Jedinstvo, November 07, 1961

              J9
I
Iskrivljavanje historije
Danas kail narodi Sovjelskog Saveza i naprcdni Ijudi u cijelom svi-jct- u
obiljezavaju If-godisnji- cu Velike oktobarskc socijalislicke rcvoluci-j- e
mi zelimo islaci da su borba i uspjesi sovjelskog naroda insplrisali i
narodc Jugoslaiije u njiliovoj borbi i nastojanjima da postigrm bolji i
sretniji zivot. To je narocilo bilo vidno u Drugom svjclskom rata. Ali da
nas sc u Jugoslaviji brisu sue usponiene na to. Evo dva primjera:
Dvadcselog oklobra navrsilo se 17 godina od oslobodjenja Ileogra-da- .
Svatko zna kakvu je ulogu u tome odigrala Sovjelska armija. All it-napisi-nia
kuje je tint povodom objavila jitgoslacenska slampa tesko jc
naci rijec o Sovjelskoj armiji. Zagrcbacki "Vjesnik" objavio je "sjecanje
gencral-pukovnik- a Iladojice Nenezica na oslobodjenje lleograda", koine
je kao prcdgovor data slijedeca izjava Tila:
"1'oslije sedam dana tesklh i krvavih bojeva, 20. X 1911. jedinice na-S- e
narodnooslobodilacke vojske oslobodile su fleograd, glavni i napa-ca- n
grad Fcdcratlvne Dcmokratske Jugoslaiije.
Ova velika pobjeda nad najvccim neprijateljem nasih naroda — nje-iimcki- in
okupaloroni — narocilo je znatajna po tome sto su za oslobo-djenje
junackog lleograda dali svoju krv sinovi junacke Sumadije, ju-nac- ke
Krajine i oslale Ilosnc, junac'ke Cmc Gore, sinovi Zagrcba t r-vais- kog
zagorja, sinovi krse Like, Dalmacije, Slavonije, Vojvodine i sino'
vi Slovenije ..." Daklc, ni rijec"i o SSSR i njegovoj armiji.
Drugo, od mjescca jula u Jugoslaviji se odrzavaju proslave 20-godi-snj- icc
narodnog uslanka. Narodnooslobodilacka borba u Jugoslaviji bila
je dio opce svjelske borbc proliv fasizma, u kojoj jc glavnu ulogu odigrao
Sovjetski Savez. To sc u Jugoslaviji do WIS. godine priznavalo i naglala-valo- .
Danas se presucuje. U svom govoru na proslavi u Titovu Uzicu Tito
je polpuno omalovazio Sovjetski Savcz i njcgovu ulogu u oslobodilackoj
borbi naroda Jugoslavije.
Zasto se to tako radi? Koliko mi mozemo da vidimo radi se zato da
bi se opravdavala teza o "posebnom (jugoslavenskom) pit Iit u izgradnji
socijalizma", odvojeno od ostalih socijalistickih zemalja, sto je dovclo
do toga da se imperljalistidka Aincrika prcdslavlja za prijatelja Jugo-slavije,
a Sovjetski Savez za neprijatelja — nesto Sto zdrav ljudski ra-zii- m
ne usvaja. Krajnje zalosno. I sletno ... ',
Ovdje donosimo clanak jednog od udesnika narodnooslobodilac'kog
j ata u Jugoslaviji napisan povodom Titova govora u Titovu Uzicu.
SSSR I OSLOBOOILAcKA BORBA NARODA JUGOSLAVIJE
Ne zbog toga, sto Titovom
govoru u Uzicu pripisujc se
neka paznja, vec istini i pra-v- di
za volju potrebno jc os-vrn- uti
se na neke njegove
konstatacije koje ne odgo-varaj- u
historijskim dinjeni-cam- a.
