Nase Novine, February 02, 1983

              6-- NASE NOVINE, November 23, 1983.
__IZVJEgTAVA: Stjepan Miosic STRAJKASKI
Broj StrajkaSa se ve6 popeo na
85.000, a za tjedan dana bit ce ih
185.000, mozda i viSe, jer postoji
mogucnost da se drzavnim uposle-nicim- a
prikljuSe organizirani radnici
iz privatne industrije. Tredunijski
pokret u B.C. broji 300.000. Pred-stavn- ik
40.000 gradevinskih radnika
je vec najavio tu mogu6nost. Unije
se pripremaju.
Mike Kramer, sekretar Federacije
rada B.C. je izjavio da su StrajkaSi
spremni da se vrate na rad ukoliko
se sve unije javnog sektora oslobo-d-e
odredbi Bill 3 i da se osiguraju
neka ljudska prava i sprijefii neogra-ni6en- o
povecanje stanarine.
Vode se pregovori izmedu pred-stavni- ka
StrajkaSa i predstavnika
provincijalne vlade, ali ne izgleda da
ce uskoro doci do sporazuma.
Provincijalna vlada hoce da uniSti
radnicke unije i osigura neogranice-n- o
poslovanje krupnog biznisa i da
likvidira sve ustanove koje tome
smetaju. To je politika desni6arskog
Fraser instituta, koji igra vrlo vaznu
ulogu, i vijeca poslodavaca, iza
kojih stoje velike korporacije u
ostaloj Kanadi.
Organizirano radniStvo ostale Ka-na- de
podupire StrajkaSe jer vidi da
mu se spremaju slicne mjere ako
pobijedi vlada. Alberta je, na prim-je- r,
vec odluSila da otpusti 1.000
uposlenika. Bit ce toga i viSe.
Radni6ke unije su StrajkaSima
B.C. vec obedavale 3 milijuna do-lar- a.
Cine se veliki pokuSaji da se
poremeti ucitelje, koji su stupili u
Strajk u utorak. U Vancouveru im je
zabranjeno piketovanje (StrajkaSko
strazarenje), ali piketuju druge uni-je,
roditelji i studenti. Otvorena je
samo jedna srednja Skola.
U Viktoriji i Granbrocku sudovi su
ufiiteljima zabranili i Strajk. Takve
zabrane traze i drugi Skolski odbori
u kojima socijalkrediteri imaju ve-cin- u.
Skolski odbor u North Vancouveru
je bio postigao sporazum s pred-stavnici- ma
ucitelja, koji je mogao
posluziti kao osnova za sporazum u
cijeloj provinciji, ali je zamjenik
ministra prosvjete, Jim Carter, na-red- io
Skolskom odboru da ga ne
potpisuje. To je joS jedan primjer
kako vlada postupa.
List The Province je 8. novembra
grubo napao u6itelje. Nekoliko dana
kasnije donio je izjavu 4—3 6lana
svog uredniStva koji se ograduju od
tog uvodnika. (Bilo bi interesantno
znati tko ga je pisao.)
U6itelj Frank Thompson iz Clinto-n- a
je izjavio da Strajkuje za bolju
buducnost Skolske djece, "za nji-ho- vo
pravo na slobodu miSljenja i
akcije".
StrajkaSima su se priklju6ili i neki
upravitelji Skola (principals).
Charles B. Paris argumentira pro-tiv
izjave uredniStva The Province da
se "manjina" (StrajkaSi) namece
"vecini" druStva pa kaze da za
"disrupciju" nisu krivi StrajkaSi vec
provincijalna vlada koja je 7. jula
donijela provincijalni budzet i 26
zakona protiv onoga Sto je narod
postigao u proSlih 30 godina.
On nastavlja:
"Povecanje budzeta za 12 i pol
posto nije ogranicenje (restraint).
Nije ni poniStenje prava na (kolek-tivn- o)
pregovaranje, ukidanje mjes-no- g
planiranja, socijalne sluzbe,
zakona o ljudskim pravima, otpuS-tanj- e
univerzitetskih profesora i
ukidanje moci Skolskih odbora.
