000403 |
Previous | 12 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
m
:iMlm!t1a m
w,
№
W!&?
I
i:
$1
Vt
sШ
Ш
PI
nas
ffi m
№
mШ
a Us
73
w
I
fVf 4
'5
Hnnlaftfc дупгшгЖш т дгл V т iff јЗДмт! к f£ - утаидмута ХА_ ' "y№s г7шмшВНт1
(SBMPt сТ %% r h№ Л јљжДВ 'да--' ~.дВвЖ1вавГ
Haifa'iiiifi iB
шШШШШШШШШШШШШШШшШШШШШШШЉА - КШ
Posljednja fotografija Roberta Rossellinija, snimljena na nedavno
odrianom festivalu u Cannesu. Na slici je u druStvu Svicarske glu-mic- e
Marthe Keller.
Јоб jedan veliki gubitak zadesio
je talijanski i svjetski film: u svojoj
71. godtni iivota umro je Roberto
Rossellini. Nazvali su ga i nazivaju
ga danas ocem talijanskog neorea-lizm- a,
Sto znafii da je bio i jedan od
glavnih stvaralaca, a i teoretika tog
pravcauzZavattinija, De Sicu, Ger-mi- a
De Santisa i druge. Rossellini
je tek dio svojih filmova ostvario u
tom pravcu, ali veoma znacajan
dio. Kao takav postao je upravo
fenomen, jedan od rijetkih koji nije
pravio velike kompromise, jedan od
onih koji je tu svoju dosljednost na
neki nacin iskazivao vrlo ozbiljnim
filmovima i temama. Zadnji je film
realizirao 1966. godine i taj je poka-ziva- o
put ovog redatelja koji je ipak
otiSao dalje od neorealizma u pravu
filmsku pridu, u priCu koja je i vre-mens- ki
i nadinski divergirala od
neorealistiCkog pravca. To je, cini
se, ipak bilo nuzno i jedini naCin da
Kakav buduci
festival Cannesu
od
profaafcmalaca
da da
da
je svoju
Oujem te pismonosa po-ljub- io
rcz
mama odgovorila je
kei pocrvenjevsi.
A kada je to
Prekjucer,
odgovori kcerka.
se ostane prisutan u filmu, pa je i
Rossellini tu svoju
osigurao upravo snimanjem filmo-va
kao sto su bili "Vanina Vanini",
i upravo taj zadnji film
pod naslovom "Pogled na vlast
Luja XIV" koji je bio zaista potpuno
daleko od filma "Rim
grad", koji je zapravo znacio ina-ugurac- iju
neorealizma.
Rossellini je roden u Rimu 1906.
godine. "Karijeru je zapoCeo kao
autor kratkih filmova, montazer i
asistent. Godine 1945. nastao je
njegov slavni film "Rim otvoreni
grad", koji je ne samo doveo na
ekran najvecu talijansku filmsku
glumicu Annu Magnani, ve6 je
oznacio i pojavu novog pravca u
talijanskom filmu — neorealizma,
koji je kasnije imao utjecaja ne
samo na evropski vec i na americki
film. Bila je to drama u okupiranom
@t СЧ
— Je to arpsUT
Rimu, snimljena na uilcama, medu
ruievlnama, a gomllama slrotinje
napuStene djece, a mnogo atatieta
koji su prvl put vidjeli filmsku
kameru jednom vulkanskom An-no- m
Magnani. Nakon toga slljedi
filmova u tom naCinu
to "Paisa", "2elja" i "Ljubav".
Vec sa filmom "Njemacka godi-ne
nulte" Rossellini se ponesto
udaljuje od neorealizma. Taj je film
nastao 1948. godine. Slijede ga
zatim djela "Stromboli, boija zem-Ija- ",
prvi Sto ga je snimio sa supru-go- m
Ingrid "Jedanaest
cvjetova Franje "Evropa
51", "Gdje je sloboda" (s
"Ivana na lomaCi" sa Ingrid
Bergman u naslovnoj roll), "Strah"
i "Putovanje po Italiji", oba takoder
sa Ingrid Bergman. Zatim slijedi
veliki filozofski dokumentarac "In-dij- a"
nastao 1958. godine i poznati
film "General della Rovere" sa De
Sicom u glavnoj ulozi. Slijedill su,
zatim, takoder poznati filmovi "Bila
je noc u Rimu", "Vanina Vanini",
"2ivjela Italija", te "Crna du§a" sa
u glavnoj roli. Njegov
zadnji film posvecen je francuskoj
povijesti i to je vec spomenuti
"Pogled na vlast Luja XIV".
