000305 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
мвм( ЈјЛЦјКЈ ... .. х. ..... --iiiiiii-iiiinTii'i ШЈЈиВШДгМ mi iiiiifr irfT-- - a- - . . пт-димиЧ- 1 w im.rrM, i~.,., j.HflMiwM-..,,- , wr ј-- штш пш ii m i Ш&ли±шшцШШшшхсvv r? Л ', V Л UNIJE I NOVA DEMOKRATSKA PARTIJA Pismo clanova Mine-Mi- ll unije Novoj demokratskoj partiji Clanovi Mine-Mi- ll uni-je u Sudbury uputili su pismo delegatima ontarij-sk- e konvencije te partije koja je odrzana u Niaga-ra Falls 7.—8. oktobra o.g., u kojem se izmedju ostalog kaze: "Vi odrzavate vasu ko-nvenc- iju u vremenu kad se protiv organizovanog radnistva u Sudbury pro vodi razaracka kampanja od strane lidcra tredunijs-ko- g pokreta, koji su u is-t- o vreme i lidcri Nove de-mokrat-ske partije. Prljavi detalji zavere predsednika Kanadskog radnickog kongresa Cla-ude Jodoina i vodja Steel-worker- s unije uz pomoc rcnegata iz locala 593 Mine-Mi- ll unije poznati su citavom radnickom po-kret- u. Ako vi zelite jos vise dokumentovanih do-kaz- a, molimo vas da se o-bra- tite Nacionalnom ure-d- u Mine-Mi- ll unije na 1219 Queen St W., To-ronto 3. Kakvc posledice moze da ima ova zavera protiv nase unije za Novu demo-kratsk- u partiju? Prvo, ja-sn- o je to da ovu navalu protiv nase unije pozdra-vlj- a Diefenbakerova via-d- a. Vladina agentura, RCMP, je cak i javno po-dupr- la tu navalu i pruzila pomoc napadacima. Ovo mesanje u poslove tredunijskog pokreta od strane RCMP policije i komesara McClellana o-su- dili su clanovi parla-ment- a CCF partije kao i znatan deo lidera tredu-nijskog pokreta, ali je o-n- o bilo pozdravljeno od strane vodja Steelworkers unije u Sudbury i Don Gillisa, predsednika Lo-cala 598, koji je pogazio svoju zakletvu i izdao clanstvo unije. Diefenbaker se nada da ce se sve to koristiti torijevcima u dolazecim izborima. On se nada da ce se opet ponoviti istori-j- a. Mozda Diefenbaker ml-s- li i na dogadjaj u British Columbiji 1949. godinc — rezultati provincijskih iz-bo- ra te godine sluze kao klasican primer sta dono-s- i cepacka politika u trc-dunijsk- om pokretu. 1949. godine u- - B.C. je bila na vlasti koalicija to-rijevaca i Iiberala koji su bili potpuno diskreditira-ni- . U takvoj atmosferi Steelworkers unija otpo-cinj- e razbijacku kampa-nj- u Locala 480 Mine-Mi- ll unije u Trail-u- , koji se na-la- zi u izbornom okrugu gdc je CCF partija imala potpunu podriku naroda. Rezultat izbora je bio: 19 mandata za Social Cre-dit partiju a 18 .za CCF. Cinjenica je da su eferi izgubili 3 poslanicka mesta bas u rudarskim predelima, ukljuciv I Trail, i da je taj gubitak usledio kao rezultat na-va- le Steelworkers unije protiv Mine-Mi- ll unije i Vrhovni sud odbio AmeriCki Vrhovni sud je potvrdio raniju odluku pre-m- a kojoj ameriSka Komuni-sti6k- a partija mora biti rc-gistrir- ana "kao orudje Sov-jelsk- og Saveza" i da prcd-- i amcriSklm vlastima spisak svojih clanova. VrhoTii sud jc odbio 2albu Komunisti5ke partije na odluku koja je o rcgistriranju straikc i 5Ian-stv- a donijela 5. juna ove go zbog toga sto CCF parti-ja nije htela da se odrecc veza sa napadacima. Gu-bitak tih poslanickih mes-ta znacio je poraz za CCF partiju, ona je posta-l- a zvanicna opozicija a mogla je zauzeti vlast u British Columbiji. To je istorija u B.C. To prizna-j- u i clanovi CCF partije u toj provinciji. Nije li to visoka cena koju je radnistvo platilo? Nije onda ni cudo sto Di-fenbaker-ova vlada suruje sa Steelworkers unijom u navali na 17 hiljada orga-nizovan- ih radnika nikle-n- e industrije u Sudbury! Koliko bi pomoci dobila Steelworkers unija od Diefenbakcra kad bi pro-vodi- la kampanju za or-ganizova- nje neorganizo-vano- g radnistva kojo spa-d- a pod jurisdikcijom te unije? Ono sto se dogadja u Sudbury nije nista drugo nego saveznistvo Diefen-bakerov- e vlade i Steel-workers unije. Kakva la-krdi-ja! Don Gillis, pred-sedni- k Locala 598, koji je izneverio clanstvo svoje u-ni- je, sada je torijevac a nekada je paradirao kao pristasa CCF pa je tu par-tiju izneverio nakon je bio izabran u gradskoj u-pra- vi. Sada je on heroj u ocima lidera Steelworkers unije i iskoristavaju ga u pokusaju da razore Mine-Mi- ll uniju. Gillis je lider lokalne unije koji ima tako tesne veze sa torijevcima da je novina Locala 598 u svom izdanju od januara 1960. godinc izjavila: "Gospo-di- n Diefenbaker je obecan predsedniku Gillisu da je on spreman da mu pruzi svaku pomoc u slucaju da izbiju bilo kakvi ozbiljni problemi". Ali gosp. Difenbaker nije bio spreman da po-mog- ne Localu 598 u borbi s kompanijom za rcguli-sanj- e penzija, koje je od najveceg znacaja za rad nistvo ц Sudbury i Port Colborne. Premijer je vo-lja- n da pomogne svom to-rijevsk- om prijatelju u "slucaju da izbiju bilo ka-kvi problemi" ako se taj problem sastoji u razbi-janj- u unije. Ali on nece da