Ne 2clim osvrtati se
na njegove hvalospjeve o
samome sebi i o svojim naj-blizi- m
saradnicima , niti na
razne drugo tvrdnje. fcelim,
jednostavno, da sc osvmem
na slijedeca pitanja: stanje
u Jugoslaviji poslije hitlcro-vsk- e
okupacije; reagiranjc
na napad hitlerovske Nje-mad- kc
na SSSR, izbijanje
narodnog ustanka i uloga
SSSR-- a u II. Svjetskom ratu,
i uloga Sovjctskog Saveza u
borbi za mir i miroljubivu
koegzistenciju. Ovo je pot-rebno
zbog toga da bi se po-kaza- la
historijska istina.
Razmotrimo pobli2c ta
pitanja I
Opce jc poznata dinjeni-c- a,
da su,i do napada hitle-rovske
Njemadkc na Sovjet-ski
Savcz, porobljcni naro-di
Europe, koji su stcnjali
pod teskim jarmom faSizma
i mradnjaStva, maStali o slo-bod- i,
pomiSljali o otporu.
Mcdju tini porobljenim na-rodi- ma
nalazili su se i Jugo-slaven- i.
Oni su stisnutih pe-nic- a,
Skrgutajuci zubima,
trpjeli fasistidko nasilje, vje-ruju- ci
dvrsto da ce ponovno
doci dan slobode. Knko, na
koji nadin ce oni stresti sa
sebc tesko ropstvo, oni sami
nisu znali, a nijc to bilo u
to vrijeme jasno nikom. Mi-Sljcn- ja
su bila podvojena.
Malogradjanski slojevi zc-mlj- e,
dio intcligoncijc, bur-2oas- ki
krugovi, pristalice
kralja t. j. velikosrpski de
menti, vjerovali su, u perio-d- u
ncposredno poslije oku-pacije,
u pomod Englcskc
Amcrikc. Medjutim, pritis-nu- ti
krvavim terorom i pou-de- ni
primjerom brzog sloma
Francuskc, ovi krugovi ni iz
daleka nisu bili dvrsti u
svom uvjerenju. Sto je dalje
odmicalo vrijeme, oni su
svoje nade sve viSe smatrali
propalima, padali su u apo-tij- u,
dcmoralisali se, odajali,
gubili vjeru u budude. Kao
rczultat toga mnogi od njih.
bolje redi vecina, prcsla je u
slu2bu Hitlera, Pavelica. Nn-di- ca
i Rupnika, 2eleci da se
prilagode "novom re2imn"
i da uSicare Stogod.
AH, u zcmlji su postojale
druge klase i slojevi. Posto-jal- a
je rcvolucionarna kla-s- a,
radno seljaStvo, napred-n- a
i revolucionarna omladi-na- ,
progrcsivni dio intcligen- -
cije tj. ogromna vecina na-roda.
U krugovima ovih Iju-di
nitko nije gajio iluzije u
odnosu na anglo-ameriCk- o
istupanje protiv Hitlera, 2ta
vi§e, izvrgavali su smijehu i
dozvali da ih Hitler, takore-kud-,
prcko noci izbaci iz E-vrop- e,
da ih okupa kod
Dunkrka i potaplja po oce-anim- a.
Uporedo s tim, u o-vi- m,
radnim i revolucionar
mm, pamotski nastrojemm
masama u zcmlji prcvlad
valo je i Sirilo se diugo mK-ljen- jc
u poglcdu oslobodje
nja zemlje, a isto tako i u
pogledu pobjede nad fa§iz-mo- m.
To je bilo slijcdc?-- :
jugoslavenskim narodina
pruziti odluujucu pomod
mo2e i hodc samo Sovjetski
Savcz. Uvjerenje u to bilo j
dvrsto, ncpokolcbivo, da dak
tako izrazimo — fanatidno, n
no se sve vise smlo §to jc
dalje trajala okupacija ze-mlje.
