Nase Novine, November 24, 1982

              Zct 1)3,86
Kutak za mlade dornacice
Мппде domat'ice, a naroeito one
mlade eesto su u nedoumiei koje
paree mesa da kupe. Posto meso nije
jeftino no moe biti ni svejedno kako
da ra pripremimo. Pokusali sum da
prikupimo savete sa raznili strana i
da ih predamo vama. Xadamo so da
('c vani biti od koristi.
Yrednost mesa u ishrani zavisi od
vrste i naf-m-a njegovofi pripremanja.
Dat'emo vam nekoliko saveta kako
da saeuvate hranjivost i okus mesa.
1. Meso se mora prat i bro i to u
jcdnom komadu, a ne onda kada
smo vet' isekli stride!
2. Ako да elite priti ili pet'i na
rostiljti morale џп riobro obrisati
suvom krpom, jer t'e tako meso imati
lepsu boju i ncvc prskati prilikom
pecenja.
.'}. Posoljeno meso no sine (1мцо da
stoji jer mn st) izvlaei mesni sok.
4. Akt) elite skuvati jaku supu
ili buljon onda se meso stavlja u
hladnu vodu tla he kuva. Tek kada
supa provri dodaju se ostali sastojei.
zene
© Kuhano meso bit ce socnije i ukusnije ako ga prije
kuhanja ovlazite octom ili limunovim sokom. Prilikom kuhanja
brze ce omeksati i brze se kuhati, i tako sacuvati svoje pri-rod- ne sokove.
© Uvela i sparusena zelena salata postat ce svjeza ako
je potopite u vodu, ostavite nekoliko minuta, pa zatim vodu
odlijete, a salatu ostavite da oko pola sata odstoji u zaklop-Ijen- u
loncu.
© ]uha od telecih kostiju bit ce mnogo ukusnija i izda-snij- a
ako kosti prije kuhanja potopite najmanje jedan sat u
hladnu i malo posoljenu vodu.
© Zagorjelo jelo spasit cete tako da posudu u kojoj je
zagorjelo, odmah zaklopite i stavite u drugu vecu posudu s
hladnom vodom. Nakon cetvrt sata zagorjelo jelo prebacite
u cistu posudu.
® Przeno meso dobit ce lijepu rumenu boju ako u mrvice
za przenje stavite kavenu zlicicu ribanog parmezana ili neko-g- a
drugog tvrdeg sira.
© Da cikla za vrijeme kuhanja zadrzi lijopu crvenu boju,
u vodu u kojoj se kuha, stavite dvije do tri zlice octa ili is-cijed- ite
pola limuna.
© Banane nikada ne stavljajte u hladnjak, jer ce u njemu
brzo pocrnjeti.
© Suhu dimljenu kobasicu koju zelite izrezati na tanke
kriske za priredivanje sendvica, najiakse cete i najbrze oguliti
od omotaca, ako je oko pola sata drzite umotanu u vlaznoj
kuhinjskoj krpi.
© Kuhana riza nece biti gnjecava i zrna se nece slijepiti
ako uklonite posudu s vatre, drzite poklopljenu nekoliko minu-ta,
pa tek onda procijedite vodu u kojoj se riza kuhala.
0 Smrznuto meso i zivad brzo cete odmrznuti ako ga
potopite u hladnu vodu. Nikako u mlaku ili mozda kipucu.
Imamo mesta za privatno susenje mesa
koje vi donesete.
VREME:
UTORAK
SREDA
CETVRTAK
PETAK
SUBOTA
Lako nas je pronaci,
prilozene mape.
9- -6
9- -6
9- -8
9- -8
9- -4
kao Sto se vidi iz
DOSLI!
5. I)t)k se meso kuva ili pctV ne-moj- te
ца bosti vil ju.koni ili noem,
jer t'e mesni sok da otet'e i meo ч ie
iiet'e biti dobi'oLr ukusa.