pomaze radnicima kod INCA-- a da poboljsaju svoje uslove. Ko pomaze ovaj savez izmedju torijevaca i Stel-worke- rs unije protiv or-ganizovanog radnistva u Sudbury? Zalosna jc ci-njenica da jc jedan od glavnih pomagaca i pred-sedn- ik Kanadskog radnic-kog kongresa Claude Jo-doi- n. Sa ovim postupkom Jodoin povezuje i Novu demokratsku partiju sa razbijacima unija. Sramna uloga Jodoina je dostigla svoj vrhunac kad je pod zastitom poli-cije dosao i otisao iz Sud-bury sa mitinga jer je 6.000 radnika rcklo jasno i glasno da je razbijackl zalbu KP SAD dine. U peticiji Komunisti£kc partije upucenoj Vrhovnom sudu navodi se da odluka o registriranju partije i Slans-tv- a, koja je donesena s po-zivo- m na jednu uredbu o u-nutraS- njoj sigurnosti iz 1950. godine, ignorira prava i slobode koje garantira us-ta- v. Generalni sekutar KP je rad prljava rabota. Jo-doin je bio oteran sa go-vornic- ke pozornice. Razmislite o tome! Pre-dsedn- ik Kanadskog rad-nickog kongresa mora pod policijskom zastitom da ide na radnicki miting! Zasto? Zato sto radnici, koji su vec ORGANIZO-VAN- I i koji su izvojevali najbolje uslove u citavoj rudarskoj industriji smat-raj- u da predsednk CLC treba da vodi borbu PRO-TIV razbijaca, a ne da ih predvodi u razbijanju u-ni- je. Radnici niklene in-dustrije u Sudbury tako-dj- e ocekuju da ce Nova demokratska partija osu-di- ti cepacki rad u radnik-ko- m pokretu. Mine-Mi- ll unija je jed-n- a od najstarijih indust-rijski- h unija na ovom kon tinentu. H. W. Hcrridge, narodni poslanik u fedc-ralno- m parlamcntu za izborni okrug Kooteney West, pripadnik CCF par-ti- e, istice kako bas clan-stvo Mine-Mi- ll unije vazi kao njegova najglavnija potpora. To isto tvrdi i Leo Nimsick, sisieferski poslanik u provinciskom parlamcntu u B.C. Ovi ljudi osudjuju razbijac-ku politiku jer su oni sve-s- ni da iz toga crpi korist samo reakcija. U Sudbury i okolini ve-lik- e kompanije nikla, INCO i Falconbridge, mo-g- u sada mirno sediti i u-ziv- ati u nasoj svadji. Sta-mp- a koju oni kontrolisu izvrcc cinjenice. Ona je zatajila cinjenicu da je vise od 7.000 clanova Lo-cala 598 potpisalo petici-j- u u kojoj se zahteva sme-njivan- je rukovodstva tog lokala. U Newfoundlandu pre-mijer Smallwood potpo-maz- e kompanijske unije protiv IWA (Internatio-nal Woodworkers Union of America). U Ontariu CLC potpomaze savez to-rijevaca i Steelworkers u-ni- je protiv organizovanog radnistva niklene indust-rije. Nije ni cudo sto ka-nads- ki radnici kazu da jc ovo najsramnija Ijaga na radnicki pokret u citavoj njegovoj istoriji. Mi pozivamo delegate ontarijske konvencije No-ve demokratske partije da sc odupru i da osude o-v- u razaracku politiku. To rijevci u Ottawi podupiru tu politiku. Nju potpoma-ze i RCMP. Sudovi tako-dj- e presudjuju u korist cepaca. Postupak suda u odnosu na ovaj spor ugro-zav- a ustavna prava sva-ko- g clana kanadskog tre-dunijskog pokreta. Vec dosada je ucinjeno mnogo I stetc sa ovom razbijac- - kom i cepackom navalom ] protiv 17.000 organizova- - nih radnika. Mi vas pozivamo da us-- tanete protiv toga. Jedin-- stvo, a ne cepanje, to je potreba danas! Clanori Mine-Mi- ll unije u Sudbury, sWbenic! NOP Oklobar, 1961. Konvencija kanadskih komunisla Sedamnaesta konvencija Komunistickc partije Kana-d- e odriat ce se u Torontu 19., 20. i 21. januara 1962. izjavio da ce ona nastavit borbu protiv ovog napada na njezinu legalnost, §to prcdstavlja povredu tmelj-ni- h gradjanskih prava svih Amerikanaca. Protest slovenskc mesnjine u Trstp TRST. — Politicke i kul" turne organizacije sloven-sk- e nacionalne manjine u Trstu objavile su zajedni6- - ku izjavu u kojoj protestira-j- u zbog nacina na koji ce se 15. oktobra izvrsiti popis stanovniStva na trscanskom podru6ju i u gorickoj i vi-dens-koj pokrajini, Ovu izjavu, koju je obja-vi- o ti-scans- ki "Primorski dnevnik" potpisali su i pred-stavni- ci trepanskih federaci-j- a KomunistiCke i Socijalis-tiSk- e stranke Italije kao i neki nezavisni poslanici. Kako se istice u izjavi, formulari predvidjeni za taj Problem svjelske islirane Rim. — Prema izvjestajj FAO — Organizacije UN za ishranu i poljoprivredu — porast stanovniStva u svije-t- u bio je prosle tfodine veci od porasta proizvodnje 2ive-zni- h namirnica. U ovoj poljoprivrednoj se- - cSSR — milijuna stanovnika Prag. — CehoslovaCka je na dan 1. marta ove godinc imala 13,742.000 stanovnika od toga u Ceskoj 9,567.000 i u SlovaSkoj 4,175. U uspD-red- bi sa 1. martom 1950 go dine, broj stanovnika u Ce-hoslovaS-koj povecao sc za Feinberg: Vjerujem da Dr. A. L. Feinberg iz To-ront- a, koji se istakao u borbi za mir i razoruzanje, posje-ti- o je, Sovjetski Savez. O to-me jc izjavio: "Poslije mog posjeta Mo-sk- vi vile sam nego uvjeren da SSSR zeli razoruzanje i mir isto tako kao §to ogrom-n- a vecina kanadskog