Jedinstvo, October 02, 1961

              'tfjjfc
™
. т
STRANA 2 Osma konvencija
S.J. К.
Konccm, ovoga tjedna u Torontu
cc sc odrzati Osma konvencija Sa-vc- za
Jugoslavcnskih Kanadjana,
tacno dvijc godine poslije Scdmc
konvencije.
U vrcmenu kojc nas dijcli od
proslc konvencije odigralo se vise
vaznih dogadjaja, koje trcba uzc-t- i
u obzir pri razmatranju poloza-j- a
Savcza i njegove buducnosti.
Xajvazniji niedju njima bio je
jc pokusaj jednc grupicc clanova
da Savez prctvore u nesto drugo
nego je bio dosad. To bi bilo uci-njen- o
i sa listom "Jedinstvom".
Taj napadaj na Savez i "Jcdin-stvo- "
izvrsen jc po naputama iz-va- na
(izvan redova organizacijc)
i za racun politikc koja jc stctna za
nas narod ovdjc i u Jugoslaviji.
Da su Savez i "Jedinstvo" posli
tim pulcm, danas, u ovim sudbono-sni- m
danima covjecanstva, medju
nasim narodom u Kanadi ne bi
bilo ozbiljnog glasa za mir i naprc-da- k.
Nc bi bilo poziva na rad i
borbu protiv rata. Nc bilo objasnja
vanja tko jc Krivac, otkud opas-no- st
dolazi. Nc bi bilo pozivanja
na jedinstvo naprcdnih i mirolju-bivi- h
ljudi. A lako bi bilo zato sto
su oni, koji bi u torn slucaju bill
dosli na povrsinu, smatiali, da je
has to ono sto smcta sirenju i po-vecan- ju
Savcza i "Jcdinstva". Л
ako netko sumnja ncka poglcda
sto su ti ljudi kazali ili uradili od
had su odstranjeni iz nasih redo-va.
Oni vole da mnogo govorc o
slogi i jedinstvu. AH da li ih je tko
u posljcdnjc vrijemc cuo kazati da
sc trcbamo ujediniti protiv njema-cko- g
militariznia i sprccavanjc
rata? A nc moze sc rcci da nisu
imali mogucnosti da se izrazc.
Stvar jc u tome da bi Savez pic-sta- o
biti organizacija Kanadjana
jugoslavcnskog porijckla, koji su
svijcsni svojib prava i duznosti i
sprcmni su raditi za ono sto zclc.
Umjesto kanadskc organizacijc
Savez bi sc prctvorio u organiza-cij- u
jugoslavcnskib iscljcnika, koji
su lojalni Jugoslaviji odnosno re-zi- mu
i radc ono sto im predstavni-c- i
toga rczima dozvole. A to opct
zavisi od odnosa izmedju Jugosla-vij- c
i zcnilje u kojoj sc iscljcnici
nalazc. Eto zasto mi kazemo da bi
Savez i "Jedinstvo" prcstali biti
konstruktivan faktor u zivotu na-sc- g
naroda u Kanadi.
Mogucc da jc put kojim mi idc-ni- o
povczan sa veeim potcskoca-m- a
od onoga koga su zagovarali
otpadnici, ali jc casniji. Sta ima
Ijcpscga i plcmcnitijcg od borbc
Organizacija SJK u Wind
soru odrZala je svoju sjedni-c- u
tjedan dana kasnijc pa
smo prcma tome zakasnili i
sa izvjeJtajcm.
Na ovoj je sjednici bilo
mnogo za rjesavati. Pitanje
proslavc 30-t- e godiSnjice na
вс stampe, jubilarno izdanje
"Jedinstva, kampanje novi-nc
i dolazeca konvencija
SJK.
Mi smo sc obavezali da
cemo uciniti sve moguce da
se dostavi materijal za sve-can- o
izdanje 'Jcdinstva'. O-bavc-zali
smo se da cemo po-sjet- iti
na&c prijatelje povo-do- m
proslave
za prikupljanje poz-dra- va
u formi materijalnih
doprinosa naioj Jtampi. Ra-pored- ili
smo rad za sakup-Ijanj- e
trgova5kih oglasa гд
"Na kalendar" i ufiinili pri-pre- mu
za dolazecu kampa-nj- u
novine.
U diskusiji o dolazecoj
konvenciji najviie smo vre-me- na
potrosili na pitanju
ito.
za mir i napredak, za prava rad-ni- h
ljudi, za bolju buducnost? I
ako je to bilo pravilno prijc 30 go-din- a,
onda jc i danas. Rcci da ta-kv- u
aktivnost trcba obustavk ill
ograniciti n intcresu i
njczinih naroda znaci tvrditi da
mir i napredak nisu u njihovu in-tcresu,
a to bi bilo najveca klcvc-ta- .
