000400 |
Previous | 9 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
June 22, 1977 Austrija Trazi se zabrana odrzavanja skupa esesovaca Веб, (Tanjug) — Organiza-cij- a vladajuce SocijalistiCke stranke Austrije koja okuplja bivSe borce za slobodu zatra-zil- a je zabranu odrzavanja susreta bivsih "esesovaca" planiranog za 18. i 19. jun u rodnom mestu nekadaSnjeg nacistifckog "firera" Adolfa Hitlera. Na torn susretu biv-§i- h pripadnika "Vermahta" i "SS", koji je sazvalo gornjo-austrijsk- o krilo organizacije ratnih veterana (tzv. Kame-radSaftsbund- a) обекије se ибебсе izmedu 25.000 i 30.000 ljudi medu kojima bi "esesovci", navodno, nastu-pi- li u originalnim uniforma-ma- . "Ispunjava nas dubokom zabrinutoScu cinjenica da bivSi esesovci mogu stalno da se okupljaju u Austriji" — kaze se u protestu bivSih boraca za slobodu i istifie da su ti skupovi opasnost za slobodu i demokratiju. Isto tako se ukazuje da je za 1 1 . i 12. jun u EberSvangu, u Gor-nj- oj Austriji, bio planiran susret nekadaSnjih "eseso-vaca", kao skup bivSe 7. SS dobrovolja6ke planinske di-vizi- je. BivSi borci za slobodu zatrazili su zabranu i tog skupa. Dosad je bilo joS nekih protesta zbog predstoje6eg provokativnog skupa u Brau-nau- u. Medutim, Ministarst-v- o unutraSnjih poslova Aus-trije odbilo je zahtev za zabranu uz konstataciju da je rec o "druStvenom susretu". Nato — Zapadna Evropa Naoruzavanje krstare6im raketama? Ottawa (Reuter) — Minis-t- ri obrane filanica NATO naredili su strufinjacima za nuklearno oruzje da komple-tiraj- u strogo povjerljivu stu-dij- u o tome da li taj vojni savez treba poslati u Zapad-n- u Evropu ameriCke krstare-c- e rakete — jedno od danas najubitafinijih oruzja na svi-jet- u. Ministri, kako se saznaje iz obavjeStenih izvora s kon- - ччми пхгЦцддо Mttk4-- a ferencije koja je nedavno zavrSena u Ottawl, zahtijeva-j-u da im se studija prezenti-r- a do septembra, kada bi je trebalo dati na razmatranje i eventualno usvajanje najvi-бе- т politickom tijelu NATO — Vijecu ministara NATO u Bruxellesu. Ethiopia ЧМ WVffHtl IVrMHIWJIUA By Vladimir Avramov A territorial dispute with neighbouring Ethiopia is be-ing magnified in such a way as to attribute aggressive intentions to Ethiopia, altho-ugh no hostilites have been reported. It is being magnifi-ed so as to fan up nationa-list passions in Somalia. The intermediary territory of Dji- - . bouti has been granted in-dependence, and this is used as a pretext for repea-ting over and over again that all French troops had been withdrawn. One wonders whether the colonisers are not intentionally creating a vacuum that would precipi-tate a clash to open the way for international interven-tion, just as in Zaire. At the same time the French Express carried an article entitled Soviet Africa, which claims that the entire continent is under the influ-ence of the Soviet Union. An annexed chart features at least ten 'Soviet bases', and Soviet degrees of influence are given in various colours. One is led to believe that apart from South Africa, Rhodesia, Egypt and Sudan and one or two more states, everything lies in Soviet hands. The author compla-ins that the United States are looking at the problem with nonchalance, and are under-rating it. If things are like that, who will stem the Soviet invasion of the Black Continent? No force is left other than Western Europe, i.e. the former colonial po-wers; hence the French intervention in Zaire is vie-wed as a correct step. Indeed, why should the West have moral qualms about supporting the racists of Pretoria or Lusaka, if the USSR has established such a hold on the (African) con-tinent, the author asks. There is a grain of truth in the statement that Soviet influence in Africa is gro-wing; but you cannot mea-sure It either in bases, troops or profits. And those who drew the chart are guilty of leaving