Jedinstvo, October 20, 1961

              &&.У ) J
_ "stSsi- - i 4 (A цЛ., ,. , 4. i мшмшншма НШШНИ
._ '"Тттггттг ,' ? ' t-S- S!!!
.. v4 (' . Г~~
5TRANA 2
OSJЛ KOXVEXCIJA SAVEZA JГCOS LAV ENSKIH KAX ADJAXA V. G. Pcsa
U sducoj kampanji, u oast 30-godisnji- ce,
dobiti 150 novih pretplata i 5 hiljada dolara
Mozda se dobije dojam
da ce tjedna novina na 8
stranica izlazit sa manje
potrosaka. AH nece. Nasi
izdaci uglavnom ostaju is-t- i,
ako $15.000 godisnje...
Kampanja novine je na-s- a
osnovna godisnja akci-j- a
.
Rad u kampanjama, a
to znaci u izdrzavanju no-vin- e,
lezi na Saveznim or-ganizacija- ma, odborima
stampe i povjerenicima te
pojedinim aktivnim pretp-latnicim- a
. . .
Prosle kampanje vecina
nasclja su ispunila novca-n- u
kvotu. Upotrebljavane
su raznemetode rada: pri-red- be
i pojedinacno saku-pljanj- e
novca. Ovaj nacin
rada je dobar, ali je nedo-stata- k
bio u tome sto u to-me
sudjeluje mali broj
drugova Masovni rad do-no- si
bolje rezultate.
Vec nekoliko godina ti-r- az
novine je isti, izuzevsi
sto vise prodajemo na sta-ndovi- ma
u raznim mjesti-m- a.
Novinu, medjutim, ci-t- a
duplo vise radnika nego
sto je pretplaceno. U kam-rrnan- ji
i poslije kampanje
do'jijemo toliko pretplat
nil'a da se nadomjesti u-m- rle
citaoce i one koje su
obustavljene zbog neobnav
ljanja. Tako sa pretplata-m- a
stojimo na tstotn mjes-tu- .
Jedan razlog za to je
pasivnost. Rezultati pros-le
kampanje pokazuju da
je rezultata bilo u mjesti-m- a
gdje se je radilo. Idu- -
ce kampanje moramo pos
vctiti posebnu paznju pre-tplatam- a.
Prodaje novina na sta-ndovi- ma
jedan ;e od na-cin- a
za povisenje tlraze.
Do sada u svim vecim mje-stim- a
novina se prodaje
na standovima. Nastojat
cemo da i u svim mjesti-m- a
nadjemo stand za pro-daj- u
novine.
Jos u mjesccu aprilu
Glavni odbor Saveza je
proglasio od 1. maja 19G1.
pa do 1. maja 1962. go-din- e
jubilarnom godinom
nase stampe. To je godina
proslave Tridesel godis-njic- e
nase stampe u Ka-nadi,
a ove proslave su
povezane sa prosirenjem i
materijalnim pomaganjem
novine. Proslog ljeta save-zn- e
organizacijc Juznog
Ontaria odrzale su okruz-n- i
piknik — to je bilo ot-vara- nje
proslave. Glavne
akcije ce se odrzat kroz
jesenske, ZIMSKE I PRO-LJETN- E
MJESECR
PREDLA2EM DA U
GODISNJOJ KAMPANJI
DOBIJEMO 150 NOVIH
PRETPLATA, OBNOVI-M- O
SVE 1STEKLE I SA-KUPIM- O
$5.000 00 FON-DA.
Mi smatramo da bi rad
u kampanji podijelili u
dvije faze Hi dijcla. U pr-v- oj
fazi, u kojoj ce se odr-za- ti
proslave Trideset go
disnjice, konccntracija
treba biti na ispunjavanje
novcanih kvota. Ova faza
bi trajala do konca godi-n- e.
U drugoj fazi, koja za-vrsa- va
koncem aprila, na-glas- ak
bi bio na nove pre-tplat- e.
Razumije se samo
Authorized a Second Claw Mail,
IZ IZVJESTAJA UPRAVITELJA—
po sebi da i u prvoj fazi
treba traziti nove pretpla-te- ,
a u drugoj sakupljati
fond.
Kako smo rckli, kampa-nja
ce zavrsiti 1. maja,
kad zavrsava jubilarna
godina stampe.
