Nase Novine, July 20, 1983

              1ШЈ1Ш1Ш11МШ11ШИИ
--.~h'V'S4j " "'W jUj "'k" " iv ..;-- ii !v i'l'Vv ,j v y , --.!' ty л ' , V a
i .
Mjgoslay Neeky
A Community
Newspaper
Established 1931
V ..,.., a-fJ.ilW...-r-
.r--f. - --- ir... .3,.. ...WC. -- Г.:
j. . ...... ,,„.., .~. ... ,,.. .,,,wp.iM"№l'l ГАД.!ЖКГД1:.".ј-™=адДД- С ;_jij"'"lw јта;дж-тдЈЈ.ј.--Ј'.цли1'.- ц.1
VOL 52, NO 22(555)
Pisma Trudeau - Kanadski radnidki kongres za
mir i razoruianje — Mirovna karavana u
augustu
Kampanja protiv proba novog
атепбкод raketnog oruzja (Cruise
missile) u Kanadi zauzima sve ve6eg
maha.
U pokret protiv tog oruzja i za
nuklearno zamrzavanje ukljucio se ,i
Kanadski radni6ki kongres (sindika-ti- )
sa oko 2 milijuna 6lanova.
U mjesecu augustu бе se organizi-rat- i
mirovna karavana koja 6e zavrSiti
velikom demonstracijom u Ottawi.
ProSlog 6etvrtka u ured premijera
Trudeau u Ottawi stiglo je 3.500
pisama protiv proba "krstare6ih"
raketa.
Siljanje tih pisama organizirao je
Project Ploughshares, kogasafiinja-vaj- u
predstavnici 20 crkava i organi-zacij- a.
Bob White, kanadski direktor
unije automobilskih radnika je kazao
da mirovni pokret raste i 3.500
pisama predstavlja samo mali dio
Kanadana koji se protive probama.
IzvrSno vijece Kanadskog radnic-ko- g kongresajeodlucilo da podupre
mirovnu karavanu. Kongres бе aktiv-n- o
sudjelovati u pripremama i
izvodenju karavana.
Jedan dio karavana ce krenuti iz
Vancouvera, drugi dio iz Halifax-a- .
Karavan iz Vancouvera 6e stici do
Toronta, a onaj iz Halifax--a u
Montreal. Na20. augusta u Torontu
i Montreal u odrzat 6e se zborovi.
Zatim 6e se krenuti na Ottawu, gdje
6e se 27. augusta odrzati velika
demonstracija.
U odboru koji priprema karavanu
najveca opasnost
CovjeCanstvu
2ENEVA, Tanjug — Svjetska
zdravstvena organizacija je upozori-l- a
iz 2eneve, da je "nemoguce
pripremiti zdravstvene sluzbe da na
bilo koji nafiin sistematski djeluju u
slu6aju katastrofe of nukleamog
rata i da "nuklearno oruzje predstav-lja
najvecu neposrednu opasnost za
zdravlje i dobrobit 6ovje6anstva".
Ovo upozorenje sadrzano je u
Rezoluciji koja je, na inicijativu
nesvrstanih zemalja, prihva6ena na
zasjedanju Svjetske zdravstvene or-ganizac- ije.
ADIS АВЕВА, Tanjug — U sjedi§-t- u
ОАЈ u Adis Abebi obavljaju se
zavrSne pripreme za odrzavanje de-vetnaes- tog sastanka na vrhu afriCkih
zemalja koje, premaovdaSnjim ocje-nam- a,
trebaju poslije dva uzastopna
neuspjeha u Tripoliju ozna6iti prek-retnic- u
u ponovnom uspostavljanju
ozbiljno uzdrmanog jedinstva Af-rik- e.
{.. ввш
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JUNE 1,1983.
3 :
nalaze se Russell Legge, predsjed- -
nik kanadskog vijeca crkava, Marian
Dewar, na6elnik Ottawe, brodkaster
Patrick Watson i mnogi drugi.
Karavan porupiru knjizevnici Pier-re
Berton i Margaret Lawrence,
zatim 6lanovi federalnog parlamenta
Paul McCrae (liberal), John Fraser
(konzervativac) i Jim Manly (novi
demokrat).
Cileanski робео demonstrira protiv
fa§isti6ke diktature. pokazuje glumce koji su zgradom
Nacionalne biblioteke Santiagu povratak demokracije.
WASHINGTON, Tanjug - Ame-ri6k- o
ministarstvo pravosuda obno-vil- o
je postupak za deportaciju
ratnog zlofiinca Andreje Artukovica
koji od 1949. godine zivi na slobodi
uSAD.
Jedna delegacija americkog mi-ni
starstva pravosuda doputovat 6e
zbog uskoro u Jugoslaviju
6e s nadleznim jugoslavenskim or-gani- ma razmotriti izrufcenja
"balkanskog ubojice — mesara" —
kako Artukovi6a sada naziva dio
ameri6ke Stampe.
