Novosti, September 04, 1945

              4 i HRANA 2
NOVOSTI
fcfV
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by tbs
Novosti Publishing Companj
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
20S Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephono: ADelaide 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatikom lozilru
Registered in the Hegistrv Oiiice ior the City ot Toronto
on the 24th daj of October 1941 at
No 48052 CP
Dopisi bez potpisa se no uvrsćuju — Rukopisi se no vraćaju
Ostavite Hrvatsku Bratsku
Zajednicu na miru
Doznajemo da su gospoda sadanji upravnici Hrvatske
Seljačke Stranke u Kanadi Restek i Skacan uputili okružna
pisma na odsjeke Hrvatske Bratske Zajednice u Kanadi u koj-ima
traže da Odsjeci protestiraju i osudjuju sadanju upravu
u zemlji maršala Tita napose i traže povratak Maćeka na vlast
Mi još nismo imali prilike vidjeti te okružnice ali iz dopisa
Odsjeka 739 HBZ iz Montreala kojeg smo objavili u prošlom
broju Novosti razumijemo da je takva okružnica na njihovoj
sjednici čitana i da ju je članstvo osudilo i zabacilo
"Pozivamo sve hrvatske narodne organizacije i sva hrvat
ska narodna društva širom cijele iseljene Hrvatske da se na-š- oj
borbi priključe i osude diktatorski režim i rad vlastodržaca
u Jugoslaviji koji imaju cilj da se hrvatski seljački pokret ra-zori
i hrvatski narod upregne u novi jaram" — to oni kažu u
svom proglasu To je svrha njihove borbe U tom pravcu pisali
su i na odsjeke Zajednice u Kanadi
Ti njihovi proglasi i okružnice kružile su i prije medju nji-hovim
organizacijama da tek poslije Mačekovog bijega i izja-ve
poprime pravi smisao i punu sadržinu i za širu javnost ne
samo za uski krug njihovih organizacija
Još prije Mačekova bijega iz zemlje ovdašnje vodstvo HSS
na čelu sa Restekom i Škacanom gledalo je na oslobodilačku
borbu našeg naroda sa rezervacijama i nepovjerenjem Nisu toj
borbi vjerovali niti su ju izdašno potpomagali Dapače veći dio
cnog što su pod silom prilika — bolje reći pod pritiskom širo-kog
članstva njihovog — prikupljali za pomoć našeg naroda
zadržali su i danas još drže kod sebe Saradnje sa drugim de-mokratskim
pokretima na tom pitanju nisu htjeli štoviše nji-hovi
emisari (Herceg) obilazili su naše kolonije i klevetali da
će se od prikupljenog novca netko koristiti ovdje u Kanadi i
onda odgovarali svoje članstvo da ne radi zajednički sa osta-lim
hrvatskim organizacijama i mjesnim tijelima Vijeća Kanad-skih
lužnih Slavena
Nasuprot činjenice da je vodstvo Seljačke Stranke svijes-n- o
sabotiralo rad na pomaganju našeg naroda u kraju jezgra
stranke široko članstvo bilo je spremno od samog početka ne
samo na pomoć nego i na složan rad svih nas u Kanadi Wel-lan- d
Val d'Or i još nekoja mjesta bili su živi primjer takve go-tovosti
sve dok nije od vodstva došlo naredjenje NE POD NI-KOJU
CIJENU NE SA NJIMA!
