000180 |
Previous | 12 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
fЂДдаЗда "'""" l
I
i
I
.
Iti
:
Stanarina i
HDBBBB
Pi§e: D.Jovanovi6
Nesumnjivo je da je stana-rin- a
danas veoma visoka i da
je stambeno pitanje joS uvek
nereSeno. Stvarnost je da je
iznos stanarine usko pove-za- n
sa stanjem na stambe-no-m
trziStu. Po "ustalje-nom- "
nacelu postojeceg dru-Stveno-privred- nog sistema
"da Sto je ponuda manja a
potraznja veca, to su i cene
vece" — i zato visoka
stanarina je posledica velike
potrebe (potraznje) za stano-vim- a.
Ali da li je baS to uvek
tako?
Nije, jer ima i "izuzetaka"
kada je to u interesu sopst-venik- a!
Iznecu samo jedan
primer. To je slucaj sa potra-znjo- m
i ponudom na trziStu
zitarica. Kanada vec" dve
godine ima rekordne zetve.
Ali da ii je cena zitu pala?
Nije! Ni zitu niti proizvodima
od zita.
No u ovom slufiaju to je
neposredan uzrok visoke
stanarine u celoj Kanadi,
narocito u ve6im naseljima.
Jer do stanova, ma koliko da
izgleda da se grade u
velikom broju i da ih cak ima
i na pretek, nije baS lako
doci. U velikim gradskim
centrima, kao Sto su Toron-to,
Montreal, Vancouver, W-innipeg,
Edmonton, Hamil-ton
i slicni, statisticki poda-c- i
kazu da je praznih stano-va
sve manje i da takozvani
stepen slobodnih stanova
sve je blizi ka 1 %. Sto znaci
No6ni rad —
Stetan i
nerentabilan
Zeneva (Tanjug) — Medunarod-n- a
organizacija rada poveia je јоб
1971. borbu da se zene oslobode
nodnoga rada. Sada je doslo vrije-m- e
da se organizira sistematska
borba za oslobodenje i zena i
muskaraca od побпода rada, jer je
dokazano da je stetan.
0 tome govori socioloSko-medi-clnsk- a
studija Medunarodnog biroa
rada, objavljena u Zenevi, na kojoj
su radlli poznati medicinski struc-njac- i.
Nakon istra2ivanja u mnogim
velikim industrljskim kolektivima
Evrope, gdje se radi i nocu iz
ekonomskih razloga, strucnjacl su
dosll do zakljuCka da nocni rad,
ipak, nije rentabilan za druStvo.
Istina, strojevi se окгеби u svlm
smjenama, ali zato ljudi pate od
umora, nesanice, neuroticnih obo-Ijenj- a,
a nocni su radnlci i najcesce
frtve oboljenja kao sto su cirevl na
2elucu i srdani poremedaji. Radni-c- i
se vrlo brzo umaraju, prerano
stare, prisiljeni su na bolovanja
koja su veca nego kod radnika u
uobidajenom, dnevnom radnom
vremenu. Sve to, na kraju, oslm
njih, placa cijelo druStvo.
U studlji je zakljufieno da od
nocnog rada, moida, ponegdje
mogu imatl ekonomskog interesa
samo vlasnici tvornica. Zato se
ргерогибије ukidanje nocnog rada
— za fene I тибкагсе — gdje god
to nije nufno, kao, na prlmjer, u
zdravstvenoj sluibi ill javnoj slgur-nost- l.
шшшшпшш
ako se ta teznja produzi,
uskoro nece ni biti praznih
stanova?
Zato je svojevremeno bilo
doSlo do zavodenja kontrole
i u pogledu izdavanja stano-va
i visine stanarine.
U nekim kanadskim provi-ncijamao- va
kontrola postoji
poodavno, kao u Kebeku i
Britanskoj Kolumbiji, dok je
u drugim, Ontariju, Albert!,
Manitobi, ista bila uvedena
sa opStom kontrolom nadni-c- a
i cena u oktobru 1975.
Ovu kontrolu nisu lako pri-hvat- ili
vlasnici zgrada za
stanovanje, narofiito oni sa
mnogobrojnim stanovima,
tvrde6i da ono Sto im se
dopuSta nije dovoljno da
pokrije troSkove, i da im je
potreban "podsticaj" u vidu
veceg prof ita". To bi posluzi-l- o
i pomoglo da im se isplati
i drzanje postojecih zgrada i
izgradnja novih?"