naro-da hoce razoruzanje i mir." Dalje jc rekao da SSSR i Kanada zele da se medju-narod- ni problemi rjesavaju putem pregovora. Na cjtavom teritoriju Ju-zn- og Vijetnama vode sa borbe. Uzalud diktatoru Di-jem- u silna vojska. Gerilci ni5u kao gljive i napadaju. Dijem poku§ava da "rijcSi problem" rascljavanjem ci-tav- ih podruSja, jer scljaci podrzavaju borbu. Oni su zapravo gerilci. Podigao je Svcti Dominik i raarksizam Bolonjski kar-din-al Lercaro trazi od pape — kako pi§u talijanske no-vi- nc — da svetog Dominika proglasi novim nebeskim zaStitnikom Bolonje. Svoj zahtjcv ovako obrazlaie: "Grad i 6itava biekupija za-ra2c- nc su marksistiSkom herezom isto onako kao §to je za 2ivot svetog Dominika krscanstvo na jugu Francu-sk- e bilo zaraleno herezom albizanaca (sekte sli6nc na-5i- m bogumilima)." Nc pravc razliku Krajem 1943. dijelovi 12. slavonske brigade opkole povecu grupu Nijemaca i u-sta- sa. Medju opkoljenima jc nastalo komeSanje i strasna panika. Jedan ustasa pridje najbliiem пјетабкот vojni-k- u i poluglasno гебе: — Izgleda opkolili su nas partizani. — Vas? (sta) — upita Nijemac. — Bogami i vas i nas, ne prave oni nikakvu razlik'.i popis stanovnistva ne pred-vidjaj- u zasebne kolone za unoSenje podataka o nacio-nalnom porijeklu. Naprotiv, 13,7 nadbuskup predvidjena je kolona o ta-kozvan- om "upotrebnom je-zik- u" usprkos insistiranja predstavnika manjinskog stanovnistva da takav na6in statistike ne moze pruziti pravu sliku o stvarnom bro-j- u pripadnika pojedinih na-cional- nih manjina. Ova zajedniCka izjava dostavljena je predstavniku Talijanske Republike, tali- - janskom premijeru kao i clanovima vlade. zoni, ukupna proizvodnja artikala za ishranu u svije-t- u, izuzimajuci NR Kinu, za biljeSit ce porast od oko je-dan posto na prethodnu so-zon- u, dok godiSnji porast broja stanovnika na zemlji iznosi 1,6 posto. 1,403.000 ili za 11,4 posto. 126 gradova CehoslovaSke ima vise od 10.000 stanovni-ka i u njima 2ivi skoro jed-n- a trecina stanovnika. Glav-n- i grad Prag imao je 1. mar-ta ove godine 1,0003.341 stanovnika. Sovjetski Savez lioce mir On jc izrazio nadu da ce biti postignut sporazum koji ce osigurati da atomska e-ner- gija sluzi za podizanje zivotnog standarda ljudi "a ne razaranje i smrt". On je pozvao Kanadjane da rade za postignuce toga cilja zajedno sa sovjetskim i svim drugim ljudima u svi-jet- u koji za njim te2e. "Za dobro buducih gene-raci- a mi smo odluSni da zi-ve- mo zajedno a ne da urn-rem- o zajedno", rekao je Dr. Feinberg. ogromne logore u koje pre-selja- va stotine tisuca selja-k- a. Sada je rc5eno da ce biti osnovano jos sto takvih logo-r-a. Nazivaju ih "utvrdjenim selima", "agrogradoima", "farmama za§tite" i "zona-m- a procvata". (VUS) U Francuskoj zabranjen film o Kubi Francuski ministar infor-macij- a, zabranio je prika-zivanj- e u Francuskoj doku-mentarn- og filma "Oruiani narod", koji je snimio re2i-sc- r Joris Iven3 za vrijeme njegovc posjete Kubi. Slu2-ben- o saopcenjc o zabrani filma ka2e da on "vredja prijateljsku dr2avu" (Sjed. Dr2ave). Taj film prikazuje borbu kubanske ustani5ke armije i narodne milicije s kontra-revolucionarni- m bandama i govori o kubanskom narodu i njegovoj spremnosti da brani svoju slobodu do pos-ljedn- je kapi krvi. U Poljskoj na univer-zitetim-a i visokim nauSnim ustanovama ove godine u?i 160.000 studenata, 20.000 vise nego prosle godine. в Predsjednik N. R. Kine Liu Sao Ci je prihvatio poziv da posjeti Kubu. — dodade prcstraleni usta-sa. Dijemove "zone procvata" DOPISI OOGOVOeNOS? PREO 3A1£S5U (Napomena urednistva: U proslom broju "Jedinstva" objavljena je izjava 2ike Milovanovica i Mirka Daica o tome kako su od strane Boska Mladjenovica i Bogolju-b- a Stevanova vrbovani da ometu rad Osme konvencije SJK, sto su oni ocjenili kao neprijateljski akt i obavje-sti- li konvenciju. 2ika Milovanovic nas je zamolio da objavimo i slijedeci dopis kao odgovor spomenutoj dvo-- jici renegata.} Prosle subote i nedelje je odrzana Nacionalna Osma konvencija SJK u Torontu. Na istoj je bilo zastupljeno delegata iz svih kolonija Si-ro- m Kanade koji su jos jo-danp- ut, u svojoj tridesetgo-disnjo- j praksi, stali Svrsto i odlu6no na, strani oSuvanja tekovina, na strani mira i progresa. To je stvarno ve-li- ki poduhvat prilogu nap-redno- sti na§ih iseljenika ko-jima je glavni zadatak bio ocuvati ono Sto je stvarano punih trideset godina, sa to-lik- o napora i muka. I ako su, prema proseku godina, uglavnom bili zastupljeni stariji ljudi ipak se jc mog-l- o videti sa koliko ljubavi i samopregora Stito radniSke interese i prava za bolji i sretniji zivot naSih doseljo-nik- a sto je sve to deo borbe kanadskog radni5kog pokre-ta. Ova konvencija je odr2a-n- a neposredno pred prosla-vo- m tridesetogodi§njice §ta-m- pe koja je u toku od tride-seti- h