Poslije toga slijedila je još i oštra opomena njihovom služ-benom
glasilu u Winnipegu da ne donosi rad Vijeća u Hrvat-skom
Glasu jer da se time "popularizira njihovo Vijeće "
Pa usprkos tako otvorene sabotaže od strane vodstva HSS
— Resteka i Škacana — preko Vijeća Kanadskih Južnih Slave-na
pošlo je u Jugoslaviju razne robe medicine i hrane u vrijed-nosti
od 375 hiljada dolara plus 135 hiljada u gotovom novcu
na račun medicine i bolnice U kratko do sada poslana pomoć
preko našeg Vijeća u Kanadi iznosi preko pola milijuna dola-ra
vrijednosti
Po bijegu Mačeka iz zemlje razvezah su glasnije Opredje- -
lili su se otvoreno bez da su za to tražili odobrenje svog član
stva ne sa narodom u zemlji nego sa njegovim izdajnicima
Zaredali su rezolucijama i protestima ne protiv narodnih ne
prijatelja koji u ovim teškim danima punim napona za izgrad
nju porušene zemlje i očuvanja tekovine oslobodilačke borbe
bježe izvan zemlje da u inostranstvu nastave borbom koju su
do bijega vodili u zemlji da se u inostranstvu povezu sa reak-cionarnim
silama drugih zemalja u borbi protiv nove demo-kratske
Jugoslavije Pozivaju molimo vas ne na pomoć širo
masnoj dječici kojih je više od 300 000 ostalo bez svojih rodite-lja
ne za gradnju bolnica gdje bi se zadržavala i liječila ta is-paćena
dječica ne za utaloženje glada i golotinje nego na pro-teste
na osudu svega onog za što je preko jednog milijuna i
pol sinova naših naroda položilo svoje živote Pozivaju na pro-teste
i osudu ne zločinaca i izdajnika nego onih ljudi koji su
u najtežim danima njihove velike borbe stali na čelo borili se
i izveli narod iz strašnog fašističkog ropstva i tiranije na sta-zu
novog i boljeg načina života
Sažmemo li njihovu sabotažu na pitanju pomoći i onda
sadanje napadaje na vodstvo u jedno ne možemo doći do dru-gog
zaključka doli da su vodstvo Hrvatske Seljačke Stranke
u Kanadi preuzeli pravi domobranci — otvorsni neprijatelji no-ve
Jugoslavije
Mi ne vjerujemo da će članstvo Hrvatske Bratske Zajed-nice
na koje su ovi okamenjeni domobranci uputili pozive sli-jediti
njihov vapaj Ne vjerujemo ni u to da će te umišljene
slučajnike za dugo tolerirati ni njihovo vlastito članstvo koje je
u duši sa novom Jugoslavijom već će nastojati da ih se riješi
ako ne želi snositi odgovornost štetnih posljedica Glasovi pro-testa
protiv njihovog rada već se čuju iz redova stranke Eno
nekoji jednostavno napuštaju 3tranku i ćute drugi protestiraju
javno treći još čekaju i traže izlaza očekujući da će se ipak
sve to popraviti
Napuštati stranku radi rada vodstva po našem mišljenju
nije dobro i neće donijeti nikakve promjene U stranki treba
ostat i povest borbu protiv domobranskog uticaja na vodstvu
koji stranku spuštaju na ustaške staze na vezu sa obranašima
i ostalim neprijateljima nove Jugoslavije U stranki treba ostat
i povesti borbu za jedinstvo sa ostalim demokratskim pokreti-ma
ovdje i povezati se sa strankom u zemlji koja je sastavni
dio oslobodilačkog pokreta i čije je vodstvo ostalo vjerno načeli-ma
i učenju braće Radića U stranki treba ostat još i zbog toga
ito stranku ne sačinjava Restek Skacan Herceg Cvarak Krz-nar- ić
i drugi oficiri nego je stranka sastavljena od poštenog