tom se bogatom opusu moze
zapaziti i nekoliko velikih doku-mentarac- a,
kakav je bio "Indija" i
"2ivjela Italija". Prvi film snimio je
1958. godine, a drug) je nastao vec
pred kraj Rossellinijeva opusa
1963. godine. Dok je u prvom filmu
Rossellini рокибао dati svoj doziv-Ij- aj
Indije, radeci u su-rad- nji
i s indijskim cineastima,
dotle je u "Zivjela Italija" htio reci
svoje miSljenje o vlastitoj
i njezinim problemima onako kako
ju je on upoznao u rasponu od
1945. do 1963. godine.
Rosselliniju i njegovim filmo-vima
mnogo se pisalo. Njegovo je
djelo visoko ocijenjeno Viscon-ti- a
i Fellinija smatrao se ravnoprav-ni- m
velikanom starije generacije
talijanskih cineasta. Pa iako nije
bio aktivan zadnjih godina, Rossel-lini
je kao dio 2ive neorealisticke
legende bio prisutan u toj kinema-tografij- i,
jer su utjecaji njegova
djela ostali 2ivi i trajni.
Mira Bog id
u
PARIZ - Kako es nedavno odrian ffimski ftival u Cannesu pokazao man) utpjoinim
pro§lih, njogovo nikovodttvo razmiilja o promjani karaktara tarmkia tog autrata filmakiti stvara-laca.
Prema agencip Franco Press, fasthrala Robert Facra-Labr- at sazvao je sasta-na- k
rukovodstva festivala, na kojom bi trabafo odiucHi hoc И festival zadriati natjecateljski ka-rakt- er.
Ako festival i dalje bode imao nagrade, 1978. gocBne ce, prema rijecima njegova predajad-nBc- a,
biti pozvano viae I manje amatera.
Uprava festivala razmiUja I o promjani tormina odriavanje, jer se svfeanj pokazao kao nepo-volj- an
mjasac a obzbom na to amogi fBmovl kop M trefoalo dotfu u Cannea tada joe nlsu
zavrftanL Kako ber&tski festival mijenia tennai, umla&to u ipnju u otuPiu, rukovodatvo kanskog
festivala raaoniilja so buduci fSmaki eusreti odriavafu u vefjaci Ш rurtu.
Majka pozvala koerku.
— da je
dozvolo.
— Da, —
— bilo !
juder i danas ! —
uzbudeno
prisutnost
"CmaduSa"
otvoreni
a
... a U hrvassU Ш
I
I
niznjegovih i
Bergman.
AsiSkog",
Totoom),
Gassmanom
U
istovremeno
domovini
O
i uz
I
i
predsjadnHt
i
—
Sprovod ("Literaturnaja gazeta",
Moskva)
— Opet si noios goUtmio hid si se
pripil vro&to hudi — grdi 2cm mu&i.
— Татап posla, bio sam кш miS.
Qalamila su orui tetvoricM koja su me
nosila.
Soduo korl svjedoka:
— Na prvom udenju govorili ste
da ne poznajete optuXenoga, a Huda ka-2- et
da ga poznajete. Kako to obja8-njavat- c?
— Ги, dru2e sudija, upoznnli stc nas
na proSlom Hudenjut
"I June 22, 1977
Nijo baa Iako odgonatnut]
toliku populamost Flcubsr-tov- a
romana upravo u poo-Ijodn- jo
vrijomol Jst tok Sto
omo glodali engtaeku earia
snimljanu po romanu №a-dan- to
Bovary, kad ovo pofc}-n-ja
snimanja jos Jodno co-ri-ja
po Istom litoramom
djolu. Kako jo poznato, ro-m- an
jo viik) put okranlzircn
za veliki okran, a s&da jo u
modi na malom ekranu.