Poznato je da je u skoroj
proSlosti bilo mnogo i raznih
sukoba izmedu vlasnika i
stanara zbog stalnih i viso-ki- h
povecanja stanarine, dis-kriminac- ije
oko izbora stana-ra
i tome sliCno. Bilo je i fizi-6k- ih
ispada, i to je najzad
prinudilo provincijske vlasti
da donesu kaku-tak- u kon-trolu.
Cak je ustanovljen i
Odbor vlasnika stanova i
stanara pri Ontarijskoj vladi,
koji je imao da te sukobe
razreSava. Kada se zna da
stanari Cine oko 55% stanov-nik- a
Ontarija, onda je jasno
(Nastavak sa st. 1)
jih radnika, da bi se stvorila
radna mjesta za mlade,
takoder nije rjeSenje, jer to
vodi ka otudivanju i podjeli
ljudi.
0 besposlici i opcem
stanju dali su istovremeno i
svoje miSljenje neki vode
sluzbene opozicije, pa je
tako Joseph Clark rekao da
jeza situaciju uglavnom kriv
federalni budzet, kojim nije
bilo predvideno sve ono Sto
bi moglo popraviti situaciju.
U Vancouveru je govorio
Ed Broadbent, voda NDP,
koji je joS jednom pozvao
Kabinet na hitnu debatu i
kritizirao vladu da pothra-njuj- e
psihologiju iz vremena
depresije (Dirty Thirties). On
je ponovio svoju tvrdnju da u
zemlji imablizu milijun i pol
nezaposlenih.
Kljuc pak svemu ovome
nalazi se u odluci sedam
najbogatijih zemalja (na Za-pad- u) da provode politlku
sporog ekonomskog razvit-k- a,
da bi se pospjeSila infla-cij- a.
Ukratko, ne odricucl se
svojih prohtjeva za visokim
profitima, zakljucill su da je
besposllca manje zlo od
inflacije.
Da li 6e ostatl kod ovakve
stambeno pitanje
koliko je problem zamaSan.
Sada se svi ovi program!
kontrole zavrSavaju u raznlm
rokovlma. Ovaj u Ontariju
31. jula 1977.
S obzirom na nesredene
prilike na stambenom trziS-tu,
kao da postoji teznja da
se kontrola u ovom ili onom
obliku i dalje zadrzi. Na ovo
utice i velika verovatnoca
provincijskih izbora ove go-di- ne
u prolece, pa se smatra
da ce se kontrola u Ontariju
zadrzati, ali neSto izmenje-n- a.
Promene koje se nagoveS-tavaj- u
su sledece:
Nece biti odredena gor-nj-a
granica stanarina ve6 ce
se sva povecanja morati da
podnose pred narociti sud
stanodavaoca i stanara. Neki
misle da te ovo dovesti do
toga da stanari budu primo-ra- ni
da podnose vece neprav-d- e
a da 6e stanodavci lakSe
izbacivati one stanare koji se
zale;
Da ce stanovi kada ih
stanar isprazni biti van kon-trole,
Sto ce pak da utice na
ve6u nepokretljivost stanara
i povecanje slufiajeva izba-civan- ja
iz stana;
Visina stanarine bi6e
ona najveca mogu6a, oprav-davan- a
troSkovima;
Da ce se kontrola zame-ni- ti
sa narocitom novCanom
pomo6i, onima kojima je
najnuznija, kao neka vrsta
subvencije.
Po ovome vec sada pos-toji
veliko protivljenje, jer
kako jedan od poznatih
opStinskih politicara u To-ron- tu
kaze, "da ce to znafciti
da vlade u pokuSajima da
politike i snositi posljedice,
pokazat te vrijeme, a zasad
je sigurno da ne baS tako
sporo klizimo u depresiju.
Preporuke za
zaStitu fiovje-koveokoli- ne
U 2enevi je zavrsen sastanak
savjetnika za zaStitu Ijudske okoli-n- e
vlada zemalja Clanica Ekonom-sk- e
komisije UN za Evropu na
kome je raspravljano o utjecaju
privrednog tehnlckog i kulturnog
razvoja na sredinu u kojoj zive
ljudi.
Razmijenjena su stajaliSta o
tome kako da se novim privrednim
planovima izgradnje industrljskih i
drugih objekata ne samo sacuvaju,
nego joS vISe poboljSaju uvjeti u
sredini u kojoj zlvl I stvara covjek.
