Jedinstvo, September 08, 1961

              9
i
Napredak Slavena
BUNCANIE IEDNOG NIKOGOVICA
Citajte :
" ... I mi Hrvati smo Slaveni, nismo ni Goti ni Vi-zigo-ti.
I kao i svi ostali Slaveni, u ovome sluSaju i Polja-c- i,
cak i Poljaci, i mi smo stoljecima bili ignorirani,
prezreni, mrzeni i smatrani rasom drugog i treceg reda.
Ne samo staro historijsko germansko-slavensk- o gloze-nj- e
i trijebljenjc nego i germanska tako zvana паибпа
postavka koja je vladala svijetom sve do prvog pa i dru-gog
svjetskog rata, stvorila je uvjerenje da su Slaveni
ncsposobni za bilo kakva znanstvena istrazivanja. Me-tafizik- a,
matematika, znanost, £ista i geometrijska, teh-nik- a
i tehnologija — sve su to kategorije u kojima se
slavenski mozak ne ce nikada snaci, niti biti u stanju da
ih rijesava i na(5ini svojima — bile su konstatacije oz-biljn- ih
njemaCkih mozgova. Otuda je i nastalo ono mi-sljen- je
da su Slaveni seljaci koji c"e ostati uvijek seljaci-m- a,
da je slavenska civilizacija iskljuSivo agrarna, ako
ne i civilizacija blata i blage, i da se na tome ne ce nika-da
biti u stanju izgradjivati viSa znanstvena otkrica, na-mijenj- ena
tako zvanim superiornim rasama. Копабпо,
otuda se i doslo do nacizma koji je htio upotrijebiti isto
tako i ruskog kao i ukrajinskog kao i poljskog covjeka
za svojeg ne samo roba nego i elemenat za gnojenje koji
bi posluzio superiornim arijevcima da se bolje hranc i
jacaju.
"Nije medjutim proslo ni nekoliko decenija poslije
tih pojmova, a da se ruski covjek nijc. docepao tako vi-sok- ih
паибппЧ rezultata; i na taj naiin zanijekao sve
ono Sto se godinama o njemu govorilo, mislilo i pisalo.
Nitko dakle ponosniji nad tim rezultatima od nas Slave-na
koji u svemu tome vidimo rezultate onoga sto su uvi-jek
nasi stari vjerovali i nadali so. Mi Hrvati, narofcito,
koji smo dali i Krizanice i Gaje i Supile i Radice, bili
smo odgajani u duhu vjerovanja u Slavenstvo, vjerova-nj- a
da ce i Slavenstvo, jednog dana, dostignuti sve kul-tur- ne
narodc u visokom razvoju nauke i civilizacije. I sa-svi- m
prirodno, gledali smo, odnosno naii su stari glcdali,
u Kusiju kao najveci slavenski narod, kao vodica u taj
progrcs velikog razvoja. Mi mladji imali smo i svoja i§-cekiv-anja
i svoja razocaranja. Sanjali smo Rusiju u nje-n- oj
goloj stvarnosti. AH svejedno, mi smo takodjer bili
ponosni §to je Rusija i prilikom zadnjeg rata bila na
stranislobode i demokracije, i bili smo ponosni sto je ona
bila skupa s Amerikom, i sto je poslije rata робе1а da
postizava velike naucne uspjehe."
РпНбпо dobro napisano. Sa nekim ispravcima i mi
bismo potpisali. Covjek ne bi vjcrovao da isti pisac dalje
kuka za "trgicnom sudbinom Slavenstva", tvrdi da "so-vjctsko-komunist-iCki
aparat dr2i u ropstvu slavenski svi-je- t"
i da je taj "aparat" dao "tragican oblik i mraSan
izgled poimanju slavenskog svijeta i slavenskog po-slan- ja
u svijetu". Pisac sanja o "oslobodjenju" slavcn-ski-h
naroda, naravno uz pomoc Amerike i nuklcarnog
oruzja. On poziva na uni§tenjc socijalisti6kog uredjenja
kojc je slavcnske narode pokrenulo na put naprctka.