Iako jc od tih ljudi oi-l- o
dosta naivno, all se ode-kiva- la
dak i intervencija
SSSR-- a tj. njegov napad na
Njemadku. Komunistidka
partija Jugoslavije, u kojoj
su u to vrijeme vedinu dlan-stv- a
i rukovodstva predsta- -
vljali istinski komunisti, re-vizion- isti
so tada nisu jos u- -
sudjivali da otvorcno poka-2- u
rogove. uzola je kurs
na pripremanjc ovih masa
za borbu protiv faSistidkih
okupatora. Ali, kako i kada
6c podeti ta borba, ni sami
komunisti nisu znali, buduci
da bi bilo glupost (1) baciti
u boj avangardu dok za bor-bu
jo§ nisu priprcmljenc
masc (2) otpodeti ustanak u
vrijeme dok glavnc snage
neprijatelja nisu zauzeto na
drugom frontu. Zbop toga
se i ditav otpor u to vrijeme
ogranidavao samo na agita-cij- u
i propagandu, na orga-nizovanj- e,
na Sircnje §tam-p- e
i letaka i na pojedinad-n- e
diverzijc, a Sto je bilo i
pravilno. U datoj situaciji i
nije sc moglo viSc od toga u-din- iti.
Medjutim, uzalud bi bile
sve te 2elje, strcmljcnja,
maStanja, planiranja i sitne
akcije u te2nju da se oslobo-d- i
Jugoslavija, kada ne bi
doSlo do aktivne vojnidkc
djelatnosti oru2anih snaga
Sovjetskog Saveza protiv fa-
Sistidkih armija. Time, Sto je
vjerolomno napao na SSSR',
Hitler je dao odrijeScne i li-ke
prvoj zemlji socijalizma
za obradun sa faSizmom i
mradnjaStvom, za pru2anje
direktne pomoci svim pora
bljcnim narodima u Evropi,
Aziji i Africi, pa tako i Ju-goslaviji.
Kako su narodno mase u
Jugoslaviji reagirale na na-pad
hitlerovske Njemadke
na SSSR? "RUSIJA JE ZA- -
катља"! — odjeknuo je
pokltd od Dunava i Drave
do Jadrana i Kajmakdalana
Narod jc osjecao, znao: na-stup- io
je odludujudi das, ko-ji
trcba iskoristiti. Hrabrost
i oduSevljcnje naroda na
borbu do maksimuma je po-jad- ao
poziv Staljina, upuden
ugnjetenim narodima i ko-munistid- kim
partijama da
se dignu na borbu i zajedni-dki- m
silama napadnu na ne-prijatelja.
Za ovo su stvore-n- e
objektivne mogucnosti,
jer glavnina hitlcrovskih o-ru2- anih
snaga, preko 180
divizija, ,bilo su zauzctc na
Istodnom frontu. U to vrije-me
i iz Jugoslavije je povu-de- n
ogroman dio faSistidkih
vojnih jodinica. Objektivne
i subjektivne mogudnosti za
ustanak su nastupile: 1) gla-vn- o
hitlerovske snage bile su
zauzctc na drugom. tj. So-vjetsk-om
frontu; 2) mase
su bile spremne da za avan-gardo- m
podju u borbu. KPJ
jc, zahvaljujudi zdravom
svom jczgru, pravilno ocje-nil-a
situaciju i pozvala na-rod
na ustanak. U to vrije-me
svakom prilikom podvla-dil- o
se od strane rukovodc-ci-h
kadrova oslobodiladke
borbe, da je MOGUCNOST
ZA USTANAK U ZEMLJI
STVORENA STUPANJEM
SOVJETSKOG SAVEZA U
RAT PROTIV HITLEROV-SKE
NJEMACKE. O tome
su bczbroj puta pisali i svi
jugoslavcnski listovi kao za
vrijeme rata, tako i poslije
oslobodjenja. To su historij-sk- c
dinjenice koje se ne mo-g-u
pobitil
Danas, medjutim, Tito, u
U2icama, vrti se oko tog, da
doka2e, kako Sovjetski Sa-vez
nije pomogao podizanju
ustanka I razvitku oslobodi-ladke
borbe u Jugoslaviji,
ved, naprotiv, da jp Jugosla
vija pomogla Sovjetskom
Savezu i time "izvrSila svo
ju internacionalistidku du2-nost- ".
