Novosti, January 27, 1944

              rm
STRANA 2
nmjvumm $}" l W'lJHfW 11' JMjlsjsj-S- B
NOVOSTI
Publizhed every Tuesdav Thursdav cnd Saturdav by the
Novosti Publishing Corcpanv
In the Croatian Longuage
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered ia the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th doy of October 1941 as
No 46952 CP
Otpuštanje sa posla
Danas iz cvog sutra iz onog mjesta čujemo kako tvorni-£r- r
otpuste radnike sa posla
Otpušten je tako dio radnika iz ratne industrije u Wind- -
' j Torontu Nobelu Montrealu Hamiltonu Trentonu itd
O-rštenje-ru
prijete i drugdje jer da novih narudžaba za rat- -
r --raterijal nema a za domaće potrebe da nemaju dozvole
u u glavnom izgovori poslodavaca pri otpuštanju radnika
"Mi srne suočeni a oi većim otpuštanjem radnika od da-nas
pa do mjeseca juna Mi predviđasmo da ćemo u to vri-jeme
imali do 100000 onih koji će tražiti poeao umjesto posla
za 100000 radnika" — rekao je ovdje prošlog tjedna D W
- f--r pomoćni direktor National Selective Service
i-
-ti dan kad je to u Torontu govorio Mr Foster vodja
- C F partije M J Coldvrell je u Victoria B C opomenuo slu--:- e
da ćemo na prvog aprile ove godine imali do 1 00000
besposlenih u Kanadi
Mr Foster o kaže nižta zašto taj veliki broj besposlenih
oći velikih borbi i najvećih ratnih potreba Kanade i savezni-ka
Umjesto toga on je milljenja da se o tome nebi trebalo
rreviše govoriti jer da se time stvar samo pogoršava
Po Fosterovom dakle mi bi trebali zabosti glavu u pije-sak
kao afrički noj i ne viditi 100000 besposlenih u danima
kad je svaka unca nacionalne energije potrebna za rad i bor-bu
protiv neprijatelja
Na taj način se pitanje besposlice ne riješeva Niti je
glavni razlog besposlice to što navadjaju poslodavci pri otpu
ffanu radnika sa posla
Glavni razlog da se sve više suočujemo pitanjem bespo-s'"-- e
je na jednu stranu nedosljednost vladine politike pc p
tanju proučavanja i uvadjanja preporuka radnika i radničkih
predstavnika kao jedinog i pravilnog načina za spriječiti bes-poslicu
i na drugu stranu nedovoljno oštre mjere prema po-slodavcima
koji sa djelomičnim otpuštanjem radnika smjera
ju razbiti postojeće radničke unije i sniziti radničke nadnice
"Posl i ima i posla može biti za svakoga" — kažu vodje
zanatsko unijsL g pokreta samo je potrebno da ministarstvo
reda pristupi k pitanju riješavanja radničkih problema onako
kako to zahtjevaju interesi radnika i nacije a ne interesi ša-čice
krupnih kapitalista
Na radnicima je pako da manevre poslodavaca o otpuš
tanju gledaju kao novo sredstvo za skidanje nadnica i razbi-janje
radničkih unija
Istupili iz Kongresa
Luka Kristoforović predsjednik Srpskog Narodsog Save-za
i Branko Pekić tajnik obavjestili su sveslavenski odbor da
Srpski Narodni Savez ne želi uzimati nikakvog učeića u Sve-S'avensko- m
Kongresu Kao glavni razlog 2a to navadjaju da
u Sve-Slavensko- m Kongresu ima komunista a oni da sa nji-ma
ne žele imati ništa zajedničkog
Tako su odgovorila ova dvojica obranaša na ponovni po-ziv