godina, stvorila i isko-val- a vrlo dobar kadar u bor-bi za prava radnika. Velikom broju nasih ise-ljeni- ka su uperene o2i u rad i odluke Osme konvencije koja je u svojim zadacima uzela na sebc jo5 jedno bre-m- e, i to kako teSko, da ga sprovede u delo. Na§i ljudi su ponosni ovakvim radom i dok je takvog rada nece se moci zamisliti da ce i jedan na§ (iovek, kome je na srcl bolja buducnost, poci stran-putico- m. Naravna stvar da ima ljudi kojima ovakav rad ne ide u prilog jer su izdaj-nic- i svoga naroda i svim si-la- ma nastoje da razbiju po-kret kao antikomunistiSki borci. Namasu ti ljudi vrlo dobro poznati kao tudji slu-g- e u vidu ustasa, etnika i drugih. Ali mi ove ljude zno-m- o, znamo §ta hoce i ko su i znamo se suprostaviti do-sled- no, onako kako na§ po-n- os i borba nala2u, onako kako na§a savest nala2e jer smo pred njom odgovorni. Od pre nekoliko godina na5 pokret je bio suo2en sa jednom novom pojavom ko-ja so nametnula kao otvore-n- i neprijatelj i svim silama nastoji da isti razbije. Ta po-ja- va je nastala kao rezultat revizionisti5kih poglcda ju-goslaven- skog rukovodstva. Ti isti ljudi, koji su hteli da паб pokret prctvore u neku turistiiku filijalu Ja-goslavi- jc, su se nalazili dugi Iron Springs, Alta. — Ci-ta- o sam u "Hrvatskom gla-su- " da je dr. Krnjevic do§ao u Kanadu, pa sam oti§ao da ga slusam u Iron Springs 10. oktobra. Doveo je Nikola JurJevic iz Calgary. Od bli- - zu 150 familija u ovom kra- - ju, stari doseljenika bilo je, sa ovim iz Calgary, Sestori-c-a, jedna 2ena i oko 10 do 13 novih Iako je Krnjevic govorio hrvatski nisam ga mogao razumjeti. Робео je s Mark-so- m, a zavrsio sa Titom Hn-atim- a. To je bio pravi karisik. Presao je preko ci-jel- og svijeta; najprije je bio u Londonu, pa u Budimpesli, u Pragu, Be6u, u Moskv!. za vrijeme carske Rusije i sada za sovjetske, svratio se u Zagreb, zaustavio so u Be-- STRANA 3 niz godina na rukovodstvu SJK. Oportunisticki raspo-loze- ni nisu imali smelosti da kazu pravi cilj njihove za-mi- sli vec su proglasili neku "siroku liniju", koja se tre-ba provoditi naroCito medju novim doseljcnicima, pa su bezobrazno napali ljude ko-ji se nalaze na rukovodstvu pokreta da bi ukazali na "gro3ke" koje proizilaze iz "nepravilne" politike sada-§nji- h rukovodioca. Medju-ti-m cinjenice govore drukdi-j- c. Ba§ one greSke na koje su oni uperili prstom jesu njihove pogreske koje su po-6in- ili dok su bill mkovodioci Saveza. Dakle, §ta se dalje doga-dja? Oni su, prctrpev§i pot-pu- ni politi6ki poraz, bili ot-stranj- eni od pokreta kao re-neg- ati i neprijatelji. Proslo je od toga doba vi§e od go-di- nu dana i za svo to vreme su vodili besomu2nu hajku protiv pokreta, da bi isti ra-zbi- li. U toj njihovoj ludosti nisu prezali pred niSim slu-2e- ci se najordinarnijim la2i-m- a. Sada neposredno pred Os-m- u konvenciju oni su se ba-ci- li na mladje ljude, nove doseljenike, ukazujuci na neke stvari kao negativnc pojave sto sc svodi napad na rukovodstvo Saveza. Ali no-- vi doseljenici uvidcvsi pravi cilj njihovih namera nisu naseli njihovim la2ima vec su posle svega toga iza§H bolje potkrepljeni i Cvrsci u borbi za svoja prava rame uz rame sa ostalim radnici-ma Kanade. Novi doseljeni-ci su uvideli jedno c"ega su svesni da su pogreSkc njiho-vih rukovodioca i njihove pogreSke i da se iste mogu i moraju otstraniti zajedni6-ki- m naporima a ne kako im neko diktira sa strane. Pos-lovi- ca ka2e: "Ko radi taj i grcSi." Ja sam na Osmoj konven-ci- ji izneo taktiku njihovih poslednjih pokusaja, naro6i-t- o prema novim doseljenici-ma- , i smatram da nije pot-reb- no navoditi sve detalje 6ime su se posluzili da bi o-m- eli rad Osme konvencije. Poznavajuci pokret oni su neke stvari inscenirali kako bi se stekao dojam da ima nekog ko ih obaveStava o svemu 5ta se radi i da oni znaju svo pa su tim пабшот hteli da utiJu provocirajuci i neke ljude koji u oplte ni-su bili ni clanovi Glavnog o dbora ni Izvrinog odbora. (Nastavak na str. 4} ogradu, pa prosao kroz Bo-s- nu i Hcrcegovinu, onda ra-zmav- ao se po gornjoj i do-nj- oj Hrvatskoj. Jloglo se je primjetiti d.i je nezadovoljan sto ima sa-mo tri 61ana, dva u Iron Springs i jedan u Taberu, od 150 familija u ovoj oko,. lici. Kad jc svrsio sa govo-ro- m, jedan od ove dvojicc clanova je ustao i rekao ako ima tko od prisutnih posta-vi- ti pitanje Krnjevicu neka sada to ufr'ni. Pitanja nijo bilo i tako je skupstina za-vrse- na. Na kraju cu napomenuti da je rekao da rata nece biti radi Berlina, Hrwntska 6c biti "oslobodjena kad Tito umre i to bez rata, samo Hr-va-ti moraju biti ujedinjeni. Novi doseljenik Krnjevic u Alberli: 20 osoba na skupstini u podrucju sa 150 firvafskih familija ga doseljenika. pa
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 17, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-10-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000076 |
