000118 |
Previous | 8 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
№ 8-- NA8E NOVINE, March 2,1983. BREAD AND ROSES тсшш1ттш№штшј5ШЈтмшшш Svake godine, milioni iena u svim delovima sveta proslavlaju 8. Mart Internacionalni dan iena. Mnogo-brojni- m manifestacijama iene istidu svoje ude§de u druStvenim aktivnos-tlm- a, svoju angaiovanost u borbi za svoj'a prava i za bolji iivot celog dovedanstva. One ulalu proteste protiv opasnosti od nuklearnog rata, zalaiu se za mir u svetu, trale sigurnost za svoj porodidni iivot i za bududnost svoje dece.lene zahteva-j- u svoj a prava na posao, udestvuju ravnopravno sa muSkarcima u de-monstracij- ama protiv nezaposlenos-ti-, bore se za ve6e plate i za izjednadenje plata za isti posao sa muSkarcima. Borba protiv diskrimi-nacij- e ienskih prava mora biti neprekidna. Na torn terenu iene postupno, ali sigumo dobijaju bit-k- u. One sve vi§e postaju svesne svog prava da same mogu odluditi o nadinu svog iivota, da same odludu-j- u bote li imati decu Hi ne, da su gospodari svog fizidkog i psiholoS-ko- g bida, da se mogu zakonski zaStititi od svake grubosti, svirepos-t- i i zloupotrebe njihove seksualnos-ti- . Zahtevi iena narodito su usmere-n- i prema zdravstvenim i socijalnim sluzbama koje su nadleine da vode brigu o zdravlju i odgoju dece zaposlenih majki. Svestrano udeSde iene u svim vidovima iivota, usko je povezano sa celokupnom borbom za progres. Emancipacija zena je uslov humani-zacij- e sveta. Znadaj borbe za ienska prava, kao jedan od najvainijih faktora u op-s' tern procesu socijalne evolucije, danas je evidentan u celom svetu, a samo pre vi§e od jednog veka, ova tema je bila tabu. Zene su bile zapostavljene. Istorija radanja 8. Marta, praznika svih zena, treba da bude zapisana u ратбепји iena i ljudi celog sveta, kao simbol radanja nove epohe u svetskoj istoriji. RAOANJE DANA 2EN A Dana 8. marta 1857. godine na ulicama New Yorka odigrao se 6udan dogadaj. Duga povorka siro-maS- no odevenih zena kretala se ulicama istodnog dela grada. One su demonstrirale protiv veoma lo§ih radnih uslova. Uzvikivale su: "Hode-m- o vede plate i desetodasovni radni dan". Njihovo radno vreme iznosilo je 12 16 6asova dnevno. Sve se ovo odigravalo u siromaSnom kvar-t- u, u kome su radnice bile i zaposlene. Policija je tu povorku brzo rasterala, mnoge demonstrant-kinj- e bile su zatvorene. Tri godine kasnije, u martu 1860. godine, ove zene su osnovale sopstvenu uniju pripojile se National Union of Workers. Marta 8.1908. ponovo u siromaS-no- m istodnom delu grada New York, demonstriralo je nekoliko hiljada zena, ovog puta tekstilnih radnica. Zahtevi demonstrantkinja bili su isti kao i 61 god in u ranije: кгабе radno vreme i bolji radni uslovi. Pored toga, iene su jo§ traiile stvaranje zakona koji bi Stitio zaposlenu decu i traiile su pravo glasa za iene. Marta 8. 