Pitat cete: Kakav je to Eovjek (mo2da upotrebite
neki drugi izraz) koji tako pise? Zove se Bogdan Ra-dic- a,
a pile u "Hrvatskom Glasu" (28. augusta).
Cemu slavenski narodi imaju zahvaliti da su se uz-dig- li
u nauci i tehnici u prve redove u svijetu? Oni za to
imaju zahvaliti Oktobarskoj revoluciji, Lenjinu, soci- -
We see by the papers where the head
ol one of the big automobile plants
was explaining how he's able to
crowd so many activities into a lull
day — and still make a lot of money.
One wrinkle we considered particu-larly
apt was on the subject of playing
golf. The executive-typ- e plays only
л sir holes of aolf each mornina: but he
plays with three ballsl
The way I got to the top o! the
business heap was through efficiency
and go-gettu- m policies, J. Smorgus
Board told a press conference recently
The main cog of Dollarican Motors
toyed with a unique cigar holder de-signed
like Liberace's candelabra as
he explained the philosophy which
had carried him up the ladder.
'Take this cigar holder." he said,
"it holds five cigars. I smoke exactly
five cigars a day so with this rig I
smoke them all at the same time.
"With eating it's the same thing,"
he explained. "I eat all my meals at
breakJast time. Right now," he went
on, "I'm experimenting with an even
more efficient idea — to eat all of my
food for a week at one sitting."
As the reporters gasped in amaze-ment
at such an efficient approch to
saving all the time consumed in ea-ting,
J Smorgus noted that he always
wore his pyjamas, bathing suit and
golf clothes uder his business suit.
jalistickom drustvenom uredjenju. To je ono sto je otvo-ril- o
put sjajnom razvitku slavenskih i drugih naroda
Sovjetskog Saveza. Kako to £ovjek ne vidi?
Ali, nemojmo se varati. Zna Radica kako stvari
stoje. Zna to i urednik "Hrv. Glasa". Zna to i Krnjevic.
Zna to i Мабек. Znaju to i oni od "Danice", pa i oni od
"Glasa Kanadskih Srba" itd. — zna to sva ona sarena
(feljad koja u trci za dolarom truje nas posteni radni svi-je- t.
Otvorite o£i vi radni ljudi, okrenite ledja sarlata-nim- a
i nikogovicima, ugledajte se u primjer svoje sla-vens- ke
brace koja — iduci putem socijalizma — 6uda
stvaraju.
PROJEKT: 15 km pod zemljom
Moskva. — Sovjetski Sa-ve- z
ce pristupiti super-du-boko- m
busenju Zemljine
kore do 15 kilometara. Naj-dubl- je
busotine dosada pre-laz- e
nesto preko 5 kilometa-ra.
Ovaj projekt o prodira-nj- u
u dubinu nase planete,
za koji sovjetski nauJenjaci
smatraju da se moze usporc-di- ti
po znaCenju, veltfini i
vaSnosti jedino s astronau-ticki- m
letovima, razmatran
je nedavno u ministarstvu ge
ologije Sovjetskog Saveza.
Na ovom sastanku utvrdje-n-o
je 5 mjesta u Sovjctskom
Savezu u kojima ce poSeti
ostvarenje ovog projekta.
Super-dubok- o buienje Ze-mljine
kore bit ce izvrseno u
prikaspijskoj oblasti do du-bi- ne
od 12 do 14 kilometa-ra.
Druga bu§otina predvi- -
Moskva. — U vezi sa odlikova-nje- m
preko 7 hiljada ибепјака, in-ienje- ra,
tehni&ira i radnika koji
su izradill "Vostok 2", iznosi se
da su oni radii! na 2etiri osnovna
podrufja. Prvo, sinteza vatrostal-ni- h
metala za gradnju oklopa s-e-mirs-kog
broda; drugo priprema po-kret- ne
energije za raketu koja Iz-bac- uje
brod u orbitu i za motor
ko&nja kod vradanja broda u at-mosfer- u;
trede, precizni mehaniad
elcktronski i radio-uredj- ajl na bro-d- u
i u komandnom centra na Zem-- Ш
i cetvrto, austronautika izra
cunavanja putanje broda.