"UniStavanje je uniStavanje — i
krivnja treba biti postavljena tamo
ET U B.C.
gdje ona spada. A ona ne spada na
inteligentna i odvazna bica koja su
istupila protiv barbara koji su nava-li- li
na naSa vrata" (provincijalne
vlade).
U borbu protiv StrajkaSa istupio je
i predsjednik vijeca poslodavaca
(B.C. Employers Council) Jim Mat-ki- n.
On pita: "Da li je Solidarnost
politi6ka stranka? "Na to pitanje dao
je ovaj odgovor: "To je fiudoviSte bez
kontrole."
Novinar Allen Garr dao mu je
slijedeci odgovor:
"Sto on (Matkin) ne istice, dok
sramotno podupire socijal-krediter-s- ko
(vladino) drzanje je ovo: "Cudo-viSt- e
bez kontrole" je stvorio (pre-mije- r)
Bill Bennett. Ako se Solidar-nost
ponasa kao politicka partija to
je zato sto je Bennett uspio da uguSi
parlamentamo poslovanje i ulogu
sluzbene opozicije."
Garr zakljucuje:
"Nema foruma. Nema pregova-racko- g
stola. Nema sporazuma me-d- u
strankama da sjednu i pregova-raj-u.
I Sto je joS vaznije, nema
znakovada Bill Bennett ima politid-k- u
volju da popusti i za dlaku i
dozvoli protivnicima da spasu lice.
"Postoji samo ova krvava kaSa."
On dodaje:
Ali "Bennett Jos' nije vidio sve".
Javio se i predsjednik najvece
kanadske banke — Royal Bank of
Canada — Allan R. Taylor, koji kaze
da se nadao da ce Britanska
Kolumbija predvoditi oporavak ka-nadske
privrede, ali viSe nije si-gur- an.
"Nema sumnje, ako se zategne
ono sto se sada dogada, imat ce
veliki efekat", rekao je Taylor.
Ali on nema namjere da odvrati
Bennetta od puta kojim je krenuo.
Bankari i krupni biznismeni su na
Benettovoj strani.
Neki Charles Singer je izjavio:
"Razlog zaSto ja, s hiljadama
drugih, podupirem Operation Soli-darity
je grubi napad na osnovna
prava."
Narodu zaista ne preostaje drugo
nego da se bori. Socijal-kreditors- ka
vlada mora biti zaustavljena —
drugog izlaza nema.
GLASOVI
NEZADOVOLJSTVA
George Sawatsky iz Maple Ridge,
B.C. piSe u listu Sun (Vancouver) da
je triput glasao za provincijalnu
socijalkreditersku vladu i smatra se
djelomi6no krivim za ono Sto ona
danas radi. On dalje piSe:
"Zelim da se izvinem svim Britan-ski- m
Kolumbijancima za to Sto
jedan covjek, cija partija je dobila (u
izborima odrzanim u maju mjesecu)
49 posto glasova i sada tvrdi da ima
potporu vecine. A koliko je onih koji
osjecaju kao ja?
"Ovacije (Bennettu) od strane
Sacice miljunera u Ontario ne vrijede
komadic kruha na stolu onoga u
Britanskoj Kolumbiji koji je "ograni-cen- "
(restrained) otpuStanjem s
posla, povecanjem stanarine, us-kracivan- jem zakonskih prava i nas-tavko- m
inflacije. Meni izgleda da je
Bennett spreman da zrtvuje Skolo-vanj- e
djece Britanske Kolumbije za
tapkanje po ramenu od strane
istocnih bogataSa."
(Napomena: Bennett je u mjesecu
oktobru u Torontu trazio podrSku
ontarijskih bogataSa za svoj anti-radni6- ki
i anti-demokrat- ski pro-gram.)