1910. godine, na konferen-cij- i iena socijalista, Clara Zetkin, predstavnik nemadkih iena socija-lista i duveni borac za ienska i radnidka prava, koju je Kaiser naz-va- o "najopasnijom vekticom nemad-ko- g carstva", predloiila je da se svake godine 8. Mart slavi kao Internacionalni dan iena, u slavu prvih ienskih demonstracija odria-ni- h u New Yorku 8. marta 1857. U januaru 1912. godine 14.000 tekstilnih radnica iz Lawrencea, Massachusetts, izaSlo je na Strajk, traiedi bolje radne uslove i ve6e plate. Sa parolom "Bolje ispaStati (umirati) u borbi, nego na poslu", ove iene su izdriale na Strajku skoro tri meseca. Njihova hrabrost je bila inspiracija za komponovanje pesme "Hleb ruie" (Bread and Roses) koja je postala slogan ienskog interna-cionalno- g pokreta. Ve6 sledede godine organizovane su demonstracije za 8. Mart u Sjedinjenim Driavama i u Nemad-ko- j. U carskoj Rusiji na dan 8. Marta 1913. godine iene su u povorkama hodale ulicama i uzvikivale parole: "Dosta je gladovanja, zaustavite ratovanje". Godinu dana kasnije, francuske iene su organizovale demonstracije u radnidkim kvartovi-m- a Pariza, u znak protesta protiv zatvaranja Roze Luksemburg u Ber-lin u. Posle prvog svetskog rata, organi-zovane demonstracije iena postale su masovnije i socijalni pokreti su se afirmisali u celoj Evropi. U 1923. godini u Francuskoj i Nemadkoj zajedno se proslavljao Internacionalni dan iena povodom okupacije industrijske oblasti Ruh-r- a. Hiljade pariskih iena je 11. marta te godine prisustvovalo protestnom mitingu u velikoj dvorani "Mutua-lite- ". U martu 1936. godine, hiljade Spanskih iena je demonstriralo pro-tiv fa§izma. Za vreme тгабпод faSistidkog terora u toku Drugog svetskog rata, u okupiranim zemlja-m- a Evrope, iene su veoma aktivno udestvovale u oslobodiladkim pokre-tim- a, znajudi da svojim doprinosom u borbi za oslobodenje svoje zemlje, bore se istovremeno i za bududnost svoje dece. U svim oslobodiladkim pokretima u Africi, Aziji i Latinskoj Americi uloga iena je sve znadajnija iz godine u godinu. Protesti iena celog sveta protiv rata, narodito protiv opasnosti od nuklearnog rata, sve su gromoglas-nij- i, kao njihovo udeSde u borbi za socijalnu pravdu, jer one znaju da samo u ekonomskoj sigurnosti mogu u miru iiveti i odgajati svoju decu. PROSLAVA 8. MARTA U TORONTU U prvoj polovini marta meseca odigrade se znadajne manifestacije povodom Dana iena. U naSem listu, ved oglaSavamo proslavu 8. marta koju organizuje Kanadsko-jugoslovensk- o udruienje iena "Majka i dete", 5. marta, na brodu "Jadran". To je istovremeno i obeleiavanje godiSnjice Udruienja iena, koje je svoju prvu zabavu imalo 8. marta 1976. godine. Na toj prvoj proslavi, na§ gost je bila velika jugoslovenska pesnikinja Desanka Maksimovid, pa smo odludile da jedan deo ovogodiSnjeg programa pripremljenog za 8. Mart posvetimo njenoj poeziji. Pored uvodnog govo-r- a o znadaju Dana iena i recitala poezije, program de sadriati muzid-k- e. Uz bogatu vederu izobilje muzike za igru, nastojademo da gosti i ove godine zapamte tradicio-naln- u proslavu Dana iena u organi-zaci- ji Udruienja "Majka i dete". Zelimo da skrenemo painju na о£ "i ' A J- -' : — — i i i I jedan datum: 13. mart, takode u nedelju, kada se u Torontu proslav-Ij- a Internacionalni dan iena. OvogodiSnja proslava bide impo-zantn- a. Veliki broj ienskih i drugih demokratskih organizacije udestvuje u organizovanju ovog dogadaja. Mesto odriavanja proslave je TRINITY UNITED CHURCH, 427 BloorSt. W. Program podinje u 2,30 p.m. Kao gosti govornice nastupide Grace Hartman, predsednica CUPE i Issam Abdul Hadi, predsednica General Union of Palestinian Women. U zabavno-muzidko- m delu progra-ma nastupide