Jedinstvo, May 16, 1961

              4
I
STRANA 4
Zcanimljivosfi iz
D i v o v s k
Kada jo SSSR po6etkom
proSle godine izbacio u Pa-cifi- k
svoju intcrkontinental-n- u
rakctu na daljinu od 12
tisuca kilometara i kad je o-n- a
promaiila metu za svega
1,8 kilometara, svijet je vi-dl- o
da jo lot u svemir pita-nj- o
dana.
Dakle, osvojena jo prcciz-nos- t.
Raketa-nosa- e, koja jc
sastavlojan iz viSe stupnjo-va- ,
kako bi se §to vile ubla-zil- a
strahoviti udarci ubrza-nja- ,
predstavlja duSu svc-mirsk- og
broda. Nesumnjivo,
raketa igra oenovnu ulogu u
laneiranju. Eksperiment mo- -
2e zavriiti katastrofalno ako
raketa skrene s odredjene
putanje za jedan mctar ill
joj brzina varira od planira-n- o
za svega pola motra u sc-kun- di.
Ulaskom u putanju
poeljednji stupanj izbacuje
svemirski brod, ali nastavlja
let zajedno s brodom, jer je
snaga rakete i njega ubaci-t- a
a putanju.
Nijc poznato koliko stup-njov- a
ima jedna sovjetaka
raketa-nosn- e. Pretpostavlja
so da au njene dimenzijo o-grom- ne
i da vrh nijo tako
oltar i acrodinamican kao
kod americkih raketa. Nje- -
Virusi prouzrokiijti
rak?
"Ni najmanjo no sum
njam da rak kod ljudi uzro-kuj- u
virusi. Drugim rijcCi-ma- ,
rak jo zarazno obolje-njo- ".
Tu izjavu — do sada
najautoritativniju o tome da
jo rak zaraza — dao jo Dr.
Robert J. Huebncr, sef labo
ratorija za infektivne bolcsti
Naclonalnog instituta za
zdravljo u Bothesdi, SAD
Govoredi na jednom sastan
ku suradnika Instituta. Dr
Ilucbncr je iznio trijezno o-brazloze- nu tczu — a ujedno
i ohrnbrujucu — da bi so
rak, kao i polimyelitis, mo-gao
sprijeciti cijepljcnjcm.
Dr. Huebnor bazira svoju
teoriju na tvrdnji da virusi
raka leie u Hudskom tijelu
svo dok no natupe ncko iz-vanred- ne
okolnosti — hor-monal- ni
poremecaji. taroai
Hi aktivnost kemijskih spo-jov- a
— kojc pospjySuiu raz-vo- j
oboljenja. Dosnda eu sa
tno manje viruene formaclu1
pronadjenp uzorchna lju-dsko- g rak. ali Dr. Huhnei
uaela'avn t4- - чч kod рШса i
tnlScva u vecini elucajevfl
rak prouzroc'Ui bn5 virus'
Kod mileva je, nadalje. kot.-- '
statirano da ir rak veonu
prijelazan. "NV inou vjero-vat- i
da bi priroda ulozila sav
taj trud da prouzrofi ra!:
kod miSa — sumira Dr. Hue-bne- r
— a zatim sve okrece
naopako i drugaSijc postupa
prema liudima"!
I z historijc
Scvilja. 17. aprila 1192.:
U velikoj dvorani kraljcvs-ko- g
dvorra sakupili su sc
kralj Ferdinand II s kralji-co- m
Izabolom, ministri i
dvorani. Kralj se obratio
predsjedniku vlade, poka-za- o
prstom na do§ljaka u
vitoekoj odori i upitao
— Dakle, 5ta tra?.i stra-nac- ?
Moreplovac i raniji gusar
Kristtfor Kolumbo iz Djeno-ve- ,
koji je besprijekorno go-vor- io
Spanjolski, obvratio se
kralju dircktno :
— Ponizni sluga VaSeg
velifanstva usudjuje so da
zatrazi VaSu bozansku po-mo- c
da bi otplovio u Indi-j- u
. . .
— Sta eel u Indiji, stran-ce- ?
— Indija je puna zlata i
mirodlja. Hocu da donescm
VaSem velicanstvu nevidje-n- o
blago. I hocu da otkrijem
i oevojim Vaem velicanstvu
#£--
c rakctc
na ukupna visina krece sc
otprilike do 100 metara.