hrvatskog seljaka i radnika koji žudi za slobodom i boljim ži-votom
isto kao i njegova braca u starom kraju
Dokumenti
55
U prošlom članku pozabavili
smo se uzurpatorskim radom sa-movoljne
klike koja se je namet-nula
članstvu Hrvatske Katoličke
Zajednice Ta je klika uzela služ-beno
glasilo HKZ kao za svoje i
kroz njegove stupce propagira i
nameće članstvu svoju politiku
Ta je politika protu-kršcansk- a jer
sije mržnju razdor i zlu olju me-dju
ljude ta politika je izdajni-čka
jer zastupa i brani najsvire-pije
i najzločinačkije izdajice hr-vatskog
naroda ta je politika zlo
činačka jer razjedinjuje narodne
snage neophodno potrebne da se
hrvatski narod podigne iz straho-ta
počinjenih ba5 od onih koje ta
nametnuta klika brani
U broju od 21 augusta 1945
"Naše Nade" ta se klika ponovno
trudi da ubijedi američke Hrvate
kako se svećenici u Jugoslaviji
"ubijaju" samo zato što su sveće-nici
U tom svom tvrdjenju poziv-lje
se na neke dokumente koje su
navodno poslali "svjetskim politi
čarima" Medjutim možda radi
toga jer su odredjeni za "svjetske
političare" a ne za obični prezreni
puk oni te dokumente nikako ne
objavljuju kako bi na njihovoj
osnovi mogli da uvjere svoje član-stvo
i ostale američke Hrvate o
istinitosti svojih navoda To
su inače stare metode o nji-ma
smo već govorili i utvrdili ka-ko
ta bezbožna klika američkih
hrvatskih popova smatra nas ame-ričke
Hrvate za glupake i budale
Naše novine u Americi donijele J
su dokumente o zločinima katoli- -
čkih popova-razbojnik- a U tim do-kumentima
navedena su imena
dan mjesec godina i mjesto ro-djen- ja
zločinaca djela koja su zlo-činci
počinili sudjenje zločincima
i konačno njihovu zasluženu kaz-nu
koja uzgred budi rečeno nije
u svakom slučaju bila smrtna kaz-na
Našem tvrdjenju da su svećeni
ci u Jugoslaviji bili sudjeni i kaž-njavani
samo i jedino radi toga
ito su bili ordinarni drumski raz-bojnici
u službi vjekovnog nepri-jatelja
hrvatskog naroda sada se
jednom krupnom političkom oma-škom
pridružuje i ta klika oko
"Naše Nade"
Iz dokumenata koje oni nabra-jaju
a ne objavljuju izmakao im
se je navod po kojem se "zna stal-no
da se jednaki broj (svćenika)
poveo za partizanima pa se
u čudu zašto partizani I prošlosti
poubijali "oko 40 svećenika od
180 koliko ih je bilo u redo-drža- vi
Svetoga Otkupitelja Dalmaciji
a zašto nisu ubili samo onih
15 što pristajali uz ustaše"
Govoreći pak o 45 hercegovačkim
svećenicima "poubijanim" od par-tizana
ta klika na osnovu svojih
"dokumenata" kaže da se je samo
nekoliko povodilo za ustašama i to
oni KOJI SU SVOJE ŠKOLE
SVRŠILI U ITALIJI"
Odlično gospodo oko "Naše Na
de"! Nešto nije u redu s tim sve-ćenicima
u Jugoslaviji To nam
potvrdjuju čak i navodi iz neobav-ljenih
dokumenata Kakovi su ti
dokumenti vidi se već po tome što
njihovi navodi ne iznašaju nešto
preciznog Iz tih "dokumenta" ne
znamo za brojeve i ostale podatke
već tek tako na oko Kad to nije
važno za one koji iznašaju doku-mente
zaista nije važno ni za dru-ge
a pogotovo ne za one koji go-vore
i pišu na osnovu utvrdjenih
činjenica kako to čini hrvatska
napredna štampa u Americi
Medjutim za nas ima veliku
važnost sama činjenica da je za-trovana