Ako kupujete ovede nleso onda
treba da mate da se meso od ra1a
koristi a pripremanje trulasa, supe.
paprikaa jer je najsoenije . Ako ratio
pravite t'evapeit'e ontla svakako daj-t- e
da se samelje meso od rata, tako
t'e t'evapeit'i biti nmoo sorniji.
Kozbratna je onaj tleo (krmo-nadla- )
koji se moe pripremati na
i)ino!() narina: lovaeko meso, mz-bratn- a
sa lukom ili u sosu. Mi t'enio
vam tlati jedan oprobani reeept.
Xabavite toliko rtibratni koliko
elanova po rod ice ili "stiju elite
pozvatj na rueak ili veeeru. Svaku
rozbratnu staviti na dasku i tue-ko- m
izlupati da se malt) istanji.
Isccitc ziliee i odmah osolite, pobi-berit- e
i sa t)be stranc je namazitc
senfom. Rozbratna se mo.e pet'i na
rostilju ili priti u tignju. Г
rozbratne se slui neka salata ili sos
— kao reeimo, lovaeki sos ili sos od
kopra, peeurki ili hrena.
8
Korisni saveti
Prasinu sa tapaciranog патеб-taj- a
lako je ofiistiti usisivaCem,
Sto svakako redovno i fiinite.
Medutim, ako je tkanina "izgubi-la- "
boju, ne zaboravite da je
mozete osveziti na sledebi nafiin:
nakvasite sunder sirdetnom vo-dom,
dobro ga ocedite pa protr-Ijajt- e
prvo zamudene povrSlne, a
potom i 6itav "tapaclrung". Pri
torn, razume se, sunder valja
беббе oprati i ponovo nakvasiti
vodom sa dodatkom slrceta.
SSE
Udaja — ienidba
U TRA2ENJU ODGOVARAJU-CE- G
JUGOSLOVENSKOG BRAC-NO- G
PARTNERA M02EMO VAM
OD POMOCI. MOLIMO OB-RATI- TE
NAM SE SA POVERE-NJEMN- A
TEL. (416)654-520- 8 ILI
P.O. BOX 746, 36 ADELAIDE
STR. STN., TORONTO, ONT.,
M5C 2J8
Ш-.таиДШЈ1№ИИШЈј.ЦИЈШ.Ц--
..Ц1....11ј.Ј
EUROPEAN SAUSAGE HOUSE INC.
145 NORFINCH DR., DOWNSVIEW, ONTARIO
(416) 663 — 8323
U ovoj mesarskoj radnji moiete na6i najbolje mesne
produkte u Severnoj Americi i sve madarske i jugoslovenske
specijalitete.
,.
RADNO
DOBRO
-- r
Steelea Ave.
ucГ
zo
I
I
I 145
Finch Ave.
BSBSEffiS
BITI
i
!
i
1
ii
I
:
tit
;
1
H4HL-LaTT444.4.4.4.4.4.4'1.4.VV.44.4.4.'L'LS.'.4.4-
LS
Dijetom protiv
holesterina
BOSTON (AP) — Obogacivanje jelovnika
hranom bogatom celuloznim vlaknima moze
nam olakSati borbu protiv previsokog pos-totk- a
holesterina u krvi, zapazili su istraziva-i- .
Holesterin je, kao Sto je poznato, jedan
od najceScih uzroka srCanih bolesti. Celu-lozn- a
vlakna, s druge strane, ubrzavaju
prolazak hrane kroz tanko crijevo, pa se
tako, kako pokazuju istrazivanja, umanjuje
mogudnost apsorbacije holesterina iz hrane.
Za sada je nemoguce reci koliki se postotak
holesterina moze kontrolirati dijetom jer
jedan dio masnoca dospijeva u organizam iz
hrane, ali se veci dio proizvodi u jetri. Bez
obzira na to odakle dolazi, medutim,
holesterin je glavni uzrok gubltka elasti6-nos- ti
arterija i srcanih bolesti jer se
masnotie nagomilavaju na stijenkama arteri-ja
Sto usporava protok krvi. Kako zbog
nagomilavanja masnoce dode do zadepljenja
srfianih krvnih zila, rezultat moze biti srcani
napad.
