000542 |
Previous | 1 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL 51, N0.41(525) mjiiJi',™ U ducu nedjelju (31. oktobra) odrzat ce se godisnji sastanak odnosno konferencija ditalaca "Na-si- h novina"; sudjelovati ce ditaoci iz Toronta, Hamiltona, Wellanda, Win-dsor- a, Detroita, Chicaga, New Yorka i jos nekih mjesta, a doprinos ce uciniti — putem rezolucija i ucesca u predkonferencijskoj diskusiji — i citaoci iz Vancouvera, Los Angele-sa- , Thunder Bay, Pittsburg ha, Ed-monto- na, itd. Ovi sastanci provjeravaju pisanje lista u protekloj godini i donose odluke kako ce se dalje drzati i §ta treba raditi da se poboljsa i prosiri. To je tradicija. I izraz demokratskih nacela. Fundamentalna odludujuca odlika lista. Izvor njegove snage. I njegov ponos. Ima stvari o koji ma se unaprijed ne moze zakljuciti, jer nitko ne moze da predvidi sta ce sve iduca godina donijeti. Ali nikad se nece mnogo pogresiti ako se postivaju davno utvrdeni osnovni principi, naime da je ovo doseljenidki, radnidki, demo-krats- ki i informativni list Mnogo se toga dogodilo — promjenilo — u vremenu koje je proteklo od pojave lista "Borba" 1. novembra 1931. godine, koga su naslijedili drugi Hstovi, medu njima i "Nase novine", a one su nasljednik i listova koji su izlazili u Sjed. Drzavama. "Nase novine" su nosilac svih plemenitih i pozitivnih tradicija nap-redn- og pokreta — organizacija i stampe — doseljenika iz Jugoslavije u Sjed. Drzavama i Kanadi. U historiji ovih doseljenika nema nista Ijepseg i boljeg od toga. To nam istovremeno namece i vece zadatke. Bilo je u historiji napredne stampe i organizacija i nezadovoljavajucih pojava i drzanja, pogresnih stavova, a donosio in je zivot, drustveni razvitak. Vazno je da su one pravilno ocjenjene i da se ne ponavljaju. И1,?ј:лтацлгллУ№ IZ SUDBURY (Nastavak 2) Bili smo pravom mestu i u pravo vreme. U gradu Sudbury u kome je vedina radnih ljudi zaposle-n- a u dva velika rudnika nikla, zivi prilifian broj Jugoslovena. To uglavnom mladi ljudi, koji su doselili u Kanadu pre pet, deset ili petnaest godina. Medu njima demo pronadii prave teme naS list koji табе ovi ljudi prate velikom paznjom. Propust naS je utoliko Sto "NaSe novine" nisu doprle do sva-ko- g Jugoslovena zaposlenog u Sud-bury-- u. '®''Ш@гШ 8$Ш$0г №Wffl ЧжжР! уШЧШшШ-ЂШ- г Ч11Ш1Рда111 TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, OCTOBER 27, 1982. IS 8ш Mnogo se toga u svijetu promjenilo u toku 75 godina od kad se na djevero-ameritko- m kontinentu poja-vi- o prvi napredni radnidki list, "Radni6ka straza", a za doseljenike iz Jugoslavije najvaznija promjena je uspostava nove juznoslavenske dr-zav- ne zajednice — Socijalistidke Federativne Republike Jugoslavije. SFRJ je garancija bolje i Ijepie buducnosti naroda i narodnosti koje tamo zive i faktor zblizavanja, ra-zumjeva- nja, bratske sloge i druStve-no- g zivota i rada u Kanadi i Sjed. Drzavama. Socijalistidka Jugoslavia je ufanje i nada naprednih doseljeni-ka. Pozdravljamo narode od kojih smo potekli. Zelimo da istraju na putu kojim su posli, da postignu svoje ciljeve. A mi u Kanadi i Sjed. Drzavama moramo da se borimo da bude dobro i ovdje. Radne ljude ovih zemalja danas pogada velika nezaposlenost, 1 infla-cij- a, skupoca. I mnogi drugi proble-m- i. "Nase novine" treba da o tome pisu i da upucuju ljude kako da se drze. Pojacava se i opasnost svjetskog nuklearnog rata. "Nase novine" ii I y B na su se za sa 0?n0t ...... .;,-- -,, wn! ,V"'-Ji- , - t.f. ' Л л m Tomaschoff NaSi ljudi zaposleni u Sudbury-- u veoma su zainteresovani za ekonom-sk- e i politicke probleme koji u sve јабет stepenu pritiskaju njihov grad i celu zemlju. Zainteresovani su zato Sto ih ose6aju na sopstvenoj kozi. Veoma su ozbiljni sagovornici u vezi problema koji su "kost u grlu" kako za dve velike kompanije, Inco i Falconbridge, tako i za unije United Steel Workers