Nase Novine, February 17, 1982

              December 8, 1982, NASE NOVINE --9
ОбЕ LI SE REAGAM OTRIJEZNITI
! ODBACSTI SAVJETNSKE KOJI
IZELJKUJU
SluSajuci protusovjetske harange
ameridkog predsjednika Reagana i
nekojih njegovih savjetnika, mnogi
ljudi u svijetu moraju se s cudom
pitati: jesu li ti politi6ari pri zdravoj
pameti?
Zabrinutost je duboka i Siroka.
Pored znanstvenika i duhovnika koji
vec duze vremena — joS prije od
Reaganova dolaska u Bijelu Kucu —
upozoravaju Amerikance na opas-nos- ti
koje nuklearno naoruzavanje
predstavlja za citav ljudski rod,
otkako je drugorazredni filmski
"cowboy" postavljen po desni6ar-ski- m
vladajucim krugovima na kor-mi- lo
zemlje, pokretu zazamrzavanje
postojedih nuklearnih arsenala i
njihovom копабпот odstranjenju
pridruzile su se raznovrsne druge
skupine, uklju6iv lijeCnike i advoka-te- .
U nedavnim kongresnim i drzav-ni- m
izborima sudjelovalo je viSe od
dva tuceta raznoraznih skupina u
promicanju referenduma o zamrza-vanj- u
nuklearnih arsenala. U osam
od devet saveznih drzava i tridesetak
kotara i gradova u drugima, gdje je
promicateljima u kratko vrijeme na
raspolaganju bilo uspjelo udovoljiti
zakonskim propisima da se to
pitanje postavi pred glasafie, prijed-lo- g
za zamrzavarjje usvojen je pros-jecno- m
veiinom od tri naprama dva
(3 to 2).
Sirenje ovog pokreta zabrinulo je
Reagana i njegove savjetnike. Znali
su da ne bi bilo uputno da frontalno
udare po njemu i njegovim promica-teljima,
pa su govorili da su i oni za
zamrzavanjeali ne prije nego Sovjet-sk- i
Savez pristane na odstranjenje
nekojih svojih oruzja, koja ih toboze
6ine ja6im od nas. No, pred same
izbore Reagan je posegao za klevet-nidki- m
oruzjem i pokuSao prikazati
promicatelje kao toboze nesvijesne
budale s kojima manipulira netko
"tko zeli oslabiti naSu zemlju".
Taj napadaj je izazvao oStre
proteste s viSe strana i vjerojatno je
viSe Stetio nego koristio Reaganu i
njegovoj sviti ratnih provokatora.
Rezultati referenduma su to potvr-dil- i.
REAGANOVI SAVJETNICI
S kakvim je sve savjetnicima
Reagan okruzen? Komentator New
York Timesa Anthony Lewis pisao je
u izdanju od 8. novembra da mnogi
Reaganovi kljufini savjetnici o tim
pitanjima zele oruzanu utrku. Ljudi
koji izraduju nuklearnu politiku nje-gove
vlade su takvi "intelektualni
jastrebovi" kao Richard Perle, po-moc- ni sekretar obrane (vojno odje-Ijenj- e,
n.p.) za politiku medunarod-n- e
sigurnosti. To je sluzbeni naziv
njegove sluzbe, a u stvari znaCi
planiranje i izvadanje raznovrsnih
kontrarevolucionarnih akcija Sirom
svijeta.
Eugene V, Rostow je joS jedan
sli6an savjetnik. On je sluzbeno
direktor Agencije za oruzanu kontro-l- u
i razoruzanje. On je ranije bio u
sluzbi Kennedya i Johnsona kao
savjetnik za vanjske poslove i sigur-n- o
je morao imati dobru svjedodzbu
o protusovjetskim sklonostima da
bude postavljen na tako vazan
polozaj u Reaganovoj vladi.
Komentator Lewis kaze da oni na
svojim polozaj i ma izvadaju svoje
o6itovano uvjerenje da se Sjedinjene
Drzave trebaju suprotstaviti Sovjet-sko- m
Savezu masivnim nuklearnim
ројабапјет. Navode se dvarazloga.
Prvo, oni tvrde da 6e Sjedinjene
Drzave, odnosno vladajuci krugovi
koji donose odluke, biti u stanju da
primijene pritisak u regionalnim
' j"
su6eljavanjima sa Sovjetskim Save-zo- m
ako budu neSto naprijed u
nuklearnim oruzjima. To pak izisku-j- e
ne samo nadmocnija zastraSava-juc- a
oruzja vec i sposobnost za
vodenje nuklearnog rata, i prema
izjavi gospodina Perle-- a — sprem-no- st
stupiti u eskalaciju, odnosno
nuklearni juriS.
Dalje, veli komentator, oni su
uvjereni da ce posvemaSnja trka u
oruzju staviti Sovjetski Savez pod
tako ogromni ekonomski pritisak da
ce ga prisiliti na ogranicenje oruzja.