klika počinila krupnu po-litičku
grešku na svoju štetu tom
svojom tvrdnjom da je polovica
[svećenika pristala uz partizane
"Naša Nada" nije nikada iznijela
da je ta polovina svećenika poči-nila
ijedno krivično djelo protiv
neprijatelja partizana odnosno
prijatelja klike oko "Naše Nade"
Mi pak iz dokumenata znamo da
se je ta polovica katoličkih sveće-nika
i još kako borila za prava
svog naroda mi znamo da je sva-ka
jedinica Narodne Oslobodilačke
Vojske i današnje Jugoslavenske
armije imala i ima svog svećeni-ka
koji je bio sa svojim narodom
u najtežim časovima koji je
junačke partizane koji sa-maritanskim
milosrdjem njegovao
ranjene partizane na bojnom po
lju koji je dijelio Sveti Sakrame-na- t
umirućim partizanima Mi
znamo da se rad tih svećenika ni
je ograničio samo na to Mi vidi-mo
rodoljubive svećenike u Narod-nim
Oslobodilačkim Odborima u
kojima oni vatreno križarski bra-ne
svoj narod i tekovine njegove
oslobodilačke borbe Zato nije ni-kako- vo
čudo da danas u Jugosla-viji
u kojoj se prema "Našoj Na-di"
"ubijaju" svećenici samo zato
što su svećenici postoji odbor sa-stavljen
od svećenika a po punom
NOVOSTI
Nade"
sporazumu opata i Apostolskog
Delegata Njegove Ekselencije Jo-sipa
Marcone--a koji ima zadatak
da izradi nacrt o uredjenju odno-sa
izmedju crkava i države (Uni-ted
Press — New York Times od
29 augusta 1945) "New York Ti-mes"
nimalo prijateljski raspolo-žen
prema Jugoslaviji čak tvrdi
da je Ekselencija Marcone odobrio
predlog jugoslavenske vlade o rje-šenju
odnosa izmedju katoličke
crkve i države Da je to moguće
ukoliko se katolika tiče potvrdju-j- e sada i sama "Naša Nada" Jer
kad "Naša Nada" kaže da je -- po
lovica svećenika pristala uz parti-zane
svaki razuman čovjek može
zaključiti da je pristalo daleko vi
Se svećenika uz novu domokratsku
federativnu Jugoslaviju Jedna ta
kova očita kontradikcija ne može
da izbjegne ni najglupljem čovje
ku naime ubijaju li se svećenici
samo zato što su svećenici ubija
li ona polovica onu drugu polovi-cu
svećenika ili se pak kažnjava-ju
oni popovi izdajice u službi ne-prijatelja
protiv svog naroda Od-govor
na ovo "Naša Nada" dugu-je
svom članstvu HKZ i svim ame-ričkim
Hrvatima
Da se pozabavimo malo s popo-vima
zločincima i izdajicama Pri-je
svega iz tvrdnje "Naše Nade"
proizlazi da nisu ni svi svećenici
iz one polovice koja nije pristala
uz partizana bili "poubijani" Ko
su dakle oni koji su bili "poubija-ni"?
Niko drugi nego baš oni koji
su utvrdjeni da su bili obični raz
bojnici i zločinci i oni koji su se
oružjem u ruci a ne križem borili
protiv svog naroda u korist tudjin-sko- g
zavojevača Ml smo to ranije
utvrdili To sada potvrdjuje "Na-ša
Nada" kad kaže da su se povo-dili
za ustašama oni svećenici ko-ji
su svršili škole u Italiji Ti sve-ćenici
bili su školovani od onih
krugova u Italiji koji vjekovima
gaje mržnju na sve ono što je hr
vatsko To su oni krugovi koji su
uvijek bili preteče talijanskog
imperijalizma to su oni krugovi
koji baš sada vode najogorčeniju
borbu protiv interesa našeg naro
da hrvatskog i slovenskog to su
oni koji hoće 1 nadalje da zadrže
u ropstvu nal hrvatski živalj u Is-tri
i Slovence u Julijskoj Krajini
Ti su svećenici bili Školovani i po
