000163 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 NOVOSTI Subota 7 aprila 1945
NOVOSTI ODJEK NARODNO - OSLOBODILAČKE
Published every Tuesday Thursdav and Saturdav by the
Novosti Publishing Company BORBE U INOSTRANSTVU In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: AĐelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Opravdana sumnja radi
Argentine
Ulazak Argentine u rat na strani saveznika protiv osovine
izazvao je razna negodovanja i sumnju kod demokratskog svi
jeta Ima za to i opravdanih razloga Do jučer na primjer Ar-gentina
je bila bliski prijatelj osovine U njoj su sve do jučer
javno bili zaštićeni fašistički agenti koji su špijunirali u korist
naći Njemačke i Japana Anti-fašis- ti su bili proganjani i zatva-rani
dok su se slobodno širili i u zemlju uvlačili strani fašisti-čki
agenti Bogatstvo koje su ti fašistički razbojnici opljačkali
narodima Europe pohranjano je u Argentini slobodno kako bi
se danas sutra ponovno upotrebilo za borbu protiv demokrat-skih
sila itd U kratko Argentina je do jučer bila strogo protu-saveznič- ka
zemlja
Danas je ta ista Argentina sa istom upravom na čelu pro-glasila
rat osovini Zašto?
Da li možda za to što današnja argentinska vlada želi po-praviti
dosadašnje greške i udovoljiti širokim slojevima argen-tinskog
naroda čiji su osjećaji demokratski Ili možda za to
kako bi i ona doprinjela dio u što bržem porazu fašističke oso-vino
Ništa od tona Argentinska vlada je navijestila rat osovini
u zadnjem času kad je već osovina manje više poražena i kad
njene moralne i oružane snage nije ni potrebno Navijestila je
rat prvo kako bi dobila sjedalo na konferenciji u San Francis-c-o
i tamo zaštitila sebe i fondove fašističkih koljača koji su
pohranjeni u njenoj zemlji i drugo ona će na konferenciji u
San Frandsco ako joj uspije tamo doći biti u ulozi fašističkog
agenta i raditi ne u cilju organiziranja mira nego u pravcu
organiziranja novog rata i zaštite ratnih zločinaca j
Christian Science Monitor je prije nekoliko dana publici-rao
jednu važnu izjavu oveće grupe istaknutih argentinskih li-berala
sada progonjenih po argentinskoj vladi koji kažu da
je argentinska vlada navijestila rat osovini tek nakon predhod-no- g
sastanka sa nacističkim predstavnicima U tom dokumen-tu
imenuje se čak i mjesto sastanka i osobe koje su na sastan-ku
bile Prema njihovoj izjavi na tom sastanku je donesena
odluka da se navijesti rat i Njemačkoj i Japanu kako bi se
sačuvalo od savezničke zaplijene nacističke fondove uložene
u argentinske banke i industriju Sa ulaskom u rat pro- - fašisti-čki
režim Farrell — Perona proglasio je da su sada po argen-tinskoj
vladi "zaplijenjeni" svi ti" osovinski fondovi radje nego
da budu danas sutra zaplijenjeni po saveznicima
A ti fondovi to je baš ono što sadanja argentinska vlada
želi sa fašizam sačuvati kako bi se danas sutra mogli upotre-bi- ti
za organiziranje jakog fašističkog pokreta i za priprema-nje
novog svjetskog rata nakon se ovaj rat svrši sa porazom
osovinskih sila
Odmah po objavi rata osovini u američkim reakcionarnim
krugovima pojavila se želja da se Izmedju Amerike i Argen-tine
uspostave bolji diplomatski odnosi — jer eno sada je i
Argentina na strani saveznika i u ratu protiv osovine Narav-no
to bi bio prvi korak prije službenog poziva da i Argentina
dodje na konferenciju u San Frandsco
Zamašnost konferencije u San Frandsco je prosto nemo-guće
opisati u nekoliko riječi U kratko to je konferendja gdje
će se postavljati temelji budućem miru i sigurnosti u svijetu
konferendja gdje treba da se sa korjenom iščupa ratove i osi-gura
slobodan i jednakopravan razvitak koliko velikih toliko
i malih država i naroda U tom leži veličina konferendje u San
Frandsco
I sada dozvoliti da na toj konferendji budu prisutni i faši-stički
agenti kao recimo oni od sadanje argentinske vlade
koji su bili i ostaju u ideološkom ratu protiv Saveznika a ne
dopustiti recimo poljskom narodu koji je podnio strahovite
žrtve i od početka sudjelovao u ratu protiv osovine da bude
zastupan preko svojih demokratskih predstavnika iz privreme-ne
vlade sada u Varsavi — značilo bi unapred umanjiti onaj
veliki značaj konferencije i razbiti planove predvidjene u Jalti
Teheranu Moskvi Dumbarton Oaks i drugdje
To demokratski svijet ne smije dopustiti jer poći tim pu-tem
značilo bi poći putem zataŠkivanja i sakrivanja pravog
neprijatelja čovječanstva umjesto putem svestranog iskorje-njivanja
i uništenja
Demokratske sile svijeta se nebi ni malo protivile da i Ar-gentina
kao važna zemlja u Latinskoj Amerid bude prisutna
na konferendji u San Frandsco još manje da nam pomogne
Sto prije svršiti rat i osigurati svjetski mir Ali Argentina pod
sadanjom upravom Argentina bez korjenite promjene u dr-žavnoj
upravi ne može ulaziti u obzir Nikakve koristi se ne
može od nje očekivati isto kao ni od Spanije sve dok su na
državnim upravama razni Farreli Peroni Franki i drugi doju-čerašnji
prijatelji Hitlera
Argentinskom španjolskom i drugim narodima koji čame