Vrijeme je dost dugo,
ali ipak, ako hoce тто da
postignemo cilj, sa pripre-mam- a
treba poceti odmah.
U svim mjestima treba
uspostavljati odbore za
kampanju, a u mjestima
gdje ne postoje Savezne
organizacije, ovi odbori bi
trebali ostati stalno.
O kalendaru necu mno-g- o
govoriti, vec napome-nut- i
da postoje dobre mo- -
G L
Osooyos, B. C. — Stovani
drugovi, cvo vam saljem Mo
ney order od $10.00 za ob-nov- u,
fond i kalondar . Ma-l- o
sam zakasnio, ali nikako
nisam zaboravio.
Drugarski pozdrav. Va3
stari prctplatnik,
J.S.
USA. — Dragi moji dru-govi,
saljem vam deset dola-ra
: obnova pretplate sedam
dolara i fond 3 dolara.
Da ste zdravo ! Va§,
E. K.
Brookmerc, B. C. — Dra-gi
drugovi, pretplata je isto-kl- a
i evo vam Sajcm $7.00,
§to je namjenjeno za obno- -
vu i kalendar.
Ovdje nema Jugoslavcna
da bi dobio novog pretpla-tnik- a.
Drugarski pozdrav,
J. K.
USA. — Prijatelji, saljem
vam novae za dvogodiSnju
obnovu mojc pretplate, tako
da sam miran za dvije godi-ne.
Novinu mi saliite na mo--
ju novu adresu.
rrimite moj drugarski po-zdrav,
N.V.
Victoria, B. C. — Saljem
vam Money order od $8.00
za obnovu, fond i kalendar.
Radne su prilike ovdje dosta
slabo 1 no radim.
Drugarski pozdrav svima
u uredu.
N. C.
USA. — Drugovi, prilozc-n- o
vam snljem cok od 10 do-lara.
U ovoj svoti pored o-bn- ove
uracunan je i kalen-dar.
Kad izadje, poSaljite
ga- - Stari DANE
♦
Mt. Lehman, B. C. — Dra-gi
drugovi, u prvom redu 2c-li- m
vam dobro zdravlje i
srecu u vasem radu. Evo
vam saljem 10 dolara, to je
za moju obnovu, jedan ka-lendar
i 3 dolara u fond.
Drugovi, ja se slazem sa
pisanjem novine. Volim 2ita-t- i
Pesine clanke. Citam u
"Jedinstvu" da neki predla-2- u
tjednu novinu na 8 stra-nica.
Ako to vecina odobri,
moram so pokoriti, samo o-v- o
cu napomenuti, kad je no-vina
izaila na G stranica, ni-sam
dobro ni ргобНао to iz- -
I'ubHshedanedvery
Publishing
Toronto 2B,
EMpire 3-1C- 42. Manager
$fi.00 per year,
Vast Office Dpt. Ottawa, and for
sa
gucnosti da ih se vise ras-pac- a
u naseljima. Wind-sor,
Schumacher i Port
Arthur prednjace u rasp-roda- ji
kalendara, a s dru-gi- m
naseljima se ne mo-zem- o
pohvaliti. U jedna
nasclja saljemo direktno
na pretplatnike novine,
sto cemo i u buduce ciniti,
ali drugovi u tim mjestima
trebaju se zauzeti za res-proda- ju
radnicima koji
nisu pretplaceni na novi-nu.
Oglasi su vrlo unosan
prihod, Vancouver, Toro-nto,
Windsor Kirkland
Lake, Welland prednjace
u oglasima. Ostala naselja
zaostaju. Pitanju oglasa
treba posvetiti vise paz- -
A S C
danje, vec je dosao drugi
broj.
Dalje javljam da mi Ste-vano- v
pi§e i salje svoje cije-nik- e
radi posiljanja paketa
u stari kraj. Sta on misli da
cemo ga mi pomagati, a on
raditi protiv pokreta i stam-pe?
Primite drugarski pzdrav,
B.J.
♦
Vancouver, B. C. — Sto
Opet problem
Port Credit, Ont. — Dra-gi
pretplatnici "Jedinstva",
vjerujem da cete se te§ko
sloziti da novina izlazi je-danput
tjedno. Mi bismo ze-lje- li
da ona izlazi tri puta
tjedno. Tesko je fekati da
ju postar doncse kad izlazi
dva puta tjedno, a kad роб-n- e
jedanput biti ce jo3 i te-z- e.