blank spaces on it: for even in the countries of the most reactionary regi-mes that influence has been iM4Wt4Y4fcj "УГадЖТачвшадаатИбКГЖЈ Arapski jezik se svrstava u red zvanifinih svetskih jezika Svetska turistidka organ I-- zacija odlucila je da arapski ifi7ik nxrcti ii rari 7aninlh jezika kao &to su engleskl, k francuski, ruski i Spanski. Ovo je izjavlo drzavni podse-kreta- r za turizam Egipta Ha-rried Abdel Megid, po povra-tk- u iz Spanije. growing and striking deep roots among the local popu-lation. Because in their stru-ggle for political and econo-mic equality, the developing countries and the national-liberatio- n movements have the support of the socialist community. The peoples are well aware of it. The provocationist propa-ganda hullaballoo and direct threats are an attempt not so much at convincing the Afri-can nations of the existence of a "Soviet threat" but rather at brainwashing the West European public and prepare it for an eventual massive crusade against the progressive regimes in Afri-ca. Moskva — Nacrt novog sovjetskog ustava, kojl je ovih dana stavljen na raspra-v- u, sadrzi nekoliko znadajnih koncepcija i odredbi. Novi ustav opSirnije razra-duj- e gradanske slobode, uk-Iju6uj- u6i i Sire sudjelovanje ljudi u upravljanju privredom i drzavom. Kaze se: "produbljavanje socijalisti6ke demokracije" u uvjetima razvijenog socijaliz-ma-, u kojem je "drzava ispunila funkciju" prvobitne diktature proletarijata i pos-tal- a "opcenarodna drzava", a u njoj je nastala nova "povi-jesn- a zajednica ljudi — sov-jetski narod". Od promjena u organizaci-j- i drzavne vlasti najzna6ajni-j- a je ona da se uz dosadaS-nji- h petnaest zamjenika pre-dsjedni- ka Prezidija Vrhov-no- g sovjeta SSSR prvi put uvodi i funkclja — prvog za-mjenika predsjednika Prezi-dija. To ce, smatra se, prak-tlC- kl biti covjek koji 6e voditi glavne operativne poslove najvi§eg zakonodavnog tijela zemlje. Novi ustav odrazava i usta-vno-prav- no sankcionira nas- - Tn till II I"1 Hi ШШжШВтЖ' ШшшШШШШШшШШИт ШЖљ. У'Г'шШШ~Штш™ат Ј Protivlicemerstva Rimski Senat odbacio je malom vecinom glasova zakonskl predlog o slobodl pobaCaja u prva tri meseca trudnode kojl je Donji dom usvojio velikom ve6inom. Odbljanje zakona izazvalo je одогбепје mnogih Italljan-ski- h zena, koje ovaj akt prlpisuju utlcaju katolicke crkve na konzervativne senatore To se vidi i po plakatlma u velikoj demonstracljl zena pred zgra-do- m Senata u Rimu. Ve6ina plakata nosi napise: "Sramota" I "Dosta sa hlpokrizljom katolika". Na slid: demonstraclja feministklnja pred Sena-tor- n u Rlmu. Balkan states discuss common POWer grid ttee consists of two perma- - nent representatives of each Istanbul (BTA Correspon- - country involved, and ses- - dent) — Linking up the sions have been held twice power grids of Bulgaria, Gre- - annually since July 1975, at- - ece, Romania, Turkey and tended by observers from Yugoslavia is on the agenda the Organization for Econo- - of a Coordination Commit- - mic Cooperation andDeve-- tee which met here on its lopment and the UN Econo- - fourth session. The most mic Commission for Europe, appropriate methods of joi- - The most rational use of ning the grids and possible power resources in the Bal- - UNO Development Agency kans and the sharing of sur-- assistance during the cons- - plus electric power along truction work are to be dis- - with greater technical secu-- cussed during the three-da- y rity of the power lines are session. among the basic issues of The Coordination Commi- - discussion. ZNACAJNE NOVOSTI U NOVOM SOVJETSKOM USTAVU tale promjene u sovjetskom druStvu i medunarodnim od-nosi- ma nastalim poslije 1936. godine, kad je done-se- n sadaSnji ustav. Poslije nedavnog plenumaCK KPSS bilo je гебепо da se u novom ustavu prvi put posvecuje posebno poglavlje vanjskoj politic! SSSR u suvremenim uvjetima. U torn