Reagan je o tome natucao u izbomoj
kampanji 1980., a otkad je doSao u
Bijelu Ku6u udinio je sve Sto je
mogao da se to ostvari.
Robert Scherr, nacionalni dopis-ni- k
Los Angeles Times-- a napisao je
knjigu u kojoj opisuje svoje razgovo-r- e
s Reaganom, Bushom i drugim
licnostima u sadaSnjoj vladajudoj
ekipi, o pitanjima nuklearnog rato-vanj- a.
Komentator Lewis spominje
intervju novinara Scherr-- a sa gosp.
T.K. Jones, zamjenikom sekretara
obrane u Reaganovoj vladi, koji je
rekao da bi se Sjedinjene Drzave
mogle oporaviti od posvemaSnjeg
nuklearnog rata kroz dvije do fietiri
godine. Po njegovom miSljenju glav-n- o
pitanje je da pufianstvo kopa
jame i sakrije se tri stope ispod
zemlje. On je napomenuo, a novinar
to navodi u svojoj knjizi: "Kad bi bilo
dosta lopata za sve, svi bi se mogli
spasiti".
Lewis veli da Sto knjigu novinara
Scherr-- a cini tako znamenitom je to
Sto on uzimlje ozbiljno nuklearne
jastrebove.
Komentator Lewis spominje da
Reaganovi nuklearni jastrebovi iza-zivl- ju zabrinutost medu evropskim
saveznicima. Kao primjer navodi
izjavu Lorda Zuckermana, 6uvenog
britanskog znanstvenika i savjetnika
mnogim vladama, koji je rekao da
teorije Reaganove vlade o nuklear-no- m
ratovanju zvufie kao zastraSuju-c- e
poruke (bloodcurdling messages)
Evropi.
Spomeniti britanski znanstvenik
je pisao u TehnoloSkoj reviji Massa-chusetts
Institute of Technology, da
bi moglo postati nemoguce da se
NATO (Zapadni obranbeni savez)
zadrzi zajedno ako casnici Sjedinje-ni- h
Drzava nastave sa svojim govo-rancija- ma
o upotrebi nuklearnih
oruzja "da se onesposobi fiitav
politiCki i vojni sistem Sovjetskog
Saveza".
Komentator Lewis zatim kaze da
sve to ukazuje gdje leze prioritetnos-t- i
za Amerikance zabrinute o nukle--
arnoj oruzanoj utrci. Neposredna
potreba je zaustaviti instaliranje
novih oruzja koja bi stvarala destabi-lizacij- u,
kaze taj novinar. On zatim
postavlja pitanje da li postoji ikakav
prakti6an nafiin za pregovore sa
Sovjetima, i odgovara pozitivno. On
drzi da to uklju6uje preugovoreni
SALT II sporazum i sveobuhvatnu
zabranu isprobavanja, Sto bi bio'
najbolji nafiin da se sprijefii instali-ranje
novih oruzja.
Da li se to moze dogoditi, ima li
ikakve nade za takve ogranifiene,
hitne pregovore?, pita Lewis. Nje-go- v
odgovor je da do toga moze dodi
samo ako predsjednik Reagan bude
uvjeren da ga nuklearni jastrebovi
vode u opasnu slijepu ulicu — a
uvjeren moze biti po drugim savjet-nicima,
po Kongresu i po svima
nama.
M. Mirkovic
New York
Novi japanski premijer je Jasuhiro Nakasone.koji ho6e da se јоб vi§e povefe s
Sjed. Driavama i da poveda japanske oruJane snage iako to ne dozvoljava
japanski ustav. U Tokiju je odriana demonstracija protiv njegove politike (na
slici) na kojoj je sudjelovalo 80.000 ljudi. Oni su traiili da se smanje vojni izdaci,
da se okonca zamrzavanje nadnica i prestane favorizirati krupni kapital.
""' ДД
ATOSKS RAT U EVRO
170 MILIJUNA MRTVIH I 150 MILIJUNA RANJENIH SAMO
JE PRVA RUNDA ATOMSKOG RATA. EFEKTI NUKLEAR-NIH
EKSPLOZIJA TIME NISU ZAVRSENI... NESTA§ICA
LIJEKOVA, PREKID KOMUNIKACIJA, EPIDEMIJE I...
KANCEROZNITUMORI...
Na drugom kongresu "Meduna-rodno- g
udruzenja MjeCnlka za spre-6avan- je
nuklearnog rata" odrzanog
nedavno u Cambridgeu izneseni su
zanimljivi podaci o tome Sto bi se
dogodilo da do takvoga rata zaista i
dode. Falklandska kriza koja je
istodobno buknula bacila je u sjenu
zakljucke toga skupa. Nazaiost, jer
"medicinski scenario" jednog nukle-arnog
konflikta, kao Sto je izlozeno
u Cambridgeu, navodi covjeka na
razmiSljanje.