poznati kanadski vo-kal- ni solisti, instrumentalne, fol-klor- ne i baletske grupe. U velikom prostoru bide izloiba etnidkih grupa u Torontu. Bide i jugoslovenski kutak, sa narodnim umotvorinama iz na$e domade radinosti. Predvideno je i prikazivanje filmova. Bide izloie-n- o mnogo knjiga, postera, umetnid-ki- h radova na temu 8. Marta i progresivnih pokreta u svetu. Servirade se celo vreme kafa i koladi. Program se zavrSava u 6 dasova po podne. Katarina Kostic Ш№ шрр 1§УР iiitEattiaEEsaEKaEtBpiirapiEpaptgiEigEsai Casopis "NIN" donosi: Ovih obiljezava se, uglav-no- m stidljivo, 40 godina od prvog okupa zena u Bosanskom Petrovcu gdje je za prvu predsjednicu Antifa-Sisti6ko- g fronta zena Jugoslavije izabrana Kata Pejnovic. Jedan do-kumenta- rni film, nekoliko napisa u zenskim listovima i — niSta Ne bavim se feminizmom niti se osjecam ugrozena (kod nas sve zene koje se bave ovom problematikom proglase ugrozenim), medutim, ovogodi§nja podjela nagrada AVNOJ-- a je samo jo§ primjer da ima mjesta zabrinutosti. U zemlji u kojoj ima 50 posto zena koje jednako sa svojim muSkim sunarod-njacim- a svakodnevno podnose i prinose doprinos svemu ovome Sto 6ini druStva, se Sta se dogodilo ziriju ove na§e najvece i najcjenjenije nagrade u zemlji? Kada bi zena — stvaralac samo As we come marching, marching , In the beauty of the day, A mlllon darkened kitchens, A thousand mill lofts gray, Are touched with all the radiance 'That a sudden sun discloses, For the people hear us singing, "Bread and Roses, Bread and Roses". As we come marching, marching,' We march with men We're together in our struggle And we will win with them Our lives shall not be sweated From birth until life closes, Hearts can starve as well as bodies: "Give us Bread and give us Roses". As we come marching, marching, Unnumbered women dead Go crying through our singing Their ancient song of bread; Small art and love and beauty Their drudging spirits knew — Yes, it is bread we fight for, But we fight for roses, too. As we come marching, marching, We bring the greater days; The rising of the women Means the rising of us all. No more the drudge and idler, Ten that toil where one reposes, But a sharing of life's glories, "Bread and Roses, Bread and Roses". Е;дажЈтеаии'1. Ж Jit !Ш Ш тк Flip '': dana viSe. jedan svoj razvoj na§eg pitam along (POVODOM NAGRADA AVNOJ- - ove godine bila izostavljena to bi se moglo i oprostiti. Medutim, ve6 godinama na listi nagradenih, zene su vrlo rijedak gost. Znadi li to da u ovoj zemlji nemazene koja je svojim nau6nim i radnim kolektivimazaslu--zil- a da se uvrsti medu desetak muSkih mudraca delegiranih iz svih republika i pokrajina? Zamislite, ne daj boze, §ta bi se dogodilo da je kojim sludajem nagrada AVNOJ-- a mimoi§la neku od naSih republika i pokrajina. Kao dokazni majstori za skandale tu bi naSli natruhe svega onog najgoreg prema toj naciji. A to Sto su izostavljena velika imena zena to nitko ne smatra skandalom — u najmanju ruku. Zato se pitam gdje su nestale zene? Za to ima samo dva moguca odgovora: ili da zene u ovoj zemlji nema ili zene niSta pametno ne rade. Ne6u spominjati imena muSkih ВОШСШВОВШБ!@ООШЕ]В@ШВВВЕЗШШ 1
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 27, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-03-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000192 |
