo
da Sto brže i uspješnije tu borbu
dovedu kraju što ćemo im odgo-voriti?
Opravdat se moći
da nismo znali nema razloga da
nismo mogli pomoći I vjerujte
drugovi za svakog onog koji još i
danas spava to će biti najteži od-govor
a naročito onda ako će mo
rati da odgovara pred svojom ro- -
djenom djecom starom majkom ii
ocem zato da se ne budemo tre
bali crveniti da ne budemo mora
li pogled obarati k zemlji učinimo
onoliko koliko možemo i naš će
nam to priznati današnji
ratnici radosno će nam pri
pružiti svoju junačku ruku
koju ćemo mi ponosno objeručke
moći prihvatiti
Ivan šime Radosetić
liko noge? Ja odgovaram- - sve veća blizina Njemačke i pri-bližavanje
obračunu
BILO JE TU PRAVDE
Brzo jure tankovi i motorizirana pjeladija ali brše od
svih korača pravda Ta ona je dovela nale pukove do Njema-n- a
i preko Njemena Ona ih je dovela u okolinu Holma
Bilo je tu pravde — Xa putu oko Trosteneca Nali su bor-ci
odsjekli jednu veliku kolonu Nijemaca Razjarivii se nali
su se borci tukli s naročitim bijesom Nijemci nisu umakli ob-računu!
Bila je i jedva se moglo disati od mrtvačkoga
zadaha njihovih Meva Na stotine Nijemaca bik) je već poko
pano ali su daljnje stotine ležale oko puki Na njihovim se li-cima
iskesio užas A nali su borci ponavljali samo jedno:
"što brže Njemačku!"
nera-zumjevan- ja
"Amerikanaca"
narod
ovaj kotar i jo5 nekoliko drugih
CCF-ovac-a koji su članovi maj-ners- ke
unije u Sudburv imali uče-šća
u konvenciji ali oni nisu pred
stavljali unije na toj konvenciji
Postavljanje Ben Leverta za
CCF kandidata u ovom izbornom
kotaru bilo je predvidjano davno
ranije Dok je on CCL organizator
Montrealu cijelo svoje vrijeme
u posljednjih nekoliko mjeseci po-trošio
je u ovom gradu i okolici
Sada je potpuno jasno da njeg07
interes kao i onih koji su ga ova-mo
dopremili nije bio za jačanje
unije pod čijim plastom je on
uvijek govorio već utiranje puta
za njega da se ga postavi za CCF
kandidata u dolazećim federalnim
izborima
Sa postavljanjem Ben Leverta
kao kandidata za federalne izbore
u ovom kotaru svega su trojica do
sada u natječaju Druga dvojica
su: Charles McCIure kandidat
Radničke Progresivne Partije po-stavljen
još maju mjesecu i W
Gemmell konzervatlvac
Radnička Progresivna Partija
završila je svoj izborni plan i pro-duljuje
svojim radom na ujedinje-nju
i okupljanju svih progresivnih
u Sturgeon konvenci- - raa™K'n
McClure pož--
rudara
naroda u ovom
OPAŽANJA
ZAPADNU
učitelja
današnji
a
nećemo
a
sas-tanku
vrućina
u
u
ti kampanje za unovačenje ma-sovnu
proizvodnju hrane i ratnog
materijala i u svakom pogledu po-većati
ratne napore za pobjedu
TT mnlfim rtAnr-Afitanr- m nntnfn
nju kroz zapad proširio sam hi-ljade
primjeraka progresivne
štampe u formi letaka i magazina
ne samo za pomoć istih nego i u
sabiranju fondova za radio — se
sa ciljem da se narod što bolje
obavjesti Koga god sam sastao
svatko je izrazio zadovoljstvo pre-ma
mojem radu i pomogao mi da
se radom i dalje nastavlja Mo-že- m
reći da od početka rata nitko
medju narodom nije toliko radio
kao Radnička Progresivna Partija
Dopisj o mojem putovanju i novcu
što sam ga poslao komitetima
pokazuju da narod podupire sve
one stvari za koje se bori Radni-čka
Progresivna Partije kako bi
se Sto skorije izvojevala pobjeda
Narod svih nacionalnosti i pori-jekla
u zapadnoj Kanadi općenito
vjeruje da će program Radničke
Progresivne Partije koji se osniva
na teheranskim odlukama — odlu-kama
Churchilla Staljina i Roo-sevel- ta
— donesti mnogo bolje us-lov- e
života poslije rata
Za vrijeme posljednjih izbora u
Saskatchewanu posjetio sam naj-manje