Konstataciji Tita i ni-je
potreban nikakav kome-nta- r.
Ona moze da bude sa-mo:
ili plod bolesne maSte
ili proradunato omalova2a-vanj- e
odludujuce uloge So-vjetskog
Saveza u II. Svjet-skom
ratu, demu toliko te2e
i pokuSavaju u zadnje vri-jeme
da "dokazu" ameridki
imperijalisti. S druge strane,
ova "konstatacija" ima za
cilj da raspali nacionalistid-k- e
strasti kod velikosrbskih,
velikohrvatskih i drugih 8o-vinistid- kih elemenata u Ju-goslaviji,
da dade novu hra- -
nu antisovjetskoj kampanji
Tkoja so u Jugoslaviji spro--
vodi otvorcno vec preko tri-nae- st
godina Da je ove ri-je- di
rekao Tito u vrcmenu
dizanja narodnog ustanka u
zemlji, van svake je sumnje
da bi ga narodnc mase izvi-2da- le
i zbacile sa rukovode-6c- g
mjesta na kojem sc sti-caje- m
prilika naSao. Ali u
ono vrijeme on je skrivao
svoja burzoasko-nacionali-s-tidka
shvatanja, pa je dak i--
Sao
i tako daleko da je da-va- o
Sovjetskom Savezu, ta-korek- uc,
ljubavne izjave, sa
dime je na izvjesno vrijeme
i uspio obmanuti mase i za-dob- iti
njihovo povjerenje.
Zbog dega su tada jugosla-vcnski
revizionisti morali o-st- ati
pritajeni, pa dak i po-zitiv- no
se izra2avati o Sov-jetskom
Savezu tesko obja- -
sniti. U jugoslavcnskim na-rodima
od pamtivjeka pos-to- ji
duboka i iskrena ljubav
prema "Majki Rusiji", koja
je u toku medjuratnih godi
na pojadana joS uticajem
politidkih i socijalnih preob-razaj- a
u Rusiji. Tu ljubav
nije bio u stanju da uniSti,
niti do je uniStiti, ni sam Ti-to,
ni svi njegovi pomagadi.
Oni time samo mogu raskri--
nkati same sebe.
Jugoslavcnski narodi zna-d- u,
da je odludujucu pomod
njihovoj oslobodiladkoj bor-bi
dao nitko drugi ved prva
zemlja socijalizma — Maj-k- a
Rusija — Sovjetski Sa-vez.
Oni isto tako znadu,
kad no bi bilo ove zemlje,
kad no bi bilo silnog tabo-r- a
mira i socijalizma, da bi
imperijalistidki krvo2cdnici
ved davno rasplamsali novi
rat i namctnuli svoju volju
svim narodima svijeta.
M. Stanic
ufesnik partlzanskog rata u
Jugoslaviji od 1942. godine.
Sirija, jedna od arapskih
zemalja Istoka, i-- ma
detiri miliona stanovni-k-a
i od 72 hiljade
detvornih milja. Granidi se
na zapadu sa Libanom (Le-banon)
i Sredozemnim mo-re- m,
na sevcru sa Turskom.
na istoku sa Irakom a na ju-g- u
sa Jordanom i Izraelom.
Sirija je prva od arapskih
zemalja koja je dobila neza-visno- st
posle Drugog svets--
kog rata, oslobodivSi se
francuske dominacije 1946.
Odmah nakon oslobodjenja
nacionalizovane su Narodne
banke, 2eleznice itd., koje
je bilo pod kontrolom fran-cusko- g
i belgijskog
je upravljala
vojna diktatura od 1949 —
1954 godine. Nakon jc zba- -
cena diktatura, Sirija je stu-pila
u period demokratskog
razvitka i izgradnje, koji jc
trajao od 1954—1957 godi-ne
Kroz taj period, postoja-l- a
je sloboda stampe, zbora
i dogovora, slobodno su de-lova- le
radnidke unije i poli-tidk- e
partije a vlada je bila
izabrana opStim glasanjem.
