Jedinstvo, September 08, 1961

              A
uI
5TRANA 2 SPRIJECITI RAT!
Odluka sovjetske vlade da obnovi
nuklearne pokuse govori da je mcdju-narodn- a
situacija ozbiljna, veoma ozbi-Ijn- a.
AH ta odluka nije prouzrokovala
sadasnju napetost, kako to iele prika-za- ti
zapadni propagandists U svojoj iz-ja- vi
sovjctska vlada istice da je na taj
korak posla zato sto se uvjerila da za-pad- ne
drzave nece razorii2anja i da pot-pis- u
mirbvni ugovor sa Njemackom. Za-padni
drzavnici otvoreno pozivaju na
. rat i vrse pripreme u torn pravcu. Sovjet-sko- m
Savezu ne preostaje drugo nego
'pojacati svoju obranu. Taj korak prcd-stavl- ja
i opomcnu zapadnim drzavama
protiv probjcgavanja ka sili u Bcrlinu.
To je korak protiv rata.
No bez razlike kako tko gledao na
stanoviSte Sovjetskog Saveza, ovaj doga-dj- aj
govori o potrebi ројабапја napora
za mirno гјебепје berlinskog i пјетаб-ko- g
problema i za sporazum o razoruza-nju- .
Mi Kanadjani trebamo odlucnije tra-zi- ti
od svoje vlade da prestane klipsati
za Washingtonom i Bonnom u pitanju
Berlina i NjcmaSke i da trazi pregovore
sa Sovjctskim Savezom. Posljednji go-v- or
prcmijera Diefenbakera (na udru-zenj- a
pravnika u Winnipcgu) pokazuje
izvjcsno odstupanje od njcgovog rani-je- g
stava. On sada poziva na kompro-misn- o
rjc§enje berlinskog problema. Na
promjenu njcgova stanoviSta djelovala
Radnici Sudbury, cuvajte uniju!
Radnici Sudbury, budite na oprezu, ra-d- i
se o opstanku vase unije, koju sto
stvorili pod cijenu velikih zrtava i po-mo- cu
koje ste mnogo postigli! Ne doz-voli- te
da vas varaju, zbijte svoje redo-v- c,
dajte otpor cjepaCima i razbijaSima!
Mine-Mi- ll je najbolja unija za vas, bra-nit- e
ju 1
Varna govore da ce vam biti bolje u
United Steelworkcrs uniji. AH §to rad-nici
koji pripadaju toj uniji imaju vise
od vas? Pogledajtc koliko jc ta unija
postigla za rudarc Porcupine kempa,
nakon jc istisla Mine-Mil- l, kao 5to na-mjera- va
uSiniti kod vas u Sudbury. Pi-taj- te
tamo§nje rudarc koliko su napre-dova- li
od kad se kod njih pojavila Uni-ted
Steelworkcrs unija. Uporedite to s
onim sto ste vi postigli?
Mozda cote u Steelworkcrs uniji imati
veca prava, kako vam to govore? Pitaj-t- o
obicne clanove to unije o njihovoj
"demokraciji". Mine-Mi- ll unija jc jcd-- .
na od najdcmokratskijih unija sto pos-toj- e.
I, Sto jc naro&to va2no, kanadsko
clanstvo Mine-- Mill unije, za razliku od
United Steelworkei-- s i mnogih drugih u-ni- ja,
samo odluSuje o svojim poslovima.
Varna govore da ccte prelaskom u
United Steelworkcrs uniju biti u Kana-dsko- m
radniSkom kongresu (CLC) i ta-k- o
ccte biti ja6i u borbi sa kompariijom,,
osobito u slucaju strajka.
Ali zasto Kongrcs ne pomaze radnici-m- a
koji se vec nalaze u njegovim rcdo-vim- a,
na primjer, Strajkasima Royal
York Hotela u Torontu, koji se vec prc-k- o
tri mjeseca boro za svoja prava ?
Varna govore da je Mine-Mi- ll unija is-kljuff- cna
iz Kongrcsa zato §to su njezi-w- i
lidcri "naklonjcni komunizmu" i da
ona no moze biti primljena u redove
Kongresa dok se ne promjeni vodstvo.