Razmatrano je takoder pitanje
iskoristavanja energetskih izvora,
tla, voda i cuvanja Cistoce zraka s
obzirom na potrebe da se stalno
poboljsava okoiina za zivot ljudi.
Usvojeno je niz preporuka s
ciljem da se usporedo s opdlm
privrednim i tehnlcklm razvojem
pobolJSava i okoiina covjeka.
бrfe, pomaiite
svoju Stampu!
NEZAPOSLENA OMLADINA
March 23,
pridobiju stanare za svoje
politifike motive, time usta-novljava- ju
i u6vrS6uju ideju o
urodenom pravu svakoga na
krov nad glavom po niskim
cenama!?"
Neki smatraju da te se
zadrzati na odredivanju jed-n- e
granice u iznosu stanari-ne,
ali da ce se ista povezati
sa povedanim troSkovima.
Do sada ovo je funkcioni-sal- o
tako da su vlasnicima
bila odobravana povecava-nj- a,
na primer u Ontariju, od
8% godiSnje, a sve preko
ovog moralo je da se dokazu-je- .
Zna se da su vlasnici zah-teva- li
pove6anje od 19.5% i
to za oko 280.000 stambenih
jedinica od ukupno 900.000,
Sto je iznosilo $240.00 pro-se6- no
mese6no, dok im je
ranije pomenuti Odbor bio
odobrio $225.00 ili 12.5%.
Vlasnici su apelirali 10%
odluka. Za poslednje dve
godine, i u drugim provinci-jam- a
odobravana su poveca-nja
preko 18.8% — 22.4%.
Pre uvodenja kontrole, u
periodu za 13 godina, od
1961. do 1974, stanarine su
bile porasle za 30%, skoro
50% od ukupnog povedanja
zivotnih troSkova za isto
vreme. Ovo bi trebalo upore-dit- i
sa kontrolom nadnica,
gde vlasti ne pokazuju bog-zn- a
kakvu naklonost i gde su
granice povecavanja veoma
striktne i oStre!
Vlasnici pak traze da im se
obezbedi minimalno godiS-nje
povecanje, radije nego
da se odrzava maksimalna
granica. Oni takode kazu da
nadzor nad stanarinom uti6e
nepovoljno na podizanje no-vih
stanova, Sto doprinosi
И H ®9
јШ 9
1977
oskudici Lzato vecoj stanari-n- i.
Trebalo bi, kazu oni, da
se odiiava 3% praznih sta-nova,
Sto bi pomoglo da se,
po vec poznatom zakonu
slobodnog trziSta odrzavaju
nize stanarine. Nadzor, vele,
samo pogorSava nestaSicu i
onemogucava da kontrola
dejstvuje kako bi bilo potre-bn- o.
Kako bilo da bilo, stam-beno
pitanje ovako kako se
danas sprovodi i reSava, nije
adekvatno uredeno. Izgrad-nja
stanova i njihovo izdava-nj- e
trebalo bi da bude druS-tvenafunkci- jaa
ne iskljufiivo
pravo privatnih vlasnika i
graditelja, koji se rukovode
samo profitom.
Mnogi skandali koji su
potresali ovo triiSte, razni
slu6ajevi podmicivanja, Spe-kulac- ija
sa zemljiStem i
stanovima, slu6ajevi diskri-minacij- e,
ирибији na hitnu
potrebu za radikalnim pro-menam- a.
Uprkos svih tako zvanih
trziSnih faktora koji "nepovo-ljno"
uti6u na poslovanje,
vlasnici i dalje zaraduju
basnoslovne svote. Kao i
drugde tako i ovde vidi se da
vlada velika neizvesnost i ne
moze da se sa sigumoScu
zna Sta te na kraju da bude,
poglavito sa pitanjem kon-trole.
Vlasnici su protiv, a
politidari vladajudih strana-k- a
pokuSavaju da udovolje
potencijalnim glasa6ima, ig-raj- uci
na konopcu izmedu
vlasnika i stanara.
Ali, jedno je sasvim sigur-no,
sa ili bez kontrole,
oskudica u stanovima i zato
visoke i sve vece stanarine
bice gorka stvarnost kako
danas tako i u buducnosti.