Nalmo, novu eeriju roaBzi-raj- u
u Italiji, a kao kurtoztsn
govorl &a o toma da 6o prvl
put roman o таоашз sso
vary na malom okrenu r©s3-zira- ti
jedna zona.
Rijec je o radateipd Da-nl-oll
гУАпжа koja je adspfi-п&-л
roittan sa шт eferaa.
Njena je verzija veoma za-nbnlj- Wa
i prflicno nova. Ons
je, nafane, za osnovu djela
uzeia proces kop ee vodio
protiv pisca Fiauberta, pro-ti- v
izdavaca i protiv tipo-graf-a,
all oa ae medu njima
Г a njima na optuienickoj
klupi pojavhl i madame Bo- -
ввчИваевв1ЖвиЗшш1@Хк a4 c[jjfij t£si£~_]f4'Ai4? jf. ЈиИе јуЈмДНавдКдаврдааад
Carla Gravbta
nova Madama
Bovary
vSBft 6ф to gv-o-J iSet ob-Easnjav- ati
i braniti as) Sfja
ckna iz romana. Шоди neo-bic- ne
madame Bovary tu-ma- ci
Carla Gravfaia. Serlja
ce hnati iest epizoda, a
ardma ae u НогтатВД u bfl-z- W
gradtea u kofl je Flau-bert
amjeatto svopj nea-rot- nu
junakinju.
Marie
RSons
radove izvodimo u okolnim mestima,
kao Sto su Toronto, Niagara falls, st. catharines, oakville, a uskoro
imacemo dozvolu i za buffalo obra-tit- e se sa punim poverenjem na ovu
kompaniju.
complete sewer, drain instalation,
concrete work and plumbing
Hamilton, Ontario
Tel. 547-379- 5
ШУИУМНИЦНМУиИУЦрЦУЦ&ШИИЦМЦНУМИИНУУШЈШШЦШЖШ
J—flAoayi Hf ' ' аНеЗввш ваШ %'H saal -- лМ'ч - - Н
I II CPWHHEOIDLTDDORINESGNERSPVPOIECRCElITAWFLOIrSRST, ERMVTEOFRVvYEASOICSWCIfRATHSSOSSMPOO-U-RNTDS,
I JORDAN VASIUEVICH I
I 3047DUNDASSTW. 1 I JORDAN BANQUET HALL I
1 Catering. Hall For Rental, For I iDR6krooNn:M6PiZ5 I I II
I TEL 767-228- 6 1 I And Other Occasions I
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, August 17, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-06-22 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000025 |
Description
| Title | 000403 |
| OCR text | m :iMlm!t1a m w, № W!&? I i: $1 Vt sШ Ш PI nas ffi m № mШ a Us 73 w I fVf 4 '5 Hnnlaftfc дупгшгЖш т дгл V т iff јЗДмт! к f£ - утаидмута ХА_ ' "y№s г7шмшВНт1 (SBMPt сТ %% r h№ Л јљжДВ 'да--' ~.дВвЖ1вавГ Haifa'iiiifi iB шШШШШШШШШШШШШШШшШШШШШШШЉА - КШ Posljednja fotografija Roberta Rossellinija, snimljena na nedavno odrianom festivalu u Cannesu. Na slici je u druStvu Svicarske glu-mic- e Marthe Keller. Јоб jedan veliki gubitak zadesio je talijanski i svjetski film: u svojoj 71. godtni iivota umro je Roberto Rossellini. Nazvali su ga i nazivaju ga danas ocem talijanskog neorea-lizm- a, Sto znafii da je bio i jedan od glavnih stvaralaca, a i teoretika tog pravcauzZavattinija, De Sicu, Ger-mi- a De Santisa i druge. Rossellini je tek dio svojih filmova ostvario u tom pravcu, ali veoma znacajan dio. Kao takav postao je upravo fenomen, jedan od rijetkih koji nije pravio velike kompromise, jedan od onih koji je tu svoju dosljednost na neki nacin iskazivao vrlo ozbiljnim filmovima i temama. Zadnji je film realizirao 1966. godine i taj je poka-ziva- o put ovog redatelja koji je ipak otiSao dalje od neorealizma u pravu filmsku pridu, u priCu koja je i vre-mens- ki i nadinski divergirala od neorealistiCkog pravca. To je, cini se, ipak bilo nuzno i jedini naCin da Kakav buduci festival Cannesu od profaafcmalaca da da da je svoju