' Koncem proslog tjedan u Torontu je
odr2ana konvencija kanadskih
HSS. Torontska stampa javlja da
je konvenciji predsjedao Dr Mladen Gi-unio-Zor-kin,
sto znaJi da je on imao
glavnu rijec. Ovaj covjek je naiem na-ro- du
poznat kao kn'ni neprijatclj Hr-vats- ke
Bratskc Zajedice (klevetao ju je
pred Komitctom za neameriCke aktivno-st- i
u Washingtonu i na svakom drugom
koraku). On je poznat protivnik svoga
je ne samo sovjetska odluka o obnovi
nuklearnih eksperimenata, nego sigur-n- o
i spoznaja da kanadski narod nece
rata zbog Berlina. Premijer bi zauzeo
jos pozitivniji stav ako bi svi oni koji
se ne slazu sa "cvrstim" stavom u Ber-lin- u
glasnije rekli da se ne slaiu i odlu-cnije
trazili da se ovaj problem rjesava
putem prcgovora.
Kanadjani takodjer trebaju odlucnije
istupiti protiv nuklearnog naoruzanja
njihove zemlje. I o tome premijer Die-fenbak- er
danas govori nesto drukSije
nego prije desetak dana. (Sigurno i on
uvidja da bi mu osudjivanje Sovjetskog
Saveza zbog obnove nuklearnih pokusa
suplje zvuSilo u svijetlu nedavnlh pozi-va
za nuklearno naoruzanje Kanade i
svih natovskih zemalja, §to zna2i i Za-pad- ne
Njema6ke). Glavni zadatak
Kanadjana u borbt protiv nuklear-nog
oruzja je sprijeciti nuklearno oru-zj- e
u Kan.vJi!
Sadasnja medjunarodna situacija je
ozbiljna. Ona moze postati jos gorom.
AH ne treba gubiti nade. Mir moze biti
o6uvan. Jos' nije kasno. Dignimo odlu5-nij- e
svoj glas za mir — protiv rata ! Tra-zim- o
mirno rjesavanje medjunarodnih
problema! Trazimo орбе i potpuno ra-zoruza- nje!
Pozivajmo svoju vladu da
aktuje u torn pravcu !
Ali treba pitati zasto su iz Kongresa is-kljuc-cnc
mnogc unije Cijim prvacima se
ne moze pripisati nikakav komunizam,
kao Sto je timstcrska, inzenjerska (Ope-ratni- g
Engineers), litografska (Lithogra"
pliers), unija pomoraca (SIU), a u-sk- oro
cc biti isklju6ena ili karpcntei-sk-a
ili International Woodworkers? Uosta-lor- n,
Cime objasniti da u redove Kong-resa
jos nisu primljeni katoliCki sindi-ka- ti
iz Quebcca? Ne nasjedajte, nije
"komunizam" lidera Mine-Mi- ll zapreka
njezinu primanju u Kongrcs, nego jc
glavna zapreka to §to su lideri Kongre-sa
prodali jurisdikciju Mine-Mi- ll unije
United Steelworkcrs uniji za 50.000 do-lar- a.
Jest, prodali. Vas su prodali, Za-jedno
sa vasim drugovima u Port Col-born- e,
u Trailu itd. Sta mozcte dobroga
ocekivati od onih koji s vama prave tr-govin- u?
Kad vas nisu mogli dobiti na drugi
na5in lideri United Steelworkcrs, uz o-dobra- vanje
i potporu lidera Kanadskog
radni(5kog kongrcsa, pribjegli su stva-ranj- u
razdora i organiziranju "pete ko-lon- e"
u vaSim rcdovima. Bez razlike
kakav ce biti ishod borbe koja se sada
vodi, vi ccte §tetovati. Ova borba ce o-sla- biti
vasu uniju. A uskoro treba pre-govar- ati
sa International Nickel Co.
(INCO) za novi ugovor. Sta ccte postici
ako se proslijedi putem unutarnjeg ra-zdora
i borbe, a to ce biti ako so brzo i
odlucno no obra6unate sa klikom koja je
to prouzrokovala.
