Nase Novine, November 24, 1982

              6— NASE NOVINE, October 20, 1982.
m& н н
Vise od 70 milijuna Afrikanaca neposredno je ugro-zen- o
gladu, a ako se nista ne poduzme, do Jnraja sto-Ijec- a
bit ce ih 120 milijuna
ALZIR, Tanjug — AfriCke zemlje
su uputile poziv medunarodnoj za-jedn- ici da im pruzi potrebnu pomoc
u provodenju plana iz Lagosa,
usvojenog na samitu OAJ prije dvije
godine, koji predvida da Afrika do
kraja ovog stoljeda iz vlastitih izvora
zadovolji svoje potrebe u hrani.
U toku Cetvorodnevnog rada re-giona- lne
konferencije organizacije
UN za prehranu i poljoprivredu
(FAO), u Alziru, mionistri poljopriv-red- e
i drugi visoki funkcionari 41
afriCke zemlje bili su jednoduSni u
tome da je prehrambena situacija na
kontinentu vrlo teSka, 6ak alarmant-na- .
ViSe od 70 milijuna stanovnika
Afrike neposredno je pogodeno
gladu, a ako se ne poduzmu mjere
za brzi razvoj poljoprivrede, broj
gladnih na kontinentu povecao bi se
na 120 milijuna potkraj ovog sto-Ije6- a.
Kad bi se samo pola posto
stredstava koja svijet danas troSi na
naoruzanje usmjerila u proizvodnju
hrane, receno je, uz ostalo, na
skupu u Alziru, to bi bilo dovoljno
da se iskorijeni glad na afrifikom
kontinentu.
Izlozene kroni6nim susama (goto-v- o
pola Afrike cine pustinjski ili
polupustinjski predjeli) i suo6ene sa
stoCnim bolestima, africke zemlje
nemaju dovoljno ni mehanizacije ni
financijskih sredstava za razvoj po-ljoprivrede.
Organizacija UN za pre-hranu
i poljoprivredu angazira najve-6- i
dio svojih financijskih sredstava i
Ameri6ko
bakterioloSko oruzje
zabrinjavaSpanjolce
MADRID (Tanjug) — Madridski
tjednik "Intervju" na vise stranica
objavljuje optuzbu protiv SAD da
"vode prljavi rat 6istim oruzjem".
Tvrdi se, naime, da u amerifikoj bazi
"Torrejon" kraj Madrida postoje
zabranjene zone u kojima se nalaze
tajna skladiSta bakterioloSkog
oruzja.
"Nama je jasno", prenosi "Inter-vju"
izjavu Spanjolskih radnika u
"Torrejonu", da u bazi "postoji
skladiSte krcato bakterioloskim
oruzjem. Zato u bazi postoje odrede-n- e
zone u koje mogu uci samo
odabrane osobe, njih vrlo malo, koje
su sve Amerikanci, a nema nijednog
Spanjolca".
Uporne zalbe Spanjolaca da je
"Torrejon" vrelo zagonetnih obolje-nj- a
obliznjeg stanovnistva, prisilile
su americku ambasadu u Madridu
da objavi sluzbeni demanti. Pred-stavn- ik
ambasade rekao je da su
"uniStena sva bakterioloska oruzja" i
da sada u bazi ne postoji nikakvo
tajno oruzje.
Spanjolci sumnjifiavo vrte gla-vo- m.
Vodeci Spanjolski dnevnik "El
Pais" joS je prije upozorio na to da
su u "Torrejonu" zagonetno umrla
od trovanja trojica americkih vojnika
6iji je zadatak bio da opsluzuju
avione tajnim tovarom koji je stizao
iz Azije. Lesevi tih zrtava prebafieni
su u SAD.
Spanjolci zaposleni u "Torrejonu"
tvrde da se svi oboljeli Amerikanci u
bazi upucuju na Мјебепје u SAD.
najviSe svojih kadrova za realizaciju
prehrambenih programa u Africi, za
"suzbijanje sto6nih bolesti, za ost-varivan- je
projekata irigacija. Sve to
ipak nije dovoljno.
Na konferenciji u Al±iru Dosebno
priznanje, uz FAO, odano je Italiji
cija se vlada angazirala da osigura
500 milijuna dolara kao pomoc
afriCkim zemljama najviSe pogode-ni- m suSom i nestasicom hrane.
Izrazena je nada da bi i druge
razvijene zemlje mogle slijediti tali-jans- ki
primjer.
Ротоб je Africi nuzna, ali afrifike
zemlje se u osiguranju prehrambene
neovisnosti moraju, prije svega,
osloniti na vlastite snage. Bez toga
nema, kako je vi§e puta naglaSeno u
Alziru, ni njihove pune politi6ke
neovisnosti. U torn smislu naglaSe-n- a
je potreba da svaka zemlja
posebno posveti najvecu mogucu
paznju poljoprivredi i izraiena
spremnost za razvijanje regionalne
suradnje u najrazlifiitijim oblastima
poljoprivrede i proizvodnje hrane.
ameriCka
kuknjava
"Атегјбке ceste, mostovi, voda i
kanalizacija su u vrlo troSnom
stanju. Poslije dvogodiSnje zapuS-tenos- ti
ove "infrastrukture", potreb-n- o
je stotine milijardi dolara da se
izvrSi popravak. Podrudju New Yorka
treba 40 milijardi novog infrastruk-turno- g
kapitala. Ali malo je nade da
6e se novae dobiti od federalne
vlade, kojaje takve fondove davala u
pros' losti".