Sve-Slavensk- og Odbora da se SNS aktivizira u Sve-Slavensko- m
Kongresu Odgovorili su to bez da su za to pitali
oantvo Saveza ili dobili nalog na nedavno održanoj četvrtoj
konvenciji Saveza
Od sadanje uprave Srpskog Narodnog Saveza i ne mo£-- s
se očekivati drugo Po liniji njihovoj SNS nema mjesta me-dju
ostalim Slavenima Oni bi radje vidili da neslane slaven-skih
naroda nego da su ti Slaveni prožeti demokratskim i slo-bodarskim
težnjama Oni bi radje Nedića u Srbiji Pavehca u
Hrvatskoj i Rupmkara u Sloveniji nego ujedinjenu i slobodnu
državnu zajednicu svih južnih Slavena
Ali Kristoforovićeve i Pekićeve odluke nisu ujedno i odlu-ke
članstva Srpskog Narodnog Saveza Ako njima smrdi sla-venstvo
ne smrdi srpskom narodu koji je uvjek pa će nada-mo
se dana stati u obranu svoje času i svog slavenskog osje-ćaja
Petraku su dani odbrojeni
Glasovanje za glavnog blagajnika Hrvatske Bratske 2a-ledni- ce
primiče se kraju Još možda dvadesetak odsjeka Za-jednice
koji ce glasovati zadnju četvrtu nedelju i zbori će biti
gotovi
"Sa kako velikom večinom glasova će Kraiić pobijediti
Petraka to je jož pitanje ali da će pobijediti to već svatko u
uredu Zajednice zna i govori" — javljaju nam preko telefona
12 Pittsburgha
Na osnovu toga kao i po smrtnoj lutnji koja je uhvatila
Našu Nadu i Hrvatski List i Danicu dolazimo do zaključka
da su Milanu Petraku dani odbrojanL
Članstvo Hrvatske Bratske Zajednice neće domobranaca
u uredu Zajednice Neće smutljivaca niti stctfopraksaia koji
sv bili Zajednicu pretvorili u svoju prćiju Ni sam predsjednik
Butković koji je cvog puta bio Petrakov "campain maruger"
ruje mogao spasiti svog učitelja od propasti Ni Dornladov-čev- e
molitve Ardaeove mise i KresJćeve kletve nisu kod član-stva
zajednice uslišane ovog puta — Petraku je poći iz ureda
Zajednice isto kao i Paveliću iz Zagreba kad u njega dodje
Tito
Kad jednom izbor bude gotov i potvrdjen red ćemo vise
Zc sada kažemo tek toliko da svijest zctjedručarsrra bratstva
jest i hrvatstva pobjedjuje a dana u dan sve vise
Ne mali udio doprinjeli su tome ne kanadski zajedničari
Om su do danas za Krafcća dali 2 436 glasova naprama 14?
za Petraka Pa ako Krašic pobijedi sa ovem ih približno cvern
razlikom glasova onda ćemo slobodno podvua da je zaslj
gon kanadskog članstva Hrvatska Bratska Zaedrra spaser3
oa još jednog opasnog dcrcbrarsko? prstaše
POMOĆ KANADE SOVJETSKOM SAVEZU
NARODI SOVJETSKOG SAVEZA SU ZA TO ZAHVALNI
Dopisnik veiikih kanadskih no-vina
Jerome Davis je u jednom
najnovijem izvještaju opisao ka-ko
je imao priliku pregledati jed-no
veliko sovjetsko skladište ro-be
koju je kanadski narod medju
sobom sakupio i preko odbora
Caaadian AH to Rus&ia Fundpo- -
lao narodima u Sovjeta Savez
J Daviš je ovo skladište koje se
nalazi nedaleko Moskve posjetio
zajedno sa kanadskim ambasado-rom
Wilgressom i još nekim dru
gim sovjetskim službenim ličnosti-ma
Skladišta je tako veliko da
se prostire na nekoliko akeri zem-ljišta
Nakon je opisao kako su auto-mobilom
došli do skladišta i tamo
ih dočekao upravitelj Kućkov J
Daviš nastavlja da ini je najprije