Dapacc, pravi intcrcsi Jugos-lavij- e
i njczinih naroda trazc po-jacan- jc
borbe za mir i napredak u
svijetu, traze jacanjc naprcdnih i
demokratskih elemenata, prosirc-nj- e
ideja, prosirenjc
radnickih i najveca
usluga koji Jugoslaveni u dnigim
zemljama mogu uciniti svom naro-d- u
jestc da sc organiziraju i djc-Iiij- u
u torn pravcu i za tc ciljeve.
Mi smo Kanadjani
porijckla. Kod nas ncma pro-tuslovl- ja
izmedju kanadskog i
nego se skladno ix-dudara- nje.
To je zato sto mi u svo-j- oj
orijentaciji i djclatnosti pola-zim- o
od osnovnih intcresa jednog
i drugog naroda. I zato mi nc stra-hujem- o
za sudbinu svojc organiza-cij- e
i stampe. Njczin opstanak i
razvitak zavisi od uspjesnog ost-variva- nja
teznji i ciljeva naroda
Kanadc, Jugoslavije i svih ostalih
zcmalja.
Savez Kanadja-na
i "Jedinstvo" sc danas suocava-j- u
mnogim problcmima, ali oni
nisu tczi od onih koji su nas suo-cava- li
mnogo puta u proslosti. Nji-hov- o
rjcscnjc zavisi nc samo od
onoga sto mi mozemo da uradimo
vlas'titim snagama, nego i opecg
razvitka dogadjaja. A dogadjaji
guraju ljudc na put kojim mi idc-m- o.
Vjcra n buducnost organizaci-jc
i stampe jc prvi i osnovni uvjet
za rjcscnjc svih problema koji
nas suocavaju.
Osma konvencija Savcza sc odr-zav- a
u prcdvcccr 30-godisnj-icc
na-s- e
stampe. Taj dogadjaj izaziva
ponos svih clanova organizacijc i
svih citaoca novinc. I trcba da ga
dostojno obiljczimo. Konvencija
trcba tome posvetiti posebnu paz-nj- u. Zadatak jc prosiriti i pobolj-sa- ti
svoju stampu. To jc polje na
komc danas mozemo najvisc pri-donij- eti
svojim idcalima i ciljcvi-m- a. Trcba sc poslarati da "Jedins-tvo"
doprc do hiljada nasih dobrih
i poslcnih ljudi koji ga sada ne ci
taju.
Uvjcrcni smo da cc uccsnici Os-m- e
konvencije casno izvrsiti svojc
zadatkc i koristimo ovu priliku da
ih srdacno pozdravimo.
Odluke organizacije u Windsoru
Trideset-godi-Snjic- e
Jugoslayije
socijalistickih
organizacija,
jugoslavcns-kog
ju-goslavcnskog,
Jugoslavcnskib
buduccg izlazenja "Jedinst-va"- .
To jo pitanje i ramje
bilo prctresano na sjednica-m- a
naSe organizacijc i mi
smo bili donijeli odluku da
se jos 7-- oj konvenciji pred-lo2- i
da naSa novina u buducc
izlazi jednom u mjesto dva
puta tjedno. Mi joJ uvijck
ostajemo kod na§c odluke
jer smatramo da ce jedan-pu- t
tjedno novina, na vise
stranica, moci da zadovolji
6itaocc u danasnjem vrcme-nu.
Mi smo izabrali tri dele-gat- a
od strane na§e organi
zacije za u£esce na Osmoj
konvenciji SJK.
. Na konvenciji cemo Zaje-dno
sa ostalim predstavnici-m- a
nasih organizacija izne-- ti
nas stav po svim pitanjima
u korist naJc organizacije i
Stampe.
A. Music
Spremnost naclstfcog dijeteta
Spremno si, zar ne?
Na Istok da podjes.
Da burom smrti
zaigra§ kolo.
spremno si, zar ne?
Do cilja da dodjos,
nacistiSko dijete holo.
spremno si,
Ja znam ;
Da uniltifi sve,
Sto jo slavenetva soj.
Spremno si, kreni,
аГ ako podjeS ovog puta,
biti ce poelednji pohod tvoj.
M. Dale — Kraisnik
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiifi:tiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiitiiiaiiiiiiiiiiiiiiiiiifiiriiiittifliiiitiisiiiiittiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiisiiiiiiiiiiiiiiiniiii
Published every Tueeday and Friday, in Serbo- - вдбхтт® Croatian and Slovenian languages, by Jeviinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 211, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-16- 42. Editor Stjepan Mioitf, Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
tC, 00 per rear. USA and other countries 17.00
Authorized as Swond Clas .Mail, Post Office Pept., Ottawa, and
for payment of pottage in cash.
