Nase Novine, June 16, 1982

              2-- NASE NOVINE, April 28, 1982.
WASHINGTON — (Od dopisnika
Tanjuga) — Vlasnici najvecih ame-riCk- ih industrijskih kompanija vec
viSe mjeseci upuduju dramati6an
apel ovdaSnjoj javnosti: ako radnici
ne pristanu da se odreknu dijela
svojih zarada i ste6enih socijalnih
prava — nema niSta od ozivljavanja
privrede i redovi nezaposlenih 6e se
dalje produziti.
U trenutku kad je broj gradana bez
posla ovdje ve6 dostigao devet
posto s joS daljnjih 6etiri posto koji
su izgubili svaku nadu da 6e se
zaposliti — situacija nezabiljezena u
posljednjih pet desetlje6a — teret
obnove amerifike ekonomike ponov-n- o
pada sada na radnike koji su
prisiljeni da se odrifiu dohotka i
prava da poslodavci ostvare joS ve6e
profite i mogudnost za proSirenu
reprodukciju.
Poslije niza kompanija i najveci
gigant na svijetu — tvornica auto-mobi- la General Motors dobila je
krajem tjedna od svojih zaposlenih
ustupke u zaradama i ve6 stefienim
socijalnim i drugim pravima u
ukupnoj visini od oko tri milijarde
dolara.
lako je kompanija u proSloj godini
ostvarila profit od oko 333 milijuna
dolara, radnici su se morali odre6i
dijela zarade, odustati od poviSenja
pla6a zbog pove6anja troSkova zivo-t- a,
prihvatiti smanjenje pla6enog
godiSnjeg odmora i odre6i se drugih
prava.
Kompanija je sa svoje strane
obe6ala da ce odustati od najavlje-no- g
zatvaranja nekoliko tvornica da
bi dijelove za automobile kupovala
od jeftinijih proizvodaca u drugim
zemljama. Garantirat 6e stalnost na
radnom mjestu pa бе бак primiti na
posao jedan dio ranije otpuStenih
radnika.
U Detroitu i ostalim regionima u
kojima se proizvode automobili
situacija je sli6na jer se nezaposle-nos- t
u toj industrijskoj grani blizi 20
posto, pa su i druge automobilske
kompanije dobile ustupke od radni-ka
"da bi prezivjele".
Oko 300.000 vozafia teSkih kamio-n- a,
takoder, se moralo odreci dijela
svojih zarada, a osam divovskih
kompanija koje proizvode celik upra-v- o
su saopdile da od svojih radnika
обекији da se i oni odreknu dijela
zarada i da prihvate da daju isti
efekat rada za manje novca.
Pritisak poslodavaca na radnike
da prihvate da im se snize zarade
dobiva sve vece razmjere. U tvornici
automobilskih guma Uniroyal radni-ci
su se odrekli poviSenja zarada u
iduce tri godine, u gradevinskoj
industriji su zarade ve6 smanjene za
blizu 30 posto.
Vlasnici ovdaSnjih velikih kompa-nija
izgleda da su prihvatili osnovnu
zamisao amerifikog predsjednika
Reagana za ozivljenje privrede: svim
mogucim instrumentima treba omo-gudi- ti
poslovnim ljudima da osigu-raj- u
Sto vece profite — da bi iz njih
financirali nove privredne aktivnosti,
modernizirali proizvodnju i povecali
produktivnost rada. To je razlog Sto
se oslobadaju pla6anja dijela poreza
i sto se od radnika trazi da se zrtvuju
za snizenje troSkova proizvodnje.
Neki to ovdje nazivaju prekomjer-n-o
hraniti magarca krupnim zrnev-Ije- m
kukuruza — da bi poslije toga
vrapci imali Sto jesti".
Slobodan Obradovic
Najprivilegovanija profesija u Ka-na- di
pocela se buniti za "svoja
prava". Lekari pripadaju drustvenoj
"eliti" po svojim finansijskim pri-manji- ma,
a u vezi s tim i po
reputaciji koju uzivaju. Po incomu,
oni su za 25% iznad druge po redu
privilegovane profesije advokata
Pa ipak bune. Hoce joS sloj drustva OMA
ve6e privilegije iako su najprivilego
vanija profesija. I to u danasnje
vreme, kada se izlaz iz ozbiljne
ekonomske krize moze traziti jedino
u izlazenju u susret potrebama
ve6ine stanovnika, a to oni koji
imaju prose6na i na
primanja.
OMA Medical Associa-tion)
stalno se "cenjka" sa konzerva-tivno- m
vladom, i vlada u tome
pokazuje dosta strpljenja, za razliku
od stava koji je zauzela prema
bolni6kim kada su bili na
strajku. Radnici su bili otpuStani s
posla i zatvarani.