Na prtm podruSju uenjaci i in-inj- eri
su istopili vatrostalni me-tal
koji so c6 u nekoliko navrata
pokazao otpomim prema trenju i
toplini izazvanih kod vracanja bro-da
u atmosferu.
Oba astronauta su govorila o
usijanju i zarenju koje nastaje na
oklopu broda kod pultanja. Ono,
ly Bob Ward
"People think I'm overweight," he
said, "but it's just these clothes. I save
hours every day with this little gim-mick,"
he said.
"How about recreation?" asked a
reporter. "How does a busy erecutive
like you find time . . ."
"Efficiency," said I. Smorgas. "An
efficient approach. Take golf. I play
one hole every morning . . ."
"One hole," someone asked.
The great man smiled. "One hole,"
he repeated, "but I play it with IS
golf balls."
A hush fell over the room at such a
novel approach to time-savin- g. Men-tal
resolves were made by many to
try emulate this remarkable feat.
"Think," said the great man. "Think.
Figure out the quick, efficient time-savin-g,
expedient way of doing things.
"Fu'ght now," he said, "I am even
considering a couple of new angles
on my golf game — an. electronic de-vice
that would direct the ball right
into the hole and an automatic gol-foma- tic device that would hit the ballj
for me That way I wouldn't even have
to leave the clubhouse."
Dozens of pencils scribbled down
the sage expressions which would bo
relayed by press, TV and radio to the
Dollarican people. One reporter's no-tes
projected the possibility of one-ho-le
golf courses springing up acioss the
dja se u Kareliji do 15 ki-lometara,
treca na Uralu, a
cetvrta u Azerbejdzanu.
Najvece гпабепје se me-djutim
pridaje petoj bu§oti-n- i
koja ce biti izvrsena na
vulkanskim Kurilskim otoci-m- a
na Dalekom Istoku, na
kojima se smatra da je sloj
Zemljine kore najtanji. Od
ovih pokusa se ocekuje da
otkriju jo§ nedostupna leii-St- a
nafte i da doprinesu pro-u6avan- ju
niza gcoloskih
problema i prouCavanju pri-rodn- ih
i umjetnih scizmic-ki- h
valova. Kako smatraju
sovjetski uJenjaci, na dubi-nam- a
od 10 do 70 kilometa-ra
vladaju takve temperatu-re
i pritisci da bi prodiranje
u ovaj "toplinski stroj pla-nete"
otvorilo. put za eks-ploatac- iju
neiscrpnih izvora
toplinske energije.
Veliko djelo sovjetskih
nauceniaka i tehnicara
medjutim, nije izazvalo ni najmini-malnij- e
promjene u formi i kons-trukcij- i
kozmiScog broda. Kabina
astronauta je potpuno izolirana od
toplotne promjene na oklopu bro-da.
Drugi elemenat, pokretna snaga,
predstavlja ujedno, prema mno-gi- m
misljenjima, i centralnu taclni
uspjeha sovjetske astronautike.
Gorivo i konstrukcija reaktivnih
motora, koje su pronasli sovjetski
UJenjaci, daju raketnu snagu od
cak 20 milijuna KS. Motori i apa-ratu- ra
rakete su sastavljeni otl
10.000 preciznih mehanicldh djelo- -
Elektronski i radio-konstrukto- ri
morali eu na svom podrucju da iz-gra- de
komplicirani mehanizam au
tomatskih I radkomandnlh uredja-j- a
broda sistem veza broda sa Zem-ljom
i ogromni komandni centar na
Zemlji g kojega se tokom leta mo- -
(Nastavak na str. 6) HOW TO SUCCEED
land as tens of thousasds of hero-war-shipp- ers
followed in the golf shoe
prints of the mighty magnate.
