Jedinstvo, September 08, 1961

              i'lniM""v F#'3-- ff # Л 4 чОг~
STRANA S Saopcenje
Sovjetska vlada ukazuje na
eve vccu agresivnoht zapadnog
vojnog bloka, koji povecava trku
u naoruianju, povecava svoje ar-mij- e,
zaostrava napetost. Stanje
je dosle dotle da amerifki i dru-gi
zapadni driavnici otvorcno
prijele da re upotrebiti oruije i
zapped rat da sprijece potpis
mirovnog ugovora sa Xjema
Ckom Dcmokratskom Kepubli-ko- m.
Suocena tim Cinjenicama
sovjetska vlada. smatra za svoju
duinost da poduzme sve potreb-n- e
mjere da osigura SSSK od
napadaja. Ona ne rnoie dozvoliti
da se ponovi tragedija iz prvih
dana Drugog svjctskog rata kad
je Hitler imao nadmoc u oruiju.
Sovjitska vlada je vec podu-zel- a
niz mjera da pojaca sigur-no- st
SSSK. Poslije pomnog i sve-strap- og
prouCavanja ona je dos-l- a
do zakljucka i da obnovi nu-klear- ne
pokuse.
Sovjetska vlada Je svijesna oz-biljno- sti
svoje odluke, ii'jl je JE-DI-M
CIU SPKECAVANJE
KATASTKOFE KOJU HI TKE-C- I
SVJETSKI KAT DONIO
MILIJUXIMA LJUDI.
Oni koji pripremaju пото
svjetsko krvoprolice siju iluzije
da u slueaju noog rata termo
nuklearno oruije nece bill upo-trebljtn- o.
To je obmanjianje
лагм1а. Iskustvo u£i da je rat
ncmoguee ograniCiti. Napadai
zapocinje rat sa ciljem da pobi-je- di
protivnika i da mu nametne
svoju volju. AH I agiesor je svi-jea- n
da njega mole da zadesi
eudbina kojn sprcma protivni-ku- .
Zato no on nece sustczati od
niifega da osigura svoju pobjedu
i nece priznati poraz dok ne is
koristl sva raspoloiiva sredstva
za vodjenje rata. Pod tim okol-nosti- ma
SVAKI OKUzAXI SU-КО- И,
MA KAKO HEZNACA-JA- X
U POCETKU, XKIZIUE-2IV- 0
CE PREKASTI U OPCI
KAKETNO-NUKLUAK- NI KAT
AKO U ХЈПГ.А HUDU VYV
CEXE NTKLEARXE SILE.
2elja da se obustavi trka u
naoruiavanju i da se osigura od
unistavajulih ralova je naroCito
bliska sovjetskom narodu, koji
zna sto znaci rat i skupo je pla
tio povratak mira.
AH sve ono kroz sto je narod
proiao u proMoMi bllj(4H prema
straliotama kojc bi donijela
cksplozija samo nekoliko termo
nuklearnih bomba. A danas be u
arscnalima velikih sila nalaze hi
Ijade takvih bomba.
Kao jedna od nuklearnih sila
Sovjetski Saez je potpuno svi
Jesan karaktera savrcmenog ra-ta.
Sovjetski Saez je bio prvi u
traienju opceg i potpunog razo-ruianja
i obustavi nuklearnih
prolia. On je u torn smislu pod-nosi- o
prijedloge Ujedinjenim
nacijama.
Sovjetski premijer HniWov 8a
pozomice ГХ, u svojim poruka-m- a
i izjavama pozlvao je na
sporazumno unistmje svih vrsta
oruija do posljednje bombe I fi-Sek- a,
rapu5tanje armija do po-Ijednj- eg
ojnika, likidaciju
ojnih Staboa i ustanoa. Se
to bi se fprotelo pod najslrolom
kontrolom.
To bi so jo5 mijek moglo оч.
tvariti ako bi lade Sjed. I)r2a-т- а,
Velike Hritanije 1 Francu- -
ke pokazale telti epremnost za i
to.