Description
Title | 000118 |
OCR text | № 8-- NA8E NOVINE, March 2,1983. BREAD AND ROSES тсшш1ттш№штшј5ШЈтмшшш Svake godine, milioni iena u svim delovima sveta proslavlaju 8. Mart Internacionalni dan iena. Mnogo-brojni- m manifestacijama iene istidu svoje ude§de u druStvenim aktivnos-tlm- a, svoju angaiovanost u borbi za svoj'a prava i za bolji iivot celog dovedanstva. One ulalu proteste protiv opasnosti od nuklearnog rata, zalaiu se za mir u svetu, trale sigurnost za svoj porodidni iivot i za bududnost svoje dece.lene zahteva-j- u svoj a prava na posao, udestvuju ravnopravno sa muSkarcima u de-monstracij- ama protiv nezaposlenos-ti-, bore se za ve6e plate i za izjednadenje plata za isti posao sa muSkarcima. Borba protiv diskrimi-nacij- e ienskih prava mora biti neprekidna. Na torn terenu iene postupno, ali sigumo dobijaju bit-k- u. One sve vi§e postaju svesne svog prava da same mogu odluditi o nadinu svog iivota, da same odludu-j- u bote li imati decu Hi ne, da su gospodari svog fizidkog i psiholoS-ko- g bida, da se mogu zakonski zaStititi od svake grubosti, svirepos-t- i i zloupotrebe njihove seksualnos-ti- . Zahtevi iena narodito su usmere-n- i prema zdravstvenim i socijalnim sluzbama koje su nadleine da vode brigu o zdravlju i odgoju dece zaposlenih majki. Svestrano udeSde iene u svim vidovima iivota, usko je povezano sa celokupnom borbom za progres. Emancipacija zena je uslov humani-zacij- e sveta. Znadaj borbe za ienska prava, kao jedan od najvainijih faktora u op-s' tern procesu socijalne evolucije, danas je evidentan u celom svetu, a samo pre vi§e od jednog veka, ova tema je bila tabu. Zene su bile zapostavljene. Istorija radanja 8. Marta, praznika svih zena, treba da bude zapisana u ратбепји iena i ljudi celog sveta, kao simbol radanja nove epohe u svetskoj istoriji. RAOANJE DANA 2EN A Dana 8. marta 1857. godine na ulicama New Yorka odigrao se 6udan dogadaj. Duga povorka siro-maS- no odevenih zena kretala se ulicama istodnog dela grada. One su demonstrirale protiv veoma lo§ih radnih uslova. Uzvikivale su: "Hode-m- o vede plate i desetodasovni radni dan". Njihovo radno vreme iznosilo je 12 16 6asova dnevno. Sve se ovo odigravalo u siromaSnom kvar-t- u, u kome su radnice bile i zaposlene. Policija je tu povorku brzo rasterala, mnoge demonstrant-kinj- e bile su zatvorene. Tri godine kasnije, u martu 1860. godine, ove zene su osnovale sopstvenu uniju pripojile se National Union of Workers. Marta 8.1908. ponovo u siromaS-no- m istodnom delu grada New York, demonstriralo je nekoliko hiljada zena, ovog puta tekstilnih radnica. Zahtevi demonstrantkinja bili su isti kao i 61 god in u ranije: кгабе radno vreme i bolji radni uslovi. Pored toga, iene su jo§ traiile stvaranje zakona koji bi Stitio zaposlenu decu i traiile su pravo glasa za iene. Marta 8. 