Oujem te pismonosa po-ljub- io rcz mama odgovorila je kei pocrvenjevsi. A kada je to Prekjucer, odgovori kcerka. se ostane prisutan u filmu, pa je i Rossellini tu svoju osigurao upravo snimanjem filmo-va kao sto su bili "Vanina Vanini", i upravo taj zadnji film pod naslovom "Pogled na vlast Luja XIV" koji je bio zaista potpuno daleko od filma "Rim grad", koji je zapravo znacio ina-ugurac- iju neorealizma. Rossellini je roden u Rimu 1906. godine. "Karijeru je zapoCeo kao autor kratkih filmova, montazer i asistent. Godine 1945. nastao je njegov slavni film "Rim otvoreni grad", koji je ne samo doveo na ekran najvecu talijansku filmsku glumicu Annu Magnani, ve6 je oznacio i pojavu novog pravca u talijanskom filmu — neorealizma, koji je kasnije imao utjecaja ne samo na evropski vec i na americki film. Bila je to drama u okupiranom @t СЧ — Je to arpsUT Rimu, snimljena na uilcama, medu ruievlnama, a gomllama slrotinje napuStene djece, a mnogo atatieta koji su prvl put vidjeli filmsku kameru jednom vulkanskom An-no- m Magnani. Nakon toga slljedi filmova u tom naCinu to "Paisa", "2elja" i "Ljubav". Vec sa filmom "Njemacka godi-ne nulte" Rossellini se ponesto udaljuje od neorealizma. Taj je film nastao 1948. godine. Slijede ga zatim djela "Stromboli, boija zem-Ija- ", prvi Sto ga je snimio sa supru-go- m Ingrid "Jedanaest cvjetova Franje "Evropa 51", "Gdje je sloboda" (s "Ivana na lomaCi" sa Ingrid Bergman u naslovnoj roll), "Strah" i "Putovanje po Italiji", oba takoder sa Ingrid Bergman. Zatim slijedi veliki filozofski dokumentarac "In-dij- a" nastao 1958. godine i poznati film "General della Rovere" sa De Sicom u glavnoj ulozi. Slijedill su, zatim, takoder poznati filmovi "Bila je noc u Rimu", "Vanina Vanini", "2ivjela Italija", te "Crna du§a" sa u glavnoj roli. Njegov zadnji film posvecen je francuskoj povijesti i to je vec spomenuti "Pogled na vlast Luja XIV". tom se bogatom opusu moze zapaziti i nekoliko velikih doku-mentarac- a, kakav je bio "Indija" i "2ivjela Italija". Prvi film snimio je 1958. godine, a drug) je nastao vec pred kraj Rossellinijeva opusa 1963. godine. Dok je u prvom filmu Rossellini рокибао dati svoj doziv-Ij- aj Indije, radeci u su-rad- nji i s indijskim cineastima, dotle je u "Zivjela Italija" htio reci svoje miSljenje o vlastitoj i njezinim problemima onako kako ju je on upoznao u rasponu od 1945. do 1963. godine. Rosselliniju i njegovim filmo-vima mnogo se pisalo. Njegovo je djelo visoko ocijenjeno Viscon-ti- a i Fellinija smatrao se ravnoprav-ni- m velikanom starije generacije talijanskih cineasta. Pa iako nije bio aktivan zadnjih godina, Rossel-lini je kao dio 2ive neorealisticke legende bio prisutan u toj kinema-tografij- i, jer su utjecaji njegova djela ostali 2ivi i trajni. Mira Bog id u PARIZ - Kako es nedavno odrian ffimski ftival u Cannesu pokazao man) utpjoinim pro§lih, njogovo nikovodttvo razmiilja o promjani karaktara tarmkia tog autrata filmakiti stvara-laca. Prema agencip Franco Press, fasthrala Robert Facra-Labr- at sazvao je sasta-na- k rukovodstva festivala, na kojom bi trabafo odiucHi hoc И festival