slani natrag u Jugoslaviju da iz-vrtanjem
vjere i moralnom presi-jo- m
nad narodom spremne teren
za talijansko imperijalističko pro
pitaju su djranJe na Balkan u
u
su
hra-brio
bilo je takovih popova odgojenih
u Italiji koji su redovito bili u
službi neprijatelja hrvatskog na-roda
Nema Hrvata kojemu nije
poznata ta žalosna povijest Sada
je pak klika popova oko ''Naše Na-de"
dužna da odgovori i na drugo
pitanje kad tvrdi da su uz ustaše
pristali svećenici odgojeni u Ita-liji:
Jesu li ti svećenici neprijate-lji
svog naroda i zašto ih "Naša
Nada" tako žučno brani T Da su
neprijatelji to kaže sama "Naša
Nada" kad tvrdi da su pristali uz
ustaše najveće krvnike hrvatskog
naroda Dosljedno tome braneći te
svećenike "Naša Nada" brani ne-prijatelje
hrvatskog naroda
Da je to istina dokazuje i čla
nak u istom broju "Naše Nade" u
kojem se iznosi pocrtanim slovima
da u Jugoslaviji "vlada nezapam-ćen
glad velika golotinja i svaka
druga nestašica" Ipak "Naša Na-da"
krupnim slovima poziva naš
narod da ne šalje novac u stari
kraj Mi smo spremni iznijeti na
hiljade potvrda naše braće u rod-nom
kraju koja se zahvaljuju na
pomoći koju su primila od svoje
sabraće iz Amerike 1 Kanade I u
tome se "Naša Nada" služi ordi-narnim
lažima Navadja da nije
uredjeno valutno pitanje da se
stvari kupuju ne za novac već za
izmjenu i slično Naprotiv je isti-na
da je valutno pitanje i pitanje
cijena u Jugoslaviji riješeno Isti-na
je da Amerika nije još usposta-vila
otpremu pošiljka novaca Na-ravno
da je daleko bolje slati ro-bu
jer radi velike oskudice robe u
Europi to Ima veće značenje
Je li taj poziv "Naše Nade" dje-l- o
kršćanske ljubavi i milosrdja
ili je pak to novi dokaz o protu-kršćansko- m
i protu-hrvatsko- m ra-du
hrvatsih popova u Americi?
Neka američki Hrvati odgovore
na to po svojoj savjesti
N Bojanić
RUMUNJSKI KRALJ TRAŽI PO-MO- Ć
OD SAVEZNIKA
Washington — Bivši rumunjski
kralj Mihajel zamolio je Veliku
Britaniju Sovjetski Savez i Sjedi-njene
Države da pomognu uspo-staviti
u Rumunjskoj onakvu vla-du
koju bi smjesta priznali veliki
saveznici
Za stalan posao i
socijalnu sigurnost
PORUKA FERCY R BENGOUGH PREDSJEDNIK TRADES AND
LABOR CONGRESS OF CANADA U OČI RADNIČKOG
BLAGDANA — LABOR DAY
Ovih dvanaest mjeseci od kada
smo zadnji puta slavili Labor Day
stvorene su velike promjene Više
ima značaja u historiji ovih 305
dana nego je bilo za mnogo godi-na
u prošlosti Nacizam i fašizam
kao oružana snaga prestao je u-groža- vati
svijet a Hitler i njego
vi suradnici skinuti su sa vlasti
Nedavno smo proslavili poraz ja-panskog
militarizma Oni ogromni
napori naroda Ujedinjenih Nacija
u njihovoj borbi za poraz osovin-skih
sila pokazali su što je sve čo-vječanstvo
postiglo jedinstvenim
radom i znanjem za zajedničku
stvar Svemu tome mi smo mnogo
zahvalni Mi koji živimo i koji
smo ostali netaknuti mnogo dugu-jemo
onima koji su pali koji su u
ovoj borbi radili i prolijevali krv
na našoj strani Da nismo bili u
stanju izgraditi bolju i snažniju
mašinu od neprijatelja za one koji
su snjom rukovodili danas nebi
mogli govoriti o pobjedi Bili smo
blizu da izgubimo se ali smo ipak
pobjedili Značajno je to što su
svi oni koji su proizvodili milijune