pod pro-fašistički- m i fašističkim režimima treba pomoći da ih
e riješe i da uspostave svoje demokratske narodne vlade u
koje će imati povjerenje prije svega oni sami a poslije ostali
narodi svijeta
(Iz beogradske Politike od 25 februara 1945)
Na pitanje: Kako se u zapadnim
savezničkim zemljama gleda na
narodno oslobodilački pokret? —
može se odgovoriti vrlo kratko i
jednostavno: narodno oslobodilački
pokret podigao je ugled Jugoslavi
je do isine na kakvoj on nikada
nije bio
Ovaj uspjeh narodno oslobodila
čkog pokreta u toliko je veći sto
su u trenutku pojave tog pokreta
izbjegličke vlade bile srozale ugled
svoje zemlje do najniže mogućeg
nivoa: u Londonu je jugoslavenska
vlada zauzimala posljednje mjesto
medju izbjegličkim vladama i iza
nje bili su jo5 samo razni rumunj-ski
madjarski i austrijski odbori
U Engleskoj i Americi ima puno
ljudi koji nebi baš sasvim sigurno
mogli reći da li se Jugoslavija na-lazi
na Ualkanu ili negdje u Skan-dinaviji
ali svatko zna da je to
zemlja maršala Tita Medju lično-stima
o kojima je svjetska štampa
najviše pisala u ovom ratu maršal
Jugoslavije zauzima sigurno jedno
od prvih četiri ili pet mjesta O
njemu je napisano već nekoliko
knjiga bezbroj brošura i članaka
a najveći svjetski ilustrovani lis-tovi
donijeli su njegove slike pre-ko
cijelih stranica O Titu je izaš-la
čak jedna debela knjiga u Juž-noj
Americi na španjolskom jezi
ku i jodna brošura sa njegovom
slikom na koricama u Novoj Ze-land- iji
sa one strane zemaljske
kugle
Onaj tko nije bio u inostranstvu
za vrijeme ovoga rata teško može
zamisliti koliki je preokret nastao
u medjunarodnom položaju Jugo-slavije
u toku 1943 godine to jest
u vremenu kada je istina o borbi
Narodne Oslobodilačke Vojske i
partizanskih odreda počela prodi-rati
u svjetsku javnost i pored svih
napora izbjegličkih vlada da ju
spriječe i stvore zabunu
Izbjeglička vlada koja je bila u
stalnoj krizi još od svog izlaska iz
zemlje u stvari se raspala već u
junu 1943 Purićevo svadbeno mi-nistarstvo
sastavljeno od diploma
ta i policajaca predratnog fašisti
čkog režima primljeno vrlo hlad
no već u vrijeme svog formiranja
u skoro se sasvim kompromitiralo
i razvalilo Mjesecima nitko nije
znao čak ni kraljevska ambasada
u Londonu tko je ministar a tko
nije Kraljevski ambasador u Va-shingto- nu
bio je razvio propagan-du
najširih razmjera da dokaže
Amerikancima kako nije više mo-guće
osnovati Jugoslaviju a kra-ljevski
ambasador u Londonu širio
je komunikeje Draže Mihajlovića
u kojima se bezobzirno napadalo
londonski radio pa čak i savezni
čku komandu na llliskom Istoku
Na vrbovanje dobrovoljaca potro-šene
su ogromne svote a prijavila
su se tri čovjeka Za to vrijeme u
Egiptu i ono par stotina vojni
ka koje je vlada čuvala u nadi da
će joj poslužiti za "uvadjanje re-da"
kada saveznici oslobode Jugo-slaviju
pobunilo se protiv nje
Neprijatelji Jugoslavije već su
se veselili Otto Hapsburški poku-cao
je u Americi da osnuje austrij
sku legiju radi borbe protiv sila
osovine i namjeravao je da u nju
pozove sve Amerikance porijeklom
iz bivše austro-ugarsk- e monarhije
a njegovi prijatelji po svim zem-ljama
razvili su propagandu da
dokažu kako je daljnji opstanak
Jugoslavije više nemoguć i kako
katolički krajevi naše zemlje treba
da udju u sastav jedne podunavske
katoličke kraljevine zajedno sa
Bavarskom i Austrijom
I sami prijatelji Jugoslavije pi-tali
su se zabrinuto: da li će pos-tojanje
Jugoslavije biti uopće mo-guće
Pošto su hrvatski reakcio-nare!
dokazivali da Srbi kolju sve
Hrvate od reda a srpski reakcio-nare!
opet da Hrvati kolju sve Sr
be od reda pojavila se ideja da Ju-goslaviju
treba podijeliti na dvoje
i postaviti savezničku vojsku u sre-dinu
da bi se izbjegla ova strašna
krvoprolića
Razne reakcionarne klike Jugo-slavena
u emigraciji bile su toliko
krvavo zavadjene medju sobom
toliko nerazumne i tvrdoglave u
svojim zahtjevima da su saveznici
najzad potpuno digli ruke od njih
i zaključjli da pitanje Jugoslavije
trebaju oni sami riješiti kao pita-nje
zemlje koja nije sposobna da
se fama organizira kada se oslo-bodi
Eto takva je bila situacija u
emigraciji kada su početkom 1943
u zapadne savezničke zemlje poče-le
stizati vijesti o borbama Narod-ne
Oslobodilačke Vojske i o orga-nizaciji
i programu narodno oslo-bodilačkog
pokreta
Vojni uspjesi Narodne Oslobodi-lačke
Vojske moćno ru odjeknuli
po cijelom svijetu Krah pete ne-prijateljske
ofenzire pokazao je da
se Narodno Oslobodilačka vojska
ne može uništiti prem su se Ni-jemci
i Izbjeglička vlada toliko pu-ta
hvalili da su ju uništili a veliki
uspjesi u vrijeme kapitulacijo Ita-lije
bili su najbolji dokaz da je ta
vojska sposobna i za ofenzive ve-ćih
razmjera da je sposobna oslo-boditi
svoju zemlju
Stvoriti u red Hitlerove tvrdja-v- e
u Europi vojsku od 200000 lju
di i održati se sa tom vojskom go-dinama
sa svih strana opkoljen ne-prijateljima
bez tvornica za pro
izvodnju ratnog materijala bez
urednog snabdjevanja skoro bez
najpotpunije
s&JLinJJBJJJLBl tW-t- llBI
WSlsPiifew ili --MSMksJH £9 HHklpiil
iSjSS sK?