smislu, medu osta-li- m promjenama, ve6 u uvo-d- u novog ustava govori se I o "medunarodnom polozaju SSSR kao sastavnog dijela svjetskog sistema socijaliz-ma- ", te o njegovoj "interna-cionaln- oj odgovornosti". Kao dio Sireg sistema "soci-jalistlckezajedni- ce", kaze se dalje, Sovjetski Savez razvifa i ucvrScuje prijateljstvo i su-radn- ju, "drugarsku uzajam-n- u ротоб" sa zemljama so-cijaliz- ma "na osnovama so-cijallstiC- kog internacionaliz-ma- ", aktivno sudjelujuci u ekonomskoj integraciji i "so-cijallstl6- koj podjeli rada". Na unutra§njem planu naj-znaCajn- ije su svakako one promjene koje govore o pro-dubljava- nju sovjetske demo-kracije. Ne samo u "opcena-rodn- oj drzavi", koja je Izrasla iz diktature proletarijata, vec i drugim idejama i mogucno- - stima: od §to veceg privlace-nj- a ljudi u upravljanju privre-dom i drzavom, do jamstva gradanskih sioboda (odrede-nij- e nego u sadaSnjem usta-vu). Osobe koje bi uniStavale opcenarodnu imovinu, na primjer, ne tretiraju se sada kao "neprijatelji naroda" (ka-ko je to bilo u staljinskom ustavu), ve6 se kaze da ce im se suditi po zakonu... Novi ustav, istice se i to, polazi od toga da se sovjet-ski druStveno-politifi- ki sis-ter- n zasniva na principu de-mokrats-kog centralizma, ali takav sistem i naCin rukovo-denj- a mora se uskladivati s "inicijativamai stvarala6kom aktivnoS6u u bazi druStva", s odgovornoScu svakog drzav-no-g organa i osobe za povje-ren- u joj funkciju. U uvodu (u dosadaSnjem ustavu nije ga bilo) isti6e se da je pobjeda SSSR u pos-Ijednje- m ratu stvorila mogu-6nos- ti za brzi razvoj socija-lizm- a u svijetu, govori se o jakom druStveno-pollticko- m jedinstvu sovjetskih naroda koji su "srasli" u novu povi-jesn- u zajednicu ljudi — sovjetski narod. Razvijeno socljalisti6ko druStvo, kaze se, zakonita je etapa na putu u komunizam...
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 17, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-06-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000025 |
Description
Title | 000400 |
OCR text | June 22, 1977 Austrija Trazi se zabrana odrzavanja skupa esesovaca Веб, (Tanjug) — Organiza-cij- a vladajuce SocijalistiCke stranke Austrije koja okuplja bivSe borce za slobodu zatra-zil- a je zabranu odrzavanja susreta bivsih "esesovaca" planiranog za 18. i 19. jun u rodnom mestu nekadaSnjeg nacistifckog "firera" Adolfa Hitlera. Na torn susretu biv-§i- h pripadnika "Vermahta" i "SS", koji je sazvalo gornjo-austrijsk- o krilo organizacije ratnih veterana (tzv. Kame-radSaftsbund- a) обекије se ибебсе izmedu 25.000 i 30.000 ljudi medu kojima bi "esesovci", navodno, nastu-pi- li u originalnim uniforma-ma- . "Ispunjava nas dubokom zabrinutoScu cinjenica da bivSi esesovci mogu stalno da se okupljaju u Austriji" — kaze se u protestu bivSih boraca za slobodu i istifie da su ti skupovi opasnost za slobodu i demokratiju. Isto tako se ukazuje da je za 1 1 . i 12. jun u EberSvangu, u Gor-nj- oj Austriji, bio planiran susret nekadaSnjih "eseso-vaca", kao skup bivSe 7. SS dobrovolja6ke planinske di-vizi- je. BivSi borci za slobodu zatrazili su zabranu i tog skupa. Dosad je bilo joS nekih protesta zbog predstoje6eg provokativnog skupa u Brau-nau- u. Medutim, Ministarst-v- o unutraSnjih poslova Aus-trije odbilo je zahtev za zabranu uz konstataciju da je rec o "druStvenom susretu". Nato — Zapadna Evropa Naoruzavanje krstare6im raketama? Ottawa (Reuter) — Minis-t- ri obrane filanica NATO naredili su strufinjacima za nuklearno oruzje da komple-tiraj- u strogo povjerljivu stu-dij- u o tome da li taj vojni savez treba poslati u Zapad-n- u Evropu ameriCke krstare-c- e rakete — jedno od danas najubitafinijih oruzja na svi-jet- u. Ministri, kako se saznaje iz obavjeStenih izvora s kon- - ччми пхгЦцддо Mttk4-- a ferencije koja je nedavno zavrSena u Ottawl, zahtijeva-j-u da im se studija