Nase Novine, January 10, 1985

              §
4
4
sN
I
I
2— NA§E NOVINE, Januar 10, 1985.
KAMPANJA ZA OPSTANAK
њтл aV ll&Lj. TTT
Ma§ list se n&lazi u krizi. Spasice ga £itabci koji ne zele da ostanu bez njega. Ovo je lista
fijihovih imena i svota priloga u kampaoji za daljnje
izlaieraje "Na§ih novioa".
Arsa Mian. Detroit. Mich
(u spomen supruge Zorei $1 600 00
Miles' Grubic. Hamilton, (dolar .a svaku godmu ivota) 85 00
Sam Lazich, Sudbury, Onl 40 00
George Miletic. Toronto. Ont 90 00
Bora Milosaljevic. Toronto. Ont 60 00
John Severmsky. Wclland, Ont 200 00
Dusan Stanar. Hamilton. Ont 100 00
Stjepan Miotic. Vancouver. HO 100 00
Peko Dnutrovic, Toronto. Ont 500 00
J ()cokoljic Niagara Falls, Ont 200 00
Luka Kostelac. Welland, Ont 100 00
Vinka Duganzich, Mountain View (i 25 00
William Cizmesia. Pittsburgh. Pa 55 00
Martin Karavanich. Weirton. West Virginia 30 00
Steve Milanovich, Edmonton. Alt a 25 00
Boia Spacek, Astoria. N V 100.00
Ljubo Vukmanovic. San Gabriel. Ca 10 00
George Potkonjak. Vancouver. BO 20.00
Stari Cowboy, Vancouver, BO 25.00
Joe Kovadic, Hamilton. Ont. . 100.00
Milic Bozic, Woodbridge, Ont. 25.00
J GrSkovic, Vancouver, B.C. 25.00
Paul Radmanich, Calgary, Alta 100.00
Ukupno do sada $3.615.00
+ЧЧ44Ч4ЧЧНЧЧЧЧ-Н-Н-Н- Т
NOVINE
Glasilo iui!nslncnskih iscljcnika i njiho-i- h
potomaka na Seemoamenckom konti-ncnt- u
Published every Wednesday by YUGO-SLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC
I IMSpadmaAve .Toronto Ont M5V 21 I
Telefon 593-502- 5
RhDAKC'IJSKl KOLLGIJl M ladisla
Uaeic (glavm 1 odgovomi uredruk), Adela
PoldnCec (zamenik glavnog i odgovomog
urednika). Stiepan Mioiic (drustveno poli-tick- a
pitana). Daniel Pniades (drustvena pi-tan- a
i kniz.evnost), Jeleiu Gdvnlovic(cra-tur- a
l umetnost a decu). Pero Ko,aceic
("Ogledalo mladosti" i vesti i Detroita i
Wmdsora), BoSko Mladenovic, Anka Noi- -
nic. Rudi GrcgoraS, Milo VukCcuc, Soil a 4
Henng. Josip Sulpc
STALNI DOPISNICI DuSan Putmk (Chi-cago),
Margaret Stardevtc (Los Angeles),
Boo Spae~ek (New York), Frank hudunc
(Vancouver), Josip Stanic-StdniosRu- n, Itali-)a- ),
Lepa Teolanovic (Remacheid, Zap Ne-mack-a),
Mini Strbac (Pariz, F-Yancu-ska)
SPhCIJALNI DOPISNICI Pro! Vladimir
Torno vie (nauka i drutvo), Prat han Dolenc
(Slovenska KonKka l kulturna publicistika u T
Amenci), Anton KostcLic (reportage i price
i uselenickog ivola)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA Dr Mir-k-n
Markovic. Luka Markovic, Petar Kurtic.
Miloi Kondic. Alcksandar Cine. Strahmja
Maletic. Noxica Milic. pro! Duianka Licma
IZDAVACKI SAVKT Vo,,n Grbic. Јочр
Kovaiic. Stanko Mudzcka, Bozidar Pavko-vic- ,
Katanna Kvstic, Milena Boic. AnaDu-rovic- .
U'pa Rajnovic. Bonslav NeSkovic,
Rozalija Divakovic. Duro Maljkovic, Ivan
Pnbamc. Mile Baljak. Ilia Bubalo. Pavao
Radmanic. Ostoja Kovaccvic. Viktor Arar,
Duian Stanar, Milijan Petrovic. John Sevc-nnsk- i.