llSrfiVg!KSgmaiJlt3SiMvtZ
'$š&% viJaHI
&&0'0 SSBBm
7§7mm
Vijeća Slavena
Torijevci su najveći neprijatelji radnika
JEDINSTVOM PROTU-TORIJEVSKI- H SILA MOGUĆE
SPRIJEČITI POVRATI
UPRAVU PROVINCIJE ONTARIO
U nedjelju aprila Toronto je
održana izvanredna ka-nadskog
odbora United Automo-bile
Vorkers unije Prisust-vovala
je delegacija industrij-skih
gradova rečena unija
posluje Sjednica sazvana ve-zi
sa najnovijom političkom situa-cijom
Ontario koja je nastala
porazom torijevske vlade premije-ra
proglasom izbora
parlamenat Uzimajući
opasnost torijevske politike
koja prijeti narodu na prvom mje-stu
radnicima slučaju da vla-da
Drevva ponovno dočepa uprave
delegacija da se dolaze-ći- m
izborima sporazumiti
ujediniti sve što želi bolji napred-niji
život zabrat većinu svojih
provincijalni parla-menat
Nakon svestrane rasprave
povodom dolazećh izbora
će uzeti učešća
je usvojena rezolucija:
Automobile Workers
unija smatra da ona ne
stojati po strani sadanjoj
političkoj Ontario jer
interesi njezinih traže iz-bor
progresivne vlade provinciji
Samo takova vlada može po
sao radnike osnovati
kakve radnici
torijevsku partiju smatramo
ikakve pomoći strane zgle
dalo je upravo čudo I mnogi nisu
htjeli vjerovati u to čudo ih pak
mislili su vijesti Jugoslavije
najmanju ruku preuveličane
Ali kad su to čudo zvanično po-tvrdili
u donjoj kući najprije en-gleski
ministar vojni a zatim sam
Churchill koji je odao maršalu
Titu najveće priz-nanje
onda sumnji nije bilo
mjesta Od tada Narodna Oslobo-dilačka
Vojska je red savez-ničkih
armija o kojima najviše
pisalo
Poslije vojnih uspjeha došli su
politički ijest drugom
nju AVNOJ u Jajcu neke lon
o
u
ij — i M
— "' isH
"1 %TIJ & %
vr
E
0®"
skladište Južnih Skladište je sada
sva otpremljena u
DREVVA
1 u
sjednica
iz 12
je u
u
Drewa i za
u ob-zir
u se
smatra u
i
i
i
kandidata u
u
i
slijedeća
(CIO)
može u
situaciji u
u
za sve i za-kone
sa —
su
da iz
u
i
u
se
i
a
t
"
l '- - i T '
'
najvećeg neprijatelja radnika
Povratak torijevaca na vlast u On-tario
značio bi nesreća za sve rad-nike
Radi toga reakcionarna tori-ievs- ka
partija mora biti poražena
u dolazećim provincijalnim izbori-ma
A najbolji način da fo takav
poraz torijevaca osigura je ako se
ujedine sve radničke i progresivne
za izbor većine svojih pred-stavnika
u parlamenat Svaka par-tija
i organizacija stane na
ovakvom progresivnom jedin
neće pomoći nikom drugom
torijevskoj partiji
"Stoga United Automobil Vor-ke- rs
preporuča da progresivne
u Ontario nadju načina za ujedi-njenje
protu-torijevsk- ih gla-sova
Lokalnim unijama UAW
se preporuča da njihovi politi
akcioni odbori sav svoj i
I U RUMUNIJI POČELI
ZATVARANJEM
London4 Aprila —
štampa donaša da su jučer zatvo
83 policijska činovnika
sa sa neprijateljima
zemlje Policajcima će biti
po novom sudbenom zakonu
strogo kažnjava nepri-jatelje
donske novine objavile su nas-lovom
preko cijele stranice a odlu-ka
AVNOJ-- a kralju i izbjegli-čkoj
vladi štampana je u svim no-vinama
u nekojima u cjelini i na
prvoj stranici
Poslije mahnitanja emigranata
razložne i umjerene odluke novih
narodnih organa vlasti odokrile su
svijetu sasvim novu Jugoslaviju
Znači Jugoslavena koji
da se njihov problem može ri-ješiti
i na drugi način a ne
klanjem? i
toj zemlji ima ljudi koji smatraju
da je borba protiv okupatora
dužnost da je sloga najsigurniji
zalog pobjede da demokracija
zz ra&i JEi
os w~ wm
SWfc-- iiiiiwi" LE~%f
Wr
w u
Slike pokazuju natrpano Kanadskih prazno jer je
roba Jugoslaviju
SAMO JE
DA SE
CIO
gdje
novi
mora
kojima
unija jednoglasno
članova
naći
žele
"Mi
više
ušla
zasjeda
kao
sile
koja
put
stvu
nego samo
sile
svih
pak
čki rad
SU
Rumunjska
rena viša
radi rad nje
sudje-n- o
ko-ji
narodne
pod
ima vjeru-ju
samo
medjusobnim Znači
prva
nije
X
NE NA
"United
aktivnosti upotrebljuju u ovome
pravcu
"United Automobile WorkerJ
smatra da i ona ima pravo uzeti
učešća u dolazećim izborima u
svim industrijalnim središtima i to
na osnovu nepartijskih i nezavis-nih
političkih akcija sa jedinim
ciljem da se pomogne izabrati
prave radničke predstavnike koji
će ta središta zastupati u slijede-ćem
provincijalnom parlamentu
"Prema tome preporučuje se og-rancima
UAV u Toronto Wind- -
soru Oshavvi St Catharines
Drantfordu i drugim lokalima da
odmah razmotre i odluče kojeg
kandidata će podupirati da stva-raju
lokalne izborne sporazume za
jedinstvo anti-torijevk- ih glasova
1 da se u nekojim od ovih izbornih
okruga U A W kandidati (pred-stavljuju- ći
većinu radništva dotič-nog
središta) preporuče po lokal-nim
unijama za ujedinjenog radni-čkog
kandidata u tim izbornim ok-ruzi- ma
"Činimo to radi toga što je naša
politika na stanovištu da UAW
ni jednu partiju ne smatra kao je-dini
izraz svojih političkih ciljeva i
što je potrebno da zanatske unije
iskoriste svoj ne partijski politički
autoritet u ovim kritičnim izbor-ima'
fviše šuplja riječ? I ti ljudi to su
Jugoslaveni maršala Tita! Tko je
Tito?