Protitnici razoruZanja јоч ui
jek tvrde da razlika u sojrt
skom i zapadnom prilaZenju pi-tan- ju
kontrole predsta]ja za-pre- ku
oporazumu o razorulanju.
To je zafcta komplicirana i deli-katn- a
shar. Sporazum je zapl-nja- o
na pitanju kontrole, a to je
zato Sto su zapadne driave istu
koristite za odbacianje prijed-log- a
o razoruianju.
Xjihor cilj nije bio uspostavit
kontrolu nad naoruZanjem, nego
kontrolu nad oruZjem, To je re
kao i bitii americki predsjednik
Eisenhower u ГХ.
Soje(ka ilada je izjaula da
je upremna unaprijed prihvatit
makl zapadni prijedlog o medju
narodnoj kontrnli u ko'iko za
padne drlave pristanu na op5e i
potpuno razomZanje.
Zapadne drlave su pozirane
da podneu prijedlog o medju-narodn- oj
kon troll razoruianja.
One to ni.4u uradile, a nisu zato
Sto ku e hojale da (e SSSK pri-hva- tit
njihov prijedlog o kon troll
i onda (e one moral] da prihrate
njegor prijedlog e npfem i pot
punom raznruZanju ml i fr ке rai
krinkati kao proti-nic- i kontrole
nad razoruianjem.
GIWXA STVAK Г XASE
VKIJEME JE OPdE I РОТРГ-X- O
KAZOKlTiAXJE I SPOKA
ZUM O TOME OIIfllVATIO III
I NTKLEAKXO OKl'iJE.
Sporazum o obu.tatljnju nu-klearnih
proba ne b! dokrajio
trku u naoruianju, ali sporazum
o razoruianju bi dokrajeio probe
i proiztodnju nuklearnog oruja,
a ono koje je ei prbizedeno
bilo bi uniiteno.
Ako bi samo bio zakljufen
sporazum o obustavi nuklearnih
proba — bez sporazuma o razo-ru£anj- m
— driae koje рочје-duj- u
nuklearno oruije bi teiile
za tim da nadju nafina da iz-bjeg- nu
obareze i dalje usarrsa-.aj- u
to oruije, dok bi driate ko-je
ga ne posjeduju nastojale da
ga dobiju. I pobomicima nu-klearnog
razoruianja bi bilo te-bk- o
pobijati njihoe zahtjee.
Xije realno ocekhati dugotraj
no,t takrog stanja u kome neke
zemlje nastaljaju proizodnju
atomskih i nuklearnih bomba na
temelju eksperimenata koje su
ei izr5ile, a druge da mirno
ponmatraju zaostanje iza nu-klearnih
sila u 8ojoj тојпој
snazi, odnosno spoRobnosti da
osiguraju eoju bezbjednost.
Ikusto dokazuje prolivno.
Kilo je rijeme kad su Sjed.
Drlave imale monopol u atom-fiko- m
oruiju i nastojale da ga
odrie. Koristeci finjenicu da ni-jed- na
druga drlaa nema tak--.o- g
oruzja, Sjed. Dr2ae su vr-hi- le
probe atomskog oruZja kad
god im se htjelo i gdje im se
htjelo, bez obzira na to Sto misle
i kafu drugi narodi.
Sjed. I)riae se niiu suzdria-al- e
od iprobaanja ovog mon-stronozn- og
oruzja nad ljudskim
bifima — djeci, icnama i star-cim- a
— pa su barile atomke bom-be
na gradote Hirosima I Naga-saki,
na Ho neprijatelja koji je
ec bio pobijedjen.
Sjed. I)r2ae su tada koristile
atomsku bombu da diktiraju ci-jelo- m sijetu. One su ucjenjiva
le socijalistifke dria-ie- . St ore
na je vrlo teska silacija.
Sovjetski narod je bio primo-ra- n
da mobilizira sa svoja ma
terijalna 1 duhovna sred4tra da
razbije americki atomski mono
pol koji je ugroiavao svjetski
mir i da u najkrac'em moguem
roku dodje do atomskog oruZja.
Zatim je to poetigla Itrilanija.