Description
Title | 000305 |
OCR text | мвм( ЈјЛЦјКЈ ... .. х. ..... --iiiiiii-iiiinTii'i ШЈЈиВШДгМ mi iiiiifr irfT-- - a- - . . пт-димиЧ- 1 w im.rrM, i~.,., j.HflMiwM-..,,- , wr ј-- штш пш ii m i Ш&ли±шшцШШшшхсvv r? Л ', V Л UNIJE I NOVA DEMOKRATSKA PARTIJA Pismo clanova Mine-Mi- ll unije Novoj demokratskoj partiji Clanovi Mine-Mi- ll uni-je u Sudbury uputili su pismo delegatima ontarij-sk- e konvencije te partije koja je odrzana u Niaga-ra Falls 7.—8. oktobra o.g., u kojem se izmedju ostalog kaze: "Vi odrzavate vasu ko-nvenc- iju u vremenu kad se protiv organizovanog radnistva u Sudbury pro vodi razaracka kampanja od strane lidcra tredunijs-ko- g pokreta, koji su u is-t- o vreme i lidcri Nove de-mokrat-ske partije. Prljavi detalji zavere predsednika Kanadskog radnickog kongresa Cla-ude Jodoina i vodja Steel-worker- s unije uz pomoc rcnegata iz locala 593 Mine-Mi- ll unije poznati su citavom radnickom po-kret- u. Ako vi zelite jos vise dokumentovanih do-kaz- a, molimo vas da se o-bra- tite Nacionalnom ure-d- u Mine-Mi- ll unije na 1219 Queen St W., To-ronto 3. Kakvc posledice moze da ima ova zavera protiv nase unije za Novu demo-kratsk- u partiju? Prvo, ja-sn- o je to da ovu navalu protiv nase unije pozdra-vlj- a Diefenbakerova via-d- a. Vladina agentura, RCMP, je cak i javno po-dupr- la tu navalu i pruzila pomoc napadacima. Ovo mesanje u poslove tredunijskog pokreta od strane RCMP policije i komesara McClellana o-su- dili su clanovi parla-ment- a CCF partije kao i znatan deo lidera tredu-nijskog pokreta, ali je o-n- o bilo pozdravljeno od strane vodja Steelworkers unije u Sudbury i Don Gillisa, predsednika Lo-cala 598, koji je pogazio svoju zakletvu i izdao clanstvo unije. Diefenbaker se nada da ce se sve to koristiti torijevcima u dolazecim izborima. On se nada da ce se opet ponoviti istori-j- a. Mozda Diefenbaker ml-s- li i na dogadjaj u British Columbiji 1949. godinc — rezultati provincijskih iz-bo- ra te godine sluze kao klasican primer sta dono-s- i cepacka politika u trc-dunijsk- om pokretu. 1949. godine u- - B.C. je bila na vlasti koalicija to-rijevaca i Iiberala koji su bili potpuno diskreditira-ni- . U takvoj atmosferi Steelworkers unija otpo-cinj- e razbijacku kampa-nj- u Locala 480 Mine-Mi- ll unije u Trail-u- , koji se na-la- zi u izbornom okrugu gdc je CCF partija imala potpunu podriku naroda. Rezultat izbora je bio: 19 mandata za Social Cre-dit partiju a 18 .za CCF. Cinjenica je da su eferi izgubili 3 poslanicka mesta bas u rudarskim predelima, ukljuciv I Trail, i da je taj gubitak usledio kao rezultat na-va- le Steelworkers unije protiv Mine-Mi- ll unije i Vrhovni sud odbio AmeriCki Vrhovni sud je potvrdio raniju odluku pre-m- a kojoj ameriSka Komuni-sti6k- a partija mora biti rc-gistrir- ana "kao orudje Sov-jelsk- og Saveza" i da prcd-- i amcriSklm vlastima spisak svojih clanova. VrhoTii sud jc odbio 2albu Komunisti5ke partije na odluku koja je o rcgistriranju straikc i 5Ian-stv- a donijela 5. juna ove go zbog toga sto CCF parti-ja nije htela da se odrecc veza sa napadacima. Gu-bitak tih poslanickih mes-ta znacio je poraz za CCF partiju, ona je posta-l- a zvanicna opozicija a mogla je zauzeti vlast u British Columbiji. To je istorija u B.C. To prizna-j- u i clanovi CCF partije u toj provinciji. Nije li to visoka cena koju je radnistvo platilo? Nije onda ni cudo sto Di-fenbaker-ova vlada suruje sa Steelworkers unijom u navali na 17 hiljada orga-nizovan- ih radnika nikle-n- e industrije u Sudbury! Koliko bi pomoci dobila Steelworkers unija od Diefenbakcra kad bi pro-vodi- la kampanju za or-ganizova- nje neorganizo-vano- g radnistva kojo spa-d- a pod jurisdikcijom te unije? Ono sto se dogadja u Sudbury nije nista drugo nego saveznistvo Diefen-bakerov- e vlade i Steel-workers unije. Kakva la-krdi-ja! Don Gillis, pred-sedni- k Locala 598, koji je izneverio clanstvo svoje u-ni- je, sada je torijevac a nekada je paradirao kao pristasa CCF pa je tu par-tiju izneverio nakon je bio izabran u gradskoj u-pra- vi. Sada je on heroj u ocima lidera Steelworkers unije i iskoristavaju ga u pokusaju da razore Mine-Mi- ll uniju. Gillis je lider lokalne unije koji ima tako tesne veze sa torijevcima da je novina Locala 598 u svom izdanju od januara 1960. godinc izjavila: "Gospo-di- n Diefenbaker je obecan predsedniku Gillisu da je on spreman da mu pruzi svaku pomoc u slucaju da izbiju bilo kakvi ozbiljni problemi". Ali gosp. Difenbaker nije bio spreman da po-mog- ne Localu 598 u borbi s kompanijom za rcguli-sanj- e penzija, koje je od najveceg znacaja za rad nistvo ц Sudbury i Port Colborne. Premijer je vo-lja- n da pomogne svom to-rijevsk- om prijatelju u "slucaju da izbiju bilo ka-kvi problemi" ako se taj