Nema valjda novine u Engleskoj
i Americi koja nije objavila dužu
ili kraću biografiju maršala Tita
Ima ih koji su upoznali svoje či-taoce
i sa najsitnijim potankos-tima
iz maršalovog života
Najširi narodni slojevi posvuda
u svijetu brzo su osjetili da se u
Jugoslaviji nešto vrlo krupno do-gad- ja
Osjetili su da se u Jugosla-viji
stvara onaj novi svijet kojeg
svi očekuju poslije ovoga strašno-ga
rata I zato su se svi pogledi
uprli u Jugoslaviju zato se razvoj
dogadjaja kod nas prati sa najve-ćom
pažnjom
Mi smo ne samo zemlja koja je
u ratu protiv fašizma podnijela
srazmjerno najveće žrtve i ostva-rila
najsmjelije vojničke podhvate
mi smo u Isto vrijeme narod koji
prednjači i u naporima čiji je cilj
ostvarenje boljeg i sretnijeg živo-ta
u svijetu Konačno Jugoslavija
je jedina medju nekada okupiranim
zemljama Europe čiji je veći dio
1 teritorija oslobodjen borbom nje--i
zinog vlastitog golorukog naroda
Kadi toga je danas Jugoslavija
u prvim redovima civiliziranog
čovječanstva Pravo da sama uredi
sva svoja unutarnja pitanja ona
ne traži od drugoga na osnovu ap-straktnih
principa Ona ga je Iz-vojev- ala
u krvavim borbama ovo-ga
rata a veliki saveznici i svi bIo-bodoljub- eći
narodi priznali su joj
to pravo
Sve to narodi Jugoslavije duguju
svojoj Narodno Oslobodilačkoj
Vojsci i njezinom vrhovnom ko-mandantu
Mihajlo Petrović
POGANA MRLJA KRVI
Kaže se: "Pravedna krv vapi za
osvetom" a ja dodajem: "Krv
bandita umiruje živce"
U maloj prizemnoj sobici u Su-petru
gdje je sada smještena bri-jačnica
vidi se na podu od majo-like
velika žuto-crven- a mrlja od
krvi Usprkos tome što je isprana
ostala je kao trajan spomen kaž-njene
obijesti U toj je sobici za
vrijeme okupacije bila "čekaoni-ca"
za ubijene švapske vojnike ko-ji
su noću otpremani kamionom u
Split
I eto tu je ležao i Fric koji je
pomogao strijeljati dvadeset i čet-voricu
u Gornjemu Humcu klati
osmoricu staraca u Praznicama i
pilati grede velike škole u Ncre-žišć- u
Snašlo ga je osvetničko zr-no
i eto tu u čekaonici izlio je dio
svoje grešne pruske krvi
Pa kako se čovjek nebi veselio
kada je vidi! Ona mu umiruje živ-ce
Još ako so putem sjeti svoga
pokojnog sina kojega su mu Ni-jemci
strijeljali ili brata kojega
su mu Švabe odvele u čapljinu u
internaciju Mje6to da puca od
l
bijesa ili tuge raduje se gledajući
l mrlju krvi iscijedjene iz švabina
mozga Čovjek se onda umiri 1 —
protare ruke Ta svaka je živa du- -
i
£a ako je i malo savjesna zado
voljna kada vidi da je krivac kaž-njen!