zadriati natjecateljski ka-rakt- er. Ako festival i dalje bode imao nagrade, 1978. gocBne ce, prema rijecima njegova predajad-nBc- a, biti pozvano viae I manje amatera. Uprava festivala razmiUja I o promjani tormina odriavanje, jer se svfeanj pokazao kao nepo-volj- an mjasac a obzbom na to amogi fBmovl kop M trefoalo dotfu u Cannea tada joe nlsu zavrftanL Kako ber&tski festival mijenia tennai, umla&to u ipnju u otuPiu, rukovodatvo kanskog festivala raaoniilja so buduci fSmaki eusreti odriavafu u vefjaci Ш rurtu. Majka pozvala koerku. — da je dozvolo. — Da, — — bilo ! juder i danas ! — uzbudeno prisutnost "CmaduSa" otvoreni a ... a U hrvassU Ш I I niznjegovih i Bergman. AsiSkog", Totoom), Gassmanom U istovremeno domovini O i uz I i predsjadnHt i — Sprovod ("Literaturnaja gazeta", Moskva) — Opet si noios goUtmio hid si se pripil vro&to hudi — grdi 2cm mu&i. — Татап posla, bio sam кш miS. Qalamila su orui tetvoricM koja su me nosila. Soduo korl svjedoka: — Na prvom udenju govorili ste da ne poznajete optuXenoga, a Huda ka-2- et da ga poznajete. Kako to obja8-njavat- c? — Ги, dru2e sudija, upoznnli stc nas na proSlom Hudenjut "I June 22, 1977 Nijo baa Iako odgonatnut] toliku populamost Flcubsr-tov- a romana upravo u poo-Ijodn- jo vrijomol Jst tok Sto omo glodali engtaeku earia snimljanu po romanu №a-dan- to Bovary, kad ovo pofc}-n-ja snimanja jos Jodno co-ri-ja po Istom litoramom djolu. Kako jo poznato, ro-m- an jo viik) put okranlzircn za veliki okran, a s&da jo u modi na malom ekranu. Nalmo, novu eeriju roaBzi-raj- u u Italiji, a kao kurtoztsn govorl &a o toma da 6o prvl put roman o таоашз sso vary na malom okrenu r©s3-zira- ti jedna zona. Rijec je o radateipd Da-nl-oll гУАпжа koja je adspfi-п&-л roittan sa шт eferaa. Njena je verzija veoma za-nbnlj- Wa i prflicno nova. Ons je, nafane, za osnovu djela uzeia proces kop ee vodio protiv pisca Fiauberta, pro-ti- v izdavaca i protiv tipo-graf-a, all oa ae medu njima Г a njima na optuienickoj klupi pojavhl i madame Bo- - ввчИваевв1ЖвиЗшш1@Хк a4 c[jjfij t£si£~_]f4'Ai4? jf. ЈиИе јуЈмДНавдКдаврдааад Carla Gravbta nova Madama Bovary vSBft 6ф to gv-o-J iSet ob-Easnjav- ati i braniti as) Sfja ckna iz romana. Шоди neo-bic- ne madame Bovary tu-ma- ci Carla Gravfaia. Serlja ce hnati iest epizoda, a ardma ae u НогтатВД u bfl-z- W gradtea u kofl je Flau-bert amjeatto svopj nea-rot- nu junakinju. Marie RSons radove izvodimo u okolnim mestima, kao Sto su Toronto, Niagara falls, st. catharines, oakville, a uskoro imacemo dozvolu i za buffalo obra-tit- e se sa punim poverenjem na ovu kompaniju. complete sewer, drain instalation, concrete work and plumbing Hamilton, Ontario Tel. 547-379- 5 ШУИУМНИЦНМУиИУЦрЦУЦ&ШИИЦМЦНУМИИНУУШЈШШЦШЖШ J—flAoayi Hf ' ' аНеЗввш ваШ %'H saal -- лМ'ч - - Н I II CPWHHEOIDLTDDORINESGNERSPVPOIECRCElITAWFLOIrSRST, ERMVTEOFRVvYEASOICSWCIfRATHSSOSSMPOO-U-RNTDS, I JORDAN VASIUEVICH I I 3047DUNDASSTW. 1 I JORDAN BANQUET HALL I 1 Catering. Hall For Rental, For I iDR6krooNn:M6PiZ5 I I II I TEL 767-228- 6 1 I And Other Occasions I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000403