pokazano odjeljenje za medikalij
sa liječničkim kjqrama rasnom
medicinom povojima spravama za
x-r-ajr i ostalim medicinskim zali-hama
Zttim su preili u odjeljenje ro
be gdje su smještena nova i po-- 1
nošena odijela Medju hrpom ro-be
opazili su majice hlače kapu
te cipele SeJire donja odijela ča-rape
papuče košulje plahte jas-tučnice
itd Na policama su omoti
potpuno nove robe za razna muš
ka i ženska odijela
I ta toga prošli su kroz odjelje
nje metalnih predmeta gdje su po
red ostalog vidili preko 5000 sje-kira
od Eaton kompanije iz Toron-ta
Sjekire se šalju Crvenoj Ar-miji
na frontu za sječenje šume
NOVOSTIMA OD
Piše: KARLO UOTKA
I'otporučnik
dobrotljaćkih odreda u USSIl
Moskva — Sudbina je doela
nas jugoslavenske oficire i vojni-ke
kroz razne i dugačke puteve u
redove naše dobrovoljačke jedini-ce
Opisati ću vam kako smo moj
drug podporučnik l'avao Koršek i
ja došli ovamo
Sredinom 1943 Madjari mi nas
(oko jedan tucet oficira iz kon-centracionog
logora gdje smo se
nalazili kao obični civili) poslali
kao vojnike na ovjetsko-njemać- ki
front Ovo je bilo po kazni za
"obmanjivanje vlasti" jer okupa-torima
nismo rekli naš čin niti
smo se htjeli odati da smo vojnici
Učinili smo to radi toga da izbjeg-nemo
mobilizaciju u madjarsku
vojsku
Poslani smo pod stražom do Ne-ži- na
u Ukrajini gdje se u to vri-jeme
nalazio madjarski garnizon
Nikada nam nitta nisu povjeravali
i bojali su se da nas drže zajdno
Razdijelili su nas na grupe i pos- -
iau na razna mjesta Korscic i ja
poslani smo na malu stanicu Krut
i brzo zatim prešli na stranu par-tizana
Đilo nam je vrlo tefko po-staviti
veze sa partizanima poito
su Madjari Ulno palili na na
Lokalno pučanstvo nas je smatra-lo
kao neprijatelje pa nam ni oni
nisu htjeli povjeravati Moj Jrug
i ja čvrsto mn odlučili da ćemo
preći na stranu partizana čim
nam se prva prilika pruži Za to
smo uvjćk tražili načina dok smo
koracno uspjeli Tog csa kada
srk preili stražarili smo ieljesni-čk- u
prugu Poito smo mogli razgo-varati
sa lokalnim stanovništvom
bez tumača komandir naieg od-reda
nas je često slao u selo da
donesemo hrane ili smo iili sječi
drva u obližnju sumu Iz sela smo
s uvjek vračali praznih ruku i
rekli da ne možemo ništa dobiti
Dna koja smo nasjekli u sumi
su i ostala tamo preko noći Sli-jedeč- eg dana drva vie nije bilo
jer su ih na na i zahtjev odvezli
seljaci Ovako smo se pomalo upo-znavali
i dobivali povjerenje me-dju
stanovnicima sela
Ispitavali smo se gdje su parti-zani
ali nismo mogli nikako doz-nati
jer nam jos nisu toliko vjero-vali
Konačno smo imali sreću U
selu Krut smo se upoznali sa li-ječnikom
Ivanom Pomaz vrlo spo-sobnim
i naobrašeaim čovjekom
Mnogo smo mu prisovjedali o Ja-goela- riji
a on je nas izvještavao
o Sovjetskom Savesu Đavao nam
je knjige za čitanje i ponekada
sovjetske novine
U to vrijeme partizani su posta-li
aktivni na feijesaki koju smo
stražarili Jiao£ se dogoAlo da
je netko polotio mina koja je eks-plodirala
pod vlakom koji je vozio
topove Mina nije bila dobro polo-- { iena pak nije učinila zbiljne šte-te
na vlaku O tome smo pripov- - j