KUNJEVICEVO PUTOVAXJE
SLABO SE PROVED
U VANCOUVERU
Vancouver, B. C. — Dok-to- r
Krnjevic je ovdje malo
postigao. Banket kojega mu
je spremila HSS bio je sla-b-o
posjecen. Nije bolje pro-§a- o
ni na javnoj skupstini,
koja je raspustena u neredu.
Banketu koji je odrzan
22. septembra prisustvovalo
je 35 osoba : 15 gosti i 6asni-k- a,
a onih koji su platili u-lazn- ice
bilo je 20. A bilo je
spremljeno za 200 osoba.
NeSto svijeta se iskupilo za
pies poslije banketa.
Jedan od govornika na
banketu bio je Dr. Mladen
Giunio-Zorki- n . On je po
staroj navadi рпбао o 10 o-gran- aka
HSS u Kanadi sa
15.000 61anova (!). Klepe-ta- o
je o Titi, Hrvatskoj i nje-zin- u
"oslobodjenju", samo
nije rekao kako ce to pos-tic- i.
Nacelnik grada Tom Als-bur- y
spomenuo je HSS u po-6et- ku
govora, ali poslije ni
rije£i o njoj ili Hrvatskoj i
Hrvatima.
Svecenik Budimir je govo-ri- o
kako on mora biti "neut-ralan- "
i ne moze istupiti ni
za jednu ni drugu stranku
(ustasku ili maCckovsku)
ma koliko ga vukli. Nado- -
dao je da on ima svoje mi§-ljen- je
i da ce se toga drzati.
Krnjevic je govorio eng-lcsk- i.
Рлбао je o proSlosti.
Itekao je da je pogresno da
Hrvati jedni druge napada-j- u
"for past incidents and
viewpoints", sve treba za-borav- iti
i ujediniti se za bor-bu
protiv komunizma. Ka-za- o
je da nije dosta "potis-nu- t
Iluse do njihovih grani-ca- ".
Sto se tiSe Berlina, on
smatra da treba postupiti
kao u Koreji (oruzanom si-lo- m).
Zavrsio je sa rije6i-m- a:
"See you in Zagreb
when its liberated".
Miting je odrzan u nedje-Ij- u
21. septembra u Clinton
Hall. Prisustvovalo je 78 o-so- ba:
17 zona i 61 muska-ra- c.
Od toga samo petorica
V. G. Pcsa
su bili predratni doseljenici,
ostalo novi. Oko polovica ih
je bila ustaski nastrojena i
neprijateljska Knijevicu i
HSS.
Krnjevic je opet govorio o
Berlinu. Za Tita je rekao da
"nije moskovski agenat",
nego, "voljeli mi to ili ne, on
je postao svjetska figura".
Sjed. Drzave ga drze na vla-st- i.
Sjedinjene Drzave nije
briga za Jugoslaviju nego
za Tita. One zele da on drzi
neutralce neutralnim tj. da
se ne prikljuce socijalisti6-ki- m
zemljama. Rusi su po-mrs- ili
габипе sa Beograds-ko- m
konferencijom i tako je
ispalo druk6ije nego su se
u Washingtonu nadali.
Krnjevic je rekao da u
Jugoslaviji ima vise komuni-st- a
koji su za Moskvu nego
onih koji su za Tita.
Dali je Tito na vlasti, "o-slobodio-ci"
Hn'atske nema-j- u
prilike da se obrate UN i
drugim svjetskim organiza
cijama za pomoc.
Govoreci o Hrvatima Kr-njevic
je "dozvolio" da oni
mogu pripadati i drugim stra
nkama osim HSS (citaj : us-ta§am- a).
Ali ne smiju da se
bore medju sobom.
Zatim su slijedila pitanja,
i to vecinom od usta§a. Kr-njevic
nije htjeo da odgovo-r- i
na pitanje odnoseci se na
dogadjaje u Jugoslaviji
1911. godine. Nastala je ga-lam- a.
Jcdna ustaSica je po-§l- a
do govorni6kog stola i
prepirala se sa Krnjcviccm
deset minuta. Nije se moglo
razabrati tko §to ovori. Je-dan
mladi ustasa jo Krnjevi-c-u
doviknuo da kad nestane
Tita, Hrvati u Hrvatskoj ce
izabrati svoje vodjc i necc
prihvatit Kinjevica i kom-panij- u.