Prema ranijim podacima,
za svakih pola kilograma
izbacenc tezine u putanju
Zemlje potrebno je otprilike
oko 450 kilograma goriva.
Iz ovoga bi se mogao izvuci
zakljucak o njenoj tezini.
Kako sovjctski
ucenjaci ocjcnjuju
Shcpardov let
Moskva. — Kako javlja
TASS, u krugovima mosko- -
vskih ucenjaka let Alana
Sheparda se smatra za nc-sumnj- ivo
dostignucc u arac-riSko- m
programu za prou-cavan- jc
svemira. Uporedo s
tim oni ukazuju da on me-djuti- m
s to£ke glediSta teh-nic- kc
slolenosti i naucno vri-jodno- sti
u mnogom zaostaje
HRUSCOV
(Nastavak sa str. 1 )
keta. Mi cemo je postici za-hvaljuj- uci
naSem primjcni.
PoSto je pomenuo uspjch
Gagarina i podvukao da jo
Sovjctski Savcz prvi prodro
u kosmos, dok jo u Amcrici
izvrscn samo jedan "skok",
sovjctski premijer jo naja-vi- o
novu fazu u mimom tak-mi6en- ju
izmedju SSSR i
SAD.
Nasu snagu po6et cemo da
demonstriramo i vecim ma-terijaln- im
blagom koje co
dobijati nasi ljudi, takmicit
cemo sc i umom i zeludcom
— to jc smisao Hruscovljcve
porukc. Na torn mjestu on jc
dodao da sovjctski ljudi tre-b- a
jo§ mnogo da rado, da
jo3 sve nije kako treba, ali
da ce "svo vise puniti svoju
komunisticku ca§u".
Nikita Hruscov jo dosta
vrcmena posvetio nabraja-ni- u
uspjcha postignutih u
Gruziji za poslijednjih 40
godina. On je kritikovao j
nekc nedostatke, a naroSito,
m-~-~-- +- RADIO
.Ж JWw£m$
J Д F Шс%
чпг-- - ШМб
abour
miles
radio Moii
From Sundays
Dominion contributor
network.
s
novo zomlje i narodc.
Pohlepan bogatstvo
vlast, kralj pristao. Kolu-mbo
nece ploviti oko Afrikc.
kako dotada plovilo.
bio uvjeren da Zemlja
okrugla da plovcci ncp-rostan- o
na zapad mora naj-za- d
vratiti mjosto pola-sk- a.
kronuti
tada nepoznatom атепб-ko- m
kontinentu otk-rit- i.
Kralj Ferdinad zaklju-6i- o
s Kolumbom ugovor na
temelju kojeg tri
jedrenjaka "Santa Maria",
"Pinta" "Njinjn".
Kolumbo uvjerio kralja
na ovom putovanju ot-kr- iti
mnogo dotada nepoz-nan- e
3emlje narode.
nagradu Kolu-mb- u
zvanje admirala
potkralja zemalja
koje otkrije.
Djenovljanin nije bio nai-va- n
u poslovnim stvarima.
ШШШ
пешке
Odijclo covjeka
sutrasnjicc
Moskovski naucnici su sa- -
opcili da odijelo covjeka
sutrasnjice biti napravljeno
od revolucionarne tkaninc
je dobila ime "plastie'-n- a
pjena". tkanina je
otporna i nepropustljiva
prema svim radioaktivninj
zracenjima i promjenama
temperature Odijelo ne-c- e
Siti vec ce dijelovi tka-nin- e
spajati pomocu naroSi
tog elektronskog cekica.
iza leta sovjetskog kozmo-naut- a
Jurija Gagarina
sputnjikom "Vostok" oko
Zemlje. Oni ukazuju da je
o ovoj cinjenici vec pisela i
snjna americka Stampa prije
nego Sto je Shepard poletio
s raketom u slojcve at- -
mosfere.
izgradnju velikog dvorca
spoi-tov.- i u Tbilisiju, kakav
noma ni Moskva.
Sovjctski promijer so za-lag- ao
za to da prvenstveno
treba zadovoljavati osnovne
potrebo ljudi, graditi stano-v- e
dok zive u polu-poi'usoni- m
domovima i kuca-m- a
obljepljenim blatom '
dok nema dovoljno skola
rcdovnom nastavom.
Na кг-aj- u, Hrus6ov jo spo-men- uo
da je gruzijsko ru-kovods- tvo
bilo veoma o§tro
kritikovano za rasipnistvo
prilikom izgradnje fantasti-cno- g
dvorca sportova u Tbi-lisiju.
