Nase Novine, January 10, 1985

              Obavjestajne sluzbe Sjed Drzava,
Pakistana i jos nekih zemalja nastoje
da destabiliziraju stanjeu Indiji. pise
indijska stampa
List "Indian Express" tvrdi da su u
Pakistanu uspostavljeni logon u ko-jim- a
se vjezbaju "deklasirani ele-ment- i"
Indije. U drzavi Punjab zatvo-ren- a
su dva americka drzavljanina,
M. Velchnia i L.P. Diserdo. Oni su u
Punjab otisli usprkos zabrane na pu-tovan- je
u to podrucje.
List "Statesman" javlja da su u mje-st- u Tamil nadu uhapsena dva agenta
izraelske obavjestajne sluzbe Mos-sa- d.
Najvecu zabrinutost izazvalo je
hapsenje dvaju muSkaraca u Biharu,
gdje je govorio indijski premijer Ra-jiv
Gandhi. Jedan od njih je imao re-volver,
drugi granatu. Stajali su samo
desetak metara od pozornice na kojoj
se nalazio Gandhi.
Gandhi je pozvao narod da bude je-dinstve- niji
i da pazi na neprijateljske
intrige. On je izrazio i zabrinutost
zbog povedanja otpreme ameri6kog
oruzja u pakistan.
Indija je dovoljno jaka da se odupre
svim napadima izvana, ali mora poja-ca- ti jedinstvo, rekao je Gandhi.
On je rekao da su se neprijatelji na-da- li da ce se Indija raspasti poslije
ubojstva Indire Gandhi, ali to se nije
dogodilo. Temelji Indije su dovoljno
jaki, rekao je Gandhi.
Za pomoc gladu
ugrozenim stanovnici-m- a
Etiopije dosad je
prikupljeno 200 miliju-n- a
dolara, izjavio je
predstavnik Ujedinje-ni- h
naroda za ublaza-vanj- e
posljedica ne-sre- ca.
Polovicu tog iz-no- sa
Etiopiji ce uputiti
Sjedinjene Americke
Drzave.
Medutim, predstav-nik
za Etiopiju u toj or-ganiza- ciji
izjavio je da
pomoc od 200 milijuna
dolara iznosl upolama-nj- e
od potrebnoga do
studenoga iduce godi-n- e.
Posljedice suse u
Etiopiji bit ce joe teze
pocetkom 1985. godine
jer se ne mogu oceki- -
vati prinosi od sljede-c- e
zetve.
Vlada u Addis Abebi
procjenjuje da je do
slijedece jeseni po-treb- na
pomoc od mili-ju- n
tona Tirane za se-da- m
milijuna gladu
ugrozenih Etiopljana.
Na slici: nekadaSnje
zitno polje u Etiopiji,
unisteno dugogodi-Snjo- m
susom.
' Н'И ГС
Kanadani prirnaju dva razhcita sig-nal- a. jedan od premijera Mulroney-- a
a drugi od kanadskog direktora Uje-dinjeni- h radnika automobilske indu-strij- e,
White-a- . Premijer Muironey je
pozvao americke korporacije da
preuzmu ono sto je ostalo od Kanade.
Ucinio je zaokret od 180 stupnjeva od
obe£anja kojeg je dao kanadskom na-rod- u
o neovisnoj Kanadi a sada je
veze sa tisudu konca za ameri£ki im-perijaliza-m.
Kontinentalizam, a ne
nezavisnost 6e biti bazicna politika
konzervativne stranke.
To se predstavlja kanadskom na-rod- u kao put u vecu zaposlenost.
Stvarno to je put u masovnu nezapo-slenos- t.
UAW je krenuo drugim putem, pu-te- m
nezavisnog kanadskog sindikata.
Ovo reflektira nemoc i nespremnost
monopolistickih interesa da podu na
put nezavisnosti. Profit, i jo§ veci pro-fit
je njihova motivacija a ne patrioti-zam- .
Takoder, ovo reflektira i polozaj
kanadske radnidke klase kao jedine
sile koja moze izboriti nezavisnost
Kanade i boriti se do kraja za to.
Komunisticka stranka Kanade je
jedina koja se godinama neprestano
bori za istinsku nezavisnost a ona se
moze ostvariti jedino putem naciona-lizacij- e kliucnih industrija, banaka,
prirodnih bogatstava i kroznezavisnu
Yugoslav Weekly
Community Newspaper
Established 1931
VOL., 54, NO 48 (632)
THURSDAY, JAN. 10, 1985
"' тш "—-"- '" ' ' .- - .. ' I ' 'II 1Ј"1Ј 1 1Д— I- - д flT ~1Г HI Ц) ЧЈ ЦЈ 1"1Ј"1Г 111 ft U 'L '-- - -
y m ш ' tr a н l rif m wh g h h ;ayisnost?
vanjsku pohtiku. Dogadaji su poka-zal- i
da jeovojedim put naprijed. Ona
se ponosi cinjenicom da vec godi-nama
pomaze u borbi za totalnu auto-nomij- u
koja vodi nezavisnosti u po-kreti- ma radnickih sindikata. Komu-nis- ti
su vodili borbu k torn cilju u sva-ko- m sindikatu, ukljucujuci i UAW.