i Mine-Mi- ll koje pri tim kompanijama zastupaju prava radnika. U ovim danima nezaposle-nos- ti u Sudbury-u- , naSi ljudi kao i из ШВ treba da upozoravaju na tu opasnost i da pozivaju svoje ditaoce da sudjeluju u akcijama којејабаји mir. Treba siriti slogu i bratske odnose. Postoje razlike, ali i zajednis'tvo. Potjedemo od raznih naroda i narod-nosti, pripadamo razliditim organi-zacijam- a, ali smo ipak u istom Hi vrlo bliskom drustvenom polozaju. Treba iznalaziti puteve koji vode naprijed.. Pravilno drzanje lista je glavni uvjet za njegov napredak. Ali to ipak nije dovoljno. List treba da stigne do sirokih doseljenidkih slojeva. Za to treba raditi. List treba preporudivati. Treba ga braniti od krivih napada. Treba traziti pretplate. Pomagati financijski. . 0 svemu tome treba govoriti na konferenciji. Pozdravljamo sve udesnike konfe-rencij- e i zelimo da §to uspjesnije obave zadatak koji pred njima stoji. Zivjela pedeset i prva odnosno sedamdeset i peta godisnjica jugo-slavensko-kanad- ske i jugoslaven-sko-ameri6k- e napredne radnidke i demokratske Stampe! = ".:. Pise: KOSTlC : .......sra, ;Д f П ... T "I-- KATARINA ostali radnici rudarskoj industriji odlaze svoje unije, uzimaju ибебса diskusijama sa unijskim funkcio-nerim- a. razgovoru sa Ed Nitchie, funkci-onero- m Mine-Mi- ll uniji, saznali smo da Falconbridge i Inco kompaniji radi veliki broj Jugoslove-na i da su prvoklasni radnici, veoma inteligentni i politidki obrazovani. Uzgred 6emo napomenuti dasu za radniCki pokret i stvaranje unija Sudbury-- u veoma zasluzni Finci (oni su jedna od najvecih etni6kih grupa Mjgosla V£ekly A Community Ncwsfjdper Established 1931 50 CENTS PER COPY Generalna skupStina Ujedinjenih nacija je odglasala da Medunarodni monetarni fond odbije zajam Juznoj Africi zbog rasizma i agresije. Za to je glasala 121 drzava, tri su glasale protiv (Sjed. Drzave, Britanija i Zap. Njemafika), 23 su se uzdriale od glasanja (jedna izmedu njih je Kanada). Juina Afrika trazi od Medunarod-no- g fonda milijardu i 70 milijuna dolara za financiranje njezine rasis-tiCk- e politike (aperthajda) i vodenja rata u Namibiji i protiv drzava koje podupiru oslobodenje Namibije (An-gola, Mozambik). Medunarodni monetarni fond je Juznoj Africi posljednjih godina dao 543 milijuna dolara, otprilike toliko koliko je ona povecala vojne izdatke. O tome je bio pripremljen izvjeStaj UN ali nije objavljen. Za sve to su odgovorne Sjed. Drzave, koje imaju glavnu rijeC Medunarodnom monetarnom fondu. Ta zemlja je nedavno dozvolila visokim juzno-africki- m oficirima da ju posjete. Ona je takoder odobrila prodaju nuklearnog materijala Juz-noj Africi. Sad node da joj pomogne zajmom Medunarodnog mone"tarnog fonda. Medunarodni monetarni fond ima novca za rasistifiku i militaristifiku Juznu Afriku.ali je jako §krt kad su pitanju druge afri6ke zemlje. Chryslerovi radnici 6eglasati o§trajku Javljaju iz Detroita da 6e unija automobislkih radnika pozvali svoje filanove zaposlene kod Chryslerove korporacije da glasaju za Strajk ili da rade pod sadaSnjim uslovima do 1. januara 1983. Unija je pregovarala sa Chrysle-ro- m Sjed. Drzavama i Kanadi za obnovu ugovora, sa nekim poboljSa-nje- m, ali korporacija ne daje skoro niSta. Chrysler sada zapoSljava (u Sjed. Drzavama) 43.200 radnika, a 41 .900 je otpuSteno. Worn h Ш u u u U u u u a u u u u ovom gradu). Finci su organizovali prvi Strajk u Sudbury--u 1906. godi-ne. U jednom razgovoru sa Jim Girou (United Steel Workers) kome su prisustvovali i neki naSi radnici, razvila se veoma o§tra debata i razmena miSljenja o slabostima i neefikasnosti Steel Workers unije. Pozivajuci se na sadaSnju neizvesnu situaciju u pogledu vracanja rudara i drugih radnika na posao jer rudnici пебе ponovo proraditi sve do aprila
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, December 01, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-10-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000175 |