Istrazivacki projekt kojim je rukovodio dr
Maurizio Ponz sa SveuiiliSta u Modeni u
Italiji pokazao je da vlaknasta, celulozom
bogata hrana moze ubrzati prolazak hrane
kroz prolazne organe za oko 40 posto, pri
cemu se apsorbira 30 do 50 posto manje
holesterina. Za razliku od hrane bogate
masnocama, kao Sto su meso, mlijeko i jaja,
vlakasta hrana ima i druga pozitivna svoj-stv- a,
kao Sto je, na primjer, umanjenje
mogubnosti oboljenja od raka debelog
crijeva. Prijasnja su naime prouiavanja
pokazala da je u narodima Cija nacionalna
kuhinja upotrebljava viSe vlaknaste hrane rak
debelog crijeva rjedi.
6МВЈЕГШС
Izumiru li Nijemci? Hitler je пекоб
govorio o "narodu bez prostora", a
danaSnji demografi upozoravaju da
bi se ve6 za pedesetak godina moglo
dogoditi da se govori o "prostoru
bez naroda". Bonski "Die Welt"
piSe:
"U SR Njema6koj kao i u DDR
najnovije su statistike o broju
stanovnika slozne: nema prirasta
stanovniStva. Dok sve ostale evrop-sk- e
zemlje, predvodene Turskom
koja ima godiSnji prirast stanovniS-tv- a
od 2,2 posto, biljeze barem
kakav-taka- v porast, broj stanovnika
u DDR stagnira, a u SR NjemaCkoj
5ak i opada za 0,2 posto godiSnje.
Danas u SR Njema6koj zivi 61 ,7
milijuna stanovnika, od беда 4,6
milijuna stranaca. Demografska is-trazivanja
tvrde da 6e do godine
2030. taj broj opasti na 38,3 miliju-na,
ukoliko se ne игабипаји stran-ci- ".
Nitko ne nalazi odgovore ili
rjeSenja, a kako piSe "Die Welt",
"nije 6udo Sto je ovih dana na
kongresu 250 demografa iz Evrope
ta tiha demografska recesija u obje
пјетабке drzave postala srediSnjom
temom".
koliko zapoSljavaju
dr2avne korporacije?
Kanada ima oko 400 drzavnih
(federalnih) korporacija. One zapoS-ljavaju
148i242 osoba. Od proSle
godine otpustile su 10.937 osoba
(6.9 posto).
JUGOSLOVENSKO— POLJSKA
TRGOVINA
Vrednost jugoslovensko-poljsk- e
robne razmene u osam meseci ove
godine smanjenaje u odnosu na isti
proSlogodiSnji period za 28 odsto i
iznosi 244 miliona dolara. Jugoslo-vens- ki
izvoz je oko 116 miliona
dolara, Sto je бак za tre6inu manje.
BRITANSKIGUBICI
NA MALVINIMA
Prema sluzbenim podacima ob-javljen- im
u Londonu u ratu na
Malvinima zivot je izgubilo 255
britanskih vojnika, dok ih je 777
ranjeno. Zivot su izgubila i tri
stanovnika tih otoka u juznom
Atlantiku.
October 20, 1982, NASE NOVINE -1- 1
Stariji nepodnose
previSe Ijekova
BONN — Vece коНб!пе neklh Ijekova
izazivaju kod starijih bolesnika veliku smrt-no- st
i to dokazuje osjetljivost takvih
pacijenata na lijekove.
Lijekovi se bez iznimke moraju dozirati
starijim osobama, u manjim kolifcinama, jer
kod njih izazivaju dodatno sporedno
djelovanje. Stariji ljudi cesto boluju od viSe
bolesti, pa postoji opasnost od preteSke
terapije. lako uglavnom oko 30 posto
stanovnika cini tu skupinu ona troSi viSe od
50 posto svih lijekova.
Komisija za lijekove SR Njemacke preuze-l- a
je medunarodno priznatu knjizicu britan-skih
gerijatara T.G.Jugea i F.I.Cairda "Lije-cenj- e
starijih osoba Ijekovima". Ova je
knjizica veoma vazna za upoznavanje nacio-naln- e
terapije starijih osoba, jer govori o
svim skupinama sredstva lijeCenja tih oso-ba.