Upoznavgi opasnost koja na
staje ukljuc'ivanjcm не reeg
broja driava u trku u naoruia-nju,
narodi su (raZili obuta%u
nuklearnih proba. SSSK je pred
njafio, godinama se borio za o
bust a hi svih nuklearnih proba.
On je jednostrano obustavio
nuklearne probe iako je time
uzimao izvjesan rizik posto su
Sjed. Driave i Vel. Itrilanija iz
rsile mnogo vefi broj nuklear-nih
cksplozija.
Na inicijativn SSSK u 2епси
su otporeli pregovori izmedju tri
nuklearne sile. U toku ouh pre
govora SSSK je slrpljivo traiio
uzajamno prihatljita rjesenja i
neprekidno poduzimao korake
da udovolji ieljama Sjed. Drza
va i Hritanije.
A kako su ove driave cnlgo-aral- e
na sovjetske napore?
X'a sovjetsko obuslavljanje
nuklearnih pokua one su odgo-vori- le
eksplodiranjrm velikog
broja nuklearnih bomba.
U toku pregovora one su stal-n- o
odslupale od vlaMitih prijed.
loga cim bi ih SSSK prihvatio.
One su ucmile sve da sprije?e
sporazum. One su odbacile i jed-nodul- no
stvorene zakljucke i
preporuke svojih i sovjetskih
strucnjaka o metodu utvrdjira
nja nuklearnih cksplozija I ol- -
аШУ
№ :
1 . . . m 14 V
'f-- 4
] guranju kontrole nad potira- -
njem ugovora o obustavi nu-klearnih
proba.
Ove su se protivile da ugoror
obuhvati i zabranu nuklearnih
eksplozija pod zemljom. One su
traiile da se dozvoli eksplozije
za takozvane mirnodopske svr-h- e.
Takve eksplozije hi sluiile
za daljno usavrsavanje termo-nuklearn- og
oruija.
SSSK je predlagao da u me
djunarodnom kontrolnom tijelu
pored socijalistifkih i dr2ava
kapitalistifkog vojnog bloka bu
du zastupljene i neutralne drza-v- e.
X'asuprot tome zapadne driave
su podnosile prijedloge koji bi
im osigurali potpunu komandu u
kontrolnom tijelu i omngtilili da
po Sovjetskom Satezu razapnu
svoju fpijun.sku mreiu pod man-ko- m
kontrolnih stanica i ekipa.
Citavi tok pregovora u 2enevi
pokazuje da su zapadne driave
isle za tim da legalizuju one
vrste nuklearnih proba u koje
su one zainteresirane i da uipo-stav- e
takvo medjunarodno kon
trolno tielo koje bi bilo pohluS
no orudje u njihovim rukama i
stparno predstavljalo dodatak
njihovih Tojnih stabova.
Licemjerne izjate amerifkih i
britanskih predstavnika o obu-stavljan-ju
nuklearnih proba l
medjunarodnoj kontroli su bile
samo kamuflaia.
Da bi se izaslo iz tog stanja
SSSK je predloiio da se pitanje
obustave nuklearnih proba pove-l- e
sa pitanjem opceg i potpunog
razoruianja. Taj vaini prijedlog
podnio je premijer HrusiFov ame-riko- m
predsjedniku Kennedjii
u Itefu.
Taj prijedlog otvorio je nove
mogucnosti da se nadje uzajam-no
prihvatljiva rjesenja citavog
sloienog pitanja razoruianja, i
sto je narocito vaino, otklonio
je zaprekc uspostavi najsire i
najsvestranije medjunarodne ko-ntrole
nad zabranom nuklearnih
proba.
Kakav je bio odgovor zapad
nih driava na to? Umjesto oz
biljnog razmatranja sovjetskog
prijedloga, vlade Sjed. Driava I
Velike Hritanije pribjegle su is
krivljavanju njegove sadriine i
krivom tumacenju sovjotskih na-mjer- a.
Istovremeno 8 tim ameri
cl predstavnici su stavljali na
znanje da su spremni obnoviti
probe u skoroj buducnostl.