Novi sovjctski filmovi
put u Torontu
"llija Mouromec"
i
"Utiruci put k zvjezdama"
sovjctski film o letu u svemir
od 22.-- 27. maja
f
pa nije zaboravio ni mate-rijaln- u
nagradu sebe i
svoje potomke.
— Ubogi moreplovac —
rckao zatim smjerno kra-lju
— usudjuje se da od Va-
Seg velicanstva zatra2i kao
nagradu deseti dio robe ko-je
cemo na povratku uvesti
u Spaniju.
— Pristajem — odgovorio
je kralj.
— Jos neSto — uporno
traiio moreplovac. Molio bill
Vase velicanstvo da mi odo-br- i
da ja i moji potomci bu-de- mo
vlasnici jedne osmino
zemalja otkrijem.
Kralj rece poslije kraceg
razmttljanja :
— Pristajem, stranco —
rece kralj — snmo donesi
mi zlato.
je Kolumbo zaklju-П- о
ugovor na koji godina-m- a
cekao obilazeci portu-galsk- i
i spanjolski dvor
Vatikan.
C I! C & TV
i m,'i§Fi!M&b '
(uiili I'i.i In - i t. p f r n r. 3'. prod ax di am iihout.
Л! ( i!( i ul " f i cli ћл .id . ' wcik for the
рлЧ II .ir- - whiih i iU up t 4M)!) f ~ and socral thous-and
of rillu'oid. Thi r( ut5 of Њ-- - arch arc passed on to
listeners on two slios Scene, Saturlnys on the
Trans-Canad- a network and Mumc the Films, on the
network. He is also a regular to Audio and
Assignment, both on Domicn
Kolumbova pogodba
na i
je
se On
je je
i se
na
Zato ce prema
koji ce
je
mu daje
i
je
da ce
1 Za
kralj ce dati
ocoa-n- a
i svih
ce
koja
Nova
se
se
sa
viSe
sve ljudi
sa
prvi
kraljem
za
je
je
koje
Tako
je
i
rc~i
ueikly
S p o r t s k e v i j c madj s t i opet pobijediii
Jugoslavene u nogometu
Beograd, 8. maja. — Madiarska nogomctna repro-zentaci- ja je jucer pobijedila jugoslavensku sa rezulta-to- m
4:2 (2:1). Utakmicu je posmatralo 55.000 gledala-ca- .
U susretu juniorskih reprezentacija dan ianije ro-zult- at
je bio 2:1 (1:1) za Jugoslaviju.
U Budimpesti madjarska "B" roprozentacija in tu-kl- a
jugoslavensku sa rezultatom 5:1, a u Segcdinu mla-d- c
reprezentacije igralo su 1:1 (0:0).
Ovo je bio §esnaesti susret izmedju Jugoslavije i Ma-djaisk- e.
Od ovih sesnaest igara jugoslaveiwki reprezen- -
tetivci su dobili samo jednu (1931.).
KOSARKASKO PRVENSTVO EVROPE
Beograd. — ZavrSeno je dvanaesto kolarskaiko pr-venst-vo
Evrope. Prvo mjesto opet — po sedmi put uzas--
Francis Levis
i o
43)
s u a
Prevco A.
Sto jo Jon vi§e pomiSljao na opasnoet po pu5anetvo,
to se jo vi5o bojao za dvojo ljudi njemu najdrazih — za
Robinu i Josha. Josh je u posljednjih pet godina bio po-sta- o
priznati vodja reformo na Yarmouthu, i vec jo bio
odrcdjen za kandidata na iducim izborima. Nad Robinom
kao da jo visilo neko bezimeno zlo.
U septembru 1837., kad jc Robin bila odsutna godinu
dana, Jon jc primio neobifino pismo.
Pro6itao ga je i nije mogao vjerovati svojim oCima.
Tu je bio Robinin potpis, ali rijeCi sigurno nisu bile nje-zin- e
! Nakon ga je pro6itao cctvrti put, otisao je uz potok
do mjesta gdje su vrbe nestasno okretalo dugo srebrenasto
hice k suncu, a krdice i astro sjale bojom. Ali nije ih mo-gao
gledati. Bacio se je u visoku, suhu travu i tu nopomi-cn- o
lezao.