prezenti-r- a do septembra, kada bi je trebalo dati na razmatranje i eventualno usvajanje najvi-бе- т politickom tijelu NATO — Vijecu ministara NATO u Bruxellesu. Ethiopia ЧМ WVffHtl IVrMHIWJIUA By Vladimir Avramov A territorial dispute with neighbouring Ethiopia is be-ing magnified in such a way as to attribute aggressive intentions to Ethiopia, altho-ugh no hostilites have been reported. It is being magnifi-ed so as to fan up nationa-list passions in Somalia. The intermediary territory of Dji- - . bouti has been granted in-dependence, and this is used as a pretext for repea-ting over and over again that all French troops had been withdrawn. One wonders whether the colonisers are not intentionally creating a vacuum that would precipi-tate a clash to open the way for international interven-tion, just as in Zaire. At the same time the French Express carried an article entitled Soviet Africa, which claims that the entire continent is under the influ-ence of the Soviet Union. An annexed chart features at least ten 'Soviet bases', and Soviet degrees of influence are given in various colours. One is led to believe that apart from South Africa, Rhodesia, Egypt and Sudan and one or two more states, everything lies in Soviet hands. The author compla-ins that the United States are looking at the problem with nonchalance, and are under-rating it. If things are like that, who will stem the Soviet invasion of the Black Continent? No force is left other than Western Europe, i.e. the former colonial po-wers; hence the French intervention in Zaire is vie-wed as a correct step. Indeed, why should the West have moral qualms about supporting the racists of Pretoria or Lusaka, if the USSR has established such a hold on the (African) con-tinent, the author asks. There is a grain of truth in the statement that Soviet influence in Africa is gro-wing; but you cannot mea-sure It either in bases, troops or profits. And those who drew the chart are guilty of leaving blank spaces on it: for even in the countries of the most reactionary regi-mes that influence has been iM4Wt4Y4fcj "УГадЖТачвшадаатИбКГЖЈ Arapski jezik se svrstava u red zvanifinih svetskih jezika Svetska turistidka organ I-- zacija odlucila je da arapski ifi7ik nxrcti ii rari 7aninlh jezika kao &to su engleskl, k francuski, ruski i Spanski. Ovo je izjavlo drzavni podse-kreta- r za turizam Egipta Ha-rried Abdel Megid, po povra-tk- u iz Spanije. growing and striking deep roots among the local popu-lation. Because in their stru-ggle for political and econo-mic equality, the developing countries and the national-liberatio- n movements have the support of the socialist community. The peoples are well aware of it. The provocationist propa-ganda hullaballoo and direct threats are an attempt not so much at convincing the Afri-can nations of the existence of a "Soviet threat" but rather at brainwashing the West European public and prepare it for an eventual massive crusade against the progressive regimes in Afri-ca. Moskva — Nacrt novog sovjetskog ustava, kojl je ovih dana stavljen na raspra-v- u, sadrzi nekoliko znadajnih koncepcija i odredbi. Novi ustav opSirnije razra-duj- e gradanske slobode, uk-Iju6uj- u6i i Sire sudjelovanje ljudi u upravljanju privredom i drzavom. Kaze se: "produbljavanje socijalisti6ke demokracije" u uvjetima razvijenog socijaliz-ma-, u kojem je "drzava ispunila funkciju" prvobitne diktature proletarijata i pos-tal- a "opcenarodna drzava", a u njoj je nastala nova "povi-jesn- a zajednica ljudi — sov-jetski narod". Od promjena u organizaci-j- i drzavne vlasti najzna6ajni-j- a je ona da se uz dosadaS-nji- h petnaest zamjenika pre-dsjedni- ka Prezidija Vrhov-no- g sovjeta SSSR prvi put uvodi i funkclja — prvog za-mjenika predsjednika Prezi-dija. To ce, smatra se, prak-tlC- kl biti covjek koji 6e voditi glavne operativne poslove