IZ JUGOSLAVIJE...
vino i SUIVOVICA
PLUM BRANDY
RIESLING ZUPA
TRAMINAC
PROKUPAC
MUSKATNI SILVANEC
TIGER MILK
HШШШ ЈIШffi
MERLOT
Kod LCBu Ontariu, Albert,
Britanskoj ColumbiJI I Saskatchbwanu
Za Iriftwmadje obratite so
GYAKI AGENCIES
1579 BSoorSt W. —Toronto, Ont. Phone(416) 531-8946(- 7)
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, January 12, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-03-23 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000012 |
Description
| Title | 000180 |
| OCR text | fЂДдаЗда "'""" l I i I . Iti : Stanarina i HDBBBB Pi§e: D.Jovanovi6 Nesumnjivo je da je stana-rin- a danas veoma visoka i da je stambeno pitanje joS uvek nereSeno. Stvarnost je da je iznos stanarine usko pove-za- n sa stanjem na stambe-no-m trziStu. Po "ustalje-nom- " nacelu postojeceg dru-Stveno-privred- nog sistema "da Sto je ponuda manja a potraznja veca, to su i cene vece" — i zato visoka stanarina je posledica velike potrebe (potraznje) za stano-vim- a. Ali da li je baS to uvek tako? Nije, jer ima i "izuzetaka" kada je to u interesu sopst-venik- a! Iznecu samo jedan primer. To je slucaj sa potra-znjo- m i ponudom na trziStu zitarica. Kanada vec" dve godine ima rekordne zetve. Ali da ii je cena zitu pala? Nije! Ni zitu niti proizvodima od zita. No u ovom slufiaju to je neposredan uzrok visoke stanarine u celoj Kanadi, narocito u ve6im naseljima. Jer do stanova, ma koliko da izgleda da se grade u velikom broju i da ih cak ima i na pretek, nije baS lako doci. U velikim gradskim centrima, kao Sto su Toron-to, Montreal, Vancouver, W-innipeg, Edmonton, Hamil-ton i slicni, statisticki poda-c- i kazu da je praznih stano-va sve manje i da takozvani stepen slobodnih stanova sve je blizi ka 1 %. Sto znaci No6ni rad — Stetan i nerentabilan Zeneva (Tanjug) — Medunarod-n- a organizacija rada poveia je јоб 1971. borbu da se zene oslobode nodnoga rada. Sada je doslo vrije-m- e da se organizira sistematska borba za oslobodenje i zena i muskaraca od побпода rada, jer je dokazano da je stetan. 0 tome govori socioloSko-medi-clnsk- a studija Medunarodnog biroa rada, objavljena u Zenevi, na kojoj su radlli poznati medicinski struc-njac- i. Nakon istra2ivanja u mnogim velikim industrljskim kolektivima Evrope, gdje se radi i nocu iz ekonomskih razloga, strucnjacl su dosll do zakljuCka da nocni rad, ipak, nije rentabilan za druStvo. Istina, strojevi se окгеби u svlm smjenama, ali zato ljudi pate od umora, nesanice, neuroticnih obo-Ijenj- a, a nocni su radnlci i najcesce frtve oboljenja kao sto su cirevl na 2elucu i srdani poremedaji. Radni-c- i se vrlo brzo umaraju, prerano stare, prisiljeni su na bolovanja koja su veca nego kod radnika u uobidajenom, dnevnom radnom vremenu. Sve to, na kraju, oslm njih, placa cijelo druStvo. U studlji je zakljufieno da od nocnog rada, moida, ponegdje mogu imatl ekonomskog interesa samo vlasnici tvornica. Zato se ргерогибије ukidanje nocnog rada — za fene I тибкагсе — gdje god to nije nufno, kao, na prlmjer, u zdravstvenoj sluibi ill javnoj slgur-nost- l. шшшшпшш ako se ta teznja produzi, uskoro nece ni biti praznih stanova? Zato je svojevremeno bilo doSlo do zavodenja kontrole i u pogledu izdavanja stano-va i visine stanarine. U nekim kanadskim provi-ncijamao- va kontrola postoji poodavno, kao u Kebeku i Britanskoj Kolumbiji, dok je u drugim, Ontariju, Albert!, Manitobi, ista bila uvedena sa opStom kontrolom nadni-c- a i cena u oktobru 1975. Ovu kontrolu nisu lako pri-hvat- ili vlasnici zgrada