Luis Grcgurac, Mate Siaus Martin
Karaamc. Srdan Bodic. Peko Dmitroic.
Milica Miuchm. A Gerlach. Ixo Bacich
Subscription $25 (X) per year (First Class
Mail extra) Single copies 50 cents Adverti-sing
rates on request Second Class Mail Reg-istration
NO 0378
Broj tekucee rafuna Yue Can Pub T 970401 Toronto Dominion Bank Branch 1 19
Spadina Ave , Toronto, M5V 21. 1 Ontario,
Canada
"Nase novme" ilae snjedom Pretplala
inosi $25 (X) godisnie, poedini pnmcrak
5()(.enti Cjene oglasa na ahtjev "Naseno-vine- "
su nasljednik "Jedmstva", kome su
prethodih listovi "Novosti", "Srpski gla-snik- ", "Ldinost", "Slobodna Misao",
"Pravda" i "Borba", kao i "Narodni Gla-snik- "
i drugi napredni listovi koji su mu pre-hodi- li
u Sjedinjcnmi Diavama
Redakcija odgovara a nepotpisane niaten-jal- e
polpivam dlanci iraavaju mitlonic au-tor- a
Dopisi sc ne vracaju
~M MliMllilMMIMf
NOFZM
finansijskoj
NA&E "NAJPLEMENITIJI PODVIG
GODINE"
tT
99
B
§
§
I
1
Slavoljub Andelkovic (27), pomoc-ni- k nadzornika pruge u Braljini kod
Raznja je najplemenitiji Jugosloven
1984. godine. Tako je odlucila komi-sij- a
za ovu tradicionalnu akciju beo-gradsk- og lista "Vecernje novosti", za
podvig koji je nacinio 12. jula kada se
bacio ispred lokomotive zahuktalog
ekspresa Beograd-Atin- a i sa pruge
sklonio dvogodiSnje bliznakinje Da-nijel- u
i Draganu Jovanovid.
Komisija je dodelila i dve zlatne
plakete za kolektivni podvig — selu
Markovac za uspehe u proizvodnji
hrane i omladinskoj radnoj brigadi
"Jugoslavia" koja je radila na Ko-paoni- ku
posle zemljotresa. Za najple-menitiji
decji kolektiv proglaSeni su
uCenici VIII-- 2 Об "Svetozar Marko-vi6- "
u Beogradu, a specijalnu plaketu
dobio je Safet Selmanovic, penzioner
i viSestruki dobrovoljni davalac krvi
iz Titove Mitrovice.
Dodeljeno je i §est srebrnih plake-ta- :
Grgi i Sinki Carev, ribarima iz Je-ze- ra
na ostrvu Murter kod Sibenika,
Miliji Vukovicu, §efu magacina goto-vi- h
proizvoda Valjaonice u Sevojnu,
Aleksandru Arsiu, penzioneru iz Ko-sovs- ke
Vitine, Draganu Nenezicu, od-bojka- Su
iz Vrbasa, vojniku Francu
Pezdircu, Josipu Kozini i Zvonu Juki-cu- ,
auto-limarim- a iz Donje Zim£e kod
Visokog.
Plaketa za najplemenitije zivotno
delo dodeljena je Momi Markovicu i
dr Miloradu DragiCu.
(Tanjug)
Tko financira afganistanske bun-tovnik- e?
Evo Sto o tome pise ameri£ki list
New York Times:
"Prema pouzdanim informacijama
u Washingtonu, ve6inu vojne pomoi
gerilcima financiraju Sjed. Drzave,
koje su opredjelile 280 milijuna do-lar- a
za njih u ovoj fiskalnoj (racun-slioj- )
godini, a to je vi§e nego duplo,
prema proSloj godini."
Buntovnike pomaze i Saudi Arabi-ja- .
UN osudile imperijalisticki
ltJiOilZclIll
Na svom za.sjedanju 17. decembra
1984. Generalna skupstina Ujedinje-ni- h
Nacija usvojila je s velikom veci-no- m
rezoluciju koja osuduje drzavni
terorizam kakvim se sluze imperijali-stitk- e
zemlje, prvenstveno u tekucem
razdoblju, vladajuca klasa Sjedinje-ni- h Amerikih Drzava protiv drugih
zemalja i naroda.
