Nase Novine, July 10, 1986

              шшшшда; шт 'М hAVfVt ?
1 "мр.#
1% h
VI
STAROST —
UZ LUK
Neka jedinjenja u belom i cr--
nom luku deluju protiv holes- -
terina i masti, a koce i razvitak
tumora
MOSKVA — Kod starijih ljudi iznad
sezdesete usporava se razmena materi-ja- ,
a zbog manjeg kretanja smanjena je
i potrosnja energije. Neophodno je, sto-g- a,
smanjiti vrednost obroka — inace ce
covek poceti da se goji. U starijim godi-nara- a,
pak, to je veoma opasno poSto se
povecanjem telesne tezine raste i rizik
od oboljenja poput Secerne bolesti, go-jazno- sti, arteroskleroze i oboljenja
zglobovba.
Kaloricnost obroka treba smanjivati,
uglavnom, na racun izbacivanja slat-kiS- a
i testenina. Potrebno je uzimati i
sto manji obrok, jer napunjen zeludac
pristikuje na dijafragmu sprecavajuci
njenu pokretljivost — a to moze dovesti
do otezanog disanja i bolova u srcu.
Nerafinisano ulje
Treba voditi racuna da ishrana bude
raznovrsna. Korisno je upotrebljavati
biljno nerafinisano ulje u cilju preven-tive
i lecenja arteroskleroze. Ali, ne
vise od 25-3- 0 grama dnevno.
Nema potrebe da se odreknemo nekih
namirnica, ukoliko to ne zahteva dijeta
koju je odredio lekar zbog pojedinih bo-lesti.
Neko vreme se, na primer, sma-tral- o
da stariji ljudi ne smeju da jedu
jaja, jer su bogata holesterinom. Medu-tim- ,
ispitivanja su pokazala da u jajima
ima i mnogo materija koje regulisu raz-men- u
lipida i holesterina. Zato se ne-delj- no
mogu pojesti 2-- 3 jaja.
Da bi se normalizovala crevna mikro-flor- a
pomoci ce mlefcni proizvodi, ma-hunas- te
biljke, povrce i voce.
Takode, treba smanjiti mesne obro-k- e,
a jesti vise ribe.
U svakodnevnom obroku mora biti be-lo- g
i crnog luka, jer neka jedinjenja u
njima deluju protiv holesterina i masti,
a koce i razvitak tumor (ima ih u zutom
povrcu, recimo u Sargarepi).
Strucnjaci — gerodijetolozi smatraju
da u ishrani starijih lica vazna uloga
pripada hranljivim materijama koje
zadrzavaju starenje — ima ih u koprivi,
cvekli, jabuci, grozdu, caju, mlecnim
proizvodima.
Da bismo sprecili prevremeno stare-nje
organizma, odlozili ili sasvim izbe-g- li
razvitak pojedinih bolesti — treba
se pridrzavati sledeceg:
— meso i ribu je najbolje prokuvati i
jesti sa prilogom od povrca, sto pove-cav- a
njihovu bioloSku vrednost;
— corbu od mesa i ribe pripremati
najvise 2-- 3 puta nedeljno, jer sadrzi eks-traktiv- ne materije koje potpomazu na-stan- ak
kostobolje;
— ograniciti kolicinu zivotinjskih ma-sti
i namirnica koje sadrze zasicene ma-sti
(slanina, svinjska rebra, sunka) i ho-lester- in
(bubrezi, mozak);
— najbolje je Secer zameniti medom,
a zaboraviti torte, kolace i bombone;
— smanjiti upotrebu soli;
— najbolje je jesti razani hleb koji je
pecen dan ranije.
Pre spavanja:
jogurt ili Sargarepa
— pripremiti sto viSe jela od pasulja,
boranije, graSka (ukoliko zbog nekih bo-lesti
nisu zabranjeni);
— na stolu se obavezno moraju nala-zi- ti
crni, beli i zeleni luk, sveza zelen i
sve povrce. Povrce je u toku zime, uklju-Cuju- ci
krompir, svez i kiseo kupus i luk,
glavni dobavljac vitamina C. Na nedo-stata- k
vitamina C, stariji ljudi odmah
reaguju: javlja se slabost, sanjivost, raz-drazljivo- st,
osetljivost na prehladu;
— jesti Sto vise voca;
— jesti po 4-- 5 puta u toku dana, ali
manje;
— vecera najkasnije 2-- 3 sata pre spa-vanja.
A pred spavanje caSa kefira ili
jogurta, jabuka ili sargarepa... pise
"Zdorovje".
Ksalo kozmetike
Ш1
Za premorenu kou ])otrel)iio ]e
main duc remena da Iumuo je ,,do-ле- Н
u red" Kura koii am pred la
,emo primenjuje se d a puta svake
nedelje. u vecernjim satima.