OMA sada trazi od OHIP-- a pove-бап- је
za svoje usluge ve6e od 34%
svake tri godine koliko je ve6 dobila
od ontarijske vlade. I pored svog
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,.119
Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.Telefon: 593-502- 5
IZDAVACK1 SAVET: Mlloi Grubld, Vojln Grbli, Josip Kovaiid, Slanko Muideka,
Milena Bozii, Mca JurlSid, Ana Durovl6, Lepa Ranovd, Borlslav NeSkovIc,
Divjakovii, Duro Mallkovli, Ivan Pribani6, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanli, Bota Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, Duian Stanar, Milljan
Petrovld, John Severinskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mlllca Mluchln, A. Gerlach, Baclch.
REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic fGlavni I odgovornl urednik), Stjgpan
Mlo$i6 (drustveno-pollti£k- a pltanja), Daniel Plxladas (drustvena pitanja I
knjlfevnost), Katarlna Kostid (poezlja i aktuelne teme), Jelena Gavrllovld {literature
I umetnost za decu), Bosko Mladenovld, Anka Noiinli.
STALNI DOPISNICI: DuSari Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
Boio Spadek (New York), Frank Fudurld (Vancouver),
Josip Stanli Stanios (Rim, Itallja).
SPECIJALNi SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovld (nauka I drustvo), РгоЛ Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostolec
(reportaie i pride Iz useljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Matkovlc, Luka Markovid, Petar Kurtld,
MlloS Kordld, Aleksandar Clrld, Strahlnja Maletld.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodld, Aron Koen, Jordan Vaslljevld. IZ JUGOSLAVIJE:
M. Vasllievld — Ulo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlazo eriedom. Pretplata Iznosi $20.00 godl§n)e; pojedini
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zaht]ev.° "Na3e novine" su nasljodnik
"Jedinstva", kome su prethodlll llstovi "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edlnost"
"Slobodna Misao", "Pravda" I "Sorba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih
naprednlh llstova koji su mu prethodlll u Sjedlnjenim Drzavama. B252iSS2S!BE£BBE5
Javljamo dobru vijest iz Pittsbur-gh- a
a to je: Gradska uprava se
jednoglasno izjasnila protiv nuklear-no- g
naoruzanja. Pittsburgh je prvi
americki grad sa takvom odlukom.
Njega sigurno slijediti drugi
americki gradovi. Reaganova politi-k- a
strasi narod da bi moglo doci do
nuklearnog rata, a takav rat bi donio
katastrofu. Ljudi nastoje da sprijece
americko-sovjets- ki sukob.
Casopis "Newsweek" je upravo
proveo anketu koja pokazuje da 68
posto Amerikanaca trazi zamrzava-nj- e
nuklearnog naoruzanja izmedu
Sjed. Drzava i Sovjetskog Saveza, a
samo 25 posto ga odobrava.
Prosle subote u 700 americkih
gradova odrzane su demonstracije
protiv nuklearnog naoruzanja. Sas-tan- ci
su odrzani u parkovima, crkva-m- a,
skolama i drugim mjestima. To
je bio pocetak takozvanog Ground
Zero Week; cilj tin aktivnosti je
upoznati narod sa opasnostima koje
bi donio nuklearni rat. Ground Zero
je vojnicki izraz i treba da oznaci
mjesta na koja ce - ako dode do
ratne nesrece - pasti nuklearne
strpljenja, ministar zdravstva, Larry
Grossman, osuduje OMU za cenjka-nj- e.
U znak protesta lekari ce zatvoriti
svoje radne prostorije dana 27. i 28.
aprila, kao i 5.6. i 7. maja. Jedino
ce raditi sluzba za hitnu pomoc.
Kao organizacija koja zastupa
lekari se privilegovani je
su
Rozalila
Leo
ce
DezKompromisna. iNasioji se uaovo-Iji- ti
volji lekara da odbiju besplatne
lekarske savete, kao i davanje
recepata preko telefona. lako te
mere izazivaju frustracije i bacaju
pacijente u обајапје, veliki broj
ispod proseka lekara ne obraca paznju to. Oni
(Ontario
radnicima
misie iskijucivo na svoj nnansijsKi
polozaj, mada im profesionalna
etika nalaze da se interesuju za
socijalne probleme ljudi i da vode
габипа o protestima pacijenata.
Konzervativna vlada Ontaria,
umesto da Stiti interese naroda,
pravi sve viSe ustupke lekari ma
kojima je o6igledno krajnji cilj da se
oslobode podvrgavanja bilo kakvom
sistemu koji kontrolise zdravstvo,
kako ne bi mogla da postoji kontrola
nad njihovom zaradom.