jedah liječniku Kad smo mu ispri-povjeda- li
što se dogodilo rekli smo
mu takodjer gdje treba položiti
mnu da razbije cijel' %lak i da
"NOVOSTT
presecanje bodljikavih žica i slič-no
U jednom odjeljenju su vidili u-pra- vo
došle pakete sa dječjim ig-račkama
koje su kanadska djeca
poslala djeci u Sovjetskom Save-zu
Na svakom paketu je priloše- -
na čestitka prevedena na niski i- -
zik
Pored toga pokazana im je ve-lika
količina kanadske kose i po-plata
za cipele i razna druga kož
nata roba Sve je to Složeno u
najboljem redu i temperatura u
skladištu je takwa da odgovara
robi koja se tamo nalazi Roba iz
Kanade se svakog petog dana do-premi
vlakom iz obala ravno u
akladUte
"Nekojih predmeta nismo vidili"
— nastavlja J Daviš "Ti predme-ti
se već nalaze na fronti Na
primjer oko 4000 ručnih satova
iz Kanade sada nose sovjetski ofi
ciri koji neumorno tjeraju Nijem-ce
iz svoje zemlje Više od 10000
kožnatih majica je poslano na
frontu za vojnike Crvene Armije"
Ambasador Wilgress je pitao
kako i kuda ova roba dolazi iz Ka-nade
u Sovjetski Savez Upravi-telj
skladišta je odgovorio da
mnogo dolazi kroz Vladivoetok
nekoja dolazi sjevernim morem
kroz Arhangel i onda još na jugu
kroz perzijski zaljev
"Ovo skladište kojeg smo vidili
je tek jedno kod Moskve al( vel
da ima još veće skladište u Tifli-s- u
Druga se nalaza u Astrahanu
Vladivostoku Gorkom Harkovu
BRZOJAVNO ODBORA
jugoslavenskih
ga strovali niz strminu Dva dana
kasnije partizani su skrenuli vlak
upravo na onom mjestu gdje smo
mi preporučili liječniku Položeno
je nekoliko mina i sve po našem
savjetu Shvatili smo da je naš
prijatelj povezan sa partizanima
Kako nebi poremetili odnose nismo
ga ništa ispitavali nego smo mu
preporučali gdje je najbolje da
U
Ilrzojavno Novostima od Sve-slavenskog
Odbora Članak je
od akademičara C Kriianov-sko- g
koji je opisao tek jednu
stranu od mnogih aktivnosti
Vladimira I Lenjina
Moskva — U aprilu 1918 za
vrijeme gradjanskog rata kada je
sva ekonomija bila u stanju nere-da
Lenjin je akademičarima pos
lao svoj glasoviti plan za unapre-djenj- e
naučnog i tehničkog rada
Plan je preporučao da se akade-mičari
neposredno prihvate posla
na organiziranju komisije specija-lista
sa ciljem da izrade otmovu
za reorganizaciju industrijskog i
ekonomskog razvića Sovjetskog
Saveza
Poruka naučenjacima je popra-ćena
sa slijedećim značajnim ri-ječima:
"Naročita pažnja mora s
postetltl elektrifikaciji industrije
i trsnoports te primjenjivanju
elektrike u poljoprivredi "
Tko god se upoznao sa našim
kasnijim planovima vidio je jasan
koji je poduzet u vezi sa
izgradnjom električnog pogona
Zašto je Lenjin smatrao potreb-nim
da u onim teškim i nemirnim
vremenima pred naučenjake posta-vi
tako zamašan problem? Kao
što je i sam rekao to je biio zato
sto se zemlja suočavala sa ogrom-nom
zadaćom podčinjavanja socU
jalne proizvodnje i razdiobe pro-izvoda
naučnom izučavanju ka-ko
bi se olakšao život naroda i da-lo
narodu priliku da si izgradi la-godan
život
Lenjin je posjedovao prvoklasno
znanje o svjetskoj ekonomiji i
imao čisti pojam o ulozi elektrike