Nije to krvoločnost To je dopu-štena
radost pripadnika potlačena
i izmasakrirana naroda koji se ži-lavo
opire da ostane na životu
To i ništa drugo
Sovjeti nastupaju u Slo-vačkoj
Austriji i
Jugoslaviji
(Nastavak sa strane 1)
na samo 15 milja od grada Han-nove- ra
Dok ovako britanska Druga uz
pomoć američke Devete sve dublje
zadire u srce Njemačke kanadska
Prva armija napredovala je u po-sljednja
21 sata za 25 milja Kana-dijan- ci
su zašli u nizozemski teri-torij
62 milje južno od glasovite
njemačke luke u zaljevu rijeke
Ems Emdena
Američka Prva armija je počela
novom ofenzivom u kojoj su već do
sada napredovali za 22 milje na
području rijeke Weser Rijeku We-s- er
se smatra zadnjom vodenom
preprekom prije Berlina
Više južno Treća američka ar-mija
proganja razbijene Nijemce
prema čehoslovačkoj granici Tan-kovs- ki
odredi trupa generala Pat-ton- a
stigli su na 130 milja jugo-zapadno
od IJerlina i samo 58 mi-lja
od čehoslovačke granice
Obruč oko opkoljenih nacističkih
divizija u Ruhrskoj dolini se sve
više sužava Otpor neprijatelja je
znatno malaksao Nova sela i gra-dovi
pali su u ruke savezničke voj-ske
Avijacija koja razbija i zad-nje
naprave njemačke obrane u
Ruhrskoj dolini neprestano je u
akciji
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, April 07, 1945 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1945-04-07 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000196 |
Description
| Title | 000163 |
| OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Subota 7 aprila 1945 NOVOSTI ODJEK NARODNO - OSLOBODILAČKE Published every Tuesday Thursdav and Saturdav by the Novosti Publishing Company BORBE U INOSTRANSTVU In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street VVest Toronto 1 Ontario Telephone: AĐelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju Opravdana sumnja radi Argentine Ulazak Argentine u rat na strani saveznika protiv osovine izazvao je razna negodovanja i sumnju kod demokratskog svi jeta Ima za to i opravdanih razloga Do jučer na primjer Ar-gentina je bila bliski prijatelj osovine U njoj su sve do jučer javno bili zaštićeni fašistički agenti koji su špijunirali u korist naći Njemačke i Japana Anti-fašis- ti su bili proganjani i zatva-rani dok su se slobodno širili i u zemlju uvlačili strani fašisti-čki agenti Bogatstvo koje su ti fašistički razbojnici opljačkali narodima Europe pohranjano je u Argentini slobodno kako bi se danas sutra ponovno upotrebilo za borbu protiv demokrat-skih sila itd U kratko Argentina je do jučer bila strogo protu-saveznič- ka zemlja Danas je ta ista Argentina sa istom upravom na čelu pro-glasila rat osovini Zašto? Da li možda za to što današnja argentinska vlada želi po-praviti dosadašnje greške i udovoljiti širokim slojevima argen-tinskog naroda čiji su osjećaji demokratski Ili možda za to kako bi i ona doprinjela dio u što bržem porazu fašističke oso-vino Ništa od tona Argentinska vlada je navijestila rat osovini u zadnjem času kad je već osovina manje više poražena i kad njene moralne i oružane snage nije ni potrebno Navijestila je rat prvo kako bi dobila sjedalo na konferenciji u San Francis-c-o i tamo zaštitila sebe i fondove fašističkih koljača koji su pohranjeni u njenoj zemlji i drugo ona će na konferenciji u San Frandsco ako joj uspije tamo doći biti u ulozi fašističkog agenta i raditi ne u cilju organiziranja mira nego u pravcu organiziranja novog rata i zaštite ratnih zločinaca j Christian Science Monitor je prije nekoliko dana publici-rao jednu važnu izjavu oveće grupe istaknutih argentinskih li-berala sada progonjenih po argentinskoj vladi koji kažu da je argentinska vlada navijestila rat osovini tek nakon predhod-no- g sastanka sa nacističkim predstavnicima U tom dokumen-tu imenuje se čak i mjesto sastanka i osobe koje su na sastan-ku bile Prema njihovoj izjavi na tom sastanku je donesena odluka da se navijesti rat i Njemačkoj i Japanu kako bi se sačuvalo od savezničke zaplijene nacističke fondove uložene u argentinske banke i industriju Sa ulaskom u rat pro- - fašisti-čki režim Farrell — Perona proglasio je da su sada po argen-tinskoj vladi "zaplijenjeni" svi ti" osovinski fondovi radje nego da budu danas sutra zaplijenjeni po saveznicima A ti fondovi to je baš ono što sadanja argentinska vlada želi sa fašizam sačuvati kako bi se danas sutra mogli upotre-bi- ti za organiziranje jakog fašističkog pokreta i za priprema-nje novog svjetskog rata nakon se ovaj rat svrši sa porazom osovinskih sila Odmah po objavi rata osovini u američkim reakcionarnim krugovima pojavila se želja da se Izmedju Amerike i Argen-tine uspostave bolji diplomatski odnosi — jer eno sada je i Argentina na strani saveznika i u ratu protiv osovine Narav-no to bi bio prvi korak prije službenog poziva da i Argentina dodje na konferenciju u San Frandsco Zamašnost konferencije u San Frandsco je prosto nemo-guće opisati u nekoliko riječi U kratko to je konferendja gdje će se postavljati temelji budućem miru i sigurnosti u svijetu konferendja gdje treba da se sa