U vjestima slijedeceg dana saop-cen- o
ie da je rezolucija usvojena s
vecinom od 117-- 0 glasova Sjedinjene
Amerk-k- e Drzave i 29 drugih kapitali-s- t
ickih zemalja suzdrzale su se od gla-sanj- a
Bile su, dakle, protivne toj re-oluci- ji,
ah su racunale da je pamet-nij- e
sutjeti nego h se javno izjasniti
protiv
Kako je saopceno po kapitahstic-ko- j
stampi, rezolucija osuduje
drzavni terorizam kao sredstvo postu-panj- a
s drugim drzavama i narodima,
l trazi od svih drzava da odustanu od
svih postupaka kojima je cilj prisilna
promjena ili potkapanje socijalno po-litick- og
sistema pojedinih zemalja,
destabilizacija i svrgavanje njihovih
vlasti, a narocito poduzimanje vojnih
mjera k tome cilju, pod bilo kakvom
rzlikom.
Nemajuci valjanih razloga da
obrane portivno stanoviste svojih vla-d- a, ambasadori Sjedinjenih Americ-ki- h
Drzava i Velike Britanije, kao ko-lovo- de
opozicije spomenutoj rezolu-ciji- ,
posluziSe se protusovjetskim mu-drolijam- a,
s nakanom da ju omrze
medu neupucenim svijetom. Ali, kao
sto narodna poslovica kaze: nemo-guc- e
je sve ljude zauvijek benaviti. U
Sjedinjenim Drzavama cuje se sve
vi§e glasova protiv politike imperija-listicko- g
terorizma u zemljama Sred-nj- e
Amerike, Bliskog Istoka i drugim
dijelovima svijeta. Glas protesta cuje
se s viSe strana, a ponesto prodre i u
stampu u pismima uredniStvu velikih
dnevnih novina, u kojima se raskrin-kav- a
licemjerstvo, koliko vlasti toliko
i Stampe, koja citaocima servira §to
joj se dostavlja iz propagandistickih
kuhinja.
Kao primjer mogu posluziti slije-de- ci
izvadci iz pisama nekih listova:
"Ja bih rekla bilo da je pogreSkom,
Sto dvojim, ili namjerno, vlada Sjedi-njenih
Drzava bila je uhvacena zago-varaju- ci
i poduavajuci terorizam.
Ali ja joS moram cuti rijec izrecenu
na televiziji, a vidjela sam ju u tisku
samo jednom, nejasno, u vijesti o
ovom pitanju... ZaSto se Stampa ne
moze osuditi tiskati ili reci 'terori-zam'
kad govori o djelovanju 'пабе
strane"?
"Tehnika preporucena po vladi
Sjedinjenih Drzava u CIA prirucniku
'Psychological Operations in Guerilla
War', bila je nazvana kao 'selektivno
nasilje' — 'ubijanje i kidnepiranje
drzavnih casnika' — 'umorsto' — sve
Sto sacinjava terorizam."
Zena je pisala da navedene cinje-nic- e
sluze kao primjer licemjernosti
sadanje vlade kad na jednoj strani
opredjeluje $366 milijuna za spreca-vanj- e
terorizma protiv americkih
gradana, a na drugoj aktivno sudje-luj- e
i poti6e terorizam protiv drugog
naroda u Nikaragvi.
Jedan drugi citalac raskrinkava li-cemjerstvo
Reaganove vlade kako sli-jed- i:
"Dok predsjednik Reagan na-sto- ji
prikazati Sandiniste kao 'totali-tarc- e'
i 'brutalne diktatore', to su naSi
zamjenici (proxies), kontrarevolucio-nari- ,
koji su stvarni teroristi u Nica-ragua"
Ovo su cinjenice tako ocite da ih
nije moguce opovrgnuti niti prikriti.
Terorizam imperijalistickog bloka,
na 6elu s vladajucim krugovima Sje-dinjenih
Drzava, izvodi se ne samo va-treni- m
oruzjem stavljenim u ruke za-mjeni- ka
(proxies) kao Sto je sada slu-ta- j
u zemljama Srednje Amerike i ne-ki- m
zemljama Afrike i Azije, veC i fi-nancijs- kim
i politifckim sredstvima,
na jednoj strani podrzavanjem protu- -
narodnih reakcionarnih rezima, a na
drugoj podrivanjem narodnih vlasti
u zemljama socijalisticke zajednice i
onih koje se opredjeljuju za socijali-sti£k- i
druStveni sistem. Svatko tko
prati zbivanja u svijetu zna o kojim
se zemljama radi.