koju ona ima igrati ne samo n
svim granama industrije i trans-porta
nego i u obradjivanju tu-du- ee
poljoprivrede
Lenjin je naročito bio energičan
u propovjedanju ideje o elektrifi-kaciji
kao osnovi za masovnu iz-gradnju
svih narodnih potreba
koja će efektivno prekinuti sa zlom
tramnosću prošlosti i koja će osi-gurati
novi sistem novu i važnu
osnovu — povišenje proizvodnje
sa manje utrošene radne snage '
položaj kojeg je poprimio Le-njin
osjetio se naročito snažno
kada je organizirao komisiju koja
je bila poznata pod imenom
I'u'iui i ouTijingrauu KanadMta
roba često dolazi knz Sjedinjene
Države ili Veliku Britaniju "
Roba se šalje u one icrajeie gdje
je najviie potrebna Za to su ud-redje- ne četin agencije Tako na
primjer narodni komesarijat pro-svjete
izradi listu za odpremanje
robe u dječje domove Narodni ko-mesarijat
adzmvlja odredi kuda w
ima slati medicina i druge medi-cinske
zalihe Crveni Krit tako-dje- r
rukovodi sa nekojom robom i
šalje ju borcima na frontu ili u
krajeve koji su oslobodjeni od Ni-jemaca
U opustošenim selima i
gradovima se popisuje od kuće do
auce sto i kouko je čega potrebno
Zanatske unije takodjer imaju li-stu
sa stvari koje su potrebne
tvorničkim radnicima ili pak in-validima
koji rade na rekonstruk-ciji
"Vrlo je teško sve u potansko-st- i
opisati" — nastavlja Mr Da-viš
"Da vam je samo vidjeti na-rode
Sovjetskog Saveza koliko su
zahvalni za pomoć koju ovoga ča-sa
doblvsju od kanadskog nar --
da Kad bi kanadski narod 'vi
dio one opustošene krajee gdje
su djeca prisiljena iiviti u dašća-ram- a
dok se novi stanovi izgrade
znam da nijedna kanadska majka
koja je već dala pomoć nebi okl-ijevala
dati još više
"Bez pomoći Sovjetskog Saveza
mi nikada nebi dobili rata Sovjet-ski
Savez je na sebe preuzeo puno
težište o"og razaranja i uništava-nja
I baš radi toga su Kanada i
Sjedinjene Države izbjegle svim
strahotama Zasluge Sovjetskog
partizani pojačaju svoje aktivno-sti
Liječnik koji nas je napeto
slušr uvjek je sa smiješkom od-govarao
"jest" i onda počeo pri-povjed- ati
o nečem drugom Sve
nafe savjete je primio ali još uv-jek
je oklijevao govoriti o našoj
želji da se priključimo partizani-ma
Slučaj nam je pomogao Jed-ne
noći dok smo ja i četiri druga
vojnika bili na straži tihu ukra-jinsku
noć je prekinula vatra iz
GOELKO što u punim riječima
znači "Državna Elektrifikacija
SSSR"
U dvadesetim godinama Lenjin
je gledao na Sovjetski Saez kao
na zemlju punu bijede i nereda
na koju sa svih strana vrebaju ot-voreni
i prikriveni neprijatelji
zemlju sa milijunima malih i siro-mašnih
seljaka pod ovim uslovima
Lenjin je Izložio svoj plan na Os-mom
Kongresu Sovjeta za elektri-fikaciju
zemlje
On je bio uvjeren da bez raz-like
kakvim se poteškoćama u po-četku
suočavali progres na osno-vu
sovjetskog sistema je siguran
i on će postati snažan u bliskoj
budućnosti deset do petnaest go-dišnji
rad sovjetskih radnika i se-ljaka
potvrdio je ovo Lenjinovo
uvjerenje 100000 traktora i dru-gog
poljoprivrednog orudja posla-no
je brzo seljacima na kolektiv-nim
farmama Uvadjanjem elek-trične