"Let progress be your greatest pro-ject,"
he went on. "Never be content
with just having a pushbutton to ope-rate
a factory. Think further than that.
Invent a push-butto- n that will push
the push-butto- n.
"I see the day," he said, "when
everything will be done automatica-l- y
— when there won't be any trouble
from labor — when efficiency is the
only watchword in this great land o!
ours."
It was at about this stage that a
reporter cut in to ask what the great
man intended to do with labor.
"Labor has a place." he replied,
"and I intend to see that it gets put
in it."
"But if labor is completely replaced
by automats, said an inteviewer. "who
will Dollarican Motors sell their cars
to?"
"That's something we are thinking
about right now. Thousands of think-ers
are thoughtfully thinking of just
that Our thinkers even have think-ing
machines pordering it."
The mighty magnate left them to
ponder his remarks. He had to hurry
to the golf course. Time being of the
essence he decided to only play one-ha- lf
a hole that day — and use 36
balls.
Svjedoci Goranove jame
. . ..Tedno je pismo ostalo ncdovr-Zcn- o. Na njcgovu rubu, nekoliko go-di- na
posto je zapoccto, dopisano jc
samo "ncpoznati". Pismo jc pisano
majci. Posljcdnjc pismo:
'Draga majko,
Imam jos samo jednu zclju, da os-ta- ne
od nas n'koliko stotina na smrt
osudjenih jedan, makar jedan. On bi
Tebi draga majko, draga Ognjcnka,
svima Varna koji occkujctc mnogoji-jcc- i
iz ovog pakla, govorio i o nascm
hcrojstvu i nasoj strasnoj bolt. Kroz
njegove rijcci govorili bi i oni iz prvc
gntpc kojima su prcrczali grla i ba-ci- li
ih u bczdan [sto i nas ccka,yro-zboril- a
bi cijcla podzemna armija na
cijim su grudima poslije prvih plotu-n- a
procvali erveni karanfili. Kad bi
prczivio jedan, makar jedan, onda
bi ..."
Tu jc pismo prekinuto. Ncpoznati
jc odveden. Kamo? Sto sc dogodiW
Da li jc netko prczivio, koji bi pricao
kako je u posljednjem pismu zazc-li- o
ncpoznati i Jicrojstvo i bol" ubije-ni- h
na bczdanu?
Na to pitanjc mogu odgovoriti sa-mo
malobrojni, oni koji su sc, po nc-ko- m
cudesnom zakonu borbc za ops-tana- k,
u takvim slucajcvima usudji-va- li
na pantcrski skok na ivici sihrti,
kad su se zatckli u "kolovratn jedne
najstrasnijc i najduze Bartolomrj-sk- c
noci u kojoj jc kljucalo kao u ko-tl- u
prcd cksplozijom".
Vladimir Tankosic jc jedan od tih
ncobicnih svjedoka. Njcgovo jc tijelo
isarano oziljcima kamc i izbodeno
mccima.
— Nista nisam vidio. On su mi sc
zamaqlih n occkivanju neizbjeznc
smrti. Danas mi jc nzasno kad moram
pricati, kad se makar tt mislima vra-ti- ti
na one trenutke, kad sc moram
sjctiti onili ispaccnih muskaraca, zc-n- a
i djvee koji su sacinjavali povor-k- u
smrti.
Nad sclom Ocijevom kod Drvara di-za- lo
se praskozorje. Dijclio sc dan od
noci. Sve jc bilo obavijeno tisinom.
Tu tm'nu iznenada su poremetili us-tas- c.
Jsli su od kucc do kucc. Vczalt
jednoq po jednog muskarca, ndarali
zene, bacali djecu u sknpljenu gomilu
ljudi. Ttijctki puenji culi su sc s mje-sta
gdjf sc netko opirao. Sve je nad-vts- io
jauk i molccivi glas zena;
— Ncmojtc nas, nemojte hranitc-Ij- c
ovc djecc.
Auljcca su zabczeknuto gledala kao
da su zaboravila plakati.