U njoj se navodi i kojih se lijekova moze
odreci, jer ima bolesti starijih koje se mogu
lijeciti bez lijekova.
UZENEVIZABRANJENO
REKLAMIRANJE DUHANA
IALKOHOLA
2ENEVA — Kantonalna vlada u 2enevi
zabranila je bilo kakvo javno reklamiranje
cigareta i drugih proizvoda industrije za
preradu duhana, kao i svih alkoholnih pica
jaCih od vina ili pive. Zabrana ce, prema
vladinom zakljuCku stupiti na snagu iduce
godine, ukljufiujuci zidne plakate i reklame u
sredstvima javnog obavjeStavanja.
Druge kantonalne vlade u Svicarskoj za
sada su samo ргерогибИе zabranu reklami-ranj- a
cigareta, dok federalna vlada propagira
zabranu reklamiranja alkoholnih pica u
tiitavoj zemlji.
Reklamiranje u novinama i na privatnim . mjestima kao Sto su na primjer, kina, za
sada nije ugrozeno u ostalim kantonima
Svicarske. Televizija, koja je svela emitiranje
reklama na manje od 30 minuta dnevno,
nikad nije reklamiraladuhanske ili alkoholne
proizvode.
Pakao iza re§etaka
MADRID (Od dopisnika Tanjuga) — ViSe
od 23.000 Spanjolacazivi sada iza resetaka.
Za tri godine, ako je vjerovati statistikama,
bit ce ih 30.000.Ovaj ubrzan porast "stanara
iza reSetaka" doveo je do svojevrsnog
"stambenog problema". Uostalom, Spanjol-sk- a
ima 38 zatvora iiji kapacitet iznosi oko
18.000 ljudi. Dakle, vec ima oko 5.000
"prekobrojnih".
Iza Spanjolskih reSetaka vlada — pakao.
ZaSto se onda Cuditi da se jedan uhapSenik
ziv spalio, a da je joS pet izvrSilo samouboj-stv- o
u istom tjednu. Svatko zna da zatvori
nisu hoteli s pet zvjezdica, ali je "pakao iza
reSetaka" danas jedna od tema Spanskih
razgovora. I dafiudo bude ve6e, Spanjolci su
stali sada na stranu uhapSenika. Naime, viSe
tisuca Spanjolskih zatofienika latilo se
Strajka gladu da bi odluino istakli zahtjev za
temeljitu reformu krivicnog zakona i pobolj-Sanj- a
uvjeta zivljenja iza reSetaka. ZariSte
ovog bunta je opet barcelonski zatvor
"Model". Njima se pridruzilo viSe od 400
uhapSenika u madridskom zatvoru "Cara-banchhel- ".
Ovaj nesvakidaSnji Strajk gladu traje vec
tri sedmice. I proSle godine u jesen gladu je
Strajkovalo viSe od 7000 uhapSenika. Vlada
je obecala tada da ce udovoljiti osnovnim
zahtjevima StrajkaSa jer su same zatvorske
vlasti priznale da iza reSetaka vlada —
pakao. Ali, vladina obe6anja su ostala samo
obecanja.
Kako pomo6i
palestinskom 2ivlju
List Ujedinjenih Arapskih Emirata
"Al Bajan" pozvao je arapske i
islamske zemlje da formiraju poseb-n- i
fond koji 6e utvrditi druStvene i
ekonomske posljedice izraelskog
masakra i пабте pruzanja pomo6i
palestinskm zivlju u logorima Sabra
i Satila.
"Izraelska invazija ostavila je de-seti- ne
tisuda besku6nika, stotine
siro6adi i udovica 6iji problemi
moraju biV rjeSavani na nacional-no- m
planu", piSe "Al Bajan", pozi-vaju- 6i
arapske ministre za socijalna
pitanja da se sastanu i ргоибе
пабјпе za obrazovanje specijalnog
fonda.