Sovjetska vlada svraa pai-nj- u
naroda svijeta na cinjenicu
da se u Sjed. Driava na veliko
disku.sira pravljenje neutronske
bombe, koja bi ubila sve iivo a
ne bi unistila materijalne stvari.
Samo onaj koji se priprema na
osvajanje i prigrabljivanje dru-gi- h
zemalja mole da upucujc
svoje u?enjake na pravljenje tak
vog oruija. Unistavanjem ljudi,
oni hoe da koriste plodove truda
svojih irtava, bogastva Bteccna
po tim narodima. Ovo je moral
cudovista.
Planovi za proizvodnju neu-tronske
bombe rakrinkavaju
necovjccanskl karakter savrcmc
nog imperijalizma, koji vis nije
zadovoljan bezdusnim izrablji-vanje- m
radnog naroda 1 koji je
radi profita spreman pociniti
zlocinsta koja zasjcnju zlocine
hitlerovaca u Drugom svjetskom
ratu.
Javna je tajna da se Sjed. Dr-iave
nalaze na pragu novih nu-klearnih
ekoperimenata pod
EAST
GERMANY
POLAND
CZECHOSLOVAKIA
ETC ETC..
1 IKN', I y--N
j
"♦ffc
Sovjetske
zemljom i samo cckaju na po-god-nu
priliku da ih zapolnu.
Sovjetska vlada ne mole da
ignorise finjenicu da je Francu-ska- ,
saveznik Sjed Driava u At-lantsk-om
paktu, vrsila nuklear-ne
pokuse. Dok se SSSK uzdria-va- o
od pokua, nastojeci postici
sporazum sa Sjed. Driavama i
Itritanijom, Francuska je vrsila
jednu nuklearnu eksploziju za
drugom. Ono je to radila usprkos
apela Ujedinjenih Xacija svim
driavama da se uzdrie od takvih
pokusa, uprkos protesta svjel
ske javnosti, i usprko opomena
SSSK-- a da e biti prisiljcn ob-noviti
pokuse ako Francuska ne
prestane da ih vrJi.
Kad ne bi povukli pravilne
pouke iz francuskih ekspenme-nata- ,
SSSK sa svojmi saveznici
ma nasao bi se u neravnoprav-no- m
poloiaju prema Sjed. Dria-vama,
Britanijl, Francuskoj i
drugim driavama zapadnog voj
nog saveza. Ala bi u Sjed. Dria-vama
i Hritaniji rekli da to nije
njihov savezni'( Francuska koja
vrsi nuklearne pokuse, nego neki
saveznik Sovjetskog Saveza, na
prlmjer Cehoslovafka.
AH probe ne vrsi Cehoslo-vafk- a,
nit! ikoja socijalistijfka
zemlja, nego Francuska, clanica
NATO. Mole li se onda oekl-va- ti
od SSSK da ne poduzme
mjere za ojacanje svoje sigurno-sti- ?
Nijedna vlada, koja ozbilj-n- o
vodi raifuna o iivotnim inte-resim- a
evog naroda i obrambe
noj snazi svoje zemlje ne mole
postupiti drukfije,
rrancuske eksplozije u Saha
ri nisu bile tako snaine ali su
bile opasne u politiJkom pogle-d- u.
Trancuske nuklearne eksplo-zije
pogodile su nade ljudi na
sve celiri strane svijeta. One su
takodjer doprle do 2eneve i po-melo
sa pregovarac'kog stola pri-jedloge
za stalnu obustavu nu-klearnih
pokusa. Mnogi smatra-- j
n da je francusko vrscnje pro-ba
i agresivnost francuske vlade
u Atlantskom paktu (NATO)
povezana sa sramnlm knlonijal-ni- m
ratom u Alliru i napada-je- m
na Hizertu u Tunisijl.
Itilo bi logicno upilati: Gdje
su bile vlade Sjed. Driava i Hri-tanije
kad je Francuska vrSila
nuklearne eksplozije u Africi,
nasuprot apela UN i volji naro-da
svijeta? Umjesto da utjecu
na svoga vojnog saveznika 1 da
ga odvrale od nuklearnih proba,
one su hrahrile francusku vladu,
O tome uvjerljivo govori Jfinjc-nic- a
da su Sjed. Driave I Hrita-nij- a
odbile poduprijeti UN re-7o1uc- iju
koja je pozivala sve dr-lave
da ne vrse nuklearnih tk-sperimen-ata.