Spomenuti Iije6nici koji se ve6
dvije godine sa svojim analizama
suprotstavljaju analizama vojnih
strucnjaka, sada su po prvi puta, pri
kraju svoga rada, prikazali scenario
nuklearnog sukoba u Evropi. Bilan-c- u
sukoba su jednoduSno prihvatili
svi sudionici iz Sjedinjenih Drzava i
Sovjetskog Saveza.
Nekoliko minuta nakon sukoba,
tisucu bojenih glava od po jednog
megatonado6i cedo glavnih naselja
evropskog kontinenta napose do
onih Zapadne Evrope gdje je gusto-c- a
veca negoli u Sovjetskom Savezu.
Rezultat ce biti 170 milijuna mrtvih i
150 milijuna ranjenih. Prva runda.
Efekti eksplozije nisu time zavrSe-n- i
Potpuna paraliza komunikacija i
prometa onemogucit 6e rad hitne
pomoci. LijeCenje ranjenih bit 6e
blokirano nekoliko tjedana zbog
radioaktivnih padavina. I Sto je joS
gore: ostat ce na svakih tisu6u
bolesnih samo jedan prezivjeli lijeC-ni- k
da bi ih lijefiio.
NESTAJU I POSLJEDNJE
2IVOTINJSKEVRSTE
MEKSIKO (Notimeks) — Neracionalno
koriStenje prirodnih bogatstava u Meksiku i
u citavom svijetu uskoro ce dovesti do
nestanka mnogih zivotinjskih vrsta I naruSa-nj- a
ekolo§ke ravnoteze koja iz toga proizila-z- i,
upozorio je meksiCki zoolog Bernardo
Villa Ramirez.
Zakonske odredbe i dogovori sastavljeni
radi zaStite zivotinjskih vrsta naruSavaju se
zbog ekonomskih interesa, neznanja i
nebrige, rekao je Ramirez. On je dodao da je
izmedu 60 i 70 posto zivotinjskih vrsta,
medu kojima su sisavci, ptice, gmizavci,
vodozemci i ribe, vec nestalo, a da je јоб isto
toliko vrsta na putu na nestane.
564 MILIJUNA TONA
PSENICE
Medunarodno vijece za pSenicu rafiuna da
ce urod pSenice iduce godine iznositi 467
milijuna tona.
Na tu postapokalipti6nu dijagno-z- u,
sudionici kongresa slozili su se
u jednome: nikakav drugi medicin-ski
odgovor na to ne postoji osim
preventive. A ta "prevencija" lezi,
izgleda, samo u multilaterarnom
razoruzanju i prestanku proizvodnje
nuklearnog oruzja. Prema tome cilju
proizvoda6i na Istoku i Zapadu idu
vrlo sporim korakom. Da li ce
autoritet medunarodnog medicin-sko- g
udruzenja biti dostatan da se
taj korak ubrza?
Lije6nici okupljeni u Cambridgeu
slozili su se sa stavom profesora
Cazova, Sefa sovjetske delegacije,
Breznjevljeva lijefinika i jednog od
osniva6a toga pokreta.
"Kako mozemo ozbiljno misliti da
ce nuklearni rat biti voden prema
unaprijed prihvadenim pravilima"?
— piSe prof. Cazov koji osobno nije
prisustvovao kongresu zbog "zdrav-stveni- h
razloga". Na to je njegov
kolega, profesor Nikolaj Blokhin,
predsjednik Akaderrnje znanosti do-da- o:
"Rije6i 'ograni6en 'zadobiven'
— u medicinskoj terminologiji ne-ma- ju
nikakvo гпабепје".
"Upravo otkrivamo sasvim novu
znanstvenu disciplinu", izjavio je s
entuzijazmom profesor Jack Geiger
iz New Yorka, jedan od ameriCkih
Iije6nika koji vec dugo poufiava
studente o "nenadanim i bezbroj-nim- "
efektima atomske eksplozije,
posebno u duzem vremenskom raz-dobl- ju,
na 6ovjeka i njegovu okoli-n- u.
"Atomi" u miroljubive
svrhe
Ujedinjeni narodi (Tanjug) — Generalnoj
skup5tini UN je predlozeno da zatraii od
svih drzava da teze efikasnijoj i harmoni6ni-jo- j
suradnji u radu Medunarodne agencije za
atomsku energiju, striktno primjenjujuci
njeno osnovno nacelo: unapredenje i primje-n- a
atomske tehnologije u miroljubive svrhe.
Prijedlog je sadrzan u rezoluciji koja
takoder naglasava zadatak agencije da
nastavi pruzati tehniCku pomoc zemljama u
razvoju i efikasno unapredivati sistem
zaStite od eventuaine upotrebe nuklearnih
postrojenja za proizvodnju komponenata
koje mogu sluziti u vojne svrhe.
Krajem profile godine u svijetu su radile
272 atomske centrale u 23 zemlje svijeta.
One su proizvele devet posto ukupne
svjetske elektr!6ne energije.