problem sastoji u razbi-janj- u unije. Ali on nece da pomaze radnicima kod INCA-- a da poboljsaju svoje uslove. Ko pomaze ovaj savez izmedju torijevaca i Stel-worke- rs unije protiv or-ganizovanog radnistva u Sudbury? Zalosna jc ci-njenica da jc jedan od glavnih pomagaca i pred-sedn- ik Kanadskog radnic-kog kongresa Claude Jo-doi- n. Sa ovim postupkom Jodoin povezuje i Novu demokratsku partiju sa razbijacima unija. Sramna uloga Jodoina je dostigla svoj vrhunac kad je pod zastitom poli-cije dosao i otisao iz Sud-bury sa mitinga jer je 6.000 radnika rcklo jasno i glasno da je razbijackl zalbu KP SAD dine. U peticiji Komunisti£kc partije upucenoj Vrhovnom sudu navodi se da odluka o registriranju partije i Slans-tv- a, koja je donesena s po-zivo- m na jednu uredbu o u-nutraS- njoj sigurnosti iz 1950. godine, ignorira prava i slobode koje garantira us-ta- v. Generalni sekutar KP je rad prljava rabota. Jo-doin je bio oteran sa go-vornic- ke pozornice. Razmislite o tome! Pre-dsedn- ik Kanadskog rad-nickog kongresa mora pod policijskom zastitom da ide na radnicki miting! Zasto? Zato sto radnici, koji su vec ORGANIZO-VAN- I i koji su izvojevali najbolje uslove u citavoj rudarskoj industriji smat-raj- u da predsednk CLC treba da vodi borbu PRO-TIV razbijaca, a ne da ih predvodi u razbijanju u-ni- je. Radnici niklene in-dustrije u Sudbury tako-dj- e ocekuju da ce Nova demokratska partija osu-di- ti cepacki rad u radnik-ko- m pokretu. Mine-Mi- ll unija je jed-n- a od najstarijih indust-rijski- h unija na ovom kon tinentu. H. W. Hcrridge, narodni poslanik u fedc-ralno- m parlamcntu za izborni okrug Kooteney West, pripadnik CCF par-ti- e, istice kako bas clan-stvo Mine-Mi- ll unije vazi kao njegova najglavnija potpora. To isto tvrdi i Leo Nimsick, sisieferski poslanik u provinciskom parlamcntu u B.C. Ovi ljudi osudjuju razbijac-ku politiku jer su oni sve-s- ni da iz toga crpi korist samo reakcija. U Sudbury i okolini ve-lik- e kompanije nikla, INCO i Falconbridge, mo-g- u sada mirno sediti i u-ziv- ati u nasoj svadji. Sta-mp- a koju oni kontrolisu izvrcc cinjenice. Ona je zatajila cinjenicu da je vise od 7.000 clanova Lo-cala 598 potpisalo petici-j- u u kojoj se zahteva sme-njivan- je rukovodstva tog lokala. U Newfoundlandu pre-mijer Smallwood potpo-maz- e kompanijske unije protiv IWA (Internatio-nal Woodworkers Union of America). U Ontariu CLC potpomaze savez to-rijevaca i Steelworkers u-ni- je protiv organizovanog radnistva niklene indust-rije. Nije ni cudo sto ka-nads- ki radnici kazu da jc ovo najsramnija Ijaga na radnicki pokret u citavoj njegovoj istoriji. Mi pozivamo delegate ontarijske konvencije No-ve demokratske partije da sc odupru i da osude o-v- u razaracku politiku. To rijevci u Ottawi podupiru tu politiku. Nju potpoma-ze i RCMP. Sudovi tako-dj- e presudjuju u korist cepaca. Postupak suda u odnosu na ovaj spor ugro-zav- a ustavna prava sva-ko- g clana kanadskog tre-dunijskog pokreta. Vec dosada je ucinjeno mnogo I stetc sa ovom razbijac- - kom i cepackom navalom ] protiv 17.000 organizova- - nih radnika. Mi vas pozivamo da us-- tanete protiv toga. Jedin-- stvo, a ne cepanje, to je potreba danas! Clanori Mine-Mi- ll unije u Sudbury, sWbenic! NOP Oklobar, 1961. Konvencija kanadskih komunisla Sedamnaesta konvencija Komunistickc partije Kana-d- e odriat ce se u Torontu 19., 20. i 21. januara 1962. izjavio da ce ona nastavit borbu protiv ovog napada na njezinu legalnost, §to prcdstavlja povredu tmelj-ni- h gradjanskih prava svih Amerikanaca. Protest slovenskc mesnjine u Trstp TRST. — Politicke i kul" turne organizacije sloven-sk- e nacionalne manjine u Trstu objavile su zajedni6- - ku izjavu u kojoj protestira-j- u zbog nacina na koji ce se 15. oktobra izvrsiti popis stanovniStva na trscanskom podru6ju i u gorickoj i vi-dens-koj pokrajini, Ovu izjavu, koju je obja-vi- o ti-scans- ki "Primorski dnevnik" potpisali su i pred-stavni- ci trepanskih federaci-j- a KomunistiCke i Socijalis-tiSk- e stranke Italije kao i neki nezavisni poslanici. Kako se istice u izjavi, formulari predvidjeni za taj Problem svjelske islirane Rim. — Prema izvjestajj FAO — Organizacije UN za ishranu i poljoprivredu — porast stanovniStva u svije-t- u bio je prosle tfodine veci od porasta proizvodnje 2ive-zni- h namirnica. U ovoj poljoprivrednoj se- - cSSR — milijuna stanovnika Prag. — CehoslovaCka je na dan 1. marta ove godinc imala 13,742.000 stanovnika od toga u Ceskoj 9,567.000 i u SlovaSkoj 4,175. U uspD-red- bi sa 1. martom 1950 go dine, broj stanovnika u Ce-hoslovaS-koj povecao sc za Feinberg: Vjerujem da Dr. A. L. Feinberg iz To-ront- a, koji se istakao u borbi za mir i razoruzanje, posje-ti- o je, Sovjetski Savez. O to-me jc izjavio: "Poslije mog posjeta Mo-sk- vi vile sam nego uvjeren da SSSR zeli