za stanovanje, narofiito oni sa mnogobrojnim stanovima, tvrde6i da ono Sto im se dopuSta nije dovoljno da pokrije troSkove, i da im je potreban "podsticaj" u vidu veceg prof ita". To bi posluzi-l- o i pomoglo da im se isplati i drzanje postojecih zgrada i izgradnja novih?" Poznato je da je u skoroj proSlosti bilo mnogo i raznih sukoba izmedu vlasnika i stanara zbog stalnih i viso-ki- h povecanja stanarine, dis-kriminac- ije oko izbora stana-ra i tome sliCno. Bilo je i fizi-6k- ih ispada, i to je najzad prinudilo provincijske vlasti da donesu kaku-tak- u kon-trolu. Cak je ustanovljen i Odbor vlasnika stanova i stanara pri Ontarijskoj vladi, koji je imao da te sukobe razreSava. Kada se zna da stanari Cine oko 55% stanov-nik- a Ontarija, onda je jasno (Nastavak sa st. 1) jih radnika, da bi se stvorila radna mjesta za mlade, takoder nije rjeSenje, jer to vodi ka otudivanju i podjeli ljudi. 0 besposlici i opcem stanju dali su istovremeno i svoje miSljenje neki vode sluzbene opozicije, pa je tako Joseph Clark rekao da jeza situaciju uglavnom kriv federalni budzet, kojim nije bilo predvideno sve ono Sto bi moglo popraviti situaciju. U Vancouveru je govorio Ed Broadbent, voda NDP, koji je joS jednom pozvao Kabinet na hitnu debatu i kritizirao vladu da pothra-njuj- e psihologiju iz vremena depresije (Dirty Thirties). On je ponovio svoju tvrdnju da u zemlji imablizu milijun i pol nezaposlenih. Kljuc pak svemu ovome nalazi se u odluci sedam najbogatijih zemalja (na Za-pad- u) da provode politlku sporog ekonomskog razvit-k- a, da bi se pospjeSila infla-cij- a. Ukratko, ne odricucl se svojih prohtjeva za visokim profitima, zakljucill su da je besposllca manje zlo od inflacije. Da li 6e ostatl kod ovakve stambeno pitanje koliko je problem zamaSan. Sada se svi ovi program! kontrole zavrSavaju u raznlm rokovlma. Ovaj u Ontariju 31. jula 1977. S obzirom na nesredene prilike na stambenom trziS-tu, kao da postoji teznja da se kontrola u ovom ili onom obliku i dalje zadrzi. Na ovo utice i velika verovatnoca provincijskih izbora ove go-di- ne u prolece, pa se smatra da ce se kontrola u Ontariju zadrzati, ali neSto izmenje-n- a. Promene koje se nagoveS-tavaj- u su sledece: Nece biti odredena gor-nj-a granica stanarina ve6 ce se sva povecanja morati da podnose pred narociti sud stanodavaoca i stanara. Neki misle da te ovo dovesti do toga da stanari budu primo-ra- ni da podnose vece neprav-d- e a da 6e stanodavci lakSe izbacivati one stanare koji se zale; Da ce stanovi kada ih stanar isprazni biti van kon-trole, Sto ce pak da utice na ve6u nepokretljivost stanara i povecanje slufiajeva izba-civan- ja iz stana; Visina stanarine bi6e ona najveca mogu6a, oprav-davan- a troSkovima; Da ce se kontrola zame-ni- ti sa narocitom novCanom pomo6i, onima kojima je najnuznija, kao neka vrsta subvencije. Po ovome vec sada pos-toji veliko protivljenje, jer kako jedan od poznatih opStinskih politicara u To-ron- tu kaze, "da ce to znafciti da vlade u pokuSajima da politike i snositi posljedice, pokazat te vrijeme, a zasad je sigurno da ne baS tako sporo klizimo u depresiju. Preporuke za zaStitu fiovje-koveokoli- ne U 2enevi je zavrsen sastanak savjetnika za zaStitu Ijudske okoli-n- e vlada zemalja Clanica Ekonom-sk- e komisije UN za Evropu na kome je raspravljano o utjecaju privrednog tehnlckog i kulturnog razvoja na sredinu u kojoj zive ljudi. Razmijenjena su stajaliSta o tome kako da se novim privrednim planovima izgradnje industrljskih i drugih objekata ne