Napokon je osjetio neku udobnost na vlaznoj zcmlji
i od toplog, zlatnog sunca, koje je dopiralo ki-o-z HScc i
dodirivalo mu glavu i lice, vrat i ledja. Na jednom se ne
pomaknuvSi, on opet pro6ita pismo:
Najdrazi Jon—
Otac sc jo jako oporavio i dva dana od sada kre-cem- o
s njim kuci. Nesto se jc dogodilo, Jon, i ja te no
mogu zeniti. Ne smije me traziti. Ovo je od najveco
vaznosti. Ne smijes me traziti. Ja te potpuno osloba-djam- . Ja sama ne cu biti slobodna. Uvijck cu to voliti.
Uzdaj'sc u to i vjcrujmi. To nas oboje moze spasiti.
Volim to,
Robin
Jedan dan po njezinom povratku, on jc unatoc" njc-zin- e
zapovjedi otisao u Blythwood, gdje ga je doCekala
Margaret Redfcrn. Blagim ocima je glcdala u njegovo
skrseno lice, ali rckla mu jc da ga Robin ne zeli viditi, i
zamolila ga da vise nikada ne dodje. On se je tupo okrenuo
od vrata.
Pod njcgovom bijedom je bila tvrdoglava misao, da
postoji neko logicno objasnjenje ovc zagonetke. Odbacio
je pomisao da je Robin kolebljiva. On mora pronaci kljuc
tajne.
Vi5o nijc pokusavao da je vidi. Робео je doznavati o
nizu torijevskih zabava koje jc posjecivala — u Port Stan-ley- u, Dvbrcu Malahide, u Londonu, i po raznim imanjinm
u pokrajini. Govorili su o njoj da je dobra i krasna, i mno-go
ju se trazilo. Kolali su glasovi da je Colin Campbell iz
londonske pukovnije јоб uvijck bio njezin vjerni pratioc.
Napisao je dva pisma, a na njih nije dobio odgovora.
Svaki puta kad bi pomislio na njih i na Colina Campbell,
uhvatio bi gn tupi bijes. Onda bi se sjetio Robininih rije-c- i: "Uvijek cu te voliti. .Uzdaj se u to i vjeruj mi. To nas
oboje mo£e spasiti."
Zabunjen i osamljen, ali pod osjecajem pritieka, opet
je odlu6io da otkrije narav Goodeveove mocj nad Robini-ni- m bratom, i da sazna, ako ima knkve veze izmedju ovo-ga
i promjene u Robin.
Otisao je na sjever kod Hcnryja Mortona, 5iju jc mli-nic- u
i posjed spasio prije dvije godine od Goodcvea.
"Henry," upita Jon otvoreno, "tko je ubio Hugha?"
Jon je stajao isprcd vatre u Henryjcvom skladisnom
uredu, s dugim nogama razmaknutim, palcima zakaCenim
za kajis. Oktobarski vjetnr je grobno zviidao u dimnjaku
i medju roinicima velike kameno gradjevine.
llenry naglo pogleda gore. Zatrese svojom cn'enom
glavom i strcse se. "Ne znam, Jon, ali tako mi ncbesa,
no cu mirovali dok ne saznam." Poceo je koracati po sobi.
Onda je Jon po prvi puta ispri6ao o svojom posjetu
starom Crncu prije pet godina, kratko vrijcme po Hugho-vo- j
smrti. Kazao mu je takodjer o svojem ncprestalnom
traganju za dvojicom ljudi — o jednom malom i slabom.
kricavog glasa, i o drugom krupnom i vjeStom sa revol-verom- .
Henry jo pailjivo slusao.
"Jon," usklikne Henry, zastavSi u §etkanju, "da li je
to bio jadni Syd Cornish? SjecaS se kako je znao kreStati
kad bi momci pjcvali u gostionici? Glas kao ribez za ora-s- e, ali bio je pristojan covuljak. Slab, a ne zloban. On to
zaista nije mogao ucinitil"
"I ja sam mislio na Sydneya. Da lj jc bio dovoljno
slab da uradi to sa revolvcrom uperenim u ledja? Nismo
se nikamo makli, ako je on to ucinio. Umro je od kolerc
1832. siromaini djavol"
"Uvijek sam se cudio za§to Goodeve nije njemu odu-ze- o
zemlju," primjeti Henrj' zamiSljeno. "Bio je u dubo-ko- m
dugu, nije imao novaca, a Cak ni Goodeve nijc imao
mnogo koristi od njega, iako je Syd bio vjeran torijevac.