Zbijte svoje redove, radnici Sudbury,
udarite po prstima one koji prave raz-do- r
i smutnju, kaznite one koji su se po-vez- ali
sa pi-otivnici-ma
izvana i potkopa-vaj- u
.vasu uniju. Ako to ne uraditc vi
neccte biti spremni da so hrvete sa kom-panijo- m.
Ovo su ozbiljni casovi za vas
i'vaSu uniju.
Sto daSje to gore
organi-zacij- a
sto je radni6ko. On je protivnik zajed-niSk- e
drzave Juznih Slavcna i bratskih
odnosa medju njima. Saradnik je ustasa
i drugih reakcionarnih elemonata. Pri-jateljev- ao
je sa poznatim antisemitima
(Ron Gostick).
Sta da iz toga zaklju6imo? Konvenci-ja
svakako nije mogla donijeti nikakvih
dobrih i korisnih odluka. Kad se tome
joS doda da je tamo bio Jurica Krnjevic,
onda jc jasno kako stvari stoje.
Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllinilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllllllllltllllllllllltltllllll ЈТШ§Т¥0 loiblished every ruesday and rriday, in Serbo- -
Croatian and Slovenian lanpuaprs, by Jedinstve
Iub!ishm{r Company, A~v Queen Street est
Toronto 211, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-1G- 42. Editor Stjepan MioJW, Basl-nes- s Marager Ivan stimac. Subscription ratee:
J6.00 per year, USA and other countries J7.O0. ithnrhfd ач Second Паад Mail. Post Office Uept, Ottawa.
LABOR DAY
U TORONTO
Ireko 5.000
tredunionista
eudjelovalo je
u (radicionalnoj
povorci.
Na slid ee
vide clanoti
asbestoke
unije pri
ulazu u
Canadian
National
Exibition
Bdje je
odrzan
miting.
Najie natpUa
je bilo za
polporu
£trajka£ima
Royal York
4 Hotela.
МИИШЉ Шг.&&1.. №Шх%ЉЋЖ&, Ш. Ћ
ЧРШХЉЗШШ .,:. мЧ??' . х -- и д2ГЖЧ#Lift
гv.'-mLair-si,i.rirЈ.M.f- жir' вввг41"чк5 - ™n wл . лv4£' ' wfc .-
-- . ГУ 1шм "шшж-Т- ч , ?вг&.,швжШ?Кж£л1шак£Г4&,-4%4- i 6
PIS M A
Vancouver, B. C. — Dra-- gi
drugovi, mogu vam javiti
da sam jako zadovoljan sa
nasom radni6kom novinom i
mnogo mi je drago da se pri-prema- te
za proslavu 30-go-diSnj-ice
na§e radnidke stam-p- e
u Kanadi. Zahvala i priz-nan- je
za 30-godi§-
nje moral-n- o
i materijalno pomaganje
stampe u prvom redu ide
nasim radnicima.
Jest, na§a napredna stam-p- a
u toku 30 godina se suo-6ava- la
sa svakakvim potes-kocam- a,
ali je uvijek doslje-dn- o
vrsila svoju naprednu
ulogu medju radnicima.
Ja sam novi doseljenik.
Proitao sam sve "nase" no-vi- ne
koje izlaze u Kanadi.
Ali "Jedinstvo" je jedina no-vum
koja §titi i brani prava
radnika, zalaze se za brats-k- c
odnose nasih iseljenika,
propagira mir u svijetu itd.
Druge novine, bile one £etni-бк- е,
ustaske ili mafekovske,
zavadjaju nase iscljenike,
sire sovinisticke. strasti, pisu
.protiv radniSkih intercse i
brane interese bogatasa.
Dragi drugovi i drugarice,
pretplatnici "Jedinstva", ze-H- m
vam svaki naprcdak u
proslavi 30-godi§nj-ice
na§o
radniSke stampe u Kanadi.
Meni jc puno zao §to ne
mogu materijalno da pomo-gne- m
nasu novinu. Nadam
se da cu i ja jednog dana
moci da pomognem sa nov-6ani- m
prilogom, kad mi se
zdravlje popravi, odnosno i-zlij-e6im.
Ncka zive i napreduje ra-dni6- ka
stampa i pokret.
Primite mnogo iskrenih i
drugarskih pozdrava.
B.