Vi§e 6lanova amerifikog Kongresa
podrzalo je posljednjih dana prijed-lo- g
da se Artukovic vrati u zemlju
je organizirao koncentracione
logore u kojima su groznom smrcu
stradavali ne samo odrasli gradani
Jugoslavije, nego i djeca.
Kongresmen Peter Rodino izjavio
je da se nikako ne smije dopustiti da
Artukovi6 i dalje ostane SAD.
Dvije najvede ameri6ke televizij-sk- e
kompanije — ABC i NBC —
objavile su u dnevnicima dugafike
reportaze iz Jasenovca. Reporteri u
Trudeau-ov- a se na§la u
stisci i pokusava da suzbije mirovne
akcije. Ministar obrade Gilles La-monta- gne
je izjavio da 6e vlada
pokrenuti "informacionu kampanju"
da zaustavi Sirenje mirovnog pokre-ta- .
Biti ce izdan i anti-sovjets- ki film
od 40 minuta. TroSkove te kampanje
snosit 6e Kanadani koji pla6aju
porez.
narod je da otvoreno
Slika pred
u trazili
toga gdje
пабт
gdje
u
vlada
svojim izvjestajima isti6u da je,
prema tvrdnjama povjesniCara, u
Jasenovcu ubijeno oko 700.000 ljudi
zena i djece i da odgovomost za
njihovu smrt snosi, prije svega, ratni
zlodinac Andrija Artukovi6 koji sada
zivi na slobodi u Kalifomiji.
"U logorima koje je Artukovid
osnovao i kojima je rukovodio
brutalno i na najzvjerskiji nacin
ubijeno je oko 700.000 2idova, Srba,
Roma i politi6kih protivnika", kaze
izvjeStac televizijske kompanije
NBC u izvjeStaju iz Jasenovca.
"Artukovidevo zlodjelo po6inje
1 941 . godine kad je postao "ministar
unutraSnjih poslova" drzave §to su
je Hitlerovi nacisti stvorili na pod-ги- ф
Hrvatske", kaze reporter NBC.
U reportazi se zatim isti6e da je
Artukovi6 nagradivao logorske 6uva-r- e
koji bi se istakli u brutalnostima
pri ubijanju civila.
Poslije drugog svjetskog rata,
nastavlja NBC, Artukovic je pod
laznim imenom doputovao u SAD.
imigracijska sluzba pokuSavala ga je
deportirati, ali je Atukovid — koji se
50 CENTS PER COPY
U Kanadi je boravio M.C,
Gorbafcov, clan Politbiroa
CK KPSS. On je premijeru
Trudeau urufcio poziv da
posjeti Sovjetski Savez.
ISTRA2IVANJE
RASIZMA
Objavljeni su podaci istrage o
rasizmu u jedanaest kanadski h gra-dov- a.
Istragaje trajala dva mjeseca i
koStala federalnu vladu milijun i pol
dolara.
Federalni ministar za multi-kultur- u
James Fleming nije zadovoljan. On
smatra da je rasizam dosta pros' iren,
pa je predlozio da taj problem proudi
komitet federalnog parlamenta. la
istraga bi trajala §est mjeseci.
Istragu podupiru Jevreji, doseljeni-c-i
iz Indije i Indijanci.
SVECENIKUKRAO
$700.000
U gradu Rimouski (Quebec) osu-de- n
je svecenik Pierre-No- el Halle
zato Sto je ukrao blizu 700 hiljada
dolara. On je "uzivao" po Floridi.
proglasio antikomunistom — imao
prijatelje u атепбкот Kongresu
koji su ga spasavali, naglaSava
amerifiki reporter.
Postupak za deportaciju ratnog
zlodinca obnovljen je 1979. godine
kad je u ministarstvu pravosuda
osnovana posebna sluzba za razmat-ranj- e
slufiajeva svih ratnih zlo6inaca
u SAD.
Aktivnosti te sluzbe posebno su
intenzivirane poslije izbijanja u jav-no- st
slu6aja raznog zloCinca Klausa
Barbieja za kojega je utvrdeno da je
bio pod zaStitom americkih obavjeS-tajni- h
agencija odmah poslije dru-gog
svjetskog rata i da je poslije
toga u vi§e navrata boravio u SAD.
Reportaza NBC zavrSava izjavom
jednog jugoslavenskog funkcionara
koji se obratio ameriCkim sluSaoci-ma- :
"AmeriCki gradani vjerojatno ne
znaju §to se zbilo u Jasenovcu i
drugim logorima koje je Artukovid
osnovao. Ina6e, kako se moze
objasniti to Sto je on poslije tolikih
zlocina ostao na slobodi?"