tona municije oružja i hrane bili
prema izvještaju vlade i financi- -
jalnih magnata potpuno siromaš
ni i bez ičega tek dvadeset minu-ta
prije nego je počeo rat Kanada
koja je tako mnogo proizvodila
imala je hiljade besposlenih i gla
dnih čak smo i hranu uništavali
koju je narod trebao ali koje nije
mogao kupiti U stvari imali smo
sve što je bilo potrebno za život
ali za život trebalo je kupiti hrane
i odjeće a nije bilo novaca
Tokom prošlih nekoliko godina
Kanada je poslala za milijune do
lara vrijednosti hrane preko mora
Mnogo smo dali badave i to je bilo
posve pravilno Naši saveznici su
sve trebali i dobro iskoristili Ako
nas je ovaj rat mogao isto drugo
naučiti naučio nas je to da smo
tako mogli davati i našim gradja-ni- ma
za vrijeme depresije pa bi
bili mnogo bijede odstranili
Goeringi Lavali i Kvislinzi do
laze toga lodavaca radnika
u
Piše: JOHN GIBBONS
Beograd — Održao sam vrlo
ugodan razgovor sa aktujućem po-glavicom
srpske prasoslavne crk-ve
Star svojih 70 godina sa gu-stom
crnom bradom bijelim licem
pobožni metropolita Jo3ip razgo-varao
je slobodno i u ničemu nije
oklijevao izraziti svoju opoziciju
nekojim mjerama koje sada podu-zima
vlada
U svojim konzervativnim i nelo-gičnim
gledištima stari metropo-lita
odobrava rastavu crkve od dr-žave
u drugim zemljama ali ne u
Jugoslaviji
Mnogi manastiri posjeduju veli-ka
imanja koja su obradjivali po-ljodjelski
radnici dok je poprečni
seljak u Jugoslaviji obradjivao po
10 akeri vlastite zemlje Jugosla
vija je u nadmašnoj većini poljo-privredna
zemlja — njezini seljaci
sačinjavaju 85 posto stanovništva
U stvari u Jugoslaviji do-voljno
zemlje da bi se moglo dati
dovoljno svim seljacima
Radi toga u svojoj agrarnoj re-formi
vlada oduzima manastirsku
zemlju bez naplate i predaju je se-ljacima
na obradjivanje
Manastirima će poprečno ostati
po 12 akeri zemljišta dok će ma-nastiri
sa posebnim historijskim
značajem zadržati do 50 akeri
Suvišno je i govoriti da su tak
ve reforme vrlo popularne kod se-ljaka
pa ako će se metropolita i
dalje držati u opoziciji on će se
nedvojbeno izolirati od naroda i
izgubiti potporu velikog broja vla-stitog
svećenstva Naročito na se-lu
mnogi svećenici vrlo dobro poz-nava- ju
bijedan život svojih vjerni-ka
pak svaki potez vlade o agrar-noj
reformi smatraju kao sredstvo
za iskorjenjavanje bijede
Metropolita nije takodjer sakrio
ni svoje bojazni što se eliki broj
svećenika i crkvenih organizacija
priključuje Narodnom Frontu
Dok sebe smatra slobodnim da
unapredjuje svoje negativno sta
novište prema političkom razviću
u zemlji ujedno izjavljuje da se
mnogi svećenici previše interesira-ju
u politički život Nekoji od njih
kaže metropolita idu Čak tako
sto su svojom politikom i radom
doveli čovječanstvo do neizrecivih
muka i patnja Oni koji su prije
rata doveli do ekonomske depresi-je
takodjer su narodu prouzročili
mnogo nevolje i bijede ali su osta-li
slobodni Neka im to bude za po- uku da takvog nešto više nikada
ne učine
Mase kanadskog naroda nisu re-volucionarne
One ljube svoju ve-liku
domovinu čiji su gradjani
One cijene svoju demokraciju i
slobodu Sve što njima treba je to
da imaju dovoljno rada i socijal
nu sigurnost Kanada je bogata