Sudbury, Ont. — Drugo-vi,
u listu prilazem G dolara
za moju godiSnju obnovu.
Novina mi se svidja.
Mnogo pozdrava—
Majner
Banket za scika
U cast Seika od Kuvajta
priredjen je bajoslavan ban-ket
za pet stotina gostiju.
Gastionomsko 6udo na
torn banketu bila je peJena
deva.
Ali, bilo je ova"ko : u isp-raznjen- om trbuhu deve bila
je ребепа ovca, u trbuhu ov-c- e
ребспа kokos, a u trbuhu
koko§i pec"eni golub.
Himmlcr autorilct
farmakologijc
Skandal je nastao u Нјеб-nicki- m
krugovima u Minche-n- u,
kad je u jednom tamo§--
njom meuicinskom casopisu
Л iziJla reklama nckorr far--
maceutskog preparata. Na-roci- to je bilo naglaieno da
je taj prcparat iskusan u
nacistiSkom logoru Dachau,
a da je cak i sam Himmler
bio njime zadovoljan.
11
п Т 1" 1 ЧмГ- - - 5 г ' i?m nisa. "Чк.. .iA?..ii4''i i--a
AtomsM vjetai
[Xastavak sa sty. 1]
cu jcr sam jak i to smijem i mora bi-ti
moralno, a ti to ne smijes, jer si
slabiji, atti i cchaj dok tc progu-tarn- ".
Kada jc Sovjctskom Savezu
pak dosadih privnti i shtsati (bigot-rajn- c
besmislene price o mint uz po-tajn- c
pripreme za rat, te rekao: " Do-lt
ro u koliko ne zclite mir i zabranu
atomskog oruzja, ja obnavljam po-kuse,
jer moram zaZtiti svoje interc-se
i interese ostalih socijalistickih ze-malja
silom proti silc." Tada su na
Zapadu drcknuli: "Vidi razbojnika,
oni hocc da se brane, kakovo moralno
pravo oni imaju za to i tko im je doz-voli- o
da budu tako drskiV Nisu zna-l- i
da onaj tko je jak ne treba nopec
pokazivati svoju snagu, medjutim
kada sc jc pomakao i postalo jasno
kakovo, jc to snoga, zavladala jc pa-nik- a.
Ima jedna racunica u cijeloj ovoj
igri koju mi, radni ljuili zapadnc he-misv-ere
moramo razumjeti. Post a-v- lja
sc pitanjc da li Sovjctski Savcz
,zaista sprcnia napad na nas i dali cc
on to ikada uciniti? Ne, on to nece,
jcr u torn slucaju bi unistio redove
radnickc klasc koja bi ostala nezasti-cor- n
njihovom atomskom napadit, a
oni koji su jedini i isiinski ncprijatc-Ij- i
Sovjctskoij Saveza i socijalizma o-st- ali
bi zasticeni u koliko uopec pos-to- ji
zaUila od atomskc rncrgije. Mo-ram
podvuci to da Sovjctski Savcz
sve sto radi radi samo i iskljucivo u
intcresn radnickc klasc, zbog toga
njegov napad na nas nema nikakove
osuovc i do njega nece nikada doci.
Jo5c doci do drugih zoplctaja koji bi
mogli usloviti nase unistenje sa sov-jctskim
atomskim bombama, a to jc
u koliko bi Sovjctski Savcz bio napa-dn- ut
od nas i odgovorio istom mje-ro- m,
jer ja uopec nc vjerujem da cc
on ikada vise dozvoliti da sc ponovi
19-il.godin- a kada jc ncpriprcmljcn i
nczasticen bio napadnut i njcgovi tc-ritor- iji
i narod bili izvrgnuti uni.sta-vanj- u
i pokolju. Hat bi zahvatio i
Sjcd. Driavr. Nc znam kakovu sud-bin- u
bi dozivjcli i mi Kanadjani, ali
sigurno nc dobru, jcr kada komsiji
kuca gori, nadaj sc da plamcn moze
zahvatiti i tvoju. Atomska bomba od
100 megatona nije stvarza potcjenji-vonj- e,
to svako priznajc, pa cak i
najokorjcliji ncprijatelji Sovjetskog
Saveza. Novine pisu da jedna takova
bomba mo:c nni$titi cijeli juzni On-tario.