A jesi li primjetio, Jon, kako je njegova udovica dobro
zbrinuta? Kao da joj nikada nista ne manjka?"
"To bi mogao biti polazni dokaz. U tome smo slabi."
"SaCuvao sam dugme, koje sam nasno na stajskom
dvoriStu onog jutra kad je Hugh pronadjen — dugme sa
kaputa, rekao bih, a na njemu je malo tamnozelenog pla-tn- a, kao da je bilo napasno otrgnuto."
Dugme? Tamnozeleno platno? Sjecanje podbode Jo-n- a. "De da ga vidimo," гебе on.
Henr- - ukloni iz zida veliki kamen. otkrivSi tajno spre-miSt- e
gdje je drzao knjigo i dokumente. "Moida uopco
nijc neSto znaCajnog," rece Henry; izvadivSi sukno dug-me
"Cudnovato! Nasao sam ga kraj ovejeg tora. i prim-jetio
sam da ie zemlja bila malo utabanann po ljudima.
SjecaS li se kako jako je kiSilo dan prije?"
Jon pogleda dugme i pruii ga natrag. "Nekako je
bolje neeo dugmad sa radne robe, zar nije?" upita on sly
бајпо. "Da li itko zna da ga imas?"
"No ni iiva du5a. Za pet godina sam gledao svaki
тљШШ1ШмШјјШштвтФшш
an"
Gladys
topco — osvojili su sovjctski koarskasi Na dioigom
mjestu su jugoslavenskj koarkasi, treccm bugarski, cc-tvrt- om francuski. Slijcde Cehoslovaci, Madjari, Rumu-nj- i, Belgijanci, Poljaci itd.
Jugoslavenski козагкаб Radivoje Когаб osigurao jo
naziv najboljog strelca ovog najkvalitetnijog cvropskog
takmicenja.
"BARCELONA" I "BENFICA"
Копабпо su poznati finalisti Cupa evropakih prvaka : to su "Barcelona" i Bcnfica" (Portugal).
РРЛГАК ENGLESICE
Nogometao prvenstvo Engleske osvojio je Tatenham
Ilotfipurs.
K. — T u 1 o n c a n i n an
tamnuzeleni kaput kojeg sam vidio." "Ja bih i dalje cuvao sHjeecnaryKn.jaedNmijkenaadJaoRnnaowtodznouaonScai.P.iSv.ae"odfdkcurungdami,eubifnoinajoemаЈ,xгbиtaaгnmпjоennтozscmvlcjjowniottumir,t
kaputu. Osjccao je, da konacno tomo ulazj u trag.
Devetnaesto Poglavlje
odlukcBiitz cToornoanjbtao,"ljeredcae sJeossha,stzaankcam6iovSii rpaazlcmootzriamkoajIoSvoI ogledavsi s0 po dvoristu Sastajalista. U dubokim sjenama borova l hrastova ljudi su vczivali za stupovo svoj konje,
a preko kod erande, gdje je nisko augustsko sunco stva-ral- o duge sjeni na travi, sjedile su okupljcne zeno s djo-co- m i razgovarale.
"Kako bi bilo da ih dr. Duncombo razmotri s nama?"
upita Joel, a guste obrvicc mu se nabraSe.
"On je u Engleskoj s Robertom Baldwinom, gdjo na-sto- ji urazumiti Kolonijalni Ured u ono Sto so dogadja u ovoj zcmlji."
netko".Ima li jo5 kakvih novosti iz Toronta, Josh?" zapita
"Ima dosta. Donja Kanada () sc nalazi prcd ustan-ko- m. Kroz posljednjih nekoliko tjedana odrzavani su taj-- ni moscai sDtaonncjiojrcKfoarnmadisit.i"ckih vodja u Torontu. Oni 2clo po
"Francuzima?"
"ZaSto ne? Njihove 5albc su kao i naSc. U jedinstvu
jo snaga," odgovori Josh. "Nego, na posljednjem snstanku
spurouljzeectee buitoi bpzricrdoadnleukgcuvo cnronvcorum. uMsatacvkeunz—ie oinoo hktolojotocoun?a.
niti sada. Cini se da sc ostali nisu s tim slozili. Mackenzie
je poslan da po zcmlji osniva gradskc klubovo za razma-tranj- e proljeceo."dluka i priprcmanje za jaki.ujcdinjcni igtup na
"Da li su to one iste odluko koje jo Mackenzie obja-vi- o
u posljednjem izdanju 'Ustava?''