dvije trećine izbornih okru-ga
Kada su se izbori završili iz-borni
komiteti Radničke Progresiv-ne
Partije izrazili su svoje uvje-renje
da je partijski program pri-hvaćen
medju širokim slojevima i
da su izbori donesli velike koristi
partiji u njezinom daljnjem radu
bez obzira na izborne rezultate
Za vrijeme izbora u Alberti pro-šao
sam kroz sjevero-istoč- ni dio
provincije i opazio da su izborni
komiteti Radničke Progresivne
Partije posvuda aktivno radili i
širili partijski program koji je na
sto po sto zadovoljio narod Vidio
sam kako su mnogi ljudi našu
kampanju podupirali financijalno
ali ne moralno Za vrijeme izbor-nih
rasprava pokazalo se da su
mnogi bili zastrašivani raznim
prijetnjama da ne smiju glasati
za kandidata Radničke Progresiv
ne Partije Nekoji nisu mogli gla-sati
radi toga što nisu naturalizi-rani
prem u Kanadi žive po 20
30 i 40 godina Krivnja je dakako
njihova što nemaju gradjanskog
papira jer ga je sad mnogo lakše
dobiti Mnogi su stalno zaposleni
u ratnoj proizvodnji pa ne samo
što nisu glasali nego i raditi nisu
mogli medju narodom da ga upute
za koga da glasuje
Ipak većina naroda zna da mi
zastupamo bolji i progresivniji ži-vot
pa sam uvjeren da će u doj-dući- m
federalnim izborima narod
u mnogo većem broju podupirati i
glasati za demokratski način živo-ta
za pobjedu za posljeratnu si-gurnost
i prosperitet
George Rudak
Susret
sa partizanima
Piie: OSKAIt
U VI IXFORMACIONOME
ODJELJENJU
U pratnji vojnika Andrije An-čić- a
koji s kćerkom Anom radi u
Vojnoj misiji odoh do najudalje-nije
zgrade Unutra zatekoh parti-zanku
Augustinčić koja mi je sa-općila
da se u drugoj sobi nalazi
Sanja Leontić iz Splita Med ju tim
kad se otvoriše vrata primjetio
sam djevojku koja je sasma dru-gojači- je
izgledala pred šest godi-na
O prepoznavanju nije bilo ni
govora Priključio nam se je Šibe
Miličić pjesnik iz Hvara On Je
bio znatiželjan da li iseljeništvo
može shvatiti i tisući dio borbe i
stradanja našeg naroda Bio je
uvjeren da naši u Americi ne
shvaćaju jer kad bi shvaćali ne
bi trošili vrijeme u polemiziranju
Političke prošlosti dok hiljado umi-ru
od gladi i rana Taj odgovor je
bio ispravan i tada sam čvrsto od
lučio da ću posjetiti što više ise-ljeničkih
organizacija da ih pot-- sjetim da svak izgubljeni časak
može prouzročiti smrt još jedno
borca možda iseljeničkog bra-ta
ili sestre
MedJuvremeno se otvore vrata
"Profesore!" kliknut Inž Uranku
Smodlaki koji je upravo unišao
On je bio član maturalne komisije
za vrijeme ispita na splitskoj
Srednjoj tehn školi Njegov je
otac dr Josip Smodlaka povjere-nik
za vanjske poslove u vladi na
rodnog oslobođjenja Sad se je
interesirao za ostale djake od ko-jih
su mnogi potonuli za vrijeme
torpediranja po svim morima
Osim toga se je živo interesirao
za prilike u Americi a naročito za
iseljeništvo
Sanja ml je saopćila da se pred-več- e
daje simfonijski koncerat na
koje mu će i Jugoslaveni da uzmu
učešća Tom prilikom sam ju
upoznao s "Partizankom" Luje
Goranina želila je da čim prije po--
šaljem par primjeraka s ostalim
publikacijama koje se JoS nalazi- -
Se na brodu
PARTIZANSKA VEČERA
MAGAZINOVIć
S nekim vojnikom odoh na ve-čeru
U velikoj blagovaonici Sek-retarijata
sjedoh uz grupu vojni-ka
medju kojima je bio i dr Nl- -
kolić Blagovaonica je bila uzornj
či&ta Hrana no samo da je bila
skromna već nedovoljna za održa-vanje
fizičkog sustava Na tanju-ru
je bilo par odrezaka rajčica i
dvije konservirane srdele sa nar
odrezaka kruha Bio sam prisiljen]
ua se u mirnima preoacim na Ame-riku
to da me spopadno ognjica!