Najnoviji primjer jedne vrste impe-rijalistickog
terorizma je netom ob-znanje- ni lzlazak Sjedinjenih Drzava
iz organizacije Ujedinjenih Nacija za
prosvjetu, znanost i kulturu (UNES-CO).
Razlog za taj postupak je to Sto je
ta organizacija postala zapreka pro-dor- u imperijalisticke propagande u
zemljama takozvanog "Treceg svije-ta",
kojima se zeli nametnuti stari iz-rabljiva-cki
sistem u novom ruhu.
Za Reaganov postupak izjavljuju se
njegovi zapadno-evropsk- i sateliti, Sto
se je moglo i ocekivati od vladajucih
krugova zemalja koje su izgubile
bivse kolonije. A sto je skrivila spo-menu- ta
UN organizacija? Optuzuju
ju da "pokazuje neprijateljstvo
prema osnovnim institucijama slo-bodn- og druStva, osobito slobodnog tr-ziS- ta
i slobodne Stampe".
Pocinila je, dakle smrtni grijeh! A
kakav je to grijeh? Suprotstavljala se
je prodoru izrabljivackih multinacio-nalni- h korporacija i njihovom pljac-kanj- u prirodnih bogatstava i izrablji-vanj- u jeftine radne snage, kao i pro-doru
kapitalisticke propagande. Od
nje se je ocekivalo da bude posluSna
i susretljiva kapitalistickim izrablji-vacim- a,
a ona je odbila da bude nji-ho- va sluSkinja. Predstavnici bivSih
kolonijalnih i polukolonijalnih zema-lja,
zajedno s onima iz zemalja socija-listicke
zajednice, drzali su da im je
duznost Stititi interese svojih naroda.
Rumunski predsednik Nikolea
CauSesku izjavjo je da se susret Gro-miko-Shu- ltz
u Zenevi moze tvrditi da
je u izvesnom smislu prevaziden
"najviSi nivo zategnutosti" i da po-sto- ji zainteresovanost za obnovu pre-govor- a.
U Sirem intervjuu milanskom dnev-nik- u
"Korrijeri Delia Sera", CauSe-sku
je izneo miSljenje da se "problem
neravnoteze u odnosima snaga ne
moze viSe smatrati realnim" i da po-sto- ji "relativna ravnoteza", iako se
"neki time ne zadovoljavaju i zele da
zadobiju svetsku supremaciju".
Po recima CauSeskua, kriza u odno-sima
izmedu Sjedinjenih Drzava i So-vjetsk- og
Saveza "nastala je posle od-luk- e
o instaliranju americkih raketa
u nekim zemljama Zapadne Evrope".
CauSesku smatra da je ta odluka odre-dil- a
"nuklearne protivmere Sovjet-sko-g
Saveza i nekih drugih socijalis-tifki- h
zemalja" i povecala celokupnu
medunarodnu zategnutost.
Dijamanf
Indira
U Dakutskoj ASSR pronaden je dijamant od
71,55 karata u neobradenu stanju. Strudnjaci iz
Dakutalmaza, tvornice za oplemenjivanje ruda
u Mirnome, procijenili su da bi se izuzetan bri-Ija- nt
mogao dobiti brusenjem dijamanta od to-liko
karata, jer jedan karat zna6i dvije desetinke
grama.
Obradom dobiveni briljant nazvan je Indira
Gandi, u spomen na nedavno ubijenu indijsku
drzavnicu, istaknutu pobomicu politike nesvrsta-vani- a.
U rudnicima sovjetskog Krajnjeg Sjevera do-sa- d
je iskopano jos krupniie drago kamenje. Od
tamosnjeg najkrupnijeg dijamanta svojedobno
je izbru§ena izuzetna Zvijezda Uakutija, veca
od krupnog oraha. Razmjerima je nadmaSila би-ve- ne
dragulje iz indijskih nalazista koji od dav-nin- e
ukrasavaju vladarsku opremu: dok Sah i
Orlov nemaju punih 200, Zvijezda Uakutije
dragulj je od 232,10 karata.