On je ''odao da izb-jeglica- ma
uopce ncce biti
dozvoljcno da i5ta kazu. U
svakom sluSaju, ako se dis-kusi- ja
ovako nastavi zavrsit
(Nastavak na str. 3)
uz
7)
Nckoliko dana pred polazak za Thorold upoznao
sam Marijana Kruzica. Tom prilikom poneo se naduve-n- o
i osorno prema meni. Dve godine kasnijc video sam
ga "u pravoj boji". Nckoliko nas smo sastavljali prog-ram
za jednu priredbu u Torontu. Marijan je govorio
da je pesma "Konjuh planinom" napisana u vremc par-tizansk- og
rata. Ja sam to osporio, drugi takodje. Ali Sto
su ga drugi vise uvcravali da jc pogresan sa tim sc on sve
vi§e okomljavao na mene. Vikao je, vrcdjao:
— Zar cos ti, balavac, mene uciti? Mene себ ti uci-- ti
koji sam u pokretu tolike godine ti, koji si јибе doSao?
Dugogodisnje pripadanje pokretu Marijan Kruzic
je i kasnijc mnogo puta upotrebljavao kao zaklon za
njegova skretanja sa linijc a poslednjih godina za njc-gov- o
izdjstvo pokreta. Koliko puta su Slanovi organiza-cije
u Torontu Suli Marijanovo jadikovanje : — Ja sam
tridesct godina u pokretu i na rukovodstvu i na mene se
sada sumnja da sam povezan sa konzulatom koji nastoji
da unBti nas pokret I Zar na mene da se sumnja, koji
sam trideset godina izgradjivao pokret i stampu?
Ne bih zelio da omalovazavam njegov doprinos po-kretu
ali ja ne mogu da shvatim da neko moze pokret
smatrati svojom Пбпот svojinom. Pokret nije Marijano-v- a
trgovinska radnja u kojoj on radi dve, pet ili vile go-dina,
a posle je proda i kupi drugu. Mozda je KruZic
poslednjih godina pokazao trgovacku sposobnoet u pro-da- ji
livotnih namirnica ali primenjivanje tih njegovih
poeobnoeti na organizaciju i ljude u njoj nije se moglo
dovoliti.
Za vreme mog boravka u Thoroldu pokuiavao sam
da pi&m Slanke za "Jedinstvo" sa vrlo malo utpeha.
Mnogi su doepeli neobjavljeni u uredniki koi a mnoge
sam i ja uniitvao. Polupmenom mladreu nije nikako
polozilo za rukom da napi§e nelto Sto bi svratilo poior-no- et
Citaoca. Drug MioSic u piemima i dalje je hrabrio :
— Samo piSi, neito ce ipak valjati, a neito smo vec
objavili!
Moji 2Ianci iako nisu bili vredni paznje, bili su in-teres- atni
po tome Sto ih je pisao jedan novi doseljenik.
Citaoci su se na njih mrstili, negodovali zbog prostora u
POUKA IZ TURSKE
(Nastavak sa strane 1)
Medneresa su poslali na vjesala ? Ako nisu, da li mogu
izbjeci slifinu sudbinu?
Turska je danas potpuno potcinjena amerifikom
imperijalizmu — ekonomski, politicki, vojnicki. Ona ne
moze naprijed jer sluzi tudjim intcresima i ciljevima.
Ona je pretvorena u imperijalisti5ku tvrdjavu protiv
ostalih naroda toga podru6ja, prije svego socijalistic-kih
zemalja. U njoj nece biti mira i napredka dok ne
prekine sa imperijalizmom.
Mislilo se da smjenjivanje Menderesa znaci робе-ta- k
novog doba za Tursku. Ali dosad, osim smjene upra-ija6- a
nista drugo ozbiljnije nije se dogodilo.
Poiiticko bankrotstvo
Izvjestaj iz Vancouvera o posjeti Dr. Krnjevica vo-- di
ka ovim zaklju6cima:
Dr. Krnjevic je za rat zbog zapadnog Berlina. Ali
ne zbog "prava" zapadnih drzava i "slobode" 2,200.000
njegovih stanovnika, nego radi toga da bi so "Huso po-tisk- lo
natrag do njihovih granica" i "oslobodilo porob-Ijen- e
narode" IstoCne Evrope, ukljuCiv hrvatski, i ako on
nije direktno "porobljen" po Rusima.
Drugo, radi postignuca tih ciljeva, a prije svega
posljednjeg, Dr. Krnjevic je sprcman da se ujedini
sa ustasama, ali oni nece saradnje s njim, jer smatraju
da je toliko kompromitiran da ne moze posluziti njiho-vi-m
ciljevima i namjerama.