Nadamo se da nije mali broj ni
onih lekara koji znaju da po prirodi
svoje profesije treba da usaglasava-j- u
svoje ponasanje sa raspoloze-nje- m
javnog mnjenja, za opste
dobro.
Telefonski broj 911
za izvanredne nesrecte
U slucaju pozara ili neke druge
nesrece, u Torontu treba zatraziti
pomoc na telefonski broj 911.
Osim Toronta, policijsku, vatro-gasn- u
pomoc, ili ambulantu, moze
se traziti i iz susjednih mjesta
(Mississauga, Markham, Pickering).
Taj broj se moze nazvati iz kuce,
kancelarije i skole, sa ulice ili
stanice podzemne zeljeznice — bez
ikakve naplate.
Tvrdi se da ce ovaj sistem biti
unapreden i s vremenom pomoc ce
se moci dobiti bez da se kaze rijec.
Zapamtimo broj 911.
I I
bombe. Taj pokret osnovan je tek
prije deset mjeseci, a inicijator mu
je bivsi sluzbenik ministarstva obra-n- e
i Nacionalne sigurnosti Roger
Molander. Pokret je naisao na siroku
podrsku. U svom govoru Molander
je kazao da je dovoljno "samo 30
minuta" za unistenje svijeta.
Istice se da Sjed. Drzave i Sovjetski
Savez vec imaju dovoljno nuklearnih
bombi da uniste ljudski rod, i to
nekoliko puta. Sta su onda potrebne
nove bombe? Kakva je sigurnost u
tome? Nije li vrijeme da se trka u
naoruzanju obustavi? Treba krenuti
drugim putem, a to je postepeno
smanjivanje nuklearnog naoruzanja.
To treba staviti na znanje Reaganu i
njegovim pomocnicima i suradn'h
cima.
U Pittsburghu i okolici nalazi se
mnostvo naseg naroda. Ovdje su i
centrale nekih nasih velikih potpor-ni- h
organizacija. Ponosni smo sto je
nas grad poduzeo ovako vazne
akcije protiv nuklearnog rata — za
mirl Poduprimo odluku gradske
uprave! Ukljucimo se u akcije koje
se vode da se sprijeci nuklearni rat!
M.P.
PREDSJEDNIKHBZ
B.LUKETlCU
HRVATSKOJ
ZAGREB — Predsjednik Pred-sjedniStva- SR Hrvatske Jakov Blaze-vi- 6
primio je Bernarda Luketi6a,
predsjednika Hrvatske Bratske Za-jedni- ce,
najve6e organizacije jugo-slavensk- ih
iseljenikai njihovih poto- -'
maka ne samo u SAD nego i u
cijelom svijetu. Oni su razgovarali o
unapredenju suradnje izmedu Hrva-tske
Bratske Zajednice i starog kraja.
Bernard Luketi6 nalazi se u кгабој
privatnoj posjeti SR Hrvatskoj. On
6e, izmedu ostalog, posjetiti Ogu-li- n,
kao i neka mjesta u Slavoniji radi
kompletiranja etnografske zbirke
novog muzeja Hrvatske Bratske
Zajednice u njenom sjediStu u
Pittsburghu.
Predsjednik HBZ razgovarao je sa
predstavnicima Matice iseljenika
Hrvatske. Matica 6e, istaknuto je u
razgovorima, i tokom ove godine
nastaviti razvijati bogatu suradnju
sa HBZ. Pored postoje6ih oblika
suradnje, program Matice za 1982.
godinu predvida i nove s ciljem
јабапја veza i suradnje sa Zajedni-co- m. Obostrano бе gostovati folklo-r- ni
ansambli i sportske ekipe,
organ izovat бе se posjeta iseljenika i
njihovih potomaka mati6noj domo-vin- i.
Matica iseljenika Hrvatske ce u
suradnji s RTV Zagreb pomagati
radio i TV programe Hrvatske Bra-tske
Zajednice, i u suradnji s
maticama ostalih republika i pokra-jin- a
sudjelovati u organizaciji niza
tradicionalnih iseljenickih manifes-tacij- a.
$TA CEMO JOS DOZIVJETI?
Proslog tjedna u Edmontonu je
bio kidnapiran bogatas Peter Podkli-ngto- n.
Zlo6in je izvrsio doseljenik iz
Jugoslavije Mirko Petrovid, On je
trazio milijun dolara. Policija mu je
donijela novae, ali je bio lakSe
ranjen, on i Pocklington. Sada je u
zatvoru. Ceka ga visegodiSnja
robija.
Sta je Petrovica navelo na taj
kriminalni 6in?
Da li ga pozna netko od nasih
fiitalaca u Edmontonu?
Sta se zna o njemu?