korjenom iščupa ratove i osi-gura slobodan i jednakopravan razvitak koliko velikih toliko i malih država i naroda U tom leži veličina konferendje u San Frandsco I sada dozvoliti da na toj konferendji budu prisutni i faši-stički agenti kao recimo oni od sadanje argentinske vlade koji su bili i ostaju u ideološkom ratu protiv Saveznika a ne dopustiti recimo poljskom narodu koji je podnio strahovite žrtve i od početka sudjelovao u ratu protiv osovine da bude zastupan preko svojih demokratskih predstavnika iz privreme-ne vlade sada u Varsavi — značilo bi unapred umanjiti onaj veliki značaj konferencije i razbiti planove predvidjene u Jalti Teheranu Moskvi Dumbarton Oaks i drugdje To demokratski svijet ne smije dopustiti jer poći tim pu-tem značilo bi poći putem zataŠkivanja i sakrivanja pravog neprijatelja čovječanstva umjesto putem svestranog iskorje-njivanja i uništenja Demokratske sile svijeta se nebi ni malo protivile da i Ar-gentina kao važna zemlja u Latinskoj Amerid bude prisutna na konferendji u San Frandsco još manje da nam pomogne Sto prije svršiti rat i osigurati svjetski mir Ali Argentina pod sadanjom upravom Argentina bez korjenite promjene u dr-žavnoj upravi ne može ulaziti u obzir Nikakve koristi se ne može od nje očekivati isto kao ni od Spanije sve dok su na državnim upravama razni Farreli Peroni Franki i drugi doju-čerašnji prijatelji Hitlera Argentinskom španjolskom i drugim narodima koji čame pod pro-fašistički- m i fašističkim režimima treba pomoći da ih e riješe i da uspostave svoje demokratske narodne vlade u koje će imati povjerenje prije svega oni sami a poslije ostali narodi svijeta (Iz beogradske Politike od 25 februara 1945) Na pitanje: Kako se u zapadnim savezničkim zemljama gleda na narodno oslobodilački pokret? — može se odgovoriti vrlo kratko i jednostavno: narodno oslobodilački pokret podigao je ugled Jugoslavi je do isine na kakvoj on nikada nije bio Ovaj uspjeh narodno oslobodila čkog pokreta u toliko je veći sto su u trenutku pojave tog pokreta izbjegličke vlade bile srozale ugled svoje zemlje do najniže mogućeg nivoa: u Londonu je jugoslavenska vlada zauzimala posljednje mjesto medju izbjegličkim vladama i iza nje bili su jo5 samo razni rumunj-ski madjarski i austrijski odbori U Engleskoj i Americi ima puno ljudi koji nebi baš sasvim sigurno mogli reći da li se Jugoslavija na-lazi na Ualkanu ili negdje u Skan-dinaviji ali svatko zna da je to zemlja maršala Tita Medju lično-stima o kojima je svjetska štampa najviše pisala u ovom ratu maršal Jugoslavije zauzima sigurno jedno od prvih četiri ili pet mjesta O njemu je napisano već nekoliko knjiga bezbroj brošura i članaka a najveći svjetski ilustrovani lis-tovi donijeli su njegove slike pre-ko cijelih stranica O Titu je izaš-la čak jedna debela knjiga u Juž-noj Americi na španjolskom jezi ku i jodna brošura sa njegovom slikom na koricama u Novoj Ze-land- iji sa one strane zemaljske kugle Onaj tko nije bio u inostranstvu za vrijeme ovoga rata teško može zamisliti koliki je preokret nastao u medjunarodnom položaju Jugo-slavije u toku 1943 godine to jest u vremenu kada je istina o borbi Narodne Oslobodilačke Vojske i partizanskih odreda počela prodi-rati u svjetsku javnost i pored svih napora izbjegličkih vlada da ju spriječe i stvore zabunu Izbjeglička vlada koja je bila u stalnoj krizi još od svog izlaska iz zemlje u stvari se raspala već u junu 1943 Purićevo svadbeno mi-nistarstvo sastavljeno od diploma ta i policajaca predratnog fašisti čkog režima primljeno vrlo hlad no već u vrijeme svog formiranja u skoro se sasvim kompromitiralo i razvalilo Mjesecima nitko nije znao čak ni kraljevska ambasada u Londonu tko je ministar a tko nije Kraljevski ambasador u Va-shingto- nu bio je razvio propagan-du najširih razmjera da dokaže Amerikancima kako nije više mo-guće osnovati Jugoslaviju a kra-ljevski ambasador u Londonu širio je komunikeje Draže Mihajlovića u kojima se bezobzirno napadalo londonski radio pa čak i savezni čku komandu na llliskom Istoku Na vrbovanje dobrovoljaca potro-šene su ogromne svote a prijavila su se tri čovjeka Za to vrijeme u Egiptu i ono par stotina vojni ka koje je vlada čuvala u nadi da će joj poslužiti za "uvadjanje re-da" kada saveznici oslobode Jugo-slaviju pobunilo se protiv nje Neprijatelji Jugoslavije već su se veselili Otto Hapsburški poku-cao je u Americi da osnuje austrij sku legiju radi borbe protiv sila osovine i namjeravao je da u nju pozove sve Amerikance porijeklom iz bivše austro-ugarsk- e monarhije a njegovi prijatelji po svim zem-ljama razvili su propagandu da dokažu kako je daljnji opstanak Jugoslavije više nemoguć i kako katolički krajevi naše zemlje treba da udju u sastav jedne podunavske katoličke kraljevine zajedno sa Bavarskom i Austrijom I sami prijatelji Jugoslavije pi-tali su se zabrinuto: da li će pos-tojanje Jugoslavije biti uopće mo-guće Pošto su hrvatski reakcio-nare! dokazivali da Srbi kolju sve Hrvate od reda a srpski reakcio-nare! opet da Hrvati kolju sve Sr be od reda pojavila se