Kad bude izlnzila jedan-put
tjedno na osam stranica
jos ce viSe pisati ♦ mini, kao
da se mi najviSe bojimo smr-ti- .
Jest, mi smo za pravedan
TEEC ША
ZLI LJUDI, ZLA DJELA
UstaSe u Windsoru su lstu-kl- e
Jednog od svih ljudl, u ko-g- a
sumnjaju da Je "komunls-tidk- a
uhoda". Isprebijanl Je
prenljet u bolnlcu . . . Ipak
Je bolje proSao od onoga u
Hamlltonu natrag nekoliko
godina, koga su zapalill gaso-llno- m,
Hi onaj koga su baclll
lz vlaka.
DJavolJa posla, djavoljl lju-dl
.. .
RADOJIN, B02IN I PERIN
PROGRAM
U Hamlltonu Je odrzan kon- -
gres Srpske Narodne Odbrans
u Kanadi, kojoj je predsjed- -
nik Pero Bulat, podpredsjed- -
nik Boia Margovid, a glavni
dlrlgent profesor Radoje Kne- -
zevli. U usvojenoj rezolucljl
uglavnom su ponovljene stare
pride. Nova toCka programa
Jeste: "Ako Vlada Kanade na--
dje za snodno da u svoj odb- -
rambenl arsenal uvede nukle- -
arna oruJJa, SNO u potpuno- -
stl poduplre tu odluku".
"VJERSKI FANATICI" I
Jedna grupa muslimana na
Celu sa profesorom Alanom
Horldem lz Montreala uputlla
Je protest uredniStvu fratars-k- e
"Danlce" lz Chicaga zbog
dlanka fra Otona Knezovlda,
kojl, po njlhovom tvrdjenju,
sadrzi vrljedjanje Hrvata mu- -
iiiitliiiiiiiiliiiiiiiniii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii itiiiiiiiiiiiiiiiiii
jEDIMiTYO Tuesday and Friday, in Serbo-Croati- an
Slovenian languages, by Jedinstvo
Company, 479 Queen Street West,
Ontario, Canada; telephone
Editor Stjepan М1оШ, Busi-ness
Ivan Stimac. Subscription rates:
USA and other countries $7.00.
payment of postage in cash.
прлјртдмттгли 1ЈШГОИ1ШИ
nje. Kad bi sakupili vise o-gl- asa
novcana kvota u ka-mpanji
bi bila manja, jer
sav prihod od kalendara
ide u korist novine.
Drugovi, ove godine sla-vim- o
30-godisnji-cu
nase
stampe. u Kanadi. To je
veliki uspjeh naseg pokre-t- a
i stampe. U ovih trideset
godina opstojanja u pro-vodjen- ju
naprednog rada
suocavali smo se sa raz-nim
poteskocama i zaprc-kam- a
Ali smo ih uvijek
savladavali jer smo vodje-n- i
naprednom naukom i i-de- jom radnicke solidarno-sti- .
Drugovi, moramo nasto-ja- ti
da u svakom i najma- - I T A
vani drugovi, prilozeno vam
saljem svotu od 12 dolara za
dvije godisnje obnove.
2elio bi znati kako je pro-§l- a
konvencija, a vjerujem
da je usvojeno da "Jedinst-vo"
izlazi jedanput tjedno
na 8 stranica s £ime se ja ni-kako
nijesam slagao. Ali ie
nas pokret zasnovan na de-mokratsk- om
ccntralizmu i
kad vecina odluci, manjina
so mora pokoravati i raditi
mir i treba pisati o potrebi
i vaznosti mira u svijetu, ali
ne na svim stranicama.
Sta vise pisemo o miru to
se ovi skakavci ustasc i £et-nic- i,
vise tuku u prsa kako
ce oni jos jednom klati. Mc-n- i
so cim da ce oni odsad pa
napred klati samo kokosi po
restaurantima. Nnmaju vile
nacista i zabara za ledjima.