Industrija je podela da se
razvija naglo. Podela sc izg- -
Fantazija ili stvarnost?
~~.ui.9~i4LXi
Predstavite si jedan grad
u kojemu, pored telefona, u
svakom stanu postoji i jedan
mali aparat, zasada poznat
tek malom broju ljudi, — a-pa- rat
za ustanovljenje diag-noz- e,
ukljucen u mjesnu cen-tralu- .
Ukoliko koji stanov-ni- k
grada lo§e se osjeca uju-tr- o
poslije ustajanja, ili u
ma koje doba dana, njemu
nije potrebno pozivati lijed-nik- a,
niti ici k njemu, potre
bno je samo da prievrsti sebi
na tijelo elektrode tog ma-lo- g
aparata i ovaj ce svoj
nalaz odmah da javi grads-ko- m
"centru za diagnozu",
da ga o svemu: o
temperaturi pacijenta, o pri-tisk- u
krvi i td. Podaci koje
on daje potpuno su tadni,
pouzdani. Gradski "centar
za diagnozu" u toku nekoli-k- o
sekundi ocijeni primljeno
obavjestenje i u pismenoj
formi utvrdi konadnu diag-nozu,
napise recept, odredi
potrebnu dietu, propisc pra-vil- a
za vladanje i drzanje
bolesnika, jednom rcdju :
dade detaljna li-jedn- ika
upustva.
Da li je ovo utopija? Ne,
sve ovo nije utopija. Sovjet-sk- a
medicinska nauka, koja
je vec odavno stupila u tje-sn- u
vezu sa kibernctikom,
izradjuje vec konkretne
planove da bi doslo do ost-varen- ja
gore redenog.
Ali ne samo na zcmlji: i
u svemiru mi vidimo ovakvu
"ruku lijcdnika". Na mjes-tim- a
gdje stoje rampe za is--
me-dicin- i.
uspjeh
stavise,
teSkoca
aparati
Na obalama izgradjuje
podruinica akademije
je
isrxpratne
uimerzitcta.
podruinice Akademije nauka
clcklronski
Na Komsomola clektron-ski- m maninama.
POZADINA DOGADJAJA U SIRIJI
Srcdnjeg
teritoriju
kapitala.
Zemljom
obavjesti
pacijentu
radjivati domaca industrija
kao tekstilna, Secerna,
2ivotni nivo sirijskih rad-nik- a
najveci na Sred-nje- m
Istoku. Godine
potpisan je Sovjetsko-sirijsk- i
ugovor ekonomskoj sarad-nj- i.
Medjutim sirijska
provela agrarnu rcfor-m- u,
su znhtevali solia-c- i.
Razloz! ujedinjenje
Godine Sirija se
ujedinila s Egiptom i
tavljena Ujc'dinjena Araps-k- a
Republika (UAR).
Domadi poslovnl interesi
su ujedinjcnju a
Egiptom iz vile razloga. Oni
su se bojali napada izvana,
u redu sa scvera, od
Turske. su armijom u- -
pravljali ameridki oficiri.
Oni su sc nadali da de u E-gi- ptu
osigurati pijacu za
svoju od o-- nt
su da uguSe demok-rats- ki
narodni pokret na d°-l- u
sa organizovanim nidniS-tvo- m,
diji su ugro2a-va- li
profite.
svoje strane, poslovni
iz Egipta su skloni
uje'dinjcnju nadajudi se da
ce zagrabiti pijacu Siriji i
iiii-iliiMiiiiiiriiyiiiMiVtiittifiii'ii:iii-iilii
in tu
ГЛТЂТ TfFf J,-tTiriPfTTfTT-f-
MTTlHii fcfiaVTHMWiriTM tnf
paljivanje raketa u kosmos,
sovjetski lijecnici su ravnop-ravn- i
saradnici sa ostalim
udenjacima - konstruktorima
svemii-ski- h "brodova". Oni
udestvuju u pripremanju li--
u njegovom izvi-ienju- .