zemlja Ako se snjom pravilno ru- -
PROTEST RADI UKIDA-NJA
NADNICA
Delegacija Steel Car VVorkers
unije kod premijera Drewa
Toronto 31 Aug — Jučer je
premijer Drewa posjetila delega-cija
Canadian Steel Car Vorkers
unije i pred njim uložila protest
protiv stanovišta Ontario Labor
Relations Boarda po pitanju ski
danje plaće kod National Steel
Car kompanije
Unija je već odavna opomenula
Ontario Labor Relations Board
da je kompanija otpočela skida-njem
radničkih nadnica ali do sa-da
nije još ništa poduzeto da se
kompaniju spriječi u tome U po-sljednjih
nekoliko mjeseci nekih
1707 radnika radi za nižu nadnicu
nego lanije pa ako se sa strane
vlasti ne poduzmu potrebne mjere
postoji opasnost da kompanija
još više snizi radničku plaću
Delegacija je na premijera Drew
postavila zahtjev da se odmah po-vede
istraga o stanju plaće radni-ka
kod dotičnog poduzeća i ispravi
sve što je do sada s' Jnuto Kritizi-rani
su takodjer i vladini zakoni
koji više pomažu interesima pos- -
pred narodni sud radi nego
Svećenstvo odobrava reforme
Jugoslaviji
nema
'"PROTIVE" SE TEK NEKOJI
daleko pa tsupaju u Komunističku
Partiju
Time što je metropolita mogao
slobodno i bez ikakvih zapreka iz-raziti
svoje gledište stranom do-pisniku
je najbolji dokaz za pobi-janje
kritike onih koji iz daleka
gledaju na dalekozor i pripovje-daj- u
da u novoj Jugoslaviji nema
slobodnom mišljenja i govora
Suznim očima i blagim pokre-tom
ruku ovaj stari crkveni dos-tojanstvenik
nas je pitao: "Pa re- -
Kao u pravom životu
Grupa dječaka igrala se vojnika
i razdijelili se u dvije grupe Dvo-jica
od njih stražarili su sa drve-nim
puškama Blizu njih bilo je
nekoliko "zarobljenika" sjedeći
iza grubo napravljenog stola Svo-je
"zarobljenike" hranili su samo
suhim grahom koji se nalazio na
stolu
Uz njih je prolazio odrasli čov-jek
i zagledao se u žalosno lice
Jednog pokunjenog "zarobljenika"
i pitao što je sa onim malim tamo
za stolom što se on neće igrati?
"On neće jesti graha zato se dr-ži
tako žalosno" — odgovori jedan
Od mladića "On bi htjeo da mu
donesemo sladoleda"
"što zar nije i on jedan od va-ših
zarobljenika?" — upita prola-znik
"Jest i on je zarobljen ali on
imitira zarobljenog njemačkog ge
nerala pa bi htjeo nešto bolje"
EDDA CIANO PREDANA
TALIJANSKIM VLASTIMA
London 31 Aug — švicarski
radio javlja da je Edda Ciano
kćerka bivšeg talijanskog diktato-ra
Mussolinlja i žena bivšeg tali-janskog
ministra grofa Ciano pre-dana
talijanskim vlastima
1CANADA ĆE RASPUSTITI
"PACIFIČKU" ARMIJU
Ottawa 1 Sept — Odjeljenje
vojske i mornarice javlja da vla-da
namjerava raspustiti i onu ka
nadsku armiju koja je bila odre-djen- a
za borbe na Pacifiku Ka-nadske
oružane sile neće uzeti
učeća u okupaciji Japana
Utorak 4 septembra 1945
kovodi ona može zajamčiti puno
uposljenje svim njezinim stanovni-cima
To se vrlo Iako učini samo
ako se drži po strani krupne inte-rese
koji spriječavaju njezin slo-bodni
razvitak
Prvu našu brigu moramo posve
titi povraćenim vojnicima Oni tre-baju
i zaslužili su pogodan posao
i dostojnu plaću ne posao drugih
radnika kako nekoji pojedinci go-vore
da se privilegije starim rad-nicima
u industriji moraju ukinuti
i zaposliti one koji su se povratili