Trebao bi nesto reci i o
Hitlerovim generalima kako
svaki dan шби kao gljive
iza kisc. Ali bolje da to os--
tavim Kusima, oni s njima I
slimana. Knezovld Je, nalme,
naplsao da Je katolldka vjera
bolja od svlh drugih, a Buda,
Konfuclje, Zoroaster, Muha-me- d,
Zeusl 1 Juplterl da su
neuporedlvl sa Isusom Kris-tor- n.
Horld 1 drugovi optuzuju
"Danlcu" 1 Knezovlda da node
da "pokrste" Muhamedove
sljedbenlke 1 da razbljaju
"hrvatsko naclonalno Jedins
tvo". Oni opet istidu da Jc
Muhamed donlo "zadnju Bo2-J- u
objavu" dovjedanstvu a ne
Isus Krlst.
"Zalosno Je, all lstlnlto, da
nakon 16 godina lzbjegliStva,
vjerskl fanatlcl Jo§ 1 nadalje
nastavljaju svoju rabotu", ka-2- e
Horld 1 drugovi.
POSJETIOCI
Mato Janjac lz Wellanda,
poznatl dlan HSS, plSe u "Za-Jednlda- ru" da Je posjetlo Ju-goslav- lju.
Posjetlo ju Je 1 po- znatl madekovac iz SJed. Dr-2- a
va Blaz KauSid, kojl svoje
utlske lznosl u "Hrvatskom
Olasu".
Nlje nltko protiv toga da se
takvim ljudlma lzdaju vize,
all zaSto se odbljaju napred-nl- m
radnicima, kojl su uvijek
bill na stranl svog naroda J
pomogll mu koliko su vlSe mo- -
gll.
"DANICA" KRITIZIRA
I HVALI
Clkaska fratarska "Danlca"
se zall na prlstaSe HSS u Chl-ca- gu da nlsu doSH na "Hrvat-sk- l
Sabor" (to Je nova ustaS-k- a
klopka), all su neki od njih
1511 na banket kojl Je "iste ve-de- ri
prlredjen u podast komu-nlstldk- og
Jugoslavenskog kon-zul- a
u Chlcagu". Pisac zaklju- -
treba
fonda
izdavanjem "Jedinstva"
njem naselju proslavimo
Trideset godisnjicu nase
stampe sa namjerom i za-daco- m da Ito vise prosiri-m- o
nasu stampu i osigura-m- o
joj materijalnu stra-n- u.
U pocast 30-godisnji-ce
izdat cemo 2. novembra
svecano izdanje od 32
stranice malog formata.
Mi cemo stampati vise pri-mjera- ka
nego obicno, a vi
drugovi cim se vratite u
naselja posaljitc nam sto
vise adresa, tako da ovo
izdanje poplavi naselja.
Neka zive naSa radnicka
novina "Jedinstvo" i Sa-ve- z
Jugoslavenskih Kana-djana- !
C A
za stampu kao i prije.
Drugarski pozdrav,
Stipe.
Hamilton, Ont. — Stovani
drugovi, evo vam Saljem 8
dolara i to za obnovu G, ka-lendar
1 i u fond 1 dolar.
Oprostite, malo sam za-kasn- io.
Drugarski pozdrav,
J. Y.
ratuju vec preko 500 godina
i uvijek za njih imaju neku
novu "medicinu" da ih "iz-lije2- e"
"kao sto jc to bilo u
proslom ratu.
Neka bude ovo dosta za
ovaj put. Bill mi zdravi i ve-se- li
i novinu slali dva puta
tjedno. Hi §to se ono ka2e:
Va§i momci, a na§i novci, i
sa novinom produzite kao i
do sada. Cut ce se u kampa
nji koliko smo jaki.
Da ste mi zdravo,
MJR —Kordunas
duje: "On (konzul) im Je bll-2- 1
1 dra21".
U lstom broju "Danlca" sa
zadovoljstvom cltlra plsanje
Stjepana Radice u "Hrvats-kom
Glasu" protiv urednlka
"Zajednldara" Vukellda.
SAD SU SL02NIJI
Neki Franjo BaSld iz Lon-don- a,
Ontario, plie u "Daniel"
o aktlvnostlma tamognjeg
druStva "Zagreb", pa ka2e da
Je 'Jedinstvo' "iestoko napa-lo- "
proslavu "10. Travnja"
(proglaSenJe NHD), koju Je
prlredlio to druStvo. Pisac ka- -
2e da ih Je napadaj 'Jedinst-va'
potakao da "postanu Jo§
sloinljl 1 odludnljl u njlhovu
radu.