Formirana jc kolona muskaraca,
zena i djecc. Bilo ih jc bosih, polugo-li- h.
Djcvojke su pokrivlc rukama
grudi. Branilc sc od nasrtaja. Jcdna
je od nijh podiqlapregrst blata i ba-ci- la
ga scbi u lice. Lice bijelo i rumc-v- o
od uzbudjenja postalo jc crno.
Cula je natjeze psovke.
— Tlodajtc brze! T tako nccctc dtt-g- o!
— vikali su ustasc.
A kolona ljudi sc spottcala, okreta-l- a
za svojim kticama iz kojih jc po-c- co
da suklja dim.
— Ncka je prokleta ruka koja je
bacila plamen u moj sirotinjskt dom
— viknula jc starija zena, koju ,w
izudarali kttndacima i ostavili na pu-t- u
prema Kulcn-Vaknf- u. Kad su sti-g-li
tt Vakttf pocelo jc saslusavanjc.
Muccn je.
— Priznajtc da ste vas dvojica or-fianiza- tori ustanka! — vikao jc ttsta-s- ki tsliednik na dvojicu mladica.
— Nazalost nisam — rekao je je-dan
— a da jesam, onda bill s pono-so- m
umro.
— Vczitc ih i objesite na stup.
Vbrzo su visjcla dva tijela na tele--
fonskim stttpovima. Namjcravali su
da zastrasc, da bi na taj nacin priz-nava- li
ljudi i ono sto nisu ucinili. Oni
bi onda it svojim izvjcstajima pisali
kako su pohvatali "komunistickc or-ganizat- ore'. Nekoliko dana proveli
su zatoccnici it mttccnju it zatvorskim
eclijama. Jednog jutra kolona jc po-no- vo
postrojena. 7,atvorcnici su ba-ca- ni
u kamionc. Kamion za kamio-no- m
odhrujao jc u noc. Voznja tt ne-izvjesn- o(t. Nitko nijc zuao kamo il
vozc. Najednom su sc kamioni poccli
zaustavljati, jedan za drttqim it su-nn
Boriccvci. Kad jc istovaren prvi
kamion zacttla se vika pijanih do pa-s- a
qolih ttstasa. Kitndaei. Psovke.
Krikovi. Tz nrve gritpc su neki po-ccli
bjezati. Vbrzo su padali pod vlo-tunim- a. Jedan sc borio za zivot. Pda-ra- o
jc pesnicama ustasit fv licit. Ni-tko
im nijc mogao prici. Okretali su
STRANA 3
se it krugu. I na kraju kad jc oborio
ustasu jedan ga je udario drskom rc-volv- cra
tt glavu, a onda jc dodao noz
nstaSi koji se nalazio pod covjekom
Zto sc borio za zivot.
U toj osamljcnoj Sttmi culi su se
samo vriskovi i puenjevi. Vidjclo se. kako sijcvaju nozevi. Medjit tim Iju-di- ma koje su povcli na klaonicu na-lazio
se i Vladimir Tankosic. "Zami-jen-it
ctt sc" bilo mu je prvo sto jc
pomislio kad su ga vodili prema nije-st- tt
gdjc su ustasc klali ljude. Cuo jc
u tome castt i ovc rijcci:
— Steta sto nijc dan. Slikali bi sc.
Kako bi se Mitller radovao ovakvim
fotografijama. To bi bilo za SS-ar-hiv- it!
Tankosic se zatrcao prema ustasi
koji se obratio drugomc gornjim ri-jeci-ma,
ali njegova podignuta ruka
zaustavila sc it zraku. Bobio jc uda- -
rac it potiljak. Dvojica su ga dogura-l- a
do jamc. Tankosic jc dospio vidje--ti
samo ritbovc i stravicni otvor koji
je zjapio. Baeili su ga. Padao je gla-vac- ke udarajuci desno i lijcvo o sti-je- nc
bczdana. Tzgubio je svijest . . .
Postcpcnc ie dolazio k svijesti.
Kao it polusn dopirali su do njega
mukli priauscni liropci polumrtvih
ljudi. Na Tankosica jc palo tijelo ze-ne
kojc sc bilo zaustavilo na izbocini
pecinc. Zena jc bila ziva. 7vala sc Ba-- .
ra Skoric-Pojiovi- c. Ona jc skocila, nc
cekajuci da jc zakolju, bacila se u
provaliju.
Poslije stravicnih muka gore, na-st- tt
pile su mukc zedji it torn podzem-no- m
kotlu, 34 mctra is pod zcmlje. . Baccni u jamu postepeno su innirali.
Jedan je isprckidano govorio:
— Zao mi . . . zeno . . . da nisam
nikad . . . a ja tc volim . . . veliko . . .
mnogo. . .
Jedan koji takodjer nije bio zak-Ia- n
smijao sc i plakao naizmjenieno
spominjuci ovi, izvadjene, velike pla-v- c
oci koje jc netko volio.
— Nccu da umrem medju mrtva-cim- a
— vikala je Bara Skoric. —Za-st- o
nisam dopustila da me ubiju? Za-s- to
nisam dala da me prekolju? Tma
li nckoga tko bi to it ovoj proklctoj
jami ttcinio?
Pocco jc pljusak. Grom jc udario
n obliznjc stablo kojc sc stropostalo
iznad jamc. Kaplje kisc padalc sn tt
bczdan i dvoje kojc jc bilo zivo, zije-va- lo
jc da itgrabi koju kap. Tankosid
sc slcdio od uzasa kad jc cuo zavija-nj- e
vitkova. Zar ima pristupa u peci-n- ut
Pristupa nijc bilo osim odozgo. Ali
vukovi su sc poceli spustati niz jamu.
Grcbali su sapama. Privlacio ih jo
miris krvi. Dolazili su svakc veceri
po nekoliko sali. J sve se blizc cttlo
njihovo zavijanje. Jedan dan. Dv&
dana. Tri dana . . . sati i noci . . . De-v- cti
dan i deveta noc su prosli. Kise
nijc bilo. Zcdj i glad su bili ncsnosni.
Dvojc it jami vise nije imalo snage
da sc pokrenc. Cckali su smrt. Zcljcli
su smrt, a ona nije doazila.
Bcveti dan doprla jc jcka izvana.
Ustasc? — pomisila je Bara. — Ilu
spasenje? Poccli su dozivati: ,
— Ooo, ljudi, ljudi! Spasite! Spa-sit- e
ako ste ljudi!
Ba li je glas dopro ? Nisu znali, ali
su i dalje zvali, neprcstano su zvali
dok nisu potpuno izncmogli.
— Noma su sc glasovi pricinili —
tttzno je rekao Tankosic. — Nana
spasenja. Nana node. . . .
Jos jc nesto ldio reel, ali na tijela
u jami nesto je baccno izvana. Bopu-za- o
jc do toga mjesta. "Uzc!" vik-- n
tw jc, "pa to jc uzc!" Svczali su se
ujih dyoje. Vttkli sit ih iz jamc. Vbr-zo
ih jc zapljitsnulo svjctlo. Oboje su
bili onesvijestcni.
Njihove pozivc it pomoc cuo jc je-dan
colmnin. Otrvao jc it selo. Vbrzo
su stiqli seljaci s ttzctima. Tz jame u
Sttmi kod sela Boriccvca izvadjene sit
stotinc ttbijcnih.Putcljkom kojim su
sitznjevi vadjeni toga dana je krenu-l- a relika povorka scljaka it kojoj jc
bilo mnosto crnih marama. Vz naj-vece
pocasti zrtvc sit sahranjene.
Prcmn kazivanjtt, Vladimir Tan-kosic
sreo sc s pjesnikom rcvolucije
Tvanom Goranom Kovaciccm. Tan-kosiccvokaziv-anje
prctvoreno je tt
nasit najpotrcsnijit poemu o najttra-snij- oj noci koja jc trajala mnoao da-na.
J. ASANTX.
1вШвв1' --. -- £'
I
цмивт- -