sa fronte Povraćeni muškarci i
žene neće takvog posla sa kojeg
bi istjerali druge Oni hoće i ima-ju
pravo na vlastiti posao Posao
se mora svima zajamčiti i od nje-ga
se moraju koristiti svi oni koji
su se borili i koji su proizvodili
Federalna vlada koja je provo-dila
rat se u prošlim izborima po-novno
vratila na upravu zemlje
Ta vlada ima pred sobom velike
odgovornosti i zadaće Obećala je
da će ispunjavati svoje obaveze
prema narodu Kanada traži takvu
demokraciju koja će raditi u inte-resu
širokih slojeva njezinog na-roda
To znači puno uposljenje
socijalnu sigurnost i zakonom za-štićena
unijska prava Ako vlada
ne uspije u tome može se Iako do-goditi
da bi to bila njezina po- sljednja prilika
U Velikoj Britaniji narod je
prošlih izbora promjenio svoju
vladu Rezultati britanskih izbora
su od naročitog značaja jer oni
nepobitno pokazuju želje naroda
za bolji i progresivniji život
Ako krupni interesi u Kanadi
spriječe vladu u njezinim planovi-ma
za bolji život većine njezinih
gradjana radnički pokret je dužan
odgovoriti još većim ujedinjava-njem
svojih redova Na Labor Day
ove godine kanadski radnici će
obećati svoju moguću pomoć za
uspostavu stabilnog mira — ta-kvog
mira koji će zajamčiti stalan
posao i sigurnost za sve stanovni-ke
cite mi vi novinari koji ste oči
i uši svijeta što se dogodilo sa
našim patrijarhom?
Nismo mu mogli ništa reći gdje
se nalazi Patrijarha su bili zatvo-rili
Nijemci Kad se zadnji puta
čulo o njemu u januaru 1944 godi-ne
bio Je zatvoren u Beču
Drugog kalibra crkveni dosto-janstvenik
je monsignor Ritig de-kan
katoličke crkve sv Marka u
Zagrebu Hrvatska
Monsignor Ritig koji je mnogo
putovao po Dalekom Istoku i Sie--
dinjenim Državama je vrlo inteli-gentan
70 godišnji starac
Po narodnosti Hrvat i gorući
patriota monsignor Ritig je uspr-kos
njegove starosti otišao u bri-jego- ve i pomagao maršalu Titu i
partizanima "Kad se je moj narod
borio za slobodu moja je bila duž-nost
da idem snjime" — rekao je
monsignor Ritig
Kao vodeća ličnost u hrvatskoj
vladi on je učinio mnogo za tijes-no
prijateljstvo koje sada postoji
izmedju Hrvata i Srba On je član
vladine komisije koja radi na pla-nu
za rastavu crkve od države
"Budite uvjereni" — kaže Ritig
"da po ovom pitanju postoji dobra
volja na obadvije strane" O ag-rarnoj
reformi je rekao da se
"feudalni odnosi moraju ukinuti"
Crkvena zemlja mora olakšati po
trebe seljaštva
Oko jedna trećina katoličkih
svećenika pomagali su partizani-ma
— kaže Ritig Ali mnogi fra
tri stali su na stranu fašističkih
ustaša i počinili nebrojene zločine
prema narodu
Monsignor Ritig smatra da će
se katolička hijerarhija u Hrvat-skoj
složiti sa vladinim mjerama
Pa i "apostolski delegat Marconi
povoljno se izrazio o mom radu
Od svih čestitki koje mi stalno do-laze
sa sviju strana maršal Tito
je najvelikodušniji'
"Potpuno sam uvjeren" — nas-tavlja
dalje Ritig "da se u novoj
demokratskoj federativnoj Jugo
slaviji neće nikomu braniti lobo-da
ispovjedanja i uvjerenja Mar-šal
Tito je najveći čovjek u histo-riji
Jugoolavije od dana sr ćirila
i Metoda (koji su JuIne Slavene
pretvorili u kršćane) Tito je is-punio
njihoe ideale On je ujedi-nio
Južne Slavene"
immmmmmmmmmmm immn mm n