samo sacuvaju, nego joS vISe poboljSaju uvjeti u sredini u kojoj zlvl I stvara covjek. Razmatrano je takoder pitanje iskoristavanja energetskih izvora, tla, voda i cuvanja Cistoce zraka s obzirom na potrebe da se stalno poboljsava okoiina za zivot ljudi. Usvojeno je niz preporuka s ciljem da se usporedo s opdlm privrednim i tehnlcklm razvojem pobolJSava i okoiina covjeka. бrfe, pomaiite svoju Stampu! NEZAPOSLENA OMLADINA March 23, pridobiju stanare za svoje politifike motive, time usta-novljava- ju i u6vrS6uju ideju o urodenom pravu svakoga na krov nad glavom po niskim cenama!?" Neki smatraju da te se zadrzati na odredivanju jed-n- e granice u iznosu stanari-ne, ali da ce se ista povezati sa povedanim troSkovima. Do sada ovo je funkcioni-sal- o tako da su vlasnicima bila odobravana povecava-nj- a, na primer u Ontariju, od 8% godiSnje, a sve preko ovog moralo je da se dokazu-je- . Zna se da su vlasnici zah-teva- li pove6anje od 19.5% i to za oko 280.000 stambenih jedinica od ukupno 900.000, Sto je iznosilo $240.00 pro-se6- no mese6no, dok im je ranije pomenuti Odbor bio odobrio $225.00 ili 12.5%. Vlasnici su apelirali 10% odluka. Za poslednje dve godine, i u drugim provinci-jam- a odobravana su poveca-nja preko 18.8% — 22.4%. Pre uvodenja kontrole, u periodu za 13 godina, od 1961. do 1974, stanarine su bile porasle za 30%, skoro 50% od ukupnog povedanja zivotnih troSkova za isto vreme. Ovo bi trebalo upore-dit- i sa kontrolom nadnica, gde vlasti ne pokazuju bog-zn- a kakvu naklonost i gde su granice povecavanja veoma striktne i oStre! Vlasnici pak traze da im se obezbedi minimalno godiS-nje povecanje, radije nego da se odrzava maksimalna granica. Oni takode kazu da nadzor nad stanarinom uti6e nepovoljno na podizanje no-vih stanova, Sto doprinosi И H ®9 јШ 9 1977 oskudici Lzato vecoj stanari-n- i. Trebalo bi, kazu oni, da se odiiava 3% praznih sta-nova, Sto bi pomoglo da se, po vec poznatom zakonu slobodnog trziSta odrzavaju nize stanarine. Nadzor, vele, samo pogorSava nestaSicu i onemogucava da kontrola dejstvuje kako bi bilo potre-bn- o. Kako bilo da bilo, stam-beno pitanje ovako kako se danas sprovodi i reSava, nije adekvatno uredeno. Izgrad-nja stanova i njihovo izdava-nj- e trebalo bi da bude druS-tvenafunkci- jaa ne iskljufiivo pravo privatnih vlasnika i graditelja, koji se rukovode samo profitom. Mnogi skandali koji su potresali ovo triiSte, razni slu6ajevi podmicivanja, Spe-kulac- ija sa zemljiStem i stanovima, slu6ajevi diskri-minacij- e, ирибији na hitnu potrebu za radikalnim pro-menam- a. Uprkos svih tako zvanih trziSnih faktora koji "nepovo-ljno" uti6u na poslovanje, vlasnici i dalje zaraduju basnoslovne svote. Kao i drugde tako i ovde vidi se da vlada velika neizvesnost i ne moze da se sa sigumoScu zna Sta te na kraju da bude, poglavito sa pitanjem kon-trole. Vlasnici su protiv, a politidari vladajudih strana-k- a pokuSavaju da udovolje potencijalnim glasa6ima, ig-raj- uci na konopcu izmedu vlasnika i stanara. Ali, jedno je sasvim sigur-no, sa ili bez kontrole, oskudica u stanovima i zato visoke i sve vece stanarine bice gorka stvarnost kako danas tako i u buducnosti. IZ JUGOSLAVIJE... vino i SUIVOVICA PLUM BRANDY RIESLING ZUPA TRAMINAC PROKUPAC MUSKATNI SILVANEC TIGER MILK HШШШ ЈIШffi MERLOT Kod LCBu Ontariu, Albert, Britanskoj ColumbiJI I Saskatchbwanu Za Iriftwmadje obratite so GYAKI AGENCIES 1579 BSoorSt W. —Toronto, Ont. Phone(416) 531-8946(- 7) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000180