ideja da Ju-goslaviju treba podijeliti na dvoje i postaviti savezničku vojsku u sre-dinu da bi se izbjegla ova strašna krvoprolića Razne reakcionarne klike Jugo-slavena u emigraciji bile su toliko krvavo zavadjene medju sobom toliko nerazumne i tvrdoglave u svojim zahtjevima da su saveznici najzad potpuno digli ruke od njih i zaključjli da pitanje Jugoslavije trebaju oni sami riješiti kao pita-nje zemlje koja nije sposobna da se fama organizira kada se oslo-bodi Eto takva je bila situacija u emigraciji kada su početkom 1943 u zapadne savezničke zemlje poče-le stizati vijesti o borbama Narod-ne Oslobodilačke Vojske i o orga-nizaciji i programu narodno oslo-bodilačkog pokreta Vojni uspjesi Narodne Oslobodi-lačke Vojske moćno ru odjeknuli po cijelom svijetu Krah pete ne-prijateljske ofenzire pokazao je da se Narodno Oslobodilačka vojska ne može uništiti prem su se Ni-jemci i Izbjeglička vlada toliko pu-ta hvalili da su ju uništili a veliki uspjesi u vrijeme kapitulacijo Ita-lije bili su najbolji dokaz da je ta vojska sposobna i za ofenzive ve-ćih razmjera da je sposobna oslo-boditi svoju zemlju Stvoriti u red Hitlerove tvrdja-v- e u Europi vojsku od 200000 lju di i održati se sa tom vojskom go-dinama sa svih strana opkoljen ne-prijateljima bez tvornica za pro izvodnju ratnog materijala bez urednog snabdjevanja skoro bez najpotpunije s&JLinJJBJJJLBl tW-t- llBI WSlsPiifew ili --MSMksJH £9 HHklpiil iSjSS sK? llSrfiVg!KSgmaiJlt3SiMvtZ '$š&% viJaHI &&0'0 SSBBm 7§7mm Vijeća Slavena Torijevci su najveći neprijatelji radnika JEDINSTVOM PROTU-TORIJEVSKI- H SILA MOGUĆE SPRIJEČITI POVRATI UPRAVU PROVINCIJE ONTARIO U nedjelju aprila Toronto je održana izvanredna ka-nadskog odbora United Automo-bile Vorkers unije Prisust-vovala je delegacija industrij-skih gradova rečena unija posluje Sjednica sazvana ve-zi sa najnovijom političkom situa-cijom Ontario koja je nastala porazom torijevske vlade premije-ra proglasom izbora parlamenat Uzimajući opasnost torijevske politike koja prijeti narodu na prvom mje-stu radnicima slučaju da vla-da Drevva ponovno dočepa uprave delegacija da se dolaze-ći- m izborima sporazumiti ujediniti sve što želi bolji napred-niji život zabrat većinu svojih provincijalni parla-menat Nakon svestrane rasprave povodom dolazećh izbora će uzeti učešća je usvojena rezolucija: Automobile Workers unija smatra da ona ne stojati po strani sadanjoj političkoj Ontario jer interesi njezinih traže iz-bor progresivne vlade provinciji Samo takova vlada može po sao radnike osnovati kakve radnici torijevsku partiju smatramo ikakve pomoći strane zgle dalo je upravo čudo I mnogi nisu htjeli vjerovati u to čudo ih pak mislili su vijesti Jugoslavije najmanju ruku preuveličane Ali kad su to čudo zvanično po-tvrdili u donjoj kući najprije en-gleski ministar vojni a zatim sam Churchill koji je odao maršalu Titu najveće priz-nanje onda sumnji nije bilo mjesta Od tada Narodna Oslobo-dilačka Vojska je red savez-ničkih armija o kojima najviše pisalo Poslije vojnih uspjeha došli su politički ijest drugom nju AVNOJ u Jajcu neke lon o u ij — i M — "' isH "1 %TIJ & % vr E 0®" skladište Južnih Skladište je sada sva otpremljena u DREVVA 1 u sjednica iz 12 je u u Drewa i za u ob-zir u se smatra u i i i kandidata u u i slijedeća (CIO) može u situaciji u u za sve i za-kone sa — su da iz u i u se i a t " l '- - i T ' ' najvećeg neprijatelja radnika Povratak torijevaca na vlast u On-tario značio bi nesreća za sve rad-nike Radi toga reakcionarna tori-ievs- ka partija mora biti poražena u dolazećim provincijalnim izbori-ma A najbolji način da fo takav poraz torijevaca osigura je ako se ujedine sve radničke i progresivne za izbor većine svojih pred-stavnika u parlamenat Svaka par-tija i organizacija stane na ovakvom progresivnom jedin neće pomoći nikom drugom torijevskoj partiji "Stoga United Automobil Vor-ke- rs preporuča da progresivne u Ontario nadju načina za ujedi-njenje protu-torijevsk- ih gla-sova Lokalnim unijama UAW se preporuča da njihovi politi akcioni odbori sav svoj i I U RUMUNIJI POČELI ZATVARANJEM London4 Aprila — štampa donaša da su jučer zatvo 83 policijska činovnika sa sa neprijateljima zemlje Policajcima će biti po novom sudbenom zakonu strogo kažnjava nepri-jatelje donske novine objavile su nas-lovom preko cijele stranice a odlu-ka AVNOJ-- a kralju i izbjegli-čkoj vladi štampana je u svim no-vinama u nekojima u cjelini i na prvoj stranici Poslije mahnitanja emigranata razložne i umjerene odluke novih narodnih organa vlasti odokrile su svijetu sasvim novu Jugoslaviju Znači Jugoslavena koji da se njihov problem može ri-ješiti i na drugi način a ne klanjem? i toj zemlji ima ljudi koji smatraju da je borba protiv okupatora dužnost da je sloga najsigurniji zalog pobjede da demokracija zz ra&i JEi os w~ wm SWfc-- iiiiiwi" LE~%f Wr w u Slike pokazuju natrpano Kanadskih prazno jer je roba Jugoslaviju SAMO JE DA SE CIO gdje novi mora kojima unija jednoglasno članova naći žele "Mi više ušla zasjeda kao sile koja put stvu nego samo sile svih