Posto pazljivo l dobro ocistite
koAi, nanesite neku od hidratnih
ma&ki koja u sebi sadr.i i dovoljan
jjrocenat masnih sastojaka. Ostavite
masku da dejstvuje petnaest do
dvadeset minuta. Posle toga ostatke
pazljivo odstranite mlakom vodom.
Ako imate masnu kou, koristite
specijalnu masku koja smanjuje
pojacano lucenje lojnih lezda.
———аааазшаишид—— in
SAMO MALO STRPLJENJA
"&¥$$ чО
— Nista se ne brinite, sad cu ja
naci vozacku dozvolu!
Riznica mudrosti
Hutu or nije nikakav dar diiha, nego
srra. (Ludvik Bjoni)
Humor je najdemokratskija od svih
ljudskili navika. (Karel барек)
Humor prenosi dusu preko ponora
i uci je da se igra vlastitim bolom.
(Anselm Fojerbah)
Humor je alhemija duhovitosti.
(Isidora Sekulic)
Humor je ројан za plivanje rekom
zivoid. (Vilhelm Rab)
Uzivanje humora preipostavlja nuj-vec- u
duhovnu slobodu. (Fridrih Ilebel)
Humor ne znaci sumo smejati se,
vec i bolje znati. ( Vladislav Bancura)
SRECAN VAM
PRAZNIK,
I ove godine kao i svake, omladi-n- a Jugoslavije proslavlja svoj najomi-ljenij- i
praznik, 25. maj, Dan mladosti.
Taj omiljeni praznik im je poklonio
Marsal Tito. Stafeta je krenula ove go-din- e
sa Kosova i Metohije koja ce
proci celu zemlju i na Dan mladosti
doci u Beograd na stadion Jugosla-vensk- e narodne armije, gde ce omla-din- a
cele zemlje da pozdravi roden-da- n
Tita i gde ce se rame uz rame brat
uzbratasastati u jednokolo Jugosla-vije.
To nas je naucio Tito i tim putem
nas narod nastavlja njegove ideje.
Pripremaju se sportske manifesta-cij- e
sirom Kanade i Amerike u redo-vim- a
jugoslavenskih i ostalih rodolju-bivd- i
organizacija i razni zabavni fe-stiv- ali
koji ce nas jos jednom vise
zbliziti i zbratimiti. Bice predane
mnoge zarsene trase zeleznice,
zgrade koje je izgradila nasa omla-din- a
i dala zajednici na raspolaganje.
Svaki zavrseni objekat kojeg pre-daj- e
nasaomladinajespomenikbrat-stv-a
i jedisntva nase Jugoslavije.
Danas takvih objekata u nasoj zem-lj- i
ima na hiljade sto znaci da se lanac
bratstva i jedinstva sin i ucvrscuje.
Sirom Kanade i Amerike treba da
se podsjetimo koliko je od velikog
znacaja da nasa djeca koja se radaju
l zive daleko od zemlje svojih rodite-lj- a
znaju sta znaci jedinstvo naseg na-rod- a.
Omladino svih nacija i nacio-nalnos- ti
pridite jedan drugom, zai-graj- te bratsko kolo i podite u buduc-nos- t
za boljom sutra.
Ljuban VUKIC
Victoria, B.C.
Koja je godlna?
Cudnog li pitanja: to svatko zna
da cemo s novogodisnjim slavljem
31. prosinca 1985. godine uci 1. si-jecn- ja
u novu 198G. godinu!
Pa ipak u velikom dijelu svijeta,
u gotovo svim islamskim. zemljama,
sada je tek godina 1407. I nije na-stupi- la
1. sijecnja, nego vec 9. stu-denog- a.
U lranu i Afganistanu sada je go- dina 1364. Novu ce godinu docekati
tek 21. ozuka.
Jos je cudnije u Japanu: ])o sta-ro- m kalendaru. u kojim se godine
broje od krunidbe cara D.ime, sada
je 2646. godina. Po novijem kalenda-ru,
sto se rabi od 645. godine, nalazi-m- o
se u razdoblju cara Hirohite. Na
svu srecu, Japanci su 1979. godine
prihvatili i sluzbeno nas kalendar,
pa vise ne zive u trecem tisucljecu.
Kakva li je tek zbrka bila u Kim-sko- m carstvu' Rimljani na Apenin-sko- m
poluotoku su, doduse, brojali
godine od osnutka Rima (21. travnja
753. godine prije nase ere), no gotovo
je svaka provincija — a osvojili su ih
dosta tokom vijekova — imala svo-j- e
vrijeme. Grci su brojali godine od
prve olimpijade (1. srpnja 776. godi-ne
prije nase ere), Armenci od
11. srpnja 552. godine prije nase ere,
Babilonciod „Nabukodofiosora" (26.
veljace 747. g. pr. n. ere), £iZidovi
u Palestini ,,od stvaranja svijeta",
(7. listopada 3761. godine prije nase
ere). Da bude jos nezgodnije, i Bi-zanti- nci
su racunali godine ,,od stva-ranja
svijeta", samo je po njima
svijet stvoren dvijc tisuce godina
prije nego u Zidova, tocno 1. rujna
5508. godine prije nase ere.