1910. godine, na konferen-cij- i iena socijalista, Clara Zetkin, predstavnik nemadkih iena socija-lista i duveni borac za ienska i radnidka prava, koju je Kaiser naz-va- o "najopasnijom vekticom nemad-ko- g carstva", predloiila je da se svake godine 8. Mart slavi kao Internacionalni dan iena, u slavu prvih ienskih demonstracija odria-ni- h u New Yorku 8. marta 1857. U januaru 1912. godine 14.000 tekstilnih radnica iz Lawrencea, Massachusetts, izaSlo je na Strajk, traiedi bolje radne uslove i ve6e plate. Sa parolom "Bolje ispaStati (umirati) u borbi, nego na poslu", ove iene su izdriale na Strajku skoro tri meseca. Njihova hrabrost je bila inspiracija za komponovanje pesme "Hleb ruie" (Bread and Roses) koja je postala slogan ienskog interna-cionalno- g pokreta. Ve6 sledede godine organizovane su demonstracije za 8. Mart u Sjedinjenim Driavama i u Nemad-ko- j. U carskoj Rusiji na dan 8. Marta 1913. godine iene su u povorkama hodale ulicama i uzvikivale parole: "Dosta je gladovanja, zaustavite ratovanje". Godinu dana kasnije, francuske iene su organizovale demonstracije u radnidkim kvartovi-m- a Pariza, u znak protesta protiv zatvaranja Roze Luksemburg u Ber-lin u. Posle prvog svetskog rata, organi-zovane demonstracije iena postale su masovnije i socijalni pokreti su se afirmisali u celoj Evropi. U 1923. godini u Francuskoj i Nemadkoj zajedno se proslavljao Internacionalni dan iena povodom okupacije industrijske oblasti Ruh-r- a. Hiljade pariskih iena je 11. marta te godine prisustvovalo protestnom mitingu u velikoj dvorani "Mutua-lite- ". U martu 1936. godine, hiljade Spanskih iena je demonstriralo pro-tiv fa§izma. Za vreme тгабпод faSistidkog terora u toku Drugog svetskog rata, u okupiranim zemlja-m- a Evrope, iene su veoma aktivno udestvovale u oslobodiladkim pokre-tim- a, znajudi da svojim doprinosom u borbi za oslobodenje svoje zemlje, bore se istovremeno i za bududnost svoje dece. U svim oslobodiladkim pokretima u Africi, Aziji i Latinskoj Americi uloga iena je sve znadajnija iz godine u godinu. Protesti iena celog sveta protiv rata, narodito protiv opasnosti od nuklearnog rata, sve su gromoglas-nij- i, kao njihovo udeSde u borbi za socijalnu pravdu, jer one znaju da samo u ekonomskoj sigurnosti mogu u miru iiveti i odgajati svoju decu. PROSLAVA 8. MARTA U TORONTU U prvoj polovini marta meseca odigrade se znadajne manifestacije povodom Dana iena. U naSem listu, ved oglaSavamo proslavu 8. marta koju organizuje Kanadsko-jugoslovensk- o udruienje iena "Majka i dete", 5. marta, na brodu "Jadran". To je istovremeno i obeleiavanje godiSnjice Udruienja iena, koje je svoju prvu zabavu imalo 8. marta 1976. godine. Na toj prvoj proslavi, na§ gost je bila velika jugoslovenska pesnikinja Desanka Maksimovid, pa smo odludile da jedan deo ovogodiSnjeg programa pripremljenog za 8. Mart posvetimo njenoj poeziji. Pored uvodnog govo-r- a o znadaju Dana iena i recitala poezije, program de sadriati muzid-k- e. Uz bogatu vederu izobilje muzike za igru, nastojademo da gosti i ove godine zapamte tradicio-naln- u proslavu Dana iena u organi-zaci- ji Udruienja "Majka i dete". Zelimo da skrenemo painju na о£ "i ' A J- -' : — — i i i I jedan datum: 13. mart, takode u nedelju, kada se u Torontu proslav-Ij- a Internacionalni dan iena. OvogodiSnja proslava bide impo-zantn- a. Veliki broj ienskih i drugih demokratskih organizacije udestvuje u organizovanju ovog dogadaja. Mesto odriavanja proslave je TRINITY UNITED CHURCH, 427 BloorSt. W. Program podinje u 2,30 p.m. Kao gosti govornice nastupide Grace Hartman, predsednica CUPE i Issam Abdul Hadi, predsednica General Union of Palestinian Women. U