rasvjete u kuće i u svako
industrijsko središte svratilo je po-zornost
narodnih masa i dalo im
podstreka zz još veće radove Ta-kav
je bio program Lenjina koji
je naišao na sveopće odobravanje
i priznanje Mnogi uobražen jaci
koji su se smatrali velikim realis-tima
držali su da je to ssnja koju
nije moguće ostvariti Lenjinov
najbliži drug Staljin je čvrsto za-stupao
plan elektrifikacije
Tok historijskih dogodjaja je
pokazao da su istinski realisti
koji sa pravilno razumjeli ovaj
plan UH Lenjin Staljin a ne nji-hovi
protivnici koji su s opozivali
na njihov "realizam"
U 1913 godini za vrijeme eariz-m- a
sve veće električne stanice
zemlje bile su u rukama stranaca
i u vrlo slebom položaju Sva
električna snaga a ono vrijeme ni-je
prelazila 2400 milijuna kilovat
sati U 1M0 kada je Lenjin pre-daje
svoj ptaa proizvodna nag
je bila još gora u zemlji Potroš-nja
ugienog goriva snosila je jed-nu
trećinu predratne norme i elek-trična
snaga pala je za jedna čet-vrtinu
U to vrijeme je potpuna
električna Snaga po cijelom svije-tu
dostigla l0 0u mmuna kilo-a- t
sati
Sva je zrećz da je Lenjirv
plan ztavljen u operaciju za vri
Saveza koje pu nn dugujemo ni- - naroda već uptrebljeno u Svvjit- -
kađj t 6'j bt u cneiosti ra- - sk " Saezi Ar basad r ' grc?3
cenc V i ja v s= 'i es_ kada b pn-'Sar- ) - r k grdr -- l
e eca' uj e ' i g " ur a K a Jci c Da-l- i
ara i j s i oe ka aJi
t!r f 3 r a WsBB3&kreU ŽJ
t m im MM Sr M W mnSSSSSSSSSTmnSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS&aaL 'A 7
fe sr J
' frsttif
I'akoanje otpremanje robe iz Kanade u L'SSIU
brzometne puške Dio sam lako
ranjen Otišao sam liječniku da
mi poveže ranu i ippn'povjedao što
se dogodilo On me je saslušao i
na koncu rekao da ga opet posje-tim
nekoliko sati kasnije jer će
imati nešto važnoga da mi reče
Kad sam ponovno došao to je bilo
po danu — i on mi je u veselom
raspoloženju rekao: "Niste vi lju-di
za kakve sam vas ja držao" i
predao mi list od lokalnih partiza- -
I
pravac
jeme glasovitih Staljinovih pet
godišnjih planova Tokom vremena
u ovim pet godišnjim planovima
električna energija je porasla do
takvih razmjera koji još do onda
nisu bili poznati u analima svjet-ske
ekonomije Sa gledišta elektri-ke
i električne opreme naša zem-lja
zauzima treće mjesto u svije-tu
tj odmah iza Sjedinjenih Dr-žava
i Njemačke Koliko se elek-trifikacije
modeme industrije u
SSSK tiče (prije izdajničkog na-pada
fašističke Njemačke) naša
zemlja je prešla stupanj europskih
zemalja i počela dostizati Sjedinje-ne
Države
Povezivanjem ovih ogromnih
poduzeća u zemlji (osam puta ve
ćih prema 1913 godini) organizi
ran je plan da se sve veće elek
trične stanice poveže u jedan sis
tem Prije rata -- bilo je sedam tak
vih sistema od kojih je svaki da-vao
preko 2000 milijuna kilovat
sati tj jedan je davao vjše nego
je imala cijela Rusija carskih vre
mena Kako vidimo Lenjinova že
lja za "elektrifikaciju cijele zem-lje"
— brzo se posti trla Kad to
me jož nadodamo činjenicu da su
mdju električnim stanicama bili
takvi gorostasi kao stanica na