Kasnije sam saznao da se dobija
neSto viSe hrane od saveznika ali
ee oduzima od vlastitog grla te se
ladjicama prenaša u domovinu
U TALIJANSKOM
KAZALIŠTU
Dok se je narod sakupljao opa-zi-h
dra Ljubu Leontića Bilo je
tu mnogo pitanja i odgovora Lju-bo
je još odisao borbenim duhom
istim duhom kojim se je u posljed-njih
iestnajest godina borio protiv
krvavim režimima Dr Leontić je
bio jedan od najsposobnijih od-vjetnika
u Dalmaciji On bi pom- -
Injetina u
Nas nekoliko već u 7 sati u jutro
skupili smo se pred da do-čekamo
koji je imao da uzme
stvari na mjesto piknika Kada je
trok došao nastala je žurba tko
brže Sto da uhvati i baci na trok
pri smo stalno jedan drugog
pripitkivali da nebi što zaboravili
Kad je bilo sve utovareno trok je
krenuo na mjesto piknika a ja
sam ostao da dočekam kare koje
su imale da ponesu ono što nije
moglo da stane u trok Nisam se
baš dugo zadržao jer su kare doš
le na zakazano vrijeme ostatak
je bio utovaren Kad smo stigli na
mjesto piknika janjci su već bili
pokraj vatre 1 lijepo se počeli ru-meniti
a druge su pripreme
gotove i sve je čekalo dolazak po
sjetioca
Odmah iza podne narod je počeo
pomalo pristizati Kako su dolazlH
nekoji su odmah išli k stolu
gdje se je sjekla janjetina a
oni koji su imali dobar objed
kuće "ignorirali" su i Janje-tinu
i pecare prolazili su malo
u "buJ" Nekoji su tamo os-tali
sve dok skoro piknik nije za-vršio
a nekoji su se povraćali
onda išli kod mesara da
im se odsječe nekoliko pani janje-tine
a nije im se ni čuditi jer ja- -
kada odbio da brani političke "krivce" bojeći se da ne pogorša
situaciju jer je i on bio smatran
"krivcem" Tako je 1933 god od-bio
da brani mojeg oca optuiemg
po zakonu o zaštiti države Nešto
kasnije je prispjela njegova žena
u pratnji žene umjetnika Auguj-tinčić- a
Odoeroo na koncerat
Talijanski umjetnici su odsvirali
mnogo točaka Oni su pobrali ap- lauz od stotina savezničkih vojni-ka
uključivši NOVJ Medjutim su četiri posljednje tačke toliko odu
ševile masu da su kape skakaie
u vis To je bilo kad je partizanski
tenor majstorski otpjevao borbene
Pjesme uz pratnju simfonijske or- kestre naročito pri spominjanju
Titovog imena za vrijeme pjeva-nja
Pri svršetku programa mrak je
vladao na ulici Nikoga se nije
moglo raspoznatl
MEDJU RANJENIM HEROJIMA
TITOVE ARMIJE
Pola dana sam obilazeći
razna nadleštva čitajući literatu-ru
i promatrajući hiljade vojnika
Bilo je nemoguće da se sa svakim
izmjeni par riječi ali sam Ipak us-pio
sa stotinama
Oko podne Je kamion NOVJ od-lazio
za Grumo Sretan sam Sto
sam dobio mjesto Nakon pola sa-ta
je isti pristao pred velikom
zgradom u Grumo na kojoj je bio