pak čki rad SU Rumunjska rena viša radi rad nje sudje-n- o ko-ji narodne pod ima vjeru-ju samo medjusobnim Znači prva nije X NE NA "United aktivnosti upotrebljuju u ovome pravcu "United Automobile WorkerJ smatra da i ona ima pravo uzeti učešća u dolazećim izborima u svim industrijalnim središtima i to na osnovu nepartijskih i nezavis-nih političkih akcija sa jedinim ciljem da se pomogne izabrati prave radničke predstavnike koji će ta središta zastupati u slijede-ćem provincijalnom parlamentu "Prema tome preporučuje se og-rancima UAV u Toronto Wind- - soru Oshavvi St Catharines Drantfordu i drugim lokalima da odmah razmotre i odluče kojeg kandidata će podupirati da stva-raju lokalne izborne sporazume za jedinstvo anti-torijevk- ih glasova 1 da se u nekojim od ovih izbornih okruga U A W kandidati (pred-stavljuju- ći većinu radništva dotič-nog središta) preporuče po lokal-nim unijama za ujedinjenog radni-čkog kandidata u tim izbornim ok-ruzi- ma "Činimo to radi toga što je naša politika na stanovištu da UAW ni jednu partiju ne smatra kao je-dini izraz svojih političkih ciljeva i što je potrebno da zanatske unije iskoriste svoj ne partijski politički autoritet u ovim kritičnim izbor-ima' fviše šuplja riječ? I ti ljudi to su Jugoslaveni maršala Tita! Tko je Tito? Nema valjda novine u Engleskoj i Americi koja nije objavila dužu ili kraću biografiju maršala Tita Ima ih koji su upoznali svoje či-taoce i sa najsitnijim potankos-tima iz maršalovog života Najširi narodni slojevi posvuda u svijetu brzo su osjetili da se u Jugoslaviji nešto vrlo krupno do-gad- ja Osjetili su da se u Jugosla-viji stvara onaj novi svijet kojeg svi očekuju poslije ovoga strašno-ga rata I zato su se svi pogledi uprli u Jugoslaviju zato se razvoj dogadjaja kod nas prati sa najve-ćom pažnjom Mi smo ne samo zemlja koja je u ratu protiv fašizma podnijela srazmjerno najveće žrtve i ostva-rila najsmjelije vojničke podhvate mi smo u Isto vrijeme narod koji prednjači i u naporima čiji je cilj ostvarenje boljeg i sretnijeg živo-ta u svijetu Konačno Jugoslavija je jedina medju nekada okupiranim zemljama Europe čiji je veći dio 1 teritorija oslobodjen borbom nje--i zinog vlastitog golorukog naroda Kadi toga je danas Jugoslavija u prvim redovima civiliziranog čovječanstva Pravo da sama uredi sva svoja unutarnja pitanja ona ne traži od drugoga na osnovu ap-straktnih principa Ona ga je Iz-vojev- ala u krvavim borbama ovo-ga rata a veliki saveznici i svi bIo-bodoljub- eći narodi priznali su joj to pravo Sve to narodi Jugoslavije duguju svojoj Narodno Oslobodilačkoj Vojsci i njezinom vrhovnom ko-mandantu Mihajlo Petrović POGANA MRLJA KRVI Kaže se: "Pravedna krv vapi za osvetom" a ja dodajem: "Krv bandita umiruje živce" U maloj prizemnoj sobici u Su-petru gdje je sada smještena bri-jačnica vidi se na podu od majo-like velika žuto-crven- a mrlja od krvi Usprkos tome što je isprana ostala je kao trajan spomen kaž-njene obijesti U toj je sobici za vrijeme okupacije bila "čekaoni-ca" za ubijene švapske vojnike ko-ji su noću otpremani kamionom u Split I eto tu je ležao i Fric koji je pomogao strijeljati dvadeset i čet-voricu u Gornjemu Humcu klati osmoricu staraca u Praznicama i pilati grede velike škole u Ncre-žišć- u Snašlo ga je osvetničko zr-no i eto tu u čekaonici izlio je dio svoje grešne pruske krvi Pa kako se čovjek nebi veselio kada je vidi! Ona mu umiruje živ-ce Još ako so putem sjeti svoga pokojnog sina kojega su mu Ni-jemci strijeljali ili brata kojega su mu Švabe odvele u čapljinu u internaciju Mje6to da puca od l bijesa ili tuge raduje se gledajući l mrlju krvi iscijedjene iz švabina mozga Čovjek se onda umiri 1 — protare ruke Ta svaka je živa du- - i £a ako je i malo savjesna zado voljna kada vidi da je krivac kaž-njen! Nije to krvoločnost To je dopu-štena radost pripadnika potlačena i izmasakrirana naroda koji se ži-lavo opire da ostane na životu To i ništa drugo Sovjeti nastupaju u Slo-vačkoj Austriji i Jugoslaviji (Nastavak sa strane 1) na samo 15 milja od grada Han-nove- ra Dok ovako britanska Druga uz pomoć američke Devete sve dublje zadire u srce Njemačke kanadska Prva armija napredovala je u po-sljednja 21 sata za 25 milja Kana-dijan- ci su zašli u nizozemski teri-torij 62 milje južno od glasovite njemačke luke u zaljevu rijeke Ems Emdena Američka Prva armija je počela novom ofenzivom u kojoj su već do sada napredovali za 22 milje na području rijeke Weser Rijeku We-s- er se smatra zadnjom vodenom preprekom prije Berlina Više južno Treća američka ar-mija proganja razbijene Nijemce prema čehoslovačkoj granici Tan-kovs- ki odredi trupa generala Pat-ton- a stigli su na 130 milja jugo-zapadno od IJerlina i samo 58 mi-lja od čehoslovačke granice Obruč oko opkoljenih nacističkih divizija u Ruhrskoj dolini se sve više sužava Otpor neprijatelja je znatno malaksao Nova sela i gra-dovi pali su u ruke savezničke voj-ske Avijacija koja razbija i zad-nje naprave njemačke obrane u Ruhrskoj dolini neprestano je u akciji |
Tags
Comments
Post a Comment for 000163