Sa prvim eksperimentom sa
sa putem Lajke u ko-smos,
udareni su temelji
grani sovjetske medicin-sk- e
— kosmidkoj
Li Gagarina i Ti-tova,
koji je izvrsen u uslo- -
vima pune sigurnosti po
zdravlje, ne predstavlja
drugo, vec i po-bje- du
kosmidke medicinskc
nauke.
Glavna karaktcristika ove
nove grane medicinskc nau-ke
jesto to, da se lijednid-ko- m
pregledu podvrgnuti
pacijent nalazi udaljen od
svog lijcdnika na hiljade ki-lometa- ra, da se dak
i ne nalazi na planeti.
Uprkos toga svaki kucaj
njegovog srea, njego
udisaj zraka, zatim pritisak
krvi i td. prati od li-jcdnika
ikakvih
i telemctridki sa ne-vjerovatn- om
todnoscu zapi-suj-u
na traci papira svoja
"zapa2anja". Kosmidka me-dicinska
nauka ne bi se ra- -
bez brzog procvata ra-dio-elcktron- ike.
Ove dvije
nauke pomagale su tome, da
su konstruktori svemirskih
raketa bili u stanju stvoriti
u kabini kosmonauta najz-dravij- u
mikroklimu, najpri-jatnij- u
temperaturu i najod- -
noisttorrno); mora, blizu No(sil)irtka,
fp Sovjlske nauka.
l7Kradjrno мч5 neknliko igrada instituta гл nauna islraliva-- n
j a. IzKradjenc mi vl zgrade na pirokim ulicama sa
asadjonim drifc-m- .
Uskoro re bili Rolova ZRrada Inslitut
SSSR-a- , odrlenje za matemaliku, ima 8oj 7ad.
slici flanica Zoya I'ljusnina upratlja
koSna
itd.
bio
1957
o
vlada
nije
za
1958. je
uspos--
bili skoni
prvom
dijom
robu. Vise svega,
hteli
zahtcvi
Od
ljudi bili
u
jeta,
psom,
no-v- oj
nauke
jet
puni
naSoj
strane
bez
zvila
sibirske
koju
svaki
uspostaviti kontrolu nad e-konom- ijom
Sirije i tako po-jada- ti
svoje pozicije rukovo-dioc- a
arapskih zemalja. (E--gip- at
sa 21 miliona stannv-nik- a
ima najjacu domacu
kapitalistidku klasu od sili
arapskih zemalja koja gaji
2clje za dominacijom svih
rapskih zemalja).
Tragicni rezultati
Kad je jednom Sirija stu-pila
sa Egiptom u UAR-- u
Nasser i egipatski bogataSi,
koje on zastupa, imali su sve
pod svojom kontrolom
Egipatska roba preplavila
je pijacu Sirije. Sirijinski
pamuk I teksil zamenjen je
egipatskim. Opala jc proiz
vodnja pamuka i pirinda. Si-rija,
koja jc ranije izvozila
2ito, morala je sada da ga
uvozi. irgovina je jonjaia a
proizvodnja opala. Ncza-posleno- st
je zauzela maha.
Misir (egipatski bankovni
monopol) poslavio je kontro-lu
u Siriji Sirijanski dr2avni
sluSbenici i oficiri armije ot-pust- anl
su s posla.
Nasser i njegovi pomagadi
su vo'dili borbu za nezavis-no- st
Eeinta. za icdinstvo A- -
rapa, krenuli su sada u bor--
STRANA 3
govarajuci sastav zraka sa
potrebnom kolicinom vlage.