Koliko takovih bombi treba da
bi nas unistilct Nckoliko i na ucbi
bilo u roku od par sckuudi.
Mcdjutim upitajmo sc ciji jc nep-rijatclj
Sovjctski Savcz? Da li as
kao nacijc, ili bilo koje nacijc na zc-m- lji
kao takovri Ne, on jc neprija-tclj
samo kapitalizmo, on jc nepri-jatclj
cksploatacijc covjeka po covje-k- u.
Da li smo mi koji radimo i zara- -
i$$IW№0
V.'
111
djitjcmo sroj kruh a zlmjn I tea svoga
prijatclji ii((.sih in prijatclja, to jest
onih koji nas izrobljivajn? Nismo.
Mcdjutim uza sir to sto postoje tako
ostrc suprotnosti izmedju nas i nasih
ncprijatclja, to jest prolctcrijata i
ka pit ala, te pored sve dobranamjer-nost- i
Sovjetskog Saveza za vas on o-p- et
nc prijet i oruzanom intcn'cnci-jo- m
kapitalistickom svijetu, jer mi
radni narod smo vczani okovima za
to drublvcno urcdjenje i u jednom
oruzanom siikobu mi bi bili prvi koji
bi mo platili posljedicc takovog dm-stven- og
stanjo kod nas. Udariti sje-kiro- m
po nasim okovima u namjeri
da ih sc razbije popucalc bi samo no-se
ruke, a to Sovjcski Savcz nece. rAa
njega jc potrcban mir. Potrcban je
radi njega i radi nas, jcr kapitalizam
jc natrula jobuka, koja sc mora ras-past- i,
a samo zalcdjivanje nasih moz-gov- a
ratnom psihozom moze usporiti
to trulenje. Da li ccmo mi biti fridz
n kojem cc sc usporiti trulenje kapi-talizmo
to jc cisto uasa stvar, a od to-ga
zavisi nosa bndiicnost, koja moze
biti nasa sreca isto koliko i nasa pro-pa- st
u koliko bi dozvolili nascm ruko-vodstv- u
da se upustc u nerazumnc,
avantiirc, jcr njima jc i tc kako u in-tcresn
da unistc cijeli Sovjctski
SaveZfSvakog pojedinog covjeka, jer
ludo vjcrujit da samo na taj nacin
mogu unistiti ideju da svakog covje-ka
pripada pravo no slobodu izrozc-n- it
nc smo rijecima, vec zaslupljcnu
materijabiom i intclektualnom pot-poro- m
svakog pojedinca.
Sto mir u svijetu bade sigurniji i
cvrsci, nasi okovi ce laksc i brze ot- - ,
pasti, jcr nas intclektualni razvoj cc
strcmiti n pravcu progresa kroz kon-struktiv- ni
rad, ttmjesto da budc za-tuplj- cn
ratnolndkackom psihozom.
Obnovo atomskih proba od stranc
Sovjetskog Saveza jc nista drugo do
upozoroijc kapitalistickih glavcsina
da on nije u stanju samo moliti sa
mir, vec da go prosto moze namctnuti
svakomu onomu tko ga ne zcli. Jest,
istina jc, tcsko sc jc pomiriti sa ato-mskim
probama pa ma kako dobrcna-mjer- c
bile, zbog samih radioaktivnih
padavina koje su stctne za ljudski or-ganiza- m,
mcdjutim nadajmo sc do cc
tc padovinc uliti malo vise razuma u
sit}1jc i oholc glavc nasih rukovodio-c- a,
te ih natjerati da pot pisu ugovor
o potpunom razor nz'anjn, do kojeg
prcdloga cc neminovno doci na idtl
coj sjedniei Organizacijc ITjcdinjc-ui- h
naroda.
Nadajmo sc da i vruci vjctar mosc
donijeti malo svjezine nas sivot,
pronto sa thn sto izozivo aibanjc u
vazdiihu, a svako gibanje jc krclanje
naprcd. Stogo kazimo: diiHi vjclrc,
rosljcroj moglu sa naseg obzorja, na
kojem ccmo saglcdoti mir i srecu u
muoj buducHotti. l
J. П. — lirocanac