Premijer Muironey ce uskoro odbaci-t- i
i National Energy program i time o-kon- tati kanadizaciju koju je гаробео
bivsi premijer Trudeau. Dalje po redu
dolazi slobodna trgovina i kraj kanad-skom
suverenitetu i nezavisnosti.
Umjesto kanadizacije nama nude
amerikanizaciju. Umjesto nezavisno-sti,
daju nam politiku kontinentali-zma- .
Umjesto novih radnih mjesta,
joS viSe nezaposlenosti. Umjesto mi-r- a, daju nam Reaganovu utrku u nao-ruzanj- u.
Kanadani ne smiju zaboraviti mo- nopolistic interese koji prodaju
Kanadu. Kanadani ne smiju zabora-viti
javna sredstva informiranja koja
su nam naguravala Mulroney-a- . Ka- nadani ne smiju zaboraviti konzerva-tivn- u stranku koja se jednom pono-sil- a kao otac nacionalne politike Ka- nade a sada je postala ameridka
stranka u Kanadi.
Ocito je, da ako zelimo zaustaviti
ovu prodaju Kanade, svi kanadski pa-trio- ti moraju nastupati jedinstveno
E!b39H
da se povrati kanadska nezavisnost i
raditi na nezavisnom ekonomskom
razvitku kroz nacionalizaciju i demo-kratsk- u
kontrolu, za nezavisnu vanj-sku
politiku, za kanadsku demokrat-sk- u kulturu.
Zaustaviti americki imeprijalizam,
za mir, radna mjesta i nezavisnost —
Kanada prije svega. Ovo ce biti parola
svih Kanadana koji vjeruju da Ka-nada
ima bududnost kao nezavisna
drzava, kao takva da suradjuje sa
svim zemljama ravnopravno, da se
bori za mir i sigurnost i protiv prijet-nj- e
od nuklearnog rata.
Nova Demokratska stranka moze
igrati veliku ulogu u ostvarivanju ka-nadske
nezavisnosti ako poduzme
mjere za ostvarivanje sve-kanads- ke koalicije koja ce se boriti protiv ame-ricko- g
potcinjavanja Kanade. Takva
siroka koalicija je sada prijeko po-trebn- a, koalicija svih radnickih sin-dikata,
pokreta poljoprivrednih rad-nika,
komunisticke stranke, nacional-ni- h
i demokratskih snaga u Quebec-u- ,
zena i omladine.
Nedavno umirovljeni kanadski ge- neral L.V. Johnson pise:
Iako su oklijevali dok su dosli do
odluke, i bez obzira kako su je izrazili,
liberalima treba cestitati sto podu-pir- u nuklearno zamrzavanje. Treba
se nadati da ce i vlada uskoro uvidjeti
da je njezino protivljenje neodrzivo
i da steti kontroli oruzja.
Argumenat ministra Monique Ve-zi- na da ce zamrzavanje potvrditi so-vjets- ku nadmod u Evropi je pogresan.
Iako su Sovjeti brojno jaci u pokret-ni- m nuklearnim snagama, to je jedina
kategorija oruzja u kojoj su oni broj-nij- i. Sjed. Drzave imaju oko 6.000 nu-klearnog
oruzja u Evropi, a imaju ga
i na podmornicama. Francuska i Bri-tani- ja imaju vlastite arsenale, i to im
je dovoljno za unistenje svih meta u
okviru njihovih sistema isporuciva-nja- .
Uzimajudi u obzir sve strategij-sk- e nuklearne snage, NATO je kvanti-tativn- o jaci za 50 posto.
Kad bi ministar bila razumno do-sljed- na, ona bi trebala da dokazuje
da zamrzavanje daje prednost NATO-u- ,
stvaraju6i opasnu neravnotezu
koja treba biti popravljena novim so-vjetsk- im oruzjem. I taj argumenat bi
bio glup. Stvar je u tome da obje
strane imaju neogranicenu destruk-tivn- u
moc pa je pojam o superiorno-st- i
(nadmo6i) i kvantitativnoj bilanci
beznacajan.
Dosad su driave-clanic- e NATO do-kaziv- ale da mogu ostati jedinstvene
u donaSanju loSih odluka. Posto su to
dokazale one moraju dokazati da
mogu ukloniti i posljedice tih odluka.
Treba pofceti nuklearnim zamrava-nje- m Pershing i krstaredih raketa, a
Sovjete treba pozvati da da u6ine isto.
(Napomena: QeneralJohnsonje dlan or-ganizac- ije "Generali za mir i razoruta-nje"- )