najvi§eg zakonodavnog tijela zemlje. Novi ustav odrazava i usta-vno-prav- no sankcionira nas- - Tn till II I"1 Hi ШШжШВтЖ' ШшшШШШШШшШШИт ШЖљ. У'Г'шШШ~Штш™ат Ј Protivlicemerstva Rimski Senat odbacio je malom vecinom glasova zakonskl predlog o slobodl pobaCaja u prva tri meseca trudnode kojl je Donji dom usvojio velikom ve6inom. Odbljanje zakona izazvalo je одогбепје mnogih Italljan-ski- h zena, koje ovaj akt prlpisuju utlcaju katolicke crkve na konzervativne senatore To se vidi i po plakatlma u velikoj demonstracljl zena pred zgra-do- m Senata u Rimu. Ve6ina plakata nosi napise: "Sramota" I "Dosta sa hlpokrizljom katolika". Na slid: demonstraclja feministklnja pred Sena-tor- n u Rlmu. Balkan states discuss common POWer grid ttee consists of two perma- - nent representatives of each Istanbul (BTA Correspon- - country involved, and ses- - dent) — Linking up the sions have been held twice power grids of Bulgaria, Gre- - annually since July 1975, at- - ece, Romania, Turkey and tended by observers from Yugoslavia is on the agenda the Organization for Econo- - of a Coordination Commit- - mic Cooperation andDeve-- tee which met here on its lopment and the UN Econo- - fourth session. The most mic Commission for Europe, appropriate methods of joi- - The most rational use of ning the grids and possible power resources in the Bal- - UNO Development Agency kans and the sharing of sur-- assistance during the cons- - plus electric power along truction work are to be dis- - with greater technical secu-- cussed during the three-da- y rity of the power lines are session. among the basic issues of The Coordination Commi- - discussion. ZNACAJNE NOVOSTI U NOVOM SOVJETSKOM USTAVU tale promjene u sovjetskom druStvu i medunarodnim od-nosi- ma nastalim poslije 1936. godine, kad je done-se- n sadaSnji ustav. Poslije nedavnog plenumaCK KPSS bilo je гебепо da se u novom ustavu prvi put posvecuje posebno poglavlje vanjskoj politic! SSSR u suvremenim uvjetima. U torn smislu, medu osta-li- m promjenama, ve6 u uvo-d- u novog ustava govori se I o "medunarodnom polozaju SSSR kao sastavnog dijela svjetskog sistema socijaliz-ma- ", te o njegovoj "interna-cionaln- oj odgovornosti". Kao dio Sireg sistema "soci-jalistlckezajedni- ce", kaze se dalje, Sovjetski Savez razvifa i ucvrScuje prijateljstvo i su-radn- ju, "drugarsku uzajam-n- u ротоб" sa zemljama so-cijaliz- ma "na osnovama so-cijallstiC- kog internacionaliz-ma- ", aktivno sudjelujuci u ekonomskoj integraciji i "so-cijallstl6- koj podjeli rada". Na unutra§njem planu naj-znaCajn- ije su svakako one promjene koje govore o pro-dubljava- nju sovjetske demo-kracije. Ne samo u "opcena-rodn- oj drzavi", koja je Izrasla iz diktature proletarijata, vec i drugim idejama i mogucno- - stima: od §to veceg privlace-nj- a ljudi u upravljanju privre-dom i drzavom, do jamstva gradanskih sioboda (odrede-nij- e nego u sadaSnjem usta-vu). Osobe koje bi uniStavale opcenarodnu imovinu, na primjer, ne tretiraju se sada kao "neprijatelji naroda" (ka-ko je to bilo u staljinskom ustavu), ve6 se kaze da ce im se suditi po zakonu... Novi ustav, istice se i to, polazi od toga da se sovjet-ski druStveno-politifi- ki sis-ter- n zasniva na principu de-mokrats-kog centralizma, ali takav sistem i naCin rukovo-denj- a mora se uskladivati s "inicijativamai stvarala6kom aktivnoS6u u bazi druStva", s odgovornoScu svakog drzav-no-g organa i osobe za povje-ren- u joj funkciju. U uvodu (u dosadaSnjem ustavu nije ga bilo) isti6e se da je pobjeda SSSR u pos-Ijednje- m ratu stvorila mogu-6nos- ti za brzi razvoj socija-lizm- a u svijetu, govori se o jakom druStveno-pollticko- m jedinstvu sovjetskih naroda koji su "srasli" u novu povi-jesn- u zajednicu ljudi — sovjetski narod. Razvijeno socljalisti6ko druStvo, kaze se, zakonita je etapa na putu u komunizam... |
Tags
Comments
Post a Comment for 000400