Sovjetska vlada ne bi rekla
svu istinu ako bi presutili C-injenicu
da su pomirljiv stav
prema francuskim pokuslma
zauzele ne samo clanice zapad
nog vojnog bloka, nego i zem-lje
kojc. su glasale za rezoluci
ju U. N.
Sovjetska vlada, naravno, zna
da medju ovim driavama ima isk
renih pobornika obustave nukle-arnih
proba. Ali danas, kad se
raspiruje trka u nuklearnom na-nruiava- nju,
vlade ovih zemalja
trebaju otvoreno Fiskreno prizna
ti da i one snose odgovornost za
ovu situaciju zato sto se nisu
ostro sprostavile francuskim
krugovima koji su svijet gurali
na nastavak nuklearnih proba.
U Sovjetskom Saveiu su dob-r- o
poznate stetne posljedice ter-monuklear-nih
pokusa na iivi or-ganiza- m,
pa su stoga poduzetc
eve mjere da se one umanje. Da,
svako isprobavanje nuklearno
oruija izaziva nemir I strepnjc
naroda.
Ako je u svijetlu toga sovjet-ska
vlada odlucila da vrsi nu-klearne
probe, odluka nije bila
laka. Ona je na to pola preko
volfe, iale5i i nakon briinog i
svestranog proucavanja.
SOVJETSKA VLADA JE
PKISIUEXA PODUZETI ()-VA- K
KOKAK, 1Ч)ТРГХО SVI-ЈП.ЧХ- А
XJEGOVA SMISI-.- V.
POD PKITISKOM MEDJUXA-IZODX- E
SITUACIJE STVOKE-- E
10 IMPEKIJALISTIMA.
Politika vodeih nalovskih
sila — Sjed. Driava, Hritanije,
Francuske i Zapadne Xjemafke
kao i cijelog tog bloka, ne osta-vlj- a
Sovjetskom Sav ezu drugog
Izbora.
Sovjetski narod i sovjetska
vlada nemogu ignorisati Cinjeni-cu
da se danas kao i prije 20
godina, na granirama njihove
domovine, nadvijaju ratni obla-c- i,
da Zapadna Njemacka i sa-veznici
njemaCkog militarizma
uzaibano vrse ratne pripreme.
Ne samo vlade Sjed. Driava,
Hritanije i Francuske, nego i
vlade nekih driava fiji su narodi
Ovo su glavni krivci danaSnje napetosti u svijetu: Adenauer sa svojim najbliiim suradnicima, minis-tro- m
obrane Straussom i hitlerovskim generalima. Objavljujuci ovu sliku americki list "National Guar-dina- "
primjefuje da im "fal1 samo svastika".
tesko stradali od lutierovske in-vazi- je,
pomagali oprrmiti zapad-nonjemaC- ke revaniste za nove
vojne avanture. Made manjih
natovskih driava — Helgija,
Ilolandija, Norveska, GrCka i
druge Clanice ovog vojnog blo-ka
snose odgovornost za naoru-iavanj- e
Zap. Xjemacke. One ne-c- e
moci da se skriju iza ledja
svojih starijih partnera u NA-TO
i odgovarat ce za teske pos-Ijedi- ce
ove kratkovidne i opasne
politike.
Adenauer i site koje stoje iza
njega sprovode politiku pretva-ranj- a
Zapadne Xjemacke u dr
iavu naoruianu do zuba. Glav-ni
cilj ove driave je osveta i
promjena granica stvorenih u
Evropi kao rezultat Drugog
svjetskog rata. Vlada Zap. Xje-mafke
iuri da nadnknadi vrije-m- e
izgubljeno u godinama pos-lije
bezuslovne predaje Hitlerove
Xjemacke dok Sjed. Driave, Hri-tani- ja
i Francuska nisu potpuno
pogazile saveznifke ugovore o
demilitarizaciji Xjemacke.