Sta da mislimo o Covjeku — politikom vodjl — £i-- ji
program se temelji na ratu i saradnji sa ustaskim ele-menti- ma
(nosiocima asisticke ideologije) ? To je ppliti-5- ki
bankrot.
Nije nikakvo cudo da ga ljudi viSe nece da slusaju.
Tesko je vjerovati da se Krnjevicevim poglcdima
slaze i vecina Clanova HSS u Kanadi, jer kao razboriti
ljudi oni vrlo dobro znadu da bi rat u danasnje vrijeme
prcdstavljao katastrofu za sve ljude i sve narode, uklju-ci- v
hrvatski.
Oni takodjer vide da opasnost rata dolazi od obno-v- c
njemacikog militarizma i imperijalizma. To je ista
ona opasnost koja je hrvatskom i mnogim drugim na-rodi- ma
— prije svega slavenskim — prijetila u proslom
ratu. To treba da se jasno vidi. O tome trcba ozbiljno
razmislit.
Sadalnja situacija nalazc nam svima — bez razlike
na роНШки opredjeljenost i sve druge razlike — da
idemo drugim putem od onoga koga zagovara Dr. Kr-njevic.
Zadatak je sprije6iti nuklcarni rat — osigurati
mir. Za to se treba zalagati. Tome so trcba posvetiti.
P.S.
Ako Dr. Krnjevic' smatra da u dopisu iz Vancou-vera
nisu istinito prikazani njegovi pogledi i da je nasa
kritika neopravdana, neka kazc. Nama bi bilo drago
ako bi Dr. Krnjevic izjavio da je on za mir.
Deset godina pokret i stampu
novinama, ali kod mene su oni podrzavali nadu da cu
jednog dana postati pismen, da cu moci napisati nesto
bolje. I ako ta nada jo§ do danas nije ostvarena, ona je
jos uvek nedaleko od mene, nije mo potpuno napustila.
Amcriki impcrijalizam jos uvck je pustoSio u Ko-reji.
Iako su Amerikanci pozvali na krvavi pir pustoso-nj- a
Korejc i druge kapitalistiSke zcmljo, oni su vec trpe-l- i
poraz za porazom. Celo naprcdno 6ove5anetvo bilo je
na strani korejanskog naroda. Prcko "Jedinstva" i u ra-zgov- oru
sa 61anovima na§e organizacije, shvatio sam
Sta zna6i taj rat to sam se opredclio protiv njega, napi-sa- o
sam nckoliko сЧапака protiv tog rata izrazavajuci
uvcrenjc u pobedu korejanskog naroda Mnogi novi do-seljenici,
koje sam tada poznavao, izrugivali su mi so
govoreci kako sam budala da verujem u nemoguce. Oni
su sa potcenivanjem glcdali na korcjanski narod i na
borbu naprcdnih snaga za ocuvanje mira u svetu. Mno-gi
se jos ni do danas nisu opametili. Stcta! Ali istovre-men- o
to znaCi da se oni koji su postali svesni svog polo-zaj- u
u drustvu trebaju jo§ vise zalagati, jos doslednije
boriti za mir u svetu i dostojniji zivot na zemlji.
Iz Thorolda otisao sam u Windsor i posle nekoliko
nedelja teSko sam se pokajao jer posao nikako nisam
mogao naci. Tamo sam imao jednog najboljeg prijatelja
iz Italije, t. S., koji je bio pretplatnik na "Jedinstvo" te
sam se nadao da cu uz njegovu pomoc modi okupiti jed-nu
manju grupu naprednijih novih doseljenika. I zaista,
vrlo brzo sam se upoznao i sprijateljio sa nekolieinom
koji su se otvoreno izjaSnjavali protiv cetnika i twtaSa.
Medjutim. to su bili ljudi koji su izgubili poverenje u
sve i svakoga, sitni avanturisti, razofarani iluzioneri.
Njihovi problemi sastojali su se u tome kako 6e prelaziti
u Detroit, legalno ili ilegalno, i kako ce tamo naci nku
bofratiju udavaSu. Nisu imali volje da netto nauJe jer
su verovali da oni znaju sve. Sva njihova napredno#t sa-stoj- ala
se u tome Sto su se poneki put svadjali sa eetni-cim- a
po reetoranima, kafanama i bilijar-salam- a na Dro-uilla- rd
ulici. UetaSe su se u to vreme slabo би1с u Wind-soru.
Oni ce tck nekoliko godina kasnijc. uz pomoc ka-toltf- ke
crkve organizovati demonstracije protiv proslave
Prvog Maja. (Nastavice se)