Dnjepru koja je sama davsla
2000 milijuna kilovat sati godiš-nje
i da su naše parom gonjene
električne stanice medju najvećim
na svijetu tada možemo jasno vi-diti
kako su bili dalekovidni geniji
Lenjin i Staljin kada su položili
temelje za elektrifikaciju sovjet- - '
ske zemlje
U ovim danima borbe prot
Hitkrovih zvjeri još jasnije vid-m- o vrijednost rada Lenjina i Sta
ljina na polju elektrifikacije Sov-jetskog
Savesa Nagli premješta
obrambene industrije ptema isto-ku
jož više daje prednost elektr
fikadju
Nije stoga čudo što je Staljin
pred nekoliko dana u pozdravu m-iinjiri- ma
Ćelibanskz rekao: "Izra-žajem
moje uvjerenje da ćete i
u buduće sa važim radom i napo-rima
osigurati jož veći kapacitet
električne snage ito će omogućit'
nesmetano pvnje proizvodnja
u zemlji za brzo i konačno uniHe
rje njemačkih fahtićkih uivazo
ra" i
Četvrtak 27 jaru 1943
a~iai
t S mtfsSi
ivp%rasfniiRsm X
tm& r mma&sa i
1
!Z VOJVODINE DO UKRASNSKiH PARTIZANA
SVE-SLAVENSK-OG
LENJIN ELEKTRIFIKACIJA
SOVJETSKOM SAVEZU
na koji su žalili ito se dogodilo
"To je učinjeno po partizanskoj
jedinici koja je nekada operirala
30 kilometara odavde i nije znala
tko ste vi" Uz to partizani su
nam se srdačno zahvalili i rekli
da su njima takovi ljudi neophod-no
potrebni
Našem veselju nije bilo konca
U sobi liječnika sastali smo pred-stavnike
partizanske kolone i us-prkos
toga što njih nismo poznali
osjećali smo da pripadamo njima
da se nalazimo medju svojim pri-jateljima
Dakako odmah smo im
izrazili našu želju naime da se
priključimo k' njima No rekli
su nam da ostanemo tu gdje jes
mo jer da im tako više koristi do
prinosimo Ali mi smo tražili da
se njima priključimo
Tada su nastali najopasniji i
najaktivniji časovi našeg rada sa
partizanima Madjari su u nas po
čeli sumnjati Izdalo je naredjenj
cijeloj armiji da tko god opazi
neku sumnju na nama da smo po-vezani
sa Ukrajincima neka nas
neposredno preda vojnom sudu
Radi toga smo bili oprezniji više
nego ikada Najmanja pogreška
ili bezbriinoet naitetila bi nama
partizanima ili našim ukrajinskim
prijateljima
Na sreću imali smo komandan-ta
koji je omalovažavao naše poz-navanje
a lokalnim stanovniš-tvom
Usprker svih zapreka pomagali
smo partizanima sto smo najviše
mogli Svake noći narodni osvet
nici su ulazili u zasjede skretati
vteoe razbijali mostove i željez
ničku prugu prugu koja je bila od
neizrecive važnosti za Nijemce
jer su po njoj prevozili municiju
i ratni materijal za frontu Vla-kovi
su sistematski skretani i uni
štavani na toj liniji koju su stra
žarili Madjari Nijemci nisu mogli
ništa drugo učiniti nego promije-niti
stražare Došlo je naredjenje
da se naša jedinica povuče u Ne-ii- n
Mi nismo htjeli ići natrag u
mjesto nego smo slijedećeg dana
spakovali svoje stvari uzeli oruž-je
municiju i hranu te neopas-no
oti-- i partzar ma Posuje toga
silo zc neks k ) mjeseci borili prt } Nje—aca u rcdtAima ukra
jrskih partzara
KBnBummftmmmmmB
vv'KssfsmJjmvT - jJjsjSmBfSJSjmVHr
"" nBmmmmmmll BSmmmml
" JssssssaL ssssssnB
VJssBtsaLmVe!'
IVAN SISEVIĆ I IVO BRAJINO
VIć pomorski kapetani — partiza
ni