Hesnaest godina je dovoljan
period da se ustanovi da li su
Zapadni Xijemci povukli pravil-ne,
pouke — kao slo je slujfaj
u NemacKoj Demokratskoj Kc-publ- ic!
— iz vojne proslosti, iz
katastrofalnih poraza u dva
evjetska rata koje jo zapocela
NjemaCka.
Xaialost, previse je dokaza
da onaj dio njemafkog naroda
koji iive u Zap. XjemaCkoj opet
podlijeic otrovu revansizma i
dozvoljava novim firerima da ga
vode putem rata. Kako inafe o-bjas- niti
Cinjenicu da na svim iz-bori- ma
za Hudenstag (parlame-nat- )
stanornici Zapadne Njema )
eke opetovano glasaju za kan-ecla- ra
Adenauera i one politica-r- e
koji ih neprekidno vuku u
nove agresivne pothvate. Xije-mci
koji glasaju za Adenauera
moral! bi znatl da je on sa svo-jim
sljedbenicima prihvatio istc
antikomunistiCke i revansistickc
parole pod koji ma je Hitler do-Sa- o
na vlast i zapoceo Drugi
svjetski rat,
Naravno, svaki narod ima
pravo da na Celo svoje driave
postavi politicare koje ieli. AH
nitko ne mole uskratili pravo
narodima drugih zemalja, koji su
vise nego jedanput bili svjedoci
sijanja sjemena militarizma i a-gre- sije
u Njemackoj, da dignu
svoj glas protir ponavljanja tra-giCn- ih
dogadjaja iz proslosti,
glas kojega trebaju cuti svi Xi-jemci.
Ma kako gorko bilo priznati,
ne samo Xijemci u Zap. Xjema-cko- j,
nego ni stanovnici nekih-drugi- h
zemalja — clanica za-pad- nih
vojnih blokova — niu
dorasli potrebama vremena i ne
pokazuju aktivnost potrebnu da
se zausfave pripreme za novi
rat.
Ovaj zakljucak proizlazi sto
oni u izborima glasaju za one
kandidate i partije koje forsira
ju naoruiavanje. Izbjegavajuci
sudjelovanje u naporima za li
kvidariju "hladnog rata i obra-n- u
mira, oni nemaju dovoljno
snage da uskrate povjerenje i
potpporu vladama koje su se
svim svojim aktivnostima poka-zale
kao neprijatelj opceg I pot-punog
razoruianja, podupirate-lj- i
trke ii naoruianju i siritelji
ratne psihoze.
Ako ovi narodi ne iskoriste
postojece moguCnosti da obuz-daj- u
vlade koje svijet guraju u
ratnu katastrofu, ako se ne uje-din- e
sa drugim narodima u na-rneta- nju
svoje volje za razoru-ianj- e,
za uklanjanje rata iz Iju-dsk- og
drultva, onda se mole po-u- ti
samo Jedan zakljucak: OVI
NAKODI SE Ј0Ч NISU ГК0-nUDII.- 1.
NISU SIIVATIM SVU
TiaiNU ODGOVORXOSTI KO-JA
NA NJIMA LE?I ZA Of U-VAN- JE
MIRA.
vlade
ltIIfIIIIIlllIlltIIIIIIIIIIIIIIIIIIIflIIIIIIIIIIIIIIIIIIlllllllllIIIIIIIIllllIllfllllllllIIIIIIIIIIllJIUIIIIIIIIIIt llllllllll!IIIIIIIIIIIIIIllIIIIIIIIIIII(IIIlI(IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIllllIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItlIllllltlllllllllllIIlltIllllllllllllltllIIIIIIIIIIIItIIlIIIIIIIItIllllIIIIIIIlJI(IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIItIIIIItlllllIIIIIlllIII
,.K'-- .