Description
Title | 000542 |
OCR text | VOL 51, N0.41(525) mjiiJi',™ U ducu nedjelju (31. oktobra) odrzat ce se godisnji sastanak odnosno konferencija ditalaca "Na-si- h novina"; sudjelovati ce ditaoci iz Toronta, Hamiltona, Wellanda, Win-dsor- a, Detroita, Chicaga, New Yorka i jos nekih mjesta, a doprinos ce uciniti — putem rezolucija i ucesca u predkonferencijskoj diskusiji — i citaoci iz Vancouvera, Los Angele-sa- , Thunder Bay, Pittsburg ha, Ed-monto- na, itd. Ovi sastanci provjeravaju pisanje lista u protekloj godini i donose odluke kako ce se dalje drzati i §ta treba raditi da se poboljsa i prosiri. To je tradicija. I izraz demokratskih nacela. Fundamentalna odludujuca odlika lista. Izvor njegove snage. I njegov ponos. Ima stvari o koji ma se unaprijed ne moze zakljuciti, jer nitko ne moze da predvidi sta ce sve iduca godina donijeti. Ali nikad se nece mnogo pogresiti ako se postivaju davno utvrdeni osnovni principi, naime da je ovo doseljenidki, radnidki, demo-krats- ki i informativni list Mnogo se toga dogodilo — promjenilo — u vremenu koje je proteklo od pojave lista "Borba" 1. novembra 1931. godine, koga su naslijedili drugi Hstovi, medu njima i "Nase novine", a one su nasljednik i listova koji su izlazili u Sjed. Drzavama. "Nase novine" su nosilac svih plemenitih i pozitivnih tradicija nap-redn- og pokreta — organizacija i stampe — doseljenika iz Jugoslavije u Sjed. Drzavama i Kanadi. U historiji ovih doseljenika nema nista Ijepseg i boljeg od toga. To nam istovremeno namece i vece zadatke. Bilo je u historiji napredne stampe i organizacija i nezadovoljavajucih pojava i drzanja, pogresnih stavova, a donosio in je zivot, drustveni razvitak. Vazno je da su one pravilno ocjenjene i da se ne ponavljaju. И1,?ј:лтацлгллУ№ IZ SUDBURY (Nastavak 2) Bili smo pravom mestu i u pravo vreme. U gradu Sudbury u kome je vedina radnih ljudi zaposle-n- a u dva velika rudnika nikla, zivi prilifian broj Jugoslovena. To uglavnom mladi ljudi, koji su doselili u Kanadu pre pet, deset ili petnaest godina. Medu njima demo pronadii prave teme naS list koji табе ovi ljudi prate velikom paznjom. Propust naS je utoliko Sto "NaSe novine" nisu doprle do sva-ko- g Jugoslovena zaposlenog u Sud-bury-- u. '®''Ш@гШ 8$Ш$0г №Wffl ЧжжР! уШЧШшШ-ЂШ- г Ч11Ш1Рда111 TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, OCTOBER 27, 1982. IS 8ш Mnogo se toga u svijetu promjenilo u toku 75 godina od kad se na djevero-ameritko- m kontinentu poja-vi- o prvi napredni radnidki list, "Radni6ka straza", a za doseljenike iz Jugoslavije najvaznija promjena je uspostava nove juznoslavenske dr-zav- ne zajednice — Socijalistidke Federativne Republike Jugoslavije. SFRJ je garancija bolje i Ijepie buducnosti naroda i narodnosti koje tamo zive i faktor zblizavanja, ra-zumjeva- nja, bratske sloge i druStve-no- g zivota i rada u Kanadi i Sjed. Drzavama. Socijalistidka Jugoslavia je ufanje i nada naprednih doseljeni-ka. Pozdravljamo narode od kojih smo potekli. Zelimo da istraju na putu kojim su posli, da postignu svoje ciljeve. A mi u Kanadi i Sjed. Drzavama moramo da se borimo da bude dobro i ovdje. Radne ljude ovih zemalja danas pogada velika nezaposlenost, 1 infla-cij- a, skupoca. I mnogi drugi proble-m- i. "Nase novine" treba da o tome pisu i da upucuju ljude kako da se drze. Pojacava se i opasnost svjetskog nuklearnog rata. "Nase novine" ii I y B na su se za sa 0?n0t ...... .;,-- -,, wn! ,V"'-Ji- , - t.f. ' Л л m Tomaschoff NaSi ljudi zaposleni u Sudbury-- u veoma su zainteresovani za ekonom-sk- e i politicke probleme koji u sve јабет stepenu pritiskaju njihov grad i celu zemlju. Zainteresovani su zato Sto ih ose6aju na sopstvenoj kozi. Veoma su ozbiljni sagovornici u vezi problema koji su "kost u grlu" kako za dve velike kompanije, Inco