natpis "Britiah Military Hospital"
Ne puštaju me unutra Jer još nije
bio sat za posjete Obzirom na
kratki boravak svakako sam želio
da unidjem Naskoro sretoh Šonju
Leontić koja je iseljenicima poz- nata preko "Nev York Times" oJ
14 travnja Ona radi u obližnjoj
zgradi "Tehnici" pri tiskanju no-vina
a u slobodnom vremenu je
najčeJćo kod ranjenika
Drugarica je isposlovala dozvo-lu
Dok smo se penjali stepenica
ma primjetlh Dinka Mikulića
školskog druga iz Splita Iznena-djenj- e
je bilo neopisivo Nedosta-jalo
nam je vremena za razgovor
jer se je žurio na dužnost Netom
je Šonja otvorila vrata bolničko so-be
pružio se je najpotresniji pri-zor
u mome životu! Oko pedeset
ranjenih djevojaka iz NOVJ i par-tizanskih
jedinica je ležalo skoro
nepomično Ranjenice su nosile
povojo oko glave ruku nogu a
nekoje su bile potpuno povijen
Krv! Svježa krv se Je cijedila kroz
čela nekih borkinja Neko su bile
tako ranjene i Ispaćene da Je bilo
teško prosuditi kojemu polu pri-padaju
Miris krvi raejmdajućih
ćelija medikalnih tekućina je bio
tako prodoran da sam ga osjećao
kasnije danima pa čak sada
kad sam u Americi Vjerovao sam
da bi samo to uticalo na naše ise-ljeništvo
da se ujedini poput čeli-ka
{ da poradi dinamički da se
smjesta izvojitl dozvola sa slanje
materijala Ne samo tj već bi
svatko pridonio najveće žrtve či-tave
plate narod bi skidao zlatno
prstenje i satove sve — sve da se
spasi to se još dade spasiti!
(Nastatiti se)
USPJEH ZADNJEG OVOGODIŠNJEG PIKNIKA
U TORONTU
Toronto Ont — nedjelju 3 istinu bila
septembra osvanuo je lijepi dan dobro pečena
halom
trok
i
tome
i
i bile
ravno
ne-koji
kod
i
dalje
i
i tražili
i
proveo
i
će
U je
će
I
Raspoloženje bilo je u istinu do-bro
Bilo je tu pjesme šale i ple-sa
Tamburaši nategli žice pa uda-raju
bez prestanka na čemu im
se u ime organizacije mnogo zah-valjujemo
a mladež pleše i za-bavlja
se Kaže se da ih to I pri-pada
Ali ovog puta hvatali u se
i stariji da plešu pa Je i platforma
za ples bila mala Izgledalo je da
je svak osjećao da je to zadnje
veselje u šumi i prirodi za ovu go-dinu
dana i svak je htio da tu po-sljednju
priliku iekorigti
Iz gore navedinih prizora može
se Iako vidjeti da je moralna stra-na
ovog našeg piknika bila odlično
uspješna a donje cifre će posvje-dočiti
da smo i materijalno dobro
Uspjeli Odbor piknika je blagaj
niku Saveza Kanadskih Hrvata
predao čistog primitka svotu od
120161
U ime odbora piknika kao i Ba-se
organizacije želim se zahvaliti
svima koji su radili da piknik bu-de
što uspjeiniji A takedjef se
zahvaljujemo i gostima kjl su
nas tog dana posjetili prve stran-cima
iz Vindsora i Amerike a on-da
našim domaćim it grada i oko-lice
Suco