U K0LIKO XEC OPAS-NOS- T
DA ZAP. NJEMAfKA
IZAZOVE VOJXI SUKOH U
TOLIKO VECA POTREHA DA
SE POTPISE XJEMACKI MI-KOV- NI
UGOVOK, koji bi stitio
narode od novih nasrtaja nje-mack-ih
militarista. Kao sto je
dobro poznato, UPKAVO TO JE
0X0 STO SOVJETSKI SAVEZ
XASTOJI POSTICI. Medjutim,
na sovjetska nastojanja da se
pot p we njemacki mirovni ugovor
i tako etavi krii na Drugi svjet-ski
rat odgovara se prijetnjama
novim ratom.
U zapadni Herlin su doprtm
Ijeni novi americki i britanski
vojni odredi i oruije sa ciljem
da se odvrati SSSR od potpisa
mirovnog ugovora sa NjemaC
kom.
Ova) pothvat nema vojnog
znaCaja i sraCunat je na pro-vociran- je
i samo provociranje.
Sovjetska vlada bi propustila
u svojoj duinosti prema narodu
svoje zemlje, prema narodima
socijalistiCkih zemalja, prema
svim narodima koje teie miro-ljubivo- m
iivotu, ako u lice tih
prijetnji i vojnih priprema Sje-dinjen- ih
Driava i nekih drugih
natovskih zemalja ne bi iskori
stila sve mogucnosti da usavrM
najefektivnije vrste oruija ko-je
mole da ohladl usijane glave
u prijestolnicama nekih natovs-kih
sila.
U Sovjetskom Savezu su izra-dje- ni
nacrti za pravljenje nu-klearnih
bomba u jakost) od 20—
30—50 1 100 milijuna I ona TNT,
i snainih raketa slicnih onima
koje su omoguCile majorima Ga
garinu i Titovu da ostvare svo-je
bezprimjerne letove oko Ze-mlje,
koje fe moci da ponesu ta-kve
nuklearne bombe na svaku
taCku na Zemlji sa koje bi mo-ga-o
zapoCeti napadaj na SSSR
Hi druge socijalistiCke zemlje.
Itila bi neopravdana neproml
sljenost ne povuCi pravilne po-uke
iz situacije stvorene agre-sivno- m
polilikom zapadnog voj-nog
bloka i propustiti pojacati
sigurnost i moC Sovjetskog Sa
reza, velikog (a bora socijalizma
i miroljubivih driava.
Sovjetska vlada se obraca ne
samo prijateljima sovjetskog
naroda koji pravilno shvacaju
miroljubivu politiku SSSK-a- ,
nego i onim Ijudima u inozem
stvu koji bi mogli pogresno su
diti sovjetsko isprobavanje ter
monuklearnog oruija.
Sovjetska vlada polazi na o-v- aj
korak Jfvrsto vJerujuCi da ce
narodi razumjeti prisilni znaCaj
ove mjere I njezine neizbjeiivo-sl- l
u sada?njim prilikama. DA
HI SE SPRIJECILO AGRESO
RE DA SE ZLOflNAfKI IG-RAJ- U
SA VATKOM. POTIIEH-N- O
JE DA ONI ZNADU I VI
DE DA POSTOJI SILA IT SVI-JETU
KOJA JE GOTOVA DA
ODHIJE SVAKI NASRTAJ NA
NFXVVISXOST I SIGUKNOST
HTROUUHIVHI DK2AVA I
DA £E IH SREDSTVA ODMA-ZD- E
STIdI U VLASTITOJ JA-ZHIN- I.
Sovjetska vlada ovo izjavljjje
da bi bili slo jasniji molivl koji
ju sile da provodl nuklearne
probe. Ona to fjni prije svega
zato da bi narodi svijeta znali
otkud zlo dolazi, da bi bolje upo- -
ZaSlicfcni
Upravni sud u Ansbachu
u Zapadnoj NjemaSkoj pri-zna- o
je status politiSkop; iz-bjcgl- ice
fi7-gO(lisnj- om
Wi1-helm- u
Horckmansu iz Dude-lincn- a
u kno2evini Luxcm-burf- f.
Ilerckmnns je 19 19- - RoJi-n- e
u Francuskoj oeudjen ne
smrt zbog "kolaboracije s
znali mahinacije neprijatelja
mira i da bi se ujedinili u borbi
protiv ove opasnosti.