U kasnijim stoljecima bilo je jos
vise zbrke, jer su Rimljani poceli
brojati godine i od ustolicenja cara
Dioklecijana, 29. kolovoza 284. go-dine!
PRVI UREDNIK
"RADNICKE
STRAZE"
Ovaj iseljenik kojije rodjen u
bosanskom selu Kalesiji kod
Zvornika, iako je umro u 30.
godini zivota, ostavio snazan
pecat u razvoju naprednog
iseljenickog pokreta u SAD
pocetkom ovog vijeka.
Milan Glumac Jurisic umro je u Ca-liforn- iji
u tridesetoj godini zivota, a
ipak je ostavio neizbrisiv trag u isto-ri- ji
na§eg iseljenickog radnidkog po- kreta u Sjedinjenim Americkim Drza-vam- a.
Jer, on je bio prvi urednik
"Radnicke straze", lista kojije pokre-nu- o
"Jugoslovenski politicki klub",
koji je, kao radni£ko (socijalisticko)
udruzenje osnovan 1903 godine.
Prvi broj "Radnicke straze" izasao
je 25. decembra 1907. godine, a u za-glavl- ju
je pisalo: "Proleteri svih ze-mal- ja, ujedinite se". List je izlazio u
Chicagu u kome su zivotni uslovi rad-nik- a
bili veoma teski. Zato je u uvod-nik- u
lista pisalo: "Radnicka straza
rada se usred bijede radnicke".
Glumac je imao svega 23 godine
kada mu je povjerena tako odgovorna
duznost. Nasi napredni iseljenici u
SAD su vec znali o njemu kao napred-no- m novinaru i grafickom radniku
koga je zlogalsni Kuen—Hedevarijev
rezim nemilosrdno progonio. Pozvali
su ga u Ameriku i povjerili tako vazan
i odgovoran posao — pokretanje i
uredivanje "Radnicke straze".
Milan Glumac Jurisic se rodio 1884.
godine u malom bosanskom mjestu
Kalesiji koz Zvornika. Roditelji su
mu, inace, bili Licani. Osnovnu skolu
je pohadao u Bosanskom Samcu i Mo-dric- i.
Materijalne teskoce nisu mu
dozvolile da zavrsi gimnaziju u Kar-lovc- u.
Ucio je slagarski zanat u
Srpskoj stampariji u Zagrebu, a zatim
je, kao graficar i novinar, radio u Bu-dimpes- ti.
Kao veoma aktivan clan So-cijalisti- cke stranke Hrvatske sirio je
napredne ideje svugdje gdje je radio
(Zemun, Osijek). Hapsen je i proga-nja- n.
Napokon, tesko je obolio od tu-berkolo- ze.
Ipak, imao je snage da u
Zagrebu radi i da unese mnogo dina-mik- e
u napredni radnicki pokret Hr-vatske.
Medu radnicima Hrvatske bio je
veoma popularan. Odlaskom u Sjedi-njen- e
Americke Drzave unio je novi
zar u iseljenicki radnicki pokret.
Mnogo je ucinio, jos vise htio.
Okrutna bolest bila je, medutim, jaca
od njega. Umro je veoma mlad. Imao
je svega trideset godina, kada drugi
tek pocinju da prave planove za zivot.
S. H.
"Nas svijet"
PORAST KRIMINALA U SAD
ZARAZENI NASIL JEM
Policijske vlasti sma traju daje
na pomolu nova era nasilja u
SAD
WASHINGTON (AP) — Kriminal u
Sjedinjenim Drzavama prosle godine
porastao je u usporedbi s 1984. godi-no- m
i vlasti smatraju da je na pomolu
nova era nasilja.
Prema izvjestaju FBI, broj uboj-stav- a
prosle godine povecao se za je-dan
posto, silovanja za 4, pljacke za
3 posto, fizickih napada za 6, krimi-nal- a
sa nasiljem za 5 i pljacki imovine
za 4 posto.
"Mislim da srao usli u novu eru gdje
cemo biti svjedoci znacajnog porasta
kriminala, i to za duzi period, izjavio
je izvrsni direktor Medunarodnog
udruzenja sefova policija Gerald
Vaughn. On je ocijenio da ima sve
vise oruzja u opticaju i da je americko
drustvo jednostavno zarazeno nasi-ljem
kao nacinom zivota.
Ameri6ka policija smatra da se
samo jedna trecina svih zlocina pri-javlju- je
policiji.