zabavno-muzidko- m delu progra-ma nastupide poznati kanadski vo-kal- ni solisti, instrumentalne, fol-klor- ne i baletske grupe. U velikom prostoru bide izloiba etnidkih grupa u Torontu. Bide i jugoslovenski kutak, sa narodnim umotvorinama iz na$e domade radinosti. Predvideno je i prikazivanje filmova. Bide izloie-n- o mnogo knjiga, postera, umetnid-ki- h radova na temu 8. Marta i progresivnih pokreta u svetu. Servirade se celo vreme kafa i koladi. Program se zavrSava u 6 dasova po podne. Katarina Kostic Ш№ шрр 1§УР iiitEattiaEEsaEKaEtBpiirapiEpaptgiEigEsai Casopis "NIN" donosi: Ovih obiljezava se, uglav-no- m stidljivo, 40 godina od prvog okupa zena u Bosanskom Petrovcu gdje je za prvu predsjednicu Antifa-Sisti6ko- g fronta zena Jugoslavije izabrana Kata Pejnovic. Jedan do-kumenta- rni film, nekoliko napisa u zenskim listovima i — niSta Ne bavim se feminizmom niti se osjecam ugrozena (kod nas sve zene koje se bave ovom problematikom proglase ugrozenim), medutim, ovogodi§nja podjela nagrada AVNOJ-- a je samo jo§ primjer da ima mjesta zabrinutosti. U zemlji u kojoj ima 50 posto zena koje jednako sa svojim muSkim sunarod-njacim- a svakodnevno podnose i prinose doprinos svemu ovome Sto 6ini druStva, se Sta se dogodilo ziriju ove na§e najvece i najcjenjenije nagrade u zemlji? Kada bi zena — stvaralac samo As we come marching, marching , In the beauty of the day, A mlllon darkened kitchens, A thousand mill lofts gray, Are touched with all the radiance 'That a sudden sun discloses, For the people hear us singing, "Bread and Roses, Bread and Roses". As we come marching, marching,' We march with men We're together in our struggle And we will win with them Our lives shall not be sweated From birth until life closes, Hearts can starve as well as bodies: "Give us Bread and give us Roses". As we come marching, marching, Unnumbered women dead Go crying through our singing Their ancient song of bread; Small art and love and beauty Their drudging spirits knew — Yes, it is bread we fight for, But we fight for roses, too. As we come marching, marching, We bring the greater days; The rising of the women Means the rising of us all. No more the drudge and idler, Ten that toil where one reposes, But a sharing of life's glories, "Bread and Roses, Bread and Roses". Е;дажЈтеаии'1. Ж Jit !Ш Ш тк Flip '': dana viSe. jedan svoj razvoj na§eg pitam along (POVODOM NAGRADA AVNOJ- - ove godine bila izostavljena to bi se moglo i oprostiti. Medutim, ve6 godinama na listi nagradenih, zene su vrlo rijedak gost. Znadi li to da u ovoj zemlji nemazene koja je svojim nau6nim i radnim kolektivimazaslu--zil- a da se uvrsti medu desetak muSkih mudraca delegiranih iz svih republika i pokrajina? Zamislite, ne daj boze, §ta bi se dogodilo da je kojim sludajem nagrada AVNOJ-- a mimoi§la neku od naSih republika i pokrajina. Kao dokazni majstori za skandale tu bi naSli natruhe svega onog najgoreg prema toj naciji. A to Sto su izostavljena velika imena zena to nitko ne smatra skandalom — u najmanju ruku. Zato se pitam gdje su nestale zene? Za to ima samo dva moguca odgovora: ili da zene u ovoj zemlji nema ili zene niSta pametno ne rade. Ne6u spominjati imena muSkih ВОШСШВОВШБ!@ООШЕ]В@ШВВВЕЗШШ 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000118