Dakle, zbog cega ne bi bi-lo
moguce iskoristiti tekovi-n- e
ove nauke i iskustvo lijed-nik- a
i mcdju nama ovdje, na
zemlji. Zbog dega bi onda a- -
parati za ustanovljivanje di-agno-ze,
kao i njihova "grad-sk- a
centrala" predstavljali
samo fantaziju?
Ali, pogledajmo jos neka
od najnovijih dostignuca so-vjetske
medicinskc nauke.
Industrija koja radi za za-dovolje- nje
potreba medicin-skc
nauke pokazala je u to-ku
poslijednjih dana jedan
svoj novi, interesantan proi-zvo- d
: umjctne 2ile, izradje-n- e
od sintetidnog materija-la- ,
sa kojima se savrseno
moze zamjeniti zile u dov-jecje- m
tjelu u sludaju njiho-vo- g
ovapnjenja. Na jednoj
sovjetskoj klinici pokazali
su novinarima bolesnika, ko-jemu
je uslijed ovapnjenja
2ila lijcva noga vec bila pot-puno
paralizovana. Kirurzi
su zamjenili oboljele 2ile sa
umjetnim i bolesnik jc sno-v- a
prohodao i vrlo se dobro
osjeca.
Sovjetskoj medicinskoj
nauci moze se zahvaliti i to,
Sto je smrtnost dojendadi
svedena na najmanju mjcru
(u poredjenju sa ranijim go-dina- ma, broj umrle dojenda-di
ne predstavlja ni jednu
scdminu od prijasnjeg bro-j- a)
i Sto je porast stanovni-Stv- a
tako brz. Za deset mi-nut- a,
dok ditaoc prodita o-v- aj
dlandid, u Sovjetskom
Savezu rodi so prosjedno GG
djece f.
Novi program KPSS pro
pisuje, a pored sadaSnjeg
bcsplatnog lijedcnja sovjet
ski trudbenici dobijaju i po"
tpuno bcsplatnu njegu u
svim sanatorijima, a potpu-no
bcsplatno primaju i svo
lijekove.
Sovjctska medicinska na-uka
sada je otpodcla odludu-jucu
bitku protiv raka i nc-k- ih
te2ih oboljenja 2ila. Su-zbija- njc
svih vrsta bolesti u
SSSR-- u doprinjelo je tome,
da se u toku -- 1 1 godine tj. od
doba ustanovljivanja sovje-tske
vlasti, prosjedni "dov-jed- ji
vijek" povedao od 32
godine na 68 godina! Ovaj
broj govori viSe od svakog
agitatora. Zar i ovo nije u
svoje vrijeme predstavljalo
za pojedinco "fantaziju" i
"utopiju"?
R.A.
bu da uniste sirijske dcmo-kratske
ustanove, kao Sto jo
udinio i u Egiptu, pod izgo-voro- m "borbe protiv komu-nizma- ".
Parlament je bio raspui-te-n.
Sve politidke partije su
ftavljene izvan zakona a na
njihovo mjeslo Nasser jo
uspostavio svoju partiju
"Nacionalnog jedinstva".
iozvoijene su samo one
novinc koje su zastupale
Nassera. UhapSeno je preko
2.000 osoba. Uspostavljen jo
re2im terora.
Politidki ka2njcnici, uk-Ijud- iv
i 1.000 u tvrdjavi Ma-zz- e
blizu Damaska, bili su
izlo2eni bnitalnim mudenji- -
ma. Mucenja u zatvonma
politidkih ka2njenika bila
su tako grozna da ih je ne-mogu- de
opisati.
Navala na politidku slo-bo- du
i 2ivotni standard siri-jansk- og
naroda ujedinila je
sve snage u borbi protiv Nas
sera. Preokret jc bio neiz-bo2i- v.
Jedinstvo Arapa pro-tiv
strane dominacije ne mo
2c se postldi sa ovakvim me-todi- ma.
Svi znaci pokazuiu da no- -
(Nastavak na str 4)