DOKLE TO?
Oj zlotvore silni
Kralju od monete,
Dokle cc§ da prljas
Tlo ove planeto?
Dokle grohot, cika
Javnog nemorala,
Dokle protekcija
ofis-kriminal- a?
Dokle manijaStva
Najviscga ranga,
Dokle sa metodom
Podzcmnoga ganga?
Dokle lanci ropstva
I tcrora 2izma,
Kad cemo proslavit,
— Smrt feudalizraa?
PETAR
SE ZABIELJEZI
. f -- -
ч-мча-
ч?
-- . "p1 .т- - ,yt . „, , .
Beset godina uz pokret i stampu
12
Posle iskustva sa ovom dvojicom slucaj je hteo da
B. Mladenovic i ja upoznamo u Torontu jednog drugog
Slovenca. On nam je ispricao kako je bez posla i mi smo
odmah bez premisljanja dali mu pare za stan. Kasnije
smo mu davali pare za stan, cigarete, za tramvaj i pla-ca- li za njega tri obroka u restoranu gde smo se hranili.
On je dolazio na doru£ak pre nas, uzimao sendvicel i§ao
da trazi posao. Veceravali smo obi6no Zajedno. Posle
vrai§deioodu dnveakomj efasebcriacidoi zdnaajlei sumSoteddeao jdeoosnta znaovcaccloa vteremku-pio- o automobil i odvezao se negde u B. C.
Ovo nisu jedinstveni slucajevi. Nekoliko puta bio
sam u druJtvima gde su se neki hvalili kako su izvarall
"frajere" starosedeoce za pet, deset ili viSe dolara. Ja
mogu zamisliti i verujem i iz iskustva znam da ima ljudl
koji varaju druge za sitnije ili krupnije novce, ali da ima
ljudi koji se sa tim jos hvale i ponose, to mi nikako "ne
ide u glavu" i nemogu da verujem ni svojim usima
Zasto su ljudi takvi ? Tada sam joS mislio da je sa-mo
rat kriv za to. Rat je ostaviS kod prezivehh, mislio
sam, manje ili vece mrljice na dusi, mnogi su izgubili H-6- ni
ponos i dostojanstvo, mnoge je napustilo postenjo,
obzir i postovanje prema bratu, drugu, proma bliznjem.
prema coveku. Secam se mog detinjstva . . . Pre rata bio
sam svedok mnogih tuSa medju momcima, i sam sam se
tukao sa de(!acima, tukao sam £ak i moje sestre, ludost
koju nikad necu sebi oprostiti, gledao sam kako ljudi
tuku svoje zene; moj otac je nemilosrdno tukao moju
majku i kada ona pod njegovim teskim udarcima padne
na zemlju on je gazi nogama po lieu, po stomaku dok
mi, deca, bespomocno drhtimo od straha i priguseno cvi-lim- o, ali sve bi so to moglo i zaboraviti, jer smo mi, de-ca,
znali da ce majka ipak ostati ziva i da de nas opet
privijati izmrcvareno telo tepajuci nam: "cutite mill
moji, ako ne cutite tata ce me opet tuci", boreci se da
ugusi suze i da nam ovo izgovara normalno, praveci pc
pred nama da nju niSta ne boli.
Ali, dosao je rat i on je doneo nesto sa sobom Sto mi
bar mladji, nismo mogli ni zamisliti. Istina u Skoli smo
ибШ o ratovima ali to je bilo iz knjiga ili je ucjtelj pre
davao o tome, slusali smo indiferentno o ubistvima, ali
nismo nikada te grozote gledali svojim oSima.
Secam se : nekakvi Nemci, porobivsi nekoliko naci-j- a, najavili su rat Jugoslaviji. Stigli su glasovi da su po-dmu- klo bombardovali Beograd. Kod nasih seljaka zav-lada- la je opsta teznja da se neprijatelju moramo cvrsto
odupreti. Nemci su voc bili u mnogim krajevima Jugos-lavij- e
ali nasi seljaci nisu hteli verovati. "To je propa
ganda — govorili su — peta kolona hoce da nns demora-lise".
OpSto raslulo bilo je ofevidno ali seljaci %i ostaja-l- i
uporni i davali "sve za drzavu, sve za otadzbinu".