Svi oni kojima je drag mir
treba da znaju da se s pouzda-nje- m
mogu osloniti na SSSK u
tilantskim naporima da se ra-spiriva- Ce
ratne psihoze urazumi
i da se zaustavi srljanje u novi
rat.
Kukovodjen Ienjinistickim pri-ncipi- ma
miroljubive koegzisten
cije, SSSK NE UGR02AVA N1-KO-GA
I NE XAMPEKAVA NI-KOG- A
NAPASTI. SOVJCTSrLV
VLADA SVECANO IZJAVIJU-J- E
DA OKU2AXE SNAGE
SSSK-- a NEiE PRVE PRIIU&
CI ORU2JU.
Sovjetski narod bi bio sretan
ako bi se prekinula trka u nao
ruiavanju, da neslane pot re ha
vrJenja nuklearnih proba i da se
narodi zauvijek oslobode teskog
tereta kojega su prisiljeni nositi
od onda kad je rat postao zlo-kob- ni
pratilac ljudLskog drustva.
Ako svaki narod, bio to na-rod
jednc velike ill male zemlje,
jedne industrijski vioko razvi-jen- c
zemlje ml i zemlje koja je tek
potela razvijati svoju privredu,
zemlje koja sudjeluje u vojnim
blokovima ili zemlje koja slijedi
neutralisticku politiku, AKO
SVI NARODI HUDU GLASXO
TKA2ILI DA SE DR2AVXE
VOJNE MASINE RAZHIJU I
dOVJECANSTVO OSLOHODI
OPASNOSTI UNISTAVAJU-CE- G
RATA, TAKO CE HITI.
Zastupajuci iivotne interese
sovjetskog i, kao Sto je uvjerena,
interese svih iskrenih pristalica
razoruianja i mira, sovjetska
vlada apelira na narode i vlade
svih zemalja da pojacaju svoje
napore desetoroslruko kako bi
se ideja o opcem i potpunom ra-zoruianju
pretvorila u stvanost
i nuklearno oruije nikad vise ne
bi ugroiavalo Ihole ljudi.
Ona ponovno izjavljuje da je
SSSK spreman svakog Casa pot-pisa- li
ugovor o opcem 1 potpu-nom
razoruianju koji bi isto vre-me- no
dokrajeio sve nuklearne
probe.
Citava politika SSSK-- a pred-vid- ja
da se odnosi medju dria-vama
temelje na miroljuhivoj
koegzistenciji, da narodi slobo-dn-o
razvijaju trgovinu, da se u-zaja- mno
obogaCuju duhovnim
vrijednostima i takmiCe ne u
pravljenju sve strasnijih sreds-lav- a
unislavanja, nego u stvara-nj- u
malerijalnih bogatstava, lo-li- ko
polrebnih narodima.
Nacrt novog programa KPSS,
koji sadrii zadalke koje su sov-jetski
ljudi sebi postavili za idu-ci- h
20 godina, proiet je ovim
plemenilim teinjama.
Sovjetska vlada je uvjerena
da napori sovjetskog naroda u
borbi za pojaCanje medjunarod-ne
sigurnosli nece oslati uzalu-dn- i,
nego (e se spojiti sa napo-rima
svih drugih naroda, usm-jere- ni
na potlgnuCe trajnog,
nepovredivog mira na zemlji, ka
pobjeWi ideja mira i napredka.
STVAK MIRA I PRIJATE-USTV- A
MEDJU NARODIMA
CE POIUEDITI I RACUNI
AGRESIVNIH SILA HITI PO
MR-SEN- I.
X'apomena: Gornje donosimo
prema engleskom tekstu,
Xaglasci su nasi.
Ured. "Jedinstva- -.
zlocinac
пјетабкот okupacionom
snapom". Pobjepao jo U
zatvora, a od 1939. iive u
Zapadnom Berlinu.
Sud u Ansbacliu, кио nnj-vi§- a
nadleJna instanca, stao
je na stanoviSte da bivSl na-cisti(- 5ki
Spijun mora biti pri-zn- at
kao izbjejrlica.per pa u
domovini "бека toSka kaz-na- ".