"Iste su. Noma nikakvc tajne o njima," odfovorl
Josh. "Svi ih imamo."
"Ova znmisao o konvenciji mi se Cini pametnom,"
primjeti jedan covjek. "Sto ti mislis o tome, Joeh?"
"Postoji zapreka. Torontski reiormieti zahtijevaju da
syatko ide na konvenciju naoruzan. Oni ne iele upotreb-ljava- ti silu, alj miale da 6e im oruije pojacati poloiaj — '
moze 6ak sprijeciti i krvoprolice. Znam da se a tim lie mo-zc-te sloSiti."
Pri зротепи oruzja se je 6ulo mi-mljan-je
ncodobra-vanj- a. Netko upita : "A elo ako nasi zahtjevi budu odbafic-n- i
na proljetnoj konvenciji?"
"To jc ono gdje upotreba sile dolazj u obzir. Sve j
sastaviti privremenu vladu. Puskc i jatagani se ei 6Ute,
planirano. Dr. Ralph trcba da bude vodja, i treba odmab
a tovari oruija ce biti raspodjcljeni, rekao je glaanik. U
seoskim predjelima se vec sada u gluho doba noi odria-vaj- u sastanci, i ponekad se u dubini iume ljudi vjo2baju
oruzjem. Samuel Lount i ostali kova6i u podru6ju TorontB
prave ccpine. Iz Sjedinjenih Driava dolazi sljedovanje.
Mackenzie jc javno savjetovao svakom Covjeku da si na-ba- vi pusku za obranu."
Kvekeri su sluSali u uzaSnutoj sutnji. Kakav otrovan
plod je dozrijevao ovog Ijeta u Gornjoj Kanadi? Svako
oko se je okrenulo k Joshu, koji je postao njihov vodja.
"To mi se ne svidja," progovori Jon. "Oru2je daje kriv
obrazac ditavoj stvari. Ono dozvoljava oslanjanjc na silu,
upravo kao da ga sc i mislilo upotrcbiti s cim se, ustvari,
i габипа. To je jasno kaosunce. Kad ce ljudi паибШ da je
svojstvo oruzja takvo da ga so upotrcbljava?"
Cula se jo graja: "Da, da Jonathan. Mi cemo svoje
oslaviti kod kude."
"Smecc," гсбс Joel. "Vjerojatno ccto zbog to pogros
ke dobiti mctak u glavu."
"Ovo ne 6e biti salonska igra," итјеба se Josh. "Do
sada je vec bilo prolijcvanja krvi. Mackenzicjev 2ivot je
proslog tjedna opet bio ugroZen, i vise puta ove godine je
morao bjezati da spasi glavu."
"Znamo! Znamo!"
Dr. Wilson preuzme rijec". "Dogadjaju so stvari koje
vi ne shvacate," rece on. "Meckcnzie i njegovih dvadeset
i sest konjanika je bilo napadnuto nakon mirnog sastanka
u Boultonu, i potekla je krv." On nastavi pricati o slidnim
dogadjajima.
"Ljudi," гебе Josh, "moramo pa21jivo razmotriti ovc
odlukc. Ne cemo kupovati табки u vreci. Da li da sc sutra
veccr sastanemo u kova2nici?"
"Bit cemo tamo, Josh." slo2i5e se ljudi, i svi krenu
prema muSkom ulazu SastaialiSta.
Dr. Wilson je bio onaj koji jc donio vijest iz Toronta,
ono isto ljudsko plasilo, koji je na bjelkasto-iuto- m konju
tako neumorno radio kad je harala kolera. Tog popodneva
se je pojavio u Sparti sa svojom. crnom doktorskom torbom
kao da je pao s neba.
Samo nekoliko dana raniio. Jon io primjetio Joshu:
"SjecaS li se doktora Wilsona? Nekoliko puta sam ga vi--l- io
u druitvu Macknziea kad sam odlazio u York. Joeh,
ne bi ni prepoznao covjeka bcz njegovih tamnih nao£ak.
i u pristojnom kaputu. Nos mu jo bio za polovicu kraeL
Jon nije znao o Wilsonu. Samo su Elias Moore i Joh znill
da je ovaj 5ovjek bio karika u reformistidkom laneu, KO
im su vijesti brzo stizalc od vodja iz Toronta.
() Sada proincija QueW.