Terali su konjske i volovske zaprege na mobilizacione
stanice i tamo 6ekali danima jer nije niko od vojnika
hteo primiti narodnu potporu. Govorili su da je njima
naredjeno da ne uzimaju niSta od naroda. Moj otac
predao je na vreme c"etiri zaprezna konja, dvoja tretna
kola i jedan bicikl. Sutradan jo mene poslao sa jodnim
starim biciklom u suscdno sclo da ga predam i zapretio
mi da ga moram ostaviti nekom vojniku bez potvrde.
Ceo dan sam proveo u op§tinskom dvoriStu susednog so-la
moleci da prime bicikl i kad niko nije hteo uzcti osta-vi- o
sam ga tamo.
Posle nekoliko dana iz daljinc i sa drvec-- a videli
smo Nemce. Cudili smo se njihovoj ratnoj spre.nl. Svi su
bili na motornim vozilima. Tenkovi, kamioni, motorbici-kl- i.
Neki seljaci opravdavali su rasulo jugoslovenske voj-sk- e
jer, "Nemci su sila kojoj se ne moze odupreti", dok
je vecina citirala poslovicu: "Boj no bije svijetlo oru2-j- e.
. . ", ali kada su im se sinovi po6cli vracati kuci, mno-gi
ne opalivsi ni jedan metak na neprijatelje, onda su
se stari Solunci pomamili. Proklinjali su svoje sinove '
nazivajuci ih izdajnicima. "Izdajnici" su so branili da
su ih izdali oficiri, vlada, generalStab, ustaso su orga
nizovano razoruzavali regularnu vojsku pro nego sto su
Nemci upali u Jugoslaviju ali starci nisu hteli sluSati o
tome. Govorili su : "Oficiri, vlada, gledaj ti njih ! A, zar
ti nisi imao pusku? Prvo ubii oficira koji ncco da so
bori pa onda sam pogini protiv Ncmaca !"
Kad jo jedan vojnik doneo mom ocu voet da je brat
zarobljen, mi smo svi u kud"i po(!eli plakati dok se otac
nije izderao na nas: "Umuknite budale. Ka2ite hvala
bogu da je zarobljen. Bolje da je u ropstvn nego da ml
se vrati pa da sramoti celu familiju."
Робе1е su stizati vesti o zlocinstvima usta§a. Izbeg
lice iz Srema poc"ele su stizati u na§a sola. Vladala je
op§ta zabrinutost i mnogi su so pitali: "Sta cemo sad?"
PoSinju pripreme za organizovanje narodnog otpora.
Moj otac je bio protiv, ubedjivao je : "Kad ste imali ten-ko- ve
i mitraljeze niste se borili a sad hocete da se borite
sa puskama od tri metka".
U mom selu prvo se pojavila grupa od sest detnika
koju je prcdvodio Dragic Djuric, jedan od vrlo malog
broja radikala iz mog sela. Nekoliko dana kasnije dosla
je grupa od dvadeset partizana. Djurid je hteo da on
sam sa njegovim 6etnicima komandujc po selu ali su se
seljaci protivili tome. On je tra2io izbore. Glasanjem se
utvrdilo da je za partizane ogromna vecina ali Djuricu
su svejedno dopustili da i dalje ostane u selu sa svojim
c"otnicima. Partizani su prikupljali hranu, oru2je i dob-rovolj- ce
za borbu protiv Nemaca. Cetnici su pili i kocka-I- i
se u kafani, hvaledi se kako ce svaki od njih ubiti
"kad za to dodje vreme" najmanje dvadeset Nemaca.
Poc"ele su te§ke borbe sa Nemcima i usta§ama. Brat
moje snaje, mladic !uven po svom glasu i pevanju uz
gusle, poginuo je herojskom smrcu : sa zapaljenim bom-bam- a
bacio se pod kamion Ncmca. Ali Partizani se nisu
mogli odr2ati u ravnoj i bogatoj Macvi. Nemcima su
stigla pojadanja 2ak iz GrSke i Francuske, da ne govo-rim- o
o ustaSko-domobranski- m bataljonima duz rekc
Drine. Nemci su u gustim seljadkim strojevima gazili
preko madvanskih polja paledi sela i ubijajuci ljude, 2e'
ne i decu.
(Nastavicese)