i Falconbridge, tako i za unije United Steel Workers i Mine-Mi- ll koje pri tim kompanijama zastupaju prava radnika. U ovim danima nezaposle-nos- ti u Sudbury-u- , naSi ljudi kao i из ШВ treba da upozoravaju na tu opasnost i da pozivaju svoje ditaoce da sudjeluju u akcijama којејабаји mir. Treba siriti slogu i bratske odnose. Postoje razlike, ali i zajednis'tvo. Potjedemo od raznih naroda i narod-nosti, pripadamo razliditim organi-zacijam- a, ali smo ipak u istom Hi vrlo bliskom drustvenom polozaju. Treba iznalaziti puteve koji vode naprijed.. Pravilno drzanje lista je glavni uvjet za njegov napredak. Ali to ipak nije dovoljno. List treba da stigne do sirokih doseljenidkih slojeva. Za to treba raditi. List treba preporudivati. Treba ga braniti od krivih napada. Treba traziti pretplate. Pomagati financijski. . 0 svemu tome treba govoriti na konferenciji. Pozdravljamo sve udesnike konfe-rencij- e i zelimo da §to uspjesnije obave zadatak koji pred njima stoji. Zivjela pedeset i prva odnosno sedamdeset i peta godisnjica jugo-slavensko-kanad- ske i jugoslaven-sko-ameri6k- e napredne radnidke i demokratske Stampe! = ".:. Pise: KOSTlC : .......sra, ;Д f П ... T "I-- KATARINA ostali radnici rudarskoj industriji odlaze svoje unije, uzimaju ибебса diskusijama sa unijskim funkcio-nerim- a. razgovoru sa Ed Nitchie, funkci-onero- m Mine-Mi- ll uniji, saznali smo da Falconbridge i Inco kompaniji radi veliki broj Jugoslove-na i da su prvoklasni radnici, veoma inteligentni i politidki obrazovani. Uzgred 6emo napomenuti dasu za radniCki pokret i stvaranje unija Sudbury-- u veoma zasluzni Finci (oni su jedna od najvecih etni6kih grupa Mjgosla V£ekly A Community Ncwsfjdper Established 1931 50 CENTS PER COPY Generalna skupStina Ujedinjenih nacija je odglasala da Medunarodni monetarni fond odbije zajam Juznoj Africi zbog rasizma i agresije. Za to je glasala 121 drzava, tri su glasale protiv (Sjed. Drzave, Britanija i Zap. Njemafika), 23 su se uzdriale od glasanja (jedna izmedu njih je Kanada). Juina Afrika trazi od Medunarod-no- g fonda milijardu i 70 milijuna dolara za financiranje njezine rasis-tiCk- e politike (aperthajda) i vodenja rata u Namibiji i protiv drzava koje podupiru oslobodenje Namibije (An-gola, Mozambik). Medunarodni monetarni fond je Juznoj Africi posljednjih godina dao 543 milijuna dolara, otprilike toliko koliko je ona povecala vojne izdatke. O tome je bio pripremljen izvjeStaj UN ali nije objavljen. Za sve to su odgovorne Sjed. Drzave, koje imaju glavnu rijeC Medunarodnom monetarnom fondu. Ta zemlja je nedavno dozvolila visokim juzno-africki- m oficirima da ju posjete. Ona je takoder odobrila prodaju nuklearnog materijala Juz-noj Africi. Sad node da joj pomogne zajmom Medunarodnog mone"tarnog fonda. Medunarodni monetarni fond ima novca za rasistifiku i militaristifiku Juznu Afriku.ali je jako §krt kad su pitanju druge afri6ke zemlje. Chryslerovi radnici 6eglasati o§trajku Javljaju iz Detroita da 6e unija automobislkih radnika pozvali svoje filanove zaposlene kod Chryslerove korporacije da glasaju za Strajk ili da rade pod sadaSnjim uslovima do 1. januara 1983. Unija je pregovarala sa Chrysle-ro- m Sjed. Drzavama i Kanadi za obnovu ugovora, sa nekim poboljSa-nje- m, ali korporacija ne daje skoro niSta. Chrysler sada zapoSljava (u Sjed. Drzavama) 43.200 radnika, a 41 .900 je otpuSteno. Worn h Ш u u u U u u u a u u u u ovom gradu). Finci su organizovali prvi Strajk u Sudbury--u 1906. godi-ne. U jednom razgovoru sa Jim Girou (United Steel Workers) kome su prisustvovali i neki naSi radnici, razvila se veoma o§tra debata i razmena miSljenja o slabostima i neefikasnosti Steel Workers unije. Pozivajuci se na sadaSnju neizvesnu situaciju u pogledu vracanja rudara i drugih radnika na posao jer rudnici пебе ponovo proraditi sve do aprila |
Tags
Comments
Post a Comment for 000542