razoruzanje i mir isto tako kao §to ogrom-n- a vecina kanadskog naro-da hoce razoruzanje i mir." Dalje jc rekao da SSSR i Kanada zele da se medju-narod- ni problemi rjesavaju putem pregovora. Na cjtavom teritoriju Ju-zn- og Vijetnama vode sa borbe. Uzalud diktatoru Di-jem- u silna vojska. Gerilci ni5u kao gljive i napadaju. Dijem poku§ava da "rijcSi problem" rascljavanjem ci-tav- ih podruSja, jer scljaci podrzavaju borbu. Oni su zapravo gerilci. Podigao je Svcti Dominik i raarksizam Bolonjski kar-din-al Lercaro trazi od pape — kako pi§u talijanske no-vi- nc — da svetog Dominika proglasi novim nebeskim zaStitnikom Bolonje. Svoj zahtjcv ovako obrazlaie: "Grad i 6itava biekupija za-ra2c- nc su marksistiSkom herezom isto onako kao §to je za 2ivot svetog Dominika krscanstvo na jugu Francu-sk- e bilo zaraleno herezom albizanaca (sekte sli6nc na-5i- m bogumilima)." Nc pravc razliku Krajem 1943. dijelovi 12. slavonske brigade opkole povecu grupu Nijemaca i u-sta- sa. Medju opkoljenima jc nastalo komeSanje i strasna panika. Jedan ustasa pridje najbliiem пјетабкот vojni-k- u i poluglasno гебе: — Izgleda opkolili su nas partizani. — Vas? (sta) — upita Nijemac. — Bogami i vas i nas, ne prave oni nikakvu razlik'.i popis stanovnistva ne pred-vidjaj- u zasebne kolone za unoSenje podataka o nacio-nalnom porijeklu. Naprotiv, 13,7 nadbuskup predvidjena je kolona o ta-kozvan- om "upotrebnom je-zik- u" usprkos insistiranja predstavnika manjinskog stanovnistva da takav na6in statistike ne moze pruziti pravu sliku o stvarnom bro-j- u pripadnika pojedinih na-cional- nih manjina. Ova zajedniCka izjava dostavljena je predstavniku Talijanske Republike, tali- - janskom premijeru kao i clanovima vlade. zoni, ukupna proizvodnja artikala za ishranu u svije-t- u, izuzimajuci NR Kinu, za biljeSit ce porast od oko je-dan posto na prethodnu so-zon- u, dok godiSnji porast broja stanovnika na zemlji iznosi 1,6 posto. 1,403.000 ili za 11,4 posto. 126 gradova CehoslovaSke ima vise od 10.000 stanovni-ka i u njima 2ivi skoro jed-n- a trecina stanovnika. Glav-n- i grad Prag imao je 1. mar-ta ove godine 1,0003.341 stanovnika. Sovjetski Savez lioce mir On jc izrazio nadu da ce biti postignut sporazum koji ce osigurati da atomska e-ner- gija sluzi za podizanje zivotnog standarda ljudi "a ne razaranje i smrt". On je pozvao Kanadjane da rade za postignuce toga cilja zajedno sa sovjetskim i svim drugim ljudima u svi-jet- u koji za njim te2e. "Za dobro buducih gene-raci- a mi smo odluSni da zi-ve- mo zajedno a ne da urn-rem- o zajedno", rekao je Dr. Feinberg. ogromne logore u koje pre-selja- va stotine tisuca selja-k- a. Sada je rc5eno da ce biti osnovano jos sto takvih logo-r-a. Nazivaju ih "utvrdjenim selima", "agrogradoima", "farmama za§tite" i "zona-m- a procvata". (VUS) U Francuskoj zabranjen film o Kubi Francuski ministar infor-macij- a, zabranio je prika-zivanj- e u Francuskoj doku-mentarn- og filma "Oruiani narod", koji je snimio re2i-sc- r Joris Iven3 za vrijeme njegovc posjete Kubi. Slu2-ben- o saopcenjc o zabrani filma ka2e da on "vredja prijateljsku dr2avu" (Sjed. Dr2ave). Taj film prikazuje borbu kubanske ustani5ke armije i narodne milicije s kontra-revolucionarni- m bandama i govori o kubanskom narodu i njegovoj spremnosti da brani svoju slobodu do pos-ljedn- je kapi krvi. U Poljskoj na univer-zitetim-a i visokim nauSnim ustanovama ove godine u?i 160.000 studenata, 20.000 vise nego prosle godine. в Predsjednik N. R. Kine Liu Sao Ci je prihvatio poziv da posjeti Kubu. — dodade prcstraleni usta-sa. Dijemove "zone procvata" DOPISI OOGOVOeNOS? PREO 3A1£S5U (Napomena urednistva: U proslom broju "Jedinstva" objavljena je izjava 2ike Milovanovica i Mirka Daica o tome kako su od strane Boska Mladjenovica i Bogolju-b- a Stevanova vrbovani da ometu rad Osme konvencije SJK, sto su oni ocjenili kao neprijateljski akt i obavje-sti- li konvenciju. 2ika Milovanovic nas je zamolio da objavimo i slijedeci dopis kao odgovor spomenutoj dvo-- jici renegata.} Prosle subote i nedelje je odrzana Nacionalna Osma konvencija SJK u Torontu. Na istoj je bilo zastupljeno delegata iz svih kolonija Si-ro- m Kanade koji su jos jo-danp- ut, u svojoj tridesetgo-disnjo- j praksi, stali Svrsto i odlu6no na, strani oSuvanja tekovina, na strani mira i progresa. To je stvarno ve-li- ki poduhvat prilogu nap-redno- sti na§ih iseljenika ko-jima je glavni zadatak bio ocuvati ono Sto je stvarano punih trideset godina, sa to-lik- o napora i muka. I ako su, prema proseku godina, uglavnom bili zastupljeni stariji ljudi ipak se jc mog-l- o videti sa koliko ljubavi i samopregora Stito radniSke interese i prava za bolji i sretniji zivot naSih doseljo-nik- a sto je sve to deo borbe kanadskog radni5kog pokre-ta. Ova konvencija je odr2a-n- a neposredno pred prosla-vo- m