To je napisao "New York Times" u
uvodniku pod naslovom "Obnoviti
Ameriku" (To Repair America).
Uzaludna kuknjava. Reaganova
vlada nema novaca za takve svrhe.
1
1
?4&tyAj
I I --. ~ri 1
Sit g
List Financial Post, glasilo kanadskih
biznismena javlja da velike kanadske
korporacije u toku 1980. i 1981. od gradana
ubrale nekoliko milijardi dolara viSe nego
trebale. Evo imena tih korporacija i svota
kojesu pribrabile: Royal Bank of Canada
— 492 milijuna;
Canadian Imperial — 310 milijuna;
Bank of Montreal — 358 milijuna;
Bank of Nova Scotia — 224 milijuna;
Toronto Dominion — 255 milijuna;
To banke — njima je najbolje.
Dalje:
Ontario Hydro — 406 milijuna;
Hydro Quebec — 559 milijuna;
B.C. Hydro Power Anthority — 113 mil.
Posljednje tri korporacije pripadaju provinci-jalni- m
vladama.
Dalje:
George Weston — 79 milijuna;
Safeway Ltd. — 72 milijuna;
Steinberg Inc. — 40 milijuna;
Oshawa Group Ltd. — 15 milijuna;
Dominion Stores Ltd. — 23 milijuna;
To kompanije koje trguju ziveznim
namirnicama.
Badriom ne very je
GRCKA РОћ1А2Е
NOVINAMA
ATENA — Od dolaska socijalista
na vlast u Gr6koj, prije nepunih
godinu dana, gr6ki listovi i oba
programa televizije dozivjeli su takve
izmjene da su mnogi listovi iz
temelja uzdrmani, neki ukinuti a
novi osnovani.
Da problem oko novina nije
periferna pojava, vidi se i po tome
sto je drzavni televizijski program
ERT otvorio specijalnu emisiju koja
se zove "Kriza grcke §tampe", u
kojoj su diskutirali poznati novinari i
s Ijevice i s desnice i sadaSnji
ministar informacija Marudas. Raz-govo- ri
6etvorice-petoric- e novinara
bili su toliko zanimljivi da su
potrajali duze od predvidene emisi-je.p- a
je receno da 6e se o Stampi
opet govoriti ponovo.a mozda otvo-ri- ti
i 6itava serija posvedena gr6kim
listovima i televiziji.
Najvazniju stvar iz ovog razgovora
(Karikatura "Politike")
saopdio je Marudas novinarima i
citavoj дгбкој javnosti: socijalisti6ka
дгбка vlada je odlu6ila da pomogne
novinarima i da ukloni najvazniji
kamen spoticanja — zastarjelu teh-nologi- ju. Vlada ceosnovati posebnu
diiavnu kompaniju koja 6e nabaviti
najmoderniju tehnologiju — foto-slo- g
masineriju i staviti je novinari-ma
na raspolaganje da Stampaju
svoje listove.
Sto se tice krize grcke §tampe,
receno je da grcki Citalac politi6ki
sve vise sazrijeva i da je s dolaskom
socijalizma poceo mijenjati svoje
navike. "Ranije je Grk svakodnevno
kupovao po nekoliko dnevnika, da
iz raznih izvjestaja otkrio gdje je
prava istina, a sada se odlufiuje za
manji broj listova, jer ve6 sada zna u
kojim ce novinama otkriti Sto je
ta6no. Zbog toga se mnogi desni-cars- ki
listovi gase, raspadaju".
ВВИ ШИ £30 ЕЕЗ ЕШ EB SI O ЕЗ ШЗ ШЗ O Ш& E5S3 S3 S3 E3 SJ O Ш& ESI ЕЗ П2 Ш ШШ tSS ШЗ ШЗ ШМ ЕЗ Ш1
su
su
su
su
© 1 © © ©
bi
t£3
Dalje:
Consumers Gas Co. — 180 milijuna;
Pan Canadian Petroleum — 203 milij.;
Dome Petroleum — 208 milijuna.
To su kompanije koje prodaju naftu i plin.
Dome Petroleum zauzima tre6e mjesto
medu kanadskim korporacijama (njezina
imovina iznosi 10 milijardi i 208 milijuna
dolara, ali je zapala u teSkode, pa su joj
banka i federalna vlada nedavno dale
milijardu dolara.
To je iznio, naglaSavamo, list koji sluzi
kao glasilo krupnog kapitala.
Jos i ovo:
Korporacija Kelly Douglas je vlasnik
Westfair Foods Ltd., a Loblaws Ltd. je
vlasnik Kelly Douglas, Loblaws Ltd. pripada
George Westonu — on je vlasnik svih gore
spomenutih kompanija.
Drugi primjer: Velika korporacija John
Labbats Ltd. (pice) je vlasnik Ault Food Ltd.,
a Ault Food Ltd. je vlasnik Dominion Dairy.
Tako je John Lobbats Ltd. najveci monopo-list
u mlijecnoj industriji.
Kriza je. Inflacija. Velika nezaposle-nost.- ..
Ali Sacici vlasnika velikih korporacija
dobro ide.
ШНИВИИИЕШОШИЕЗВШИИИитиЕдшЕЈИИмттишттрстишЕавдва
I0
0
Pre a
njemu.l
Prvi
DruQl
ivi ui ci
pod nc
Izmt
idealarl
I mr