"AKO VLADA OSTANE KOD SVOG STAVA, JEDINI PUT ZA NAROD
JE DA JE PRISILI DA ODSTUPI I RASPlSE NOVE IZBORE
OSVOMPROGRAMU"
Ovaj dlanak o Strajku u
Britanskoj Kolumbiji napisao
je Maurice Rush u listu Paci-fic
Tribune:
Premijer Bill Bennett i socijal-kre-diters- ka
vlada doveli su B.C. do
najozbiljnije krize u historiji.
Do krize je doSlo zbog vladine
odlufinosti da nametne svoj budzet i
zakonodavstvo vecini naroda koji se
protivi ekstremnim desni6arskim
mjerama namenjenim za poniStenje
demokratskih i druStvenih reformi i
radni6kih prava dobivenih kroz ge-neraci- je.
Strajk javnih uposlenika je glavni
izraz opozicije javnosti budzetu i 26
zakona. Iza StrajkaSke akcije, koju
su javni uposlenici bili prisiljeni
poduzeti, stoje javnost i narodne
organizacije ujedinjene u Koaliciji
solidarnosti koja zastupa vecinu
naroda B.C.
Borba koju vode vladini uposle-nici,
u6itelji i druge unije javnih
uposlenika je u interesu svega
naroda Britanske Kolumbije. To je
frontalna borba da se zaustavi
ofanziva socijalkrediterske vlade
protiv naroda.
B.C. kriza je postala neizbjeziva
kada su premijer Bennett i socijal-krediteri
pokuSali da proture nepo-pularn- o
zakonodavstvo. Jedna je
stvar izrugivati parlamenat mjerama
kao Sto je closure i izbacivanjem
vode oDozicne. iz Zakonodavne
citavog vladinog za
a druga stvar narod
da prihvati opresivno zakonodavstvo
protiv njegove volje i mteresa.
Cinjenica da su budzet i vedina
spornih zakona proSli Zakonodavnu
skupStinu ne mijenja osnovnu stvar
da vlada nema opravdanja za mjere
koje je poduzela. mora biti
zaustavljena u daljnom provodenju
budzeta i anti-narodn- ih zakona.
Budzet i ve6 usvojeni zakoni trebaju
biti odbafceni, a zakoni koji joS nisu
usvojeni ostavljeni gdje jesu. Vlada
treba biti prisiljena da se vrati na
stanje kakvo je bilo prije 7. jula.
Potrebno je da se prisjetimo
rezultata javne ankete koje je objavio
list Sun 24. septembra koji kazu da
se samo osam posto anketiranih
slozilo sa zakonima koji smanjuju
program javne pomoci (social wel-fer- e)
za obitelji samo .5 posto se
slaze sa zakonom koji poniStava
komisiju za ljudska prava; a samo
14.7 posto se slaze da bolnice mogu
naplacivati viSe za svoje usluge
vladin°9
doorinos NDP borbi. ski i anti-radni6- ki Sun bio prisiljen
da zaklju6i "izgleda da anketa potvr-duj- e
tvrdnje NDP, Operation Solida-rity
i Solidarity Coalition da socijal-krediterska
izborna pobjeda na 5.
maja nije odobrila smanjivanje iz-dat- aka
za pomoc naroda."
Ali kako dani prolaze biva
jasnije da su Bennett i
socijakrediteri, podupreti po njiho-vi- m
prijateljima u vijecu poslodava-ca
(Employers Council) Fraser
institutu, odlufcni da nastave sa
svojim desnicarskim programom
bez obzira na Stetu koju 6e nanijeti
B.C.
U sadaSnje vrijeme Britan-ski- h
Kolumbijanaca koji su protiv
zakonodavstva traze da vlada povu6e
budzet i zakone. Operation Solida-rity
i Solidarity Coalition iza
tog zahtjeva. Ali kako se borba
razvija, i ako vlada ostane kod svog
stava, jedini izlaz za javnost je da
trazi da vlada odstupi i pode na nove
izbore sa svojim programom. To
vrijeme se rapidno priblizava.
Vlada i krupni- - biznis Sine sve Sto
mogu da pocijepaju unije i da ih
odvoje od Siroke koalicije organiza-cij- a
koje se bore protiv reakcionar-no- g socijalkrediterskog programa.
Ti pokuSaji moraju biti raskrinkani i
porazeni.
Neposredni cilj javnih uposlenika
je da poraze vladine pokuSaje da
nametne svoje zakonodavstvo koje
ukida pravo 250.000 javnih uposle-nika
da kolektivno pregovaraju (o
placi i radnim uvjetima). To je
priznao i provincijalni sekretar Jim
Chabot kad je rekao da vlada
pokuSava da povrati prava manez-ment- a
priznata u toku poslednjih
deset godina. Cilj Bill-ov- a (zakona)
2 i 3 je da poniSti prava senioriteta i
sigurnost zaposlenja za 6etvrtinu
milijuna ljudi i data prava nikad viSe
ne budu unijeta u sporazume o
kolektivnom pregovaranju.
To se ne smije dozvoliti. To je
opasno za svaku osobu koja radi u
B.C. da bi zivjela. Socijalkrediterski
plan da nametne anti-radni6- ko za-konodavstvo
na veci dio snage
B.C. je samo uvod za njegovu
primjenu na radniStvo u privatnom
sektoru.
Podupiranje Operation Solidarity i
StrajkaSki pokret javnog sektora je
danas glavni front borbe za Doraz
ek..n&tinoHoQp,nri.Qiiin.tvaianio7a. desni6arskog
kona, je prisiliti '7иш,:иУ н.уу.аша. ruJCua u
Vlada
; 1 1
ve6ina
stoje
radne
saaasn o DorDi oworit ce put za
obnovu druStvenih i demokratskih
reformi koje socijalkrediterska vlada
namjerava da uniSti. Zato je podu-piranje
sadaSnjeg StrajkaSkog pok-re- ta
kljufino za uspjeSno odupiranje.
U borbi koja se sada razvija vazno
je podupirati StrajkaSko strazarenje
masovnim akcijama i protestom po
svim grupama koje se protive vla-din- u
zakonodavstvu. Dvostruka bor-ba,
na StrajkaSkom frontu i javnim
protestnim akcijama, razvijajud se
uporedno, u uzajamnom podupira-nju- ,
moze da postane nesavladiva
snaga koja 6e promijeniti sadaSnju
situaciju i donijeti pobjedu.
Da bi se dobilo borbu vazno je
jedinstvo svih, uklju6iv tredunijski
pokret, NDP, komuniste, uiitelje,
profesionalce, stanare, zene, pen-zionerc- e,
aktiviste za ljudska prava,
crkve i ostale grupe. Ulogu NDP
zastupnika u Zakonodavnoj skup-Sti- ni
u Viktoriji protiv vladinog
7olrtnnrl'j(;e+w'5 no7rlroi;i llfntate'iJSfSkSS,' Protivnici ProgI iramCali kCaol
9.u,ran ' alkr5d ,er: zaiedni6koi
tako
premijer
i
Sada kada je Zakonodavna skupSti- -
na raspuStena, NDPzastupnici treba
da podupru StrajkaSki pokret i
njegove ciljeve i da odbace svaku
sklonost ili savjet da se odvoje od
unijske borbe i otpora.
Od 7. jula tredunijski pokret i
narodne organizacije B.C. uspjeli su
da stvore radni6ko-demokrats- ki sa-ve- z
koji se suprotstavlja socijalkre-ditersk- oj
vladi i njezinim desni6ar-ski- m
prijateljima. Odrzanje i poja-бапј- е
tog saveza je sada nuznije
nego je bilo dosad. Jedinstvo je
kljuc za poraz vladinog anti-narod-n- og
zakonodavstva , ako bude
potrebno, daju se porazi i prisili da
podnese ostavku i raspiSe nove
izbore. To je jedini put naprijed za
radniStvo i narod da окопба sadaS-nju
krizu u B.C.
Preveo
s. miosic