tridesetogodi§njice §ta-m- pe koja je u toku od tride-seti- h godina, stvorila i isko-val- a vrlo dobar kadar u bor-bi za prava radnika. Velikom broju nasih ise-ljeni- ka su uperene o2i u rad i odluke Osme konvencije koja je u svojim zadacima uzela na sebc jo5 jedno bre-m- e, i to kako teSko, da ga sprovede u delo. Na§i ljudi su ponosni ovakvim radom i dok je takvog rada nece se moci zamisliti da ce i jedan na§ (iovek, kome je na srcl bolja buducnost, poci stran-putico- m. Naravna stvar da ima ljudi kojima ovakav rad ne ide u prilog jer su izdaj-nic- i svoga naroda i svim si-la- ma nastoje da razbiju po-kret kao antikomunistiSki borci. Namasu ti ljudi vrlo dobro poznati kao tudji slu-g- e u vidu ustasa, etnika i drugih. Ali mi ove ljude zno-m- o, znamo §ta hoce i ko su i znamo se suprostaviti do-sled- no, onako kako na§ po-n- os i borba nala2u, onako kako na§a savest nala2e jer smo pred njom odgovorni. Od pre nekoliko godina na5 pokret je bio suo2en sa jednom novom pojavom ko-ja so nametnula kao otvore-n- i neprijatelj i svim silama nastoji da isti razbije. Ta po-ja- va je nastala kao rezultat revizionisti5kih poglcda ju-goslaven- skog rukovodstva. Ti isti ljudi, koji su hteli da паб pokret prctvore u neku turistiiku filijalu Ja-goslavi- jc, su se nalazili dugi Iron Springs, Alta. — Ci-ta- o sam u "Hrvatskom gla-su- " da je dr. Krnjevic do§ao u Kanadu, pa sam oti§ao da ga slusam u Iron Springs 10. oktobra. Doveo je Nikola JurJevic iz Calgary. Od bli- - zu 150 familija u ovom kra- - ju, stari doseljenika bilo je, sa ovim iz Calgary, Sestori-c-a, jedna 2ena i oko 10 do 13 novih Iako je Krnjevic govorio hrvatski nisam ga mogao razumjeti. Робео je s Mark-so- m, a zavrsio sa Titom Hn-atim- a. To je bio pravi karisik. Presao je preko ci-jel- og svijeta; najprije je bio u Londonu, pa u Budimpesli, u Pragu, Be6u, u Moskv!. za vrijeme carske Rusije i sada za sovjetske, svratio se u Zagreb, zaustavio so u Be-- STRANA 3 niz godina na rukovodstvu SJK. Oportunisticki raspo-loze- ni nisu imali smelosti da kazu pravi cilj njihove za-mi- sli vec su proglasili neku "siroku liniju", koja se tre-ba provoditi naroCito medju novim doseljcnicima, pa su bezobrazno napali ljude ko-ji se nalaze na rukovodstvu pokreta da bi ukazali na "gro3ke" koje proizilaze iz "nepravilne" politike sada-§nji- h rukovodioca. Medju-ti-m cinjenice govore drukdi-j- c. Ba§ one greSke na koje su oni uperili prstom jesu njihove pogreske koje su po-6in- ili dok su bill mkovodioci Saveza. Dakle, §ta se dalje doga-dja? Oni su, prctrpev§i pot-pu- ni politi6ki poraz, bili ot-stranj- eni od pokreta kao re-neg- ati i neprijatelji. Proslo je od toga doba vi§e od go-di- nu dana i za svo to vreme su vodili besomu2nu hajku protiv pokreta, da bi isti ra-zbi- li. U toj njihovoj ludosti nisu prezali pred niSim slu-2e- ci se najordinarnijim la2i-m- a. Sada neposredno pred Os-m- u konvenciju oni su se ba-ci- li na mladje ljude, nove doseljenike, ukazujuci na neke stvari kao negativnc pojave sto sc svodi napad na rukovodstvo Saveza. Ali no-- vi doseljenici uvidcvsi pravi cilj njihovih namera nisu naseli njihovim la2ima vec su posle svega toga iza§H bolje potkrepljeni i Cvrsci u borbi za svoja prava rame uz rame sa ostalim radnici-ma Kanade. Novi doseljeni-ci su uvideli jedno c"ega su svesni da su pogreSkc njiho-vih rukovodioca i njihove pogreSke i da se iste mogu i moraju otstraniti zajedni6-ki- m naporima a ne kako im neko diktira sa strane. Pos-lovi- ca ka2e: "Ko radi taj i grcSi." Ja sam na Osmoj konven-ci- ji izneo taktiku njihovih poslednjih pokusaja, naro6i-t- o prema novim doseljenici-ma- , i smatram da nije pot-reb- no navoditi sve detalje 6ime su se posluzili da bi o-m- eli rad Osme konvencije. Poznavajuci pokret oni su neke stvari inscenirali kako bi se stekao dojam da ima nekog ko ih obaveStava o svemu 5ta se radi i da oni znaju svo pa su tim пабшот hteli da utiJu provocirajuci i neke ljude koji u oplte ni-su bili ni clanovi Glavnog o dbora ni Izvrinog odbora. (Nastavak na str. 4} ogradu, pa prosao kroz Bo-s- nu i Hcrcegovinu, onda ra-zmav- ao se po gornjoj i do-nj- oj Hrvatskoj. Jloglo se je primjetiti d.i je nezadovoljan sto ima sa-mo tri 61ana, dva u Iron Springs i jedan u Taberu, od 150 familija u ovoj oko,. lici. Kad jc svrsio sa govo-ro- m, jedan od ove dvojicc clanova je ustao i rekao ako ima tko od prisutnih posta-vi- ti pitanje Krnjevicu neka sada to ufr'ni. Pitanja nijo bilo i tako je skupstina za-vrse- na. Na kraju cu napomenuti da je rekao da rata nece biti radi Berlina, Hrwntska 6c biti "oslobodjena kad Tito umre i to bez rata, samo Hr-va-ti moraju biti ujedinjeni. Novi doseljenik Krnjevic u Alberli: 20 osoba na skupstini u podrucju sa